■ Ako ne znate kuda idete, svaki put će vas tamo odvesti.
■ Ako nekoga proklinješ, pripremi dva groba.
■ Ako čovek voli sebe, neka ne čini zlo, ma kako ono malo bilo.
■ Bolje je živeti u svojoj domovin u nevolji, nego u tuđini u zadovoljstvu.
■ Vatra koja živi u drvetu ne može se videti dok se ne raspali.
■ Dobro vaspitanje je najveće dobro koje možemo ostaviti deci.
■ Dobrom čoveku kap vode je okean, a zlom je okean kap vode.
■ Drži glavu uspravno, makar se na tebe brdo rušilo.
■ U rasrđenog ni očiju ni ušiju.
■ Čak i bivo neće ostati u kući u kojoj nema sloge.
■ Čak i đavo ima potrebu za drugom.
■ Zlo i dobro pre ili kasnije dobiju šta zasluže.
■ Izgovoreno razume čak i stoka - neizgovoreno razume samo mudar čovek.
■ Izgubio si carstvo sveta - nemoj se žalostiti, nije to ništa. Osvojio si carstvo sveta - nemoj se radovati, nije to ništa.
■ Kad voliš, i majmun ti se čini lep, a kad ne voliš, ne mariš ni za lotosov cvet.
■ Kad se čovek rodi - on plače a drugi se smeju, a kad umire - drugi plaču a on se smeje.
■ Kap vode koja padne na usijano gvožde, ispariće. Ista kap, ako padne na lotosov cvet, blistaće kao perla, a ako padne na školjku, postaće biser. Tako i čovek postaje ono s čim se udružuje.
■ Zmija ponekad ugrize, a zao čovek na svakom koraku.
■ I nemoćan gnev vrlo je moćan.
■ I razbesneli slon može se umiriti ćutanjem.
■ Ko je opijen vinom, pre ili posle se otrezni, a onaj ko je opijen vlastoljubljem, ne trezni se do smrti.
■ Lonac i u more uroni - on će iscrpsti samo onoliko koliko u njega može da stane.
■ Ljudi mogu da izbegnu posledice zlobe svojih neprijatelja, ali nikad neće izbeći posledice svojih grehova.
■ Majka je božanstvo, a otac bogatstvo doma.
■ Maštanje lenštine ne vredi ništa više od potonulog ćupa.
■ Može se probuditi čovek koji spava, ali ne i onaj koji bdije.
■ U gnevu možemo da skočimo u bunar, ali nikakav gnev neće pomoći da se otud izvučemo.
■ U napola punoj posudi voda igra i posuda se klati, a u punoj ona je mirna i posuda čvrsto stoji.
■ Neka ne čini zlo drugome onaj koji neće da živi u brizi i žalosti.
■ Nema prijatelja kao što je brat, nema neprijatelja kao što je brat.
■ Nemoguće je predskazati sudbinu kamena, drveta i čoveka.
■ Niko nije umro od prokletstva, ni preživeo od blagoslova.
■ O nebu i majci nikad ne govorimo dovoljno dobro.
■ Onome kome nije došlo vreme umiranja, ni stotinu strela neće naškoditi, ali onoga kome je vreme došlo, usmrtiće oštrica trave.
■ Osveta donosi zadovoljstvo jedan dan, oproštaj za ceo život.
■ Može se raspući stena, ali se ne može uvek omekšati srce.
■ Može se upoznati dubina bunara, ali ne i dubina duše.
■ Mrtav slon ostavlja svoje kljove, tigar svoje krzno, a čovek svoje ime.
■ Napis na čelu ne može se izbrisati.
■ Ne prekidaj nit prijateljstva, jer ako je budeš morao vezati, ostaće čvor.
■ Prijateljstvo nečasnog čoveka je kao senka ujutru: najpre velika, a zatim se smanjuje i nestaje. Prijateljstvo plemenitog čoveka je kao senka popodne: najpre je mala, a potom postpeno raste.
■ Prosjak koji traži mrvice isprosi više nego onaj koji traži kriške.
■ Reke ne piju svoju vodu, drveće ne jede svoje plodove, oblaci ne gutaju svoju kišu. Sve što je veliko uvek je korist drugih.
■ Sa istog izvora piju i mudrac i budala.
■ Sagrađenu kuću može svako da kritikuje, ali ne može svako da je sagradi.
■ Svet laska slonu, a gazi mrava.
■ Svojoj školjci biser je bezvredan.
■ Sigurno će propasti onaj koji smišlja propast drugome.
■ Sjedinjene, čak i male stvari postaju jake, jer besan, divlji slon može biti vezan sa malo strukova slame upredenih u konopac.
■ Sreća leži na vrhu tvog jezika: na njemu su i prijatelji i neprijatelji, i život i smrt.
■ Srdžba prelazi u bes samo kad je neprijatelj slab.
■ Stablo ne uskraćuje svoju senku čak ni onome ko je došao da ga obori.
■ Suviše brzo uzdizanje početak je pada.
■ Sudbina se smeje i onima veom odvažnim i onima veoma opreznim.
■ Treba dobro da znaš šta ti možeš progutati i šta tebe može da proguta.
■ Hleb siromaha slađi je od hleba bogataša, jer glad mu daje slatkoću.
■ U velikih i glavobolja je velika.
■ Škorpionov otrov nalazi se u njegovom repu, komarčev u njegovoj glavi, zmijin u njenim zubima, a čovekov - u celom njegovom telu.
■ Što je vo bez jarma, to je dete bez nadzora.