■ 86. pre naše
ere - Rimski vojskovođa Lucije Kornelije Sula zauzeo Atinu i svrgnuo
lokalnog tiranina koga je postavio pontski kralj Mitridat VI Eupator.
Od Sulinog razaranja Atina se nikada nije oporavila.
■ 293.
- Rimski car Dioklecijan stvorio tetrarhiju, sistem vladavine četiri
savladara. Galerije i Konstancije I Hlor proglašeni su cezarima avgusta
Dioklecijana i Maksimijana.
■
1244. - Osnovan crkveni red Augustinski heremiti.
■
1498. - Vasko de Gama kao portugalski moreplovac je prvi Evropljanin
koji se iskrcao na obale sadašnje afričke države Mozambik na svome putu
ka Indiji.
■
1562. - Francuski rimokatolici su, pod vođstvom vojvode Fransoa od
Gize, i uz podršku Vatikana u Vasiju pobili 1.200 hugenota - francuskih
protestanata, izazvavši verski rat koji je trajao do 1598. godine.
■
1565. - Portugalski vitez Estacio de Sa osnovao je grad Rio de Žaneiro
u Brazilu.
■
1633. - Samjuel de Šamplen je povratio svoj položaj zapovednika Nove
Francuske u ime kardinala Rišeljea.
■
1643. - Umro je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi,
najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana
Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim
izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za
orgulje, madrigale, motete.
■ 1767.
- Španski kralj Karlos III proterao je iz zemlje rimokatolički
jezuitski red.
■ 1792.
- Umro je Leopold II, nemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki
kralj.
■
1803. - Ohajo se, kao 17. država, priključuje Sjedinjenim Američkim
Državama.
■ 1809
- Švedska je, kao prva zemlja u svetu, uspostavila ombudsmana, lice
koje vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja
ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm.
■
1810. - Rođen je Frederik Šopen, najznačajniji poljski kompozitor,
nacionalni romantičar. Pošto je 1830. napustio domovinu radi
koncertiranja u inostranstvu, nastanio se u Parizu, gde je ostao do
smrti. Pripadao je krugu pariske društvene i kulturne elite i poljskih
političkih emigranata, što je uticalo na njegovo umetničko i idejno
formiranje. Komponovao je u narodnom duhu, gotovo isključivo klavirsku
muziku koju je obogatio novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu
harmonije i pijanističke tehnike. Dela su: dva koncerta za klavir i
orkestar, etide, mazurke, prelidi, nokturni, valceri, poloneze, balade,
skerca i dr.
■ 1811
- Egipatski vladar Mohamed Ali izvršio je pokolj nad mamelučkim vođama
i time dokrajčio vlast mameluka u Egiptu. Mameluci, potomci ratnih
zarobljenika koje su persijski i egipatski vladari uvrštavali u svoje
vojske, pretežno telesnu gardu, zavladali su Egiptom 1250. kada su
oborili dinastiju Ajbeka.
■
1815. - Francuski car Napoleon Bonaparta iskrcao se na obalu Francuske,
tri dana pošto je s grupicom sledbenika napustio mediteransko ostrvo
Elba na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu.
■
1872. - Jeloustoun je postao prvi svetski nacionalni park. Jeloustoun
je prirodni botanički i zoološki vrt u SAD, najvećim delom u državi
Vajoming, površine 8.963 kilometara kvadratnih, u kojem je zabranjen
svaki lov i oštećenje prirode.
■
1878. - Pobedom Srbije završen je Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat sa
Osmanskim carstvom 1876. i 1877. — okončan je neuspehom Srbije, ali joj
je drugi 1877. i 1878. doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga
i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi bili su
nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba
1875. protiv turske vlasti u Bosni i Hercegovini.
■ 1879.
- Rođen je bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa
Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923,
kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade
stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i
poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmeni
unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za
prijateljstvo s Jugoslavijom.
■
1886. - Rođen je Oskar Kokoška, austrijski slikar, postimpresionist
koji se približio ekspresionistima. U toku Drugog svetskog rata stvara
velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Imao je znatnog
uticaja na slikarstvo u Evropi.
■
1891. - Rođen je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan je od
najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj
literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva
svetska rata radio je kao novinar. U Prvom svetskom ratu učestvovao je
kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u
nemačkom zarobljeništvu, a od 1945. radio je u Beogradu kao
profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh,
muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske
književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator
slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika.
■
1896. - Etiopija je pobedila Italiju u odlučujućoj bitki kod Adowe čime
je završen Prvi abesinijsko-italijanski rat.
■ 1909.
- Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven,
koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik
nagrade "Oskar" 1958. za film "Odvojeni stolovi". Tridesetih godina XX
veka otišao je u Holivud, a u Drugom svetskom ratu bio je komandos u
vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko sveta za 80 dana", "Dobar dan,
tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar".
■
1912. - Albert Beri izveo je prvi skok sa padobranom iz aviona.
■ 1914.
- Rođen je američki pisac afričkog porekla Ralf Valdo Elison, čiji je
roman "Nevidljivi čovek" jedan od najimpresivnijih u američkoj
književnosti posle Drugog svetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog
romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac,
predstavljen je kao arhetipski obrazac čoveka koji ostaje nevidljiv
zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodefinisanje.
■
1919. - U toku japanske vlasti u Koreji, Samilski pokret u Koreji
započeo je brojne mirovne proteste širom zemlje, ali su brutalno
ugušeni od japanske policije i vojske.
■
1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno
narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je
bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili
iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani pre Prvog
svetskog rata.
■ 1922.
- Rođen je izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i
od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je
napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir.
Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. borio se protiv
britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih
kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u
ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji.
■ 1932.
- Kidnapovan je 20-mesečni sin američkog pilota Čarlsa Lindberga, prvog
pilota koji je preleteo Atlantik 1927. Beba je nađena mrtva u maju, a
taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na
području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna.
■
1941. - Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila Trojnom paktu i
već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze nemačke trupe.
Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je
usmerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala
teritorijalne pretenzije, zauzevši tako veći deo Makedonije i jugoistok
Srbije.
■
1942. - U Čajniču je u Drugom svetskom ratu od oko hiljadu boraca
formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su
sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i
Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000
kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom
Jugoslavije.
■
1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo počelo je u Drugom svetskom
ratu da sistematski bombarduje evropske železničke sisteme na
teritoriji pod kontrolom Nemačke.
■
1946. - Engleska banka prelazi u državno vlasništvo, a njeni dotadašnji
akcioneri se obeštećuju.
■
1946. - Rođen je srpski general-pukovnik, pilot Ljubiša Veličković,
jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO na Jugoslaviju 1999.
Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom
vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani Jugoslovenske narodne armije
i Vojske Jugoslavije i prvi je Srbin koji je leteo avionom 'Mig 29'.
Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa,
sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne
škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i
PVO VJ. S dužnosti komandanta RV i PVO smenjen je 1998. pod nedovoljno
razjašnjenim okolnostima. U trenutku pogibije, prilikom obilaska
jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine, obavljao je dužnost
pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.
■
1947. - Međunarodni monetarni fond započeo je svoje financijske
operacije.
■
1950. - U suđenju koje je trajalo manje od 90 minuta, nemačko-britanski
fizičar Klaus Fuks je osuđen za kršenje Zakona o državnim tajnama za
odavanje Sovjetskom Savezu informacija o projektu Menhetn.
■
1954. - SAD saoštile da su na ostrvu Bikini u Tihom okeanu detonirali
hidrogensku bombu Castle Bravo tešku 15 megatona, koja je uzrokovala
jednu od najgorih radioaktivnih kontaminacija tokom nuklearnog
testiranja.
■
1954. - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena je prva
konferencija Organizacije američkih država.
■
1955. - Počela je sa radom ginekološko-akušerska klinika 'Narodni
front' u Beogradu, nakon što je izvršena rekonstrukcija bivšeg
sanatorijuma 'Živković' i susedne zgrade u ulici Narodnog fronta.
Zgrade su adaptirane i opremljene, a bolnica je počela da radi sa 220
kreveta.
■
1958. - Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije
likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču.
Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela stvorio u drvetu, s
izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je
mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu 'Igrali se konji
vrani' ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu 'Umorni
borac' na Kalemegdanu.
■
1958. - U austrijskom gradu Saalfeldenu počelo prvo Svetsko prvenstvo u
biatlonu u muškoj konkurenciji.
■
1959. - Arhiepiskop Makarios III vratio se na Kipar iz izgnanstva sa
Sejšelskih ostrva, na koja su ga 1956. proterali Britanci. Krajem 1959.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Turska sporazumele su se o nezavisnosti
Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsednik Kiparske republike,
što je ostao do smrti 1977.
■
1966. - Posle tri i po meseca leta, na Veneru se spustila sovjetska
'Venera 3', prvi vasionski brod koji je prispeo na neku drugu planetu.
■
1970. - U Americi je zabranjen lov na kitove u komercijalne svrhe.
■
1977. - Američka banka daje ime VISA svojim kreditnim karticama.
■
1978. - Mrtvački sanduk Čarlija Čaplina ukraden je u Švajcarskoj.
■
1979. - Filips je na konferenciji za novinare u Ajndhovenu predstavio
prototip optičkog digitalnog audio diska.
■
1981. - Bobi Sends, član IRA, započeo je 65-dnevni štrajk glađu u
zatvoru, nakon čega je umro.
■
1983. - U Cirihu, Svoč grup AG predstavlja javnosti prvi Svoč sat.
■
1985. - U Urugvaju je preuzeo vlast predsednik Hulio Sangineti, čime je
okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj južnoameričkoj zemlji.
■
1991. - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska partija rada
osvojila je 176 od 250 poslaničkih mesta i zadržala vlast, ali je
predsednik partije Ramiz Alija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.
■
1992. - Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost nakon odluke građana
referendumom o samoopredeljenju, na kome su Bosanski muslimani i Hrvati
su na referendumu glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu
su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove,
što je nagovestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac
mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice
- koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da
identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.
■
1992. - U Crnoj Gori se na referendumu 63 odsto građana izjasnilo za
zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici
najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne
Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge
veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi.
■
1993. - Američki vojni transporteri su iznad istočne Bosne izbacili
prve tovare s hranom i lekovima, čime je u Bosni i Hercegovini počela
'Operacija padobran'.
■
1994. - Posle višednevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici
Hrvatske, i bosanskih muslimana i Hrvata su u Vašingtonu potpisali
preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u
BiH.
■
1996. - Niko od 123 putnika i člana posade nije preživeo pad peruanskog
putničkog aviona 'Boing 737', u najtežoj nesreći u istoriji civilnog
vazduhoplovstva u Peruu.
■
1997. - Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnela je ostavku,
posle dvomesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima
je desetine hiljada Albanaca izgubilo životnu ušteđevinu.
■
2003. - U Pakistanu je uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od
osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada na SAD 11. septembra
2001. godine.
■
2010. - Slovenačka nacionalna aviokompanija Adrija ervejz, ponovo je
uspostavila letove na liniji Ljubljana-Beograd, nakon 18 godina
prekida.
■
2012. - Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj
uniji.
■
2014. - Parlament Rusije odobrio je upotrebu vojnih snaga na teritoriji
Ukrajine, a na zahtev ruskog predsednika Vladimira Putina.
■
2017. - Pronađeni su fosili nekih od najranijih živih organizama koji
predstavljaju 'direktan dokaz' života na Zemlji pre 3,8 do 4,3
milijarde godina, kada je naša planeta bila još u fazi razvoja.

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu