Naslovni baner
Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Kratke Vesti
Omiljeno na sajtu

Kratke Vesti Evropa
Kratke Vesti Balkan
Kratke Vesti Sport
Zdravlje i MedicinaZdravlje i Medicina - Ostali Tekstovi

Svinja Spasava Ljude!

   Ljudski proteini se nalaze u mleku krmače, a u svakom litru njene krvi koncentracija proteina je 200 puta veća od one u ljudskoj plazmi!

Osmeh gore Osmeh na lice:  
    Početkom 80-tih godina XXveka , biolog Džon Gordon i njegove kolege sa Univerziteta Jejl, utvrdili su da se u zemetak miša, tačnije u njegove hromozome, može uneti i spojiti strani genetski materijal - DNK. Ubrzo posle toga, Tomas Vagner i njegovi saradnici sa Univerziteta Ohajo, pokazali su da jedan gen, tačnije - jedan segment DNK koji kodira određen protein, uzet iz zeca, može funkcionisati bez ikakvog problema u telu miša!
    Koristeći precizno izrađenu cevčicu od stakla, mikroskopske veličine, naučnici su razradili postupak unošenja specijalnog dela DNK iz zeca u jednu ćeliju zametka miša. Taj deo DNK postajao bi sastavni deo mišijih hromozoma, možda zato što ga je mišja ćelija prepoznala kao razbijen deo DNK koji je trebalo popraviti?
    Sledeće što su načunici uradili je presađivanje mišjeg zametka sa zečijim genom u ženku miša, a utvrdili su da se, u nekim od njenih potomaka, nalaze zečiji geni u svim njihovim tkivima. Drugim rečima, spolja je to bio miš, a unutra - zec! Ovi, transgenski miševi su svoje zečije gene preneli na svoje potomstvo. Preneti zečiji geni funkcionisali su savršeno u novoj generaciji miševa, proizvodeći u svojoj krvi zečiji hemoglobin.
    Drugi kamen temeljac na putu stvaranja transgenskih životinja, postavio je Lotar Heninghauzen sa Nacionalnog instituta za bolesti bubrega i organa za varenje u SAD, i Džon Klark sa Instituta za fiziologiju i genetiku životinja u Edinburgu u Škotskoj. Oni su zajedno sa svojim timovima, razradili načine za aktiviranje stranih gena u mlečnim žlezdama miševa. Molekuli stranog proteina, dobijeni na ovaj način, izlučivali su se neposredno u mleko transgenskih miševa, gde su se lako mogli sakupiti.
    Ovaj postupak je ostvaren tako što je kombinovan izabrani gen sa kratkim segmentom DNK, koji normalno služi da aktivira gen za proizvodnju mlečnog proteina kod miša. Dok su Heninghauzenovi miševi proizveli željeni ljudski protein (plazminogenski aktivator tkiva) u izuzetno malim količinama, dotle su Klarkovi miševi proizveli 23 grama ovčijeg mlečnog proteina - betalaktoglobulin, u svakom litru mleka, što, po količini, približno odogovara mišjim glavnim mlečnim proteinima. Ali, beta-laktoglobulin nije bio ljudski protein, niti su mali miševi bili odgovarajući bioreaktori za proizvodnju korisnih količina mleka. Stoga je Klark u zametak ovce uneo segment DNK u kojem se nalazio ljudski gen,važan i potreban za medicinske svrhe.
    Klark je upotrebio gen koji kodira faktor za zgrušavanje krvi - faktor 9, zajedno sa jednim segmentom ovčije DNK, koji normalno utiče na proizvodnju beta - laktoglobulina u mlečnim žlezdama. Dve godine kasnije, Klarkova transgenska ovca počela je da stvara faktor 9 u svome mleku, ali u jedva primetnim količinama. Naravno, u to vreme, 1990-92, trojica američkih naučnika: Vilijam Valender, Henrik Lubon i Vilijam Droen, su, u saradnji sa Crvenim krstom, započeli ekperimentalne raodve na tragu Klarka i Heninghauzena, ali su, za razliku od njih, kao eksprimentalnog zeca - uzeli krmaču!
    Ova trojica naučnika počeli su da razmatraju mogućnost promene sastava životinjskog mleka, kako bi se u njega unele neke od izuzetnopotrebni supstanci. Teoretkski posmatrano, načinom koji su izabrali, mogle su se proizvesti potrebne količine različitih lekovitih krvnih proteina koji, i inače, redovno nedostaju.
    Dok su drugi naučnici birali ovce, koze ili krave, kao pogodne za dobijanje ljudskih proteina, Valender, Lubon i Droen su izabrali krmaču koju su nazvali Džini, prema istoimeno pesmi Dejvida Bouvija. Vilijem Valender ovako objašnjava nihov izbor: 'Krmača ima veće prednosti od ostalih životinja, jer joj je vreme nošenja ploda relativno ratko - 4 meseca, a i vreme uzgajanja prasadi je takođe kratko - godinu dana i nakot joj je prilično veliki - obično 10-12 prasića.  Stoga se stvaranje transgenskih svinja odvija relativno brzo, u poređenju sa drugim životinjama.
    Iako se krmače ne smatraju mlečnim životinjama, pošto se njihovo mleko ne koristi za ljudsku ishranu, one ipak proizvode veliku količinu mleka - oko 300 litara godišnje. Valender se sa svojim kolegama pitao nije li njihov neobičan izbor za transgensku životinju bio dobar i da li je Džini stvarno mogla u svom mleku proizvoditi dovoljnu količinu ljudskih proteina?
    Kao što se zna, iz godine u godinu se povećava potražnja za krvnim proteinima. Tako hemofiličarima može nedostajati neki od više različitih agensa za zgrušavanje krvi, poznatih kao faktor 8 i faktor 9. Nekim ljudima potrebne su dodatne količine proteina C, koji deluje kao kontrološ zgrušavanja krvi. Ovaj protein je neophodan prilikom svake transplantacije organa.
    U grupu ljudi kojima su krvni proteini od izezetne važnostispadaju i svi oni koji dožive srčani ili moždani udar. U trenutku udara, njima je potrebna brza intervencija proteinom poznatim kao 'plazminogenski aktivator tkiva' - supstanca koja može razbiti krvni ugrušak. Ljudi oboleli od emfizema lakše dišu pomoću proteinaantitripsina - alfa 1.
    Svi ovi neophodni proteini nalaze se u malim količinama krvi dobrovoljnih davalaca, pa ih je vrlo teško nabaviti. Uz to, veliki troškovi proizvodnje limitiraju, ili u velikoj meri onemogućavaju njihovu upotrebu kao lekova. Na primer, lečenje čistim faktorom 8 košta obolelog od hemofilije nekoliko desetina hiljada eura, na godišnjem nivou. Troškovi zamene tog proteina, što je poželjno, ali retko izvodljivo, premašuju sumu od 100.000 eura.
    Ovako ogromne sume odražavaju istovremeno i mnoge probleme, vezane za dobijanje tih proteina iz krvi dobrovoljnih davalaca ili iz specijalizovanih proizvodnih postrojenja na bazi uzgajanja kulture ćelija - postrojenja koja za relativno skromnu proizvodnju samo jednog tipa proteina zahtevaju investiciju od približno 25 miliona eura.
    Sa druge strane, za dobijanje transgenskih životinja, kao što je krmača Džini, u koju su presađeni geni drugih vrsta organizama, potrebni su mali izdaci. Uz to, nove transgenske životinje ne samo što pojednostavljuju postupak dobijanja, već omogućavaju dobijanje velikih količina ljudskog krvnog proteina. Ovakvom zamenom, konvencionalnih bioreaktora transgenskim životinjama, postižu se mnoge ekonomske koristi.
    Na početku svojih eksperimenata, Valender, Lubon i Droen, odlučili su da upotrebe segment DNK sačinjen od ljudskog gena i takozvanog pokretača glavnog mišjeg proteina (protein surutkine kiseline), čije su karakteristike dali Heninghauzen i Klark.
    Unošenjem ove kombinacije DNK u zametak miša, naučnici su uspeli da povećaju mišje hromozome i nateraju ih da u svom mleku proizvede željeni ljudski protein. Da bi iskoristili predost ovakvog postupka, oni su, isto tako, podesili jedan deo DNK, koji je sadržavao ljudski gen za dobijanje željenog proteina (protein C), kao i mišji pokretač za protein surutkine kiseline. Ovu DNK uneli su u jedan broj  svinjskih zametaka. Oplođene ćelije su presadili u krmaču i posle četiri meseca čekanja, kad se krmača oprasila, utvrdili su da se u svim ćelijama jednog ženskog praseta nalazila strana DNK. Sada su morali čekati još godinu dana dok transgensko prase Džini ne izraste u veliku krmaču, tešku 150 kilograma. Tada su, konačno, mogli utvrditi da li je Džini stvarno bila u stanju da u svom mleku proizvodi ljudski protein.
    Na njihovu veliku radost, u Džininom mleku se nalazio protein C. U svakom litru svinjske krvi nalazio se 1 gram proteina, što je koncentracija 200 puta veća od one koja se nalzi u ljudskoj krvnoj plazmi. Ostalo je još da naučnici utvrde da li je ovaj ljudski protein biološki aktivan u svinjskom mleku.
    Da bi dobili odgovor na ovo pitanje, trojica lekara morali su se uhvatiti u koštac sa novim problemom. Valjalo je izdvojiti ljudski krvni protein iz Džininog mleka. Na centrifugalnom aparatu prvo je izdvojena mlečna masnoća, a potom je pročišćena preostala surutka. Na njihovo iznenađenje, ovako dobijena komponenta iznela je oko jedne trećine od ukupne količine prisutnog proteina C. Nikada ranije nije toliko velika količina funkcionalnog proteina C dobijena iz neke transgenske životinje ili konvencionalnog bioreaktora. Krmača Džini je položila svoj glavni ispit, jer je prvi put praktično pokazala da se složeni ljudski protein može proizvesti u mleku transgenske ćivotinje.
    Dobijanje krvnih proteina na ovaj način služi i da se poboljša pročišćavanje krvi dobrovoljnih davalaca, čime se izbegavaju rizici zagađivanja raznim agensima. Sada, kada se brižljivo obavljaju pregldi donatora krvi i rutinski su postali postupci da se virusi učine neaktivnim, te su krvni proteini iz prikupljene krvi - plazme, relativno čisti i bezbedni, ali se i pored svega, još uvek javlja opasnost od nekih patogenih supstanci.
    Tako, na primer, strah od virusa HIV-a ili Hepatitisa C, podstiče naučnike da tragaju za elkovima iz ljudske krvi. Dobijanjem proteina ljudske krvi pomoću transgenskih životinja, za koje se zna da u sebi ne nose uzročnike ovih bolesti, mogu se jednostasvno ukloniti pomenute teškoće. Mnoge koristi koje se mogu izvuži upotrebom transgenskih životinja kao živih bioreaktora, daju dovoljan razlog da naučnici slede viziju čistih, urednih štala sa zdravim, domaćim životinjama u kojima bi se uzgajali značajni ljudski geni. Međutim, već od početka rada na tom projektu, Valander, Lubon i Droen, suočili su se sa tehničkim problemima oko uzgajanja takvih transgenskih životinja i prikupljanja dovoljnih količina proteina iz njihovog mleka.
    Srećom, bili su u stanju da brzo napreduju, zahvaljujući istraživanjima koje su drugi naučnici obavili pre njih. Posle svega, proučavanjem krmače Džini i njenih brojnih potomaka, naučnici su pažnju usmerili na povećanje koncentracije aktivnog ljudskog proteina u mleku. Njihov cilj je bio da se kod mlečnog tkiva ovih životinja prevaziđu ograničenja u izvođenju post-translatornih modifikacija. Posmatrano teoretski, savladavanjem tih konačnih barijera, proizvodnja korisnih proteinskih molekula bi se mogla utrostručiti.
    Posle mukotrpnih napora na rešavanju ovog problema, naučnici su utvrdili, da je većina proteina C ostajala u nezrelom, neaktivnom obliku, zbog toga što je u ćelijama mlečnog tkiva bila nedovoljan količina ključnog obradivog enzima zvanog 'furin', koji je i sam složen protein. Naučnici su se zapitali da li mogu ovu situaciju popraviti, ako bi uveli još jedan strani gen koji bi omogućio stvaranje veće količine furina? Da bi ovu mogućnost brzo proverili, oni su tu proveru, umesto na svinjama, obavili na miševima koj ise brzo uzgajaju i na kojima se izvodi većina transgenskih eksperimenata.
    Uspeli su da dobiju grupu transgenskih miševa u kojima su se nalazila dva ljudska gena - jedan za protein  i drugi za enzim furin. Oba ta gena, priključujući ih uz pokretač DNK, kojeg su ranije uneli u krmaču Džini, naterali su da funkcionišu u mlečnim žlezdama miševa. Posle nekoliko meseci strpljivog rada, trojica naučnika su utvrdili da su ti miševi bili u stanju da proizvode protein C u svom melku u zrelom stanju i aktivnom obliku.
    Sada ništa nije stajalo na putu da se počne sa stvaranjem nove i poboljšane vrste transgenskih prasića i krmača, u čijem melku su se nalazili ljudski geni za protein C i enzim furin. Ubrzo su uspeli da dobiju i transgensku krmaču koja je proizvodila tri puta više aktivnog proteina C od krmače Džini. Nazvali su je Super Džini.
    Danas mnogi naučnici u svetu nastavljaju rad na stvaranju transgenskih životinja, u cilju usavršavanja postupaka genmetske modifikacije, pomoću kojih će se dobijati željeni enzimi i proteini, neophodni za lečenje raznih bolesti kod ljudi.
    Na kraju da postavimo logično pitanje - da li se stvaranjem transgenskih životinja otvara i Pandorina kutija? Na koga liče te životinje sa smućkanim genima od više životinja? Da li će običan narod imati koristi od ovako dobijenih 'lekova' ili če to biti rezervisano samo za bogate? U današnje vreme izgleda uopšte nije bitna moralna strana ove priče, kao i šta o tome misli sam Bog, već je bitno samo ono što donosi veliki novac.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Zdravlje i MedicinaZdravlje i Medicina - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana
Testiranje Refleksa
Mesec i Njegove Mene
Testirajte Reflekse