■ 321. - Car Konstantin Veliki je proglasio da će nedelja, dan posvećen bogu Sunca Solu Inviktusu, biti dan odmora za Rimljane.
■ 161. - Marko Aurelije i Lucije Ver nasledili su Antonina Pija kao suvladari Rimskog carstva.
■ 1573. - Potpisivanjem mira u Carigradu završen rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci preuzeli Kipar od Mletaka.
■ 1765. - Rođen je Žozef Nisefor Neps, francuski pronalazač. Izumeo je heliografiju i, posle smrti Dagera, završio rad na izumu dagerotipije.
■ 1785. - Rođen je italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodijelio ulogu književnih junaka. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret 'Rizorđimento' - preporod četrdesetih godina XIX veka. Dela su mu: 'Verenici', 'Grof Karmanjola', 'Adelki' ...
■ 1793. - Francuska revolucionarna skupština objavila rat Španiji.
■ 1809. - Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar koji je 1785, s Džonom Džefrisom, prvi preleteo Lamanš balonom. 1814. - Napoleonski ratovi: Napoleonove trupe od 37.000 vojnika pobedile 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera u bici kod Craone u Francuskoj.
■ 1814. - Napoleonovih 37.000 vojnika pobedilo je 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera u bici kod Linjija, u Francuskoj.
■ 1820. - Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog poretka španski kralj Fernando Sedmi morao da vrati na snagu liberalni ustav iz 1812. i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.
■ 1838. - Rođen je Evgenije Petrovič Pečatkin, poznati ruski izdavač.
■ 1850 - Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. do 1935. Dela su mu: 'Socijalno pitanje - filozofske i sociološke osnove marksizma', 'Principi morala Dejvida Hjuma', 'Osnove konkretne logike', 'Ideali humaniteta', 'Najnovija filozofija religije' ...
■ 1875. - Rođen je Moris Ravel, francuski kompozitor, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Bio je stvaralac veoma originalnog izraza. Glavna dela: opera 'Španjolski sat', balet 'Dafnis i Kloe', orkestarska kompozicija 'Bolero', klavirski ciklus 'Kuprenov grob' i veliki broj solo pesama na stihove francuskih simbolista. Umro je 1937. godine.
■ 1876. - Alexander Graham Bell patentirao telefon i obavio prvi razgovor telefonom sa svojim saradnikom Votsonom.
■ 1906. - Finski parlament usvojio je odluku o ženskom pravu glasa, koji se nije odnosio na siromašne žene.
■ 1912. - Norveški istraživač Roald Amundsen objavio je da je uspešno stigao na južni pol tokom antarktičke ekspedicije godine 1910-1911.
■ 1914. - Princ Vilhelm od Vida je stigao u Albaniju i započeo svoju vladavinu.
■ 1917. - Izašla je prva džez ploča - 'Dixie Jazz Band One Step'; snimio ju je Nick LaRocca Original Dixieland Jazz Band.
■ 1918. - Boljševička partija promijenila naziv u Ruska komunistička partija.
■ 1926. - Obavljen je prvi prekookeanski - transatlantski telefonski razgovor, London-Njujork.
■ 1927. - 3.000 osoba poginulo u zemljotresu koji je pogodio provinciju Tango u Japanu.
■ 1932. - Umro je francuski državnik Aristid Brijan, šest puta premijer između 1909. i 1929, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.
■ 1933. - Nastala je igra Monopol.
■ 1935. - Sarska oblast pripojena je Nemačkoj. Ova oblast prethodno je Versajskim ugovorom o miru data na upravu Francuskoj za period od 15 godina kao naknada za ratnu štetu od nemačkog pustošenja i razaranja (1914-1918).
■ 1936. - Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast, Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor, zaključen posle Prvog svetskog rata.
■ 1945. - U Drugom svetskom ratu rrupe SAD su zauzele strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.
■ 1945. - Potisnuvši japanske snage, britanska 14. armija ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.
■ 1945. - Posle ostavke kraljevske vlade Josip Broz Tito formirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.
■ 1951. - Jedan vjerski fanatik ubio premijera Irana Alija Razmaru u džamiji u Teheranu.
■ 1955. - Petar Pan prvi put se pojavio na TV-u.
■ 1965. - Državna i lokalna policija u Selmi su pretukle grupu od oko 600 aktivista za građanska prava tokom marša na Montgomeri.
■ 1970. - Dogodila se najteža nesreća u istoriji dubrovačkog tramvaja.
■ 1983. - U eksploziji gasa u rudniku uglja blizu turskog grada Ereli poginulo 96 rudara.
■ 1987. - Bokser Majk Tajson osvojio je titulu u teškoj kategoriji pobedivši Bounkrašera Smita u meču koji je trajao 12 rundi.
■ 1989. - Iran prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija 'Satanski stihovi', u kojoj je islam, prema oceni iranskih verskih vođa, izvrgnut poruzi.
■ 1989. - Kina objavila vanredno stanje u Tibetu poslije trodnevnih antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji.
■ 1991. - Snage lojalne iračkom predsedniku Sadamu Huseinu - prema zapadnim izvorima - u Basri i drugim gradovima na jugu Iraka pogubile najmanje 400 učesnika pobune protiv centralnih vlasti.
■ 1994. - Prilikom sletanja na aerodrom u Kigaliju oboren avion kojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.
■ 1995. - Nemački ratni veterani i njihovi američki ratni protivnici, koji su ih porazili, zajednički su u Remagenu obeležili poluvekovni jubilej poraza nemačke vojske na Rajni, kojim je ubrzan slom nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu.
■ 1996. - Trojica pripadnika američkih oružanih snaga osuđena na zatvorske kazne od 6,5 do sedam godina zbog toga što su 1995. silovala jednu 12-godišnju djevojčicu na Okinavi, što je izazvalo talas ogorčenih protesta i zahtjeva da američka vojska napusti to japansko ostrvo.
■ 1998. - Italijanski vojni sud proglasio krivim bivšeg nemačkog SS- kapetana Eriha Pribkea za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima u Drugom svetskom ratu i osudio ga na doživotnu robiju.
■ 1999. - U Londonu je umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik. Tokom 46 godina karijere snimio je 20 filmova među kojima su najpoznatiji 'Staze slave', '2001: Odiseja u svemiru', 'Paklena pomorandža', 'Doktor Strendžlav', 'Beri Lindon' ...
■ 2000. - Međunarodne snage na Kosovu preuzele su nadzor u graničnom pojasu na jugu Srbije nakon što su u tom području izbili sukobi između srpske policije i Albanaca. Četrnaest Srba i sedam francuskih vojnika Kfora povrijeđeno je u pucnjavi u severnom dijelu Kosovske Mitrovice.
■ 2002. - Arijel Šaron postao premijer Izraela.
■ 2002. - Na referendumu u Irskoj glasači se izjasnili protiv strogih zakona o zabrani abortusa.
■ 2003. - Pripadnici Sfora ušli u vojne kancelarije u zgradi Narodne skupštine Republike Srpske i Generalštaba VRS. Sfor saopštio da su akcije usmjerene protiv 'antidejtonskih aktivnosti'.
■ 2003. - Za predsednika državne zajednice Srbije i Crne Gore izabran potpredsednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Svetozar Marović.
■ 2004. - Na poslaničkim izborima u Grčkoj pobedila je desničarska hrišćansko-demokratska stranka Nova Demokratija (ND) Kostasa Karamanlisa, a on je postao premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.
■ 2010. - Umro je profesor ruske književnosti Mihajlo Mihajlov, jedan od najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca.
■ 2013. - Umrla je Milica Lučić Čavić, novinarka Televizije Beograd. U višegodišnjoj novinarskoj karijeri radila je i kao dopisnik, a potom kao šef beogradske redakcije Radija Slobodna Evropa, a obavljala je i funkciju predsednice Nezavisnog udruženja novinara (2002 - 2004).
� Klik Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu