Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Kratke Vesti
Omiljeno na sajtu

Kratke Vesti Evropa
Kratke Vesti Balkan
Kratke Vesti Sport

Ostali zanimljivi tekstovi na sajtuOstali zanimljivi tekstovi na sajtu

Desilo Se u Ovaj Dan - 11. Jul

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 11. jula! Šta se sve nekada dešavalo jedanaestog jula, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
472. - Umro je Antemije, zapadnorimski car (467-472).

969. - Umro je Olga Kijevska, prvi pravoslavni vladar Kijevske Rusije (945-963).

1274. - Rođen je Robert Brus, kralj Škotske od 1306. do 1329. godine.

1276. - Papa Adrijan V je nasledio Inoćentija V kao 186. rimski papa.

1302. - Bitka kod Courtraia u kojoj je flandrijska seoska i gradska milicija do nogu potukla vitezove francuskog kralja Filipa V.

1382. - Umro je Nicolaus Oresmius, francuski naučnik i katolički biskup.

1451. - Umrla je Barbara Celjska, supruga nemačko-rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, u narodu poznatija kao 'Crna kraljica'.

1533. - Papa Klement VII ekskomunicirao je engleskog kralja Henrija VIII, odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom i ozakoni vezu s Anom Bolen. Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer, a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.

1561. - Rođen je Luis de Góngora, španski književnik.

1657. - Rođen je Fridrih I, poslednji markgrof Brandenburga i prvi kralj Pruske od 1701. do 1713. godine.

1662. - Rođen je Maksimilijan II Emanuel, bavarski vojvoda (1679—1726) i knez-izbornik Svetog rimskog carstva.

1690. - U bici kod Bojna, u 'Slavnoj revoluciji', engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio je katoličke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, 'Oranžisti', obeležavaju nizom parada i marševa, što izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).

1740. - Jevreji su proterani iz Male Rusije.

1767. - Rođen je Džon Kvinsi Adams, 6. Predsednik SAD od 1825. do 1829. godine.

1796. - Odigrala se završna faza bitke kod Martinića, nakon koje Piperi i Bjelopavlići ulaze u sastav Crne Gore.

1804. - Bivši potpredsednik SAD Aron Ber ubio bivšeg ministra finansija Aleksandera Hamiltona, u dvoboju izazvanom političkim rivalstvom i međusobnim optužbama.

1811. - Italijanski naučnik Amedeo Avogadro objavio je teoriju o molekularnom sastavu plinova - Avogadrov zakon.

1839. - Umro je Mahmud II, osmanlijski sultan.

1844. - Rođen je srpski kralj Petar I Karađorđević - kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti 1921. Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca - čija je vladavina obeležena razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe kakva u Srbiji u 20. veku nije postojala ni pre ni posle njega. Tokom vladavine 'Njegovog veličanstva svetog starca', kako su ga nazivali u Francuskoj, ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod njegovim žezlom, Srbija je bila Pijemont slobode, ideal ustavnog uređenja i žarište napretka u tom delu Evrope. Posle zbacivanja s prestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra Karađorđevića (Karađorđev sin), živeo je u inostranstvu i završio je Vojnu akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i 1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti, postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na bojnom polju.

1871. - Rođen je hrvatski političar i pisac Stjepan Radić, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i još dvojicom poslanika HSS-a u Skupštini u Beogradu izvršio 20. juna 1928. radikalski poslanik Puniša Račić.

1876. - U crnogorsko-turskom ratu (1876-1878) Crnogorci su u bici na Fundini, u Kučima, pobedili tursku vojsku.

1882. - Gušeći arapsku pobunu u Egiptu, britanske trupe napale Aleksandriju, a zatim zauzele Kairo i svu zemlju. Potom je na međunarodnoj konferenciji utvrđen sporazum o bezbednosti Sueckog kanala, za Veliku Britaniju izuzetno značajnog plovnog puta zbog britanskih kolonija u Aziji, pa su od tada Britanci, zajedno sa Francuzima, nadzirali kanal, čime je Egipat potpao pod punu zavisnost od velikih sila. Egipat je tek 1956. preuzeo kontrolu nad Sueckim kanalom.

1920. - Rođen je američki filmski i pozorišni glumac ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muzičkom filmu Kralj i ja. Ostali filmovi: 'Deset Božijih zapovijesti', 'Anastasija', 'Braća Karamazovi', 'Solomon i Saba', 'Sedmorica veličanstvenih', 'Taras Buljba', 'Zapadni svijet'.

1921. - Mongolija je proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1921. - Održano je prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko društvo.

1927. - Rođen je Teodor Mejmen, američki fizičar, konstruktor prvog lasera.

1934. - Rođen je Giorgio Armani, italijanski modni dizajner.

1935. - Umro je francuski oficir Alfred Drajfus, čije je suđenje za izdaju 1894. podelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuđen je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.

1937. - Umro je Američki kompozitor Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza (opera 'Porgi i Bes', simfonijska fantazija 'Amerikanac u Parizu', 'Rapsodija u plavom', 'Melanhonična rapsodija').

1952. - Dvajt Ajzenhauer, američki general, nominovan je za predsednika SAD na listi republikanaca.

1960. - Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz Čombe proglasio je nezavisnost te pokrajine, čime su počeli višegodišnji nemiri u toj afričkoj zemlji.

1962. - Kosmonaut Mikolov postavio je ondašnji rekord u najdužem boravku u svemiru - četiri dana.

1962. - Fred Baldasare je prvi čovek koji je preronio Lamanš.

1962. - Umro je Oven Jong, američki industijalac i advokat, predsednik upravnog odbora Dženeral elektrika.

1966. - Prvi put je nastupila čuvena pevačica Dženis Džoplin. Rođena je je kao Dženis Lin Džoplin, u Port Arturu, Teksas, SAD, 19. januara 1943. Pridružila se grupi 'Big Brother And The Holding Company'. S njima je i prvi put javno nastupila na koncertu. Umrla je od predoziranja heroinom, u dvadesetosmoj godini, 4. oktobra 1970. u Los Anđelesu.

1978. - U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je oko 200 ljudi.

1979. - Američka vasionska stanica 'Skajlab', nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.

1982. - Umro je srpski pisac Mehmed - Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najvećih srpskih književnika 20. veka. Kako je sam otkrio, potomak je srpske porodice Vujovića. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943, otišao je u partizane, a posle rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor 'Bosna-filma' i glavni urednik 'Svetlosti'. Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski političari, prešao je u Beograd i u njemu ostao do smrti. Dela su mu: 'Derviš i smrt', 'Tvrđava', 'Sećanja'...

1987. - UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novorođenog dečaka u Zagrebu Mateja Gaspara.

1989. - Umro je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača likova Vilijama Šekspira, prvi glumac kojem je dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada 'Emi' za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film 'Hamlet'.

1990. - Rođena je Caroline Wozniacki, danska teniserka poljskog porijekla.

1991. - Na Havajima se videlo potpuno pomračenje Sunca.

1991. - Avion sa hodočasnicima iz Nigerije srušio se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i članovi posade (261).

1995. - Bosanski Srbi zauzeli su Srebrenicu, a potom Žepu (25. jula). Više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebačeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom području izvršile ratni zločin i da je ubijeno oko 7.000 bosanskih Muslimana.

1995. - U Francuskoj je umro Gojko Nikoliš, lekar, narodni heroj, španski borac i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1996. - Sudsko veće Haškog tribunala potvrdilo je optužnice za ratne zločine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao međunarodne poternice.

1998. - Hrvatska fudbalska reprezentacija osvojila treće mesto na Svetskom fudbalskom prvenstvu u Francuskoj pobedivši Holandiju rezultatom 2:1.

2000. - Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona, u Kejmp Dejvidu su počeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata.

2001. - U Kambodži je odobreno donošenje zakona koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.

2002. - Italijanski parlament je odobrio muškim naslednicima krune da se vrate u zemlju, čime je okončan 56-godišnji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je sarađivala sa fašistima.

2004. - Boris Tadić svečano stupio na dužnost predsednika Republika Srbije.

2006. - U sedam eksplozija na železničkim stanicama i u vozovima u Bombaju (Indija) poginulo je 186 osoba, a više od 700 ljudi je povređeno.

2007. - Umrla je Lejdi Berd Džonson, bivša Prva dama SAD, supruga 36. Predsednika SAD Lindona Džonsona.

2008. - Rusija i Kina uložile su veto na Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN kojom je trebalo da budu uvedene sankcije Zimbabveu i kažnjena vlada predsednika Roberta Mugabea zbog nasilnog održavanja predsedničkih izbora.

2008. - Umro je poznati američki kardiolog i jedan od najpoznatijih svetskih hirurga XX veka Majkl Debejki koji je prvi izveo mnoge hiruške zahvate, poput ugrađivanja bajpasa. Tokom sedam decenija duge karijere uveo je nove hiruške metode lečenja i začetnik je moderne kardiološke hirurgije. Operisao je brojne poznate ličnosti među kojima su i tri američka predsednika (Džon Kenedi, Lindon Džekson, Ričard Nikson), ruski predsednik Boris Jeljcin, jordanski kralj Husein, ali i poznate holivudske zvezde.

2015. - Umro je Satoru Iwata, japanski poduzetnik i programer koji je služio kao četvrti predsednik i glavni izvršni direktor (CEO) Nintenda.



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti Balkana i SvetaNajnovije Vesti - Balkan i Svet
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana
Testiranje Refleksa
Mesec i Njegove Mene
Testirajte Reflekse