Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Život u 2025.

   Med i Mleko, Ili...? Da li možete da zamislite optimizam koji su naši preci imali pre stotinjak godina dok su se spremali da uđu u novi vek. Nobelove nagrade su upravo bile lansirane, iks-zraci i elektron su bili otkriveni, a redovni čitaoci popularne nauke uzbuđivali su se slušajući predviđanja da će do 1950. godine letelice teže od vazduha krstariti našim nebom.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
   Pa ipak, baša kao i danas, nada je bila pomućena izvesnom dozom straha - teskobnim osećanjem da bi se XX vek mogao pokazati kao jedan opasan novi svet.
Međutim, ma šta se desilo u decenijama XXI veka, to svakako neće biti tako loše kao prvih nekoliko decenija XX veka - Prvi svetski rat koji je prešao u Hitlerovo konačno obračunavanje sa svetom, masovna bombardovanja evropskih gradova i milioni besmislenih ljudskih žrtava.
    Mi možda nikad više nećemo morati da se borimo u rovovima, ali šta, zapravo, sledeće decenije drže u rezervi za nas?

LICE I NALIČJE NAPRETKA

    Neki naučnici veruju da bi naš život mogao da bude potpuno revolucionisan do 2025. godine. Oni iznose dramatična predviđanja da će roboti obavljati sav posao. Tvrde da će se naš najveći napor svoditi na zahtevanje osvežavajućeg pića sa udobne ležaljke na morskoj obali. Nema sumnje, naš život će se svakako poboljšati, možda i radikalno, ali većina vodećih futurologa i eksperata smatra da možemo zaboraviti sve planove o penzionerskom dokoličarenju na suncu. Život će nesumnjivo biti uzbudljiviji, burniji nego danas, ali čak i u 2025. godini on će ostati u osnovi neizmenjen. Mi ćemo i dalje krmeljavih očiju zuriti izjutra u šolju i umivaonik u kupatilu, jedina razlika će se možda sastojati u tome što će toaletni papir biti zagrejan, a zubna četkica će raditi na solarni pogon.
    Da bismo procenili kako bi život mogao da se promeni do 2025. godine, vratimo se malo u natrag, u 1971. godinu. Koliko je on stvarno drukčiji? Prljavi vozovi i dalje se kvare u tunelima, sastoji u saobraćaju gori su nego ikada, pacijenti još moraju mesecima da čekaju na operaciju. A koliko nam vremena stvarno ušteđuju razne naše moderne sprave? Sasvim je u redu da imate mikser za hranu, ali to naprosto znači da ćete utrošiti pola sata na pripremanje nekog pomodnog jela umesto da hranu jedete direktno iz limenke.
    Možda promena nije automatski dobra stvar. Edvard Tener, autor knjige 'Zašto nam stvari uzvraćaju ujede: Nova tehnologija i efekat osvete', upozorava da bolji drumovi znače duža, u još većoj meri frustrirajuća putovanja, a kompjuterizacija naših kanselarija naprosto je svuda utrostručila količinu papira. Ljudski napredak, kaže on ima nenameravane ili nepredvidljive posledice - morski bedemi izazivaju eroziju obale, naporne fizičke vežbe rezultiraju artritisom, a lažni alarmi automobila zaludno angažuju policiju, što omogućava krađe na drugim mestima.
    Budući napredak na raznim područjima mogao bi da ima slične negativne posledice. Stručnjaci smatraju da kompjuteri i robotika postepeno smanjuju sposobnosti ljudi da razmišljaju i donose odluke.

NEDODIRLJIVI BOGATAŠI

    Ta zabrinutost u pogledu budućnosti nije novijeg datuma. Jedan profesor na Majami univerzitetu, obraćajući se pre dvadesetak godina grupi pilota na njihovom stručnom sastanku, veoma slikovito je opisao vazduhoplovni saobraćaj u 2025. godini. Rekao je da će posadu aviona sačinjavati samo jedan pilot i jedan pas. Pilotova uloga će biti da hrani psa i vodi brigu o njemu. Uloga psa će biti da ujede pilota ako ovaj pokuša da bilo šta dirne!
    Možda ćemo u budućnosti više trpeti zbog bivših grešaka čovečanstva nego zbog budućih inovacija. Besomučno zagađivanje životne sredine tokom 20. veka i otapanje polarnih ledenih kapa nesumnjivo će izmeniti naš život na dramatičan, negativan način koji će nadvladati pozitivne efekte mnogih drugih dostignuća.
    Doktor Džon Gribin sa Saseks univerziteta smatra da će se ledena kapa Arktika uveliko otapati 2025. godine, ubacujući hladnu vodu u severni Atlantik i usporavajući tok Golfske struje. Dok će se ostatak sveta zagrevati, Britanija i severozapadna Evropa mogle bi da budu izložene dužim periodima hladnog vremena koji bi ugrožavali proizvodnju hrane.
    Čak i ako do 2025. godine uspemo da izbegnemo ekološku katastrofu, ovaj svet će biti jedno čudno i zastrašujuće mesto. Nova tehnologija i Internet možda će neke ljude međusobno zbližiti, ali će istovremeno pružiti šansu bogatašima da se što više udalje od kontakta sa ostatkom populacije.
    Ti pripadnici bogate 'nadklase', kako ih opisuje američki sociolog Čarls Mari, možda će se povući u 'zajednicu iza kapije', na imanja koja nadgleda zatvorena televizija i kojima patroliraju privatni stražari, iskrsavajući iz svojih domova i trgovina samo kroz tunele od pleksi-stakla. Možda vam zvuči suviše orvelovski? Pa, ruku na srce, ta stvar se već dešava u Americi, gde se bogati sve više plaše siromašnih i gde sada na hiljade zajednica žive iza kapija, a njihov broj postaje sve veći.
    Geografija možda neće biti jedini faktor koji će odvajati bogate od siromašnih. U ranim godinama ovoga 21.veka oni koji ne mogu sebi priuštiti da postanu pretplatnici Interneta, možda će postati jedna nova klasa 'informatičko siromašnih', bez pristupa informacijama o zaposlenju, politici i drugim društvenim zbivanjima.

SPOJ ČOVEKA I MAŠINE

    Pa, kako će izgledati društvo oko 2025. godine? Neki od vodećih futurologa smatraju da će se jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju možda proširiti, ali da će to biti prolazna stvar. Nova tehnologija će biti svima dostupna. I radio, telefon i TV, sebi su mogli priuštiti samo bogati kad su ove naprave bile prvi put uvedene. Sada ih ima svako. Futurolozi veruju da će, pre nego što nastupi 2025. godine, biti više promena, nego što smo ih imali od Adama pa naovamo. Postoji bezbroj scenarija, ali do 2025. ima još 'dosta'. Ali, u to vreme mi ćemo imati mašine inteligentnije od ljudi, i tehnološki je moguće da ćemo živeti u jednom prilično utopijskom društvu u kojem nas je tehnologija otarasila od siromaštva i osamljenosti. Naravno, uvek je moguće da stvari krenu putem kojim nije trebalo da krenu. Možda će doći do kompletnog kolapsa društva.
    Što se tiče tehnologije, ona će se verovatno razviti iznad svih naših očekivanja. Džosef Kouts je presednik kompanije 'Kouts i Džeret', uglednog istraživačkog centra koji se specijalizovao za proučavanje budućnosti. On predviđa: 'Roboti i druge automatske mašine će biti uobičajena stvar u fabrikama, poljoprivredi, građevinarstvu, pomorskim aktivnostima, svemiru, rudarstvu i svugda okolo.
    Što je još dramatičnije, jedna japanska studija pokazala je da naučnici smatraju da će biti moguć direktan spoj mašine i čoveka, sa čipovima koji stimulišu nerve da bi proizveli veštačka čula. Ako se taj brzi progres nastavi, ili ubrza, uz pomoć kompjuterske inteligencije, onda je sasvim moguće da ćemo 2025. godine imati direktan spoj mašina-čovek. Izgleda da pravi Robokap kuca na vrata čovečanstva.
    To nije naučna fantastika. Veoma uvažena organizacija za proučavanje biznisa, 'Henlijev centar' sa sedištem u Londonu, predviđa da će oko 2025. godine jedan jedini kompjuter imati veću snagu od one koju je čitava Silicijumska dolina imala sredinom 1950-tih. Vrlo je moguće da ćemo posedovati silno povećanu inteligenciju i svest. Naša ljudska ograničenja prosto će nestati do 2025. godine. Učenje i obrazovanje u tradicionalnom smislu biće zastareli, zato što će znanje i veštine biti dostupni putem kompjuterske veze.

MNOGA MEDICINSKA ČUDA

    Šta mislite, da li će i medicina biti revolucionisana do 2025. godine? Pogledajmo činjenice: Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će u 2025. godini oboljenja srca, moždani udar i rad i dalje biti vodeći uzroci smrti. Globalni prosečan ljudski vek iznosiće 73 godine, za razliku od sadašnjih 67 godina. Do poboljšanja će doći zahvaljujući čistoj vodi, vakcinaciji, novim tehnologijama i masovnom zdravstvenom prosvećivanju preko Interneta.
    Na svu sreću, doći će do izvesnih kapitalnih pomaka u medicini, pred kojim bi neki lekar iz 20. veka zinuo od čuđenja. Futurolozi su uvereni da će oko 2025. godine, čak 95 odsto delova ljudskog tela moći da budu zamenjeni na ovaj ili onaj način, najavljujući dolazak istinski bioničkih muškaraca i žena. Doktor Sendi McAra, predsednik Britanskog medicinskog udruženja, kaže da će 'hirurgija rezervnih delova', korišćenjem životinjskih organa za ljude, postati rutinska procedura do 2025. godine, ukoliko budu rešeni sadašnji strahovi od prenošenja životinjskih virusa i tehnički problemi.
    Jedan od najvećih napredaka medicine 2025. godine sastojaće se u tome što će pacijenti biti podvrgavani genetičkom testiranju radi predviđanja rizika oboljenja, pokazujući im, na primer, da li će u budućnosti patiti od neke srčane mane ili dijabetesa. Dobar deo hirurgije oslanjaće se na robotiku, kako u smislu pripreme zahvata tako i u samom sečenju. Mali roboti igraće ključnu ulogu.
    Nanohirurzi ili mikroskopski roboti biće sposobni da puze kroz arterije. Oni će strugati naslage suvišne masnoće, proveravati da li ima toksičnih materija, isterivati na čistinu ćelije raka i opravljati oštećene ili obolele delove. Motori, prenosni mehanizmi i drugi mikrodelovi prečnika 50-300 mikrona već su načinjeni. Buduće nanomašine sadržavaće mahanizme ne veće od molekula proteina.
    Do 2025. godine mnoge ranije neizlečive bolesti, ako što je rak, mogle bi da postanu izlečive - bar za one koji će to moći da plate. Hirurzi će se usavršavati na virtuelnim hirurškim simulatorima umesto na ljudima i životinjama, a minijaturni, na telu nošeni kompjuteri sa mikrosenzorima automatski će otkrivati i saopštavati podatke o našem zdravlju. Veruje se da će uskoro biti moguće da se ljudskom veku pridoda još 50-60 godina i da se uspori proces starenja.
    Piter Švarc, jedan od najuspešnijih svetskih futurologa, poznat po tome što je omogućio kompaniji 'Shell' da zaradi milijarde upozorivši ih da će doći do osetnog pada cene nafte sredinom 1980-tih godina, takođe predviđa da će novi prodori u biotehnologiji i terapiji genima omogućiti nauci da do 2025. godine uspori proces starenja i produži ljudski vek.

NOVE MILIJARDE STANOVNIKA ZEMLJE

    Na globalnom planu već vidimo mnoge promene. Već godinama ekonomisti prognoziraju da će Kina biti sledeća supersila, što ona izgleda već i jeste, a u jednom poverljivom izveštaju australijskog ministarstva inostranih poslova govori se da će do 2025. godine privreda Kine biti krupnija od one u SAD. Religiozna supersila 21. veka bez sumnje će biti Islam - svake godine po 30 miliona novih vernika priduživaće se toj veroispovesti.
    Što se tiče naseljenosti, odnosno prenaseljenosti na našoj planeti, Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da će 2025. godine na svetu biti oko 8.5 milijardi ljudi, u poređenju sa 5.8 milijardi 1997. godine.  Po mišljenju većine prognozera, svi ćemo, umesto sadašnjih novčanica, koristiti globalnu elektronsku gotovinu.
    Dok futurolozi tvrde da će globalni rast stanovništva vremenom posustati, sociolozi dočaravaju jednu mnogo sumorniju sliku, i predviđaju da će se do 2025. godine svetska populacija povećati za čak 50 odsto.
    Da bi se prehranile te ekstra milijarde žitelja planete, naučnici će morati da osmisle nove metode uzgajanja žita i povećanja roda. Farmeri će koristiti sintetička zemljišta, dok će novi oblici mikroorganizama, biljaka i životinja postati uobičajena pojava zahvaljući napretku u genetičkom inženjerstvu. U 2025. godini znatno manje će se za ishranu trošiti proteini životinjskog porekla, u poređenju sa sadašnjim stanjem. Niz faktora izbaciće vegetarijanstvo u prvi plan, uključujući zdravlje, životnu sredinu i etičke trendove.

STIŽE ERA DOKOLICE I REKREACIJE

    Kako će izgledati svakodnevni život svih nas? Bar jedno predviđanje za budućnost nesumnjivo će se ostvariti: nova tehnologija i informatički superprotok izmeniće naš način rada čak i radikalnije nego industrijska revolucija. Odlazak na posao biće stvar prošlosti za veliki procenat stanovništva. Oko 2025. godine otprilike 40 odsto radnika obavljaće svoje poslove van tradicionalnih kanselarija i proizvodnih hala, spojeni sa kompjuterima firme bežičnim ili satelitskim Internet vezama.
     Brak će biti zamenjen serijskom monogamijom, a žene će početi da rađaju svoju prvu decu kad već budu duboko u petoj deceniji života. Nacionalna zdravstvena služba takođe će biti radikalno izmenjena, a oko 2025. godine biće suviše mnogo starijih ljudi i nedovoljno vladinog novca da se svima isplate državne penzije.
    Putovanje i saobraćaj takođe će znatno uznapredovati. Oko 2025. godine broj ljudi koji putuju u druge zemlje iz poslovnih ili rekreativnih razloga će se udvostručiti. a Kina će biti jedna od najvećih novih destinacija. Projekcija Svetske turističke organizacije za 2025. godinu pokazuje da će tu zemlju posetiti 137 miliona turista, naspram 102 miliona onih koji će putovati u SAD, 93 miliona u Francusku i 53 miliona u Veliku Britaniju i Italiju. Da bi ovi turisti mogli leteti širom sveta, već sada se radi na konstrukciji 'superdžambo' aviona koji će imati sedišta za više od hiljadu putnika.

IMA LI IZBORA?

    Da li bogati žitelji planete već sada treba da razmišljaju sa planiranjem godišnjeg odmora na Mesecu? Možda, ali ne treba nikako smetnuti sa uma ni mnoštvo neočekivanih događaja koji mogu da se dese!
    Neki novi Černobil, prvi stvarni kontakt sa vanzemaljskim životom, globalna nestašica hrane, uspon nekog velikog diktatora, masovni egzodus iz Trećeg sveta - sve mogućnosti bi tada bile u igri ako bi se desilo nešto od ovoga. A,  tu su i: mogućnost nuklearnog terorizma, moglo bi da se ostvari putovanje brže od svetlosti, da dođe do stvaranja ljudskih mutanata ili do teže havarije nekog naftovoda, što bi izazvalo ekološku katastrofu. Tu je i mogućnost da virus side ili neke druge smrtonosne bolesti bude prenosiv vazduhom, da se gradovi iz provincije širom sveta pobune protiv svojih vlada, da neki zemljotres kolosalne snage zadesi Kaliforniju i baci Ameriku u recesiju ili da neka kometa pogodi Zemlju. Kad smo kod kometa, tvrdi se da će do 2025. godine 'asteroidna straža' postati ugledna institucija. U njena najznačajnija dostignuća spadaće nekoliko 'probnih vožnji', sa ciljem promene kometine putanje pre nego što ona preseče Zemljinu orbitu.
    Ako poživite do 2025. godine, život vam sigurno neće biti dosadan. Verovatno ćete biti bogatiji, imaćete duži životni vek, putovaćete više i biti svedok mnogih uzbudljivih zbivanja i inovacija. Ali, da li ćete biti srećniji?
    Možda najteže pitanje na koje treba odgovoriti glasi: da li mi zaista imamo dovoljno psihološke snage da izađemo na kraj sa budućnošću, odnosno, da li možemo da evoluiramo dovoljno brzo da bismo održali korak sa tempom progresa? Mi živimo u jednom neobičnom, haotičnom periodu ljudske istorije, u kojem je stari porodični poredak baziran na religiji uveliko kolabirao. Hoćemo li poželeti da naše pouzdanje u religiju zamenimo za jedan svet kojim upravlja Svetska informaciona mreža?
    Futurolozi smatraju da ćemo imati malu mogućnost izbora i kažu da se ljudi moraju prilagoditi novoj tehnologiji, a ritam tehnoloških promena biće sve brži. Po njima, moraćemo pokazati da smo dorasli budućnosti i nastaviti sa životom, a za to vreme život će nastaviti da se neprekidno kreće napred, uz našu saradnju ili bez nje. Izbor je na svakom od nas !



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Futuristika i Svet BudućnostiFuturistika i Svet Budućnosti - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana