Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Zanimljivosti Životinjskog Sveta - No 3

     Majmuni bi mogli da progovore, vidoviti mačak, stonoge zaustavljaju voz, pijane životinje, ptice vežbaju u snu, veliki živi fosili teški do 600 kilograma, lekovito predenje mački, smije kao stonoge...

Osmeh gore Osmeh na lice:  
 VIDOVITI MAČAK

      Mačak Oskar sa sposobnošću da oseti koji će stanovnik staračkog doma u Providensu uskoro umreti, potpuno je zbunio lekare. Oskar ima običaj da prede iz sveg glasa, sklupčan pored pacijenta koji broji poslednje časove života.
Ovaj dvogodišnji mačor bio je u pravu u 25 slučajeva dosad, pa je osoblje doma počelo da poziva rodbinu pacijenata svaki put kada Oskar zasedne kraj nekog od njih. Ovaj slučaj je postao i predmet istraživanja, a rezultati su objavljeni u 'Medicinskom žurnalu Nove Engleske'.
    Oskara su usvojili kao mače, pa je odrastao na trospratnom odeljenju za dementne pacijente u staračkom domu i rehabilitacionom centru Stir haus, gde se brinu o ljudima sa Alchajmerovom i Parkinsonovom bolešću, senilnošću i bolestima koje uzrokuje starost. Posle šest meseci osoblje je primetilo da mačak svakog dana ide u obilazak odelenja, baš kao što to čine lekari u vreme vizite. Prišao bi pacijentu, onjušio ga, posmatrao neko vreme, pa ako bi se sklupčao pored njega i počeo da prede, bilo je sigurno da će osoba preminuti u roku od nekoliko sati.
    Srećom, većina pacijenata koje ovaj sivo beli mačak poseti su toliko bolesni, da verovatno i ne znaju da im je stigao donosilac lošihvesti.  Kako svedoči osoblje, Oskar ne napušta odmah pacijenta koji je umro, već ostaje kraj njihovih tela sve dok ne dođe pogrebnik, a zatim otprati pogrebnu povorku do vrata i posmatra kako odvoze telo.
     Dr Džoan Tino je bila sasvim sigurna da Oskar nepogrešivo njuši smrt kada je postigao 13 pogodaka za redom. Onda je primetila da jedna pacijentkinja ne uzima hranu, da diše otežano i da su joj se na nogama pojavile plavkaste mrlje, što su znaci da smrt samo što nije nastupila. Doktorka je bila sigurna da pacijentkinja umire veoma brzo. Oskar, međutim, nije želeo da ostane u toj sobi i dr Tina je bila ubeđena da će mačorov pozitivni skor biti konačno prekinut. Umesto toga, ispostavilo se da je doktorka pogrešila za 10 sati. Oskar je došao u tu sobu osam sati kasnije i dva poslednja časa njenog života ostao uz ovu pacijentkinju.

 MAJMUNI BI MOGLI DA PROGOVORE

      Tri pripadnika vrste čovekolikih majmuna: šimpanza, bonobi i gorile, imaju karakteristike mozga kljuične za govor. Do sada se smatralo da su te karakteristike jedinstvene i da ih poseduje samo čovek. Naučnici sa univerziteta 'Džordžija stejt' u Atlanti vršili su pregled mozgova majmuna magnetnom rezonancom.
    Oni kažu da su iznenađeni da niku nije istraživao nesimetričnu strukturu u mozgu čovekolikih majmuna. Njihovo otkriće znači da je razvoj moždanih struktura povezanih sa govorom počeo pre nego što su se preci ljudi i čovekolikih majmuna razdvojili.
    Brodmanovo područje 44 deo je područja ljudskog mozga. Ono je ključno za proizvodnju govora i veće je u levom nego u desnom režnju ljudskog mozga. Istraživače iz Atlante je iznenadilo da i čovekoliki majmuni, iako ne govore, imaju sličnu streukturu u svom mozgu.
    Naučnici kažu da veruju da se leva strana Brodmanovog područja 44 povećala kada su zajednički preci ljudi i čovekolikih majmuna naučili da gunđaju i gestikuliraju. Zbog nekog razloga se to gunđanje i gestikuliranje u ljudi razvilo u govor, a u čovekolikih majmuna (još) nije.

 STONOGE ZAUSTAVLJAJU VOZ

   Ceo roj stonoga koje su bile dugačke po skoro 5 centimetara, zaustavio je voz od jedne kompozicije u planinama zapadnog Japana. U vozu su bila samo dva putnika, u momentu kada je mašinovođa na pruzi iznenada ugledao roj stonoga dugačak oko 400 metara. Stonoga je bilo toliko da je voz, uletevši među njih, iznenada počeo da se zanosi. U strahu od prevrtanja, mašinovođa je povukao kočnicu i zaustavio voz, dok su putnici sledeća tri sata posmatrali defile stonoga.

 PTICE VEŽBAJU U SNU

      Kako ptice pevačice dolaze do svojih melodija? U snu - to je pokazala jednastudija Čikago univerziteta o zebrastim zebama. Pomoću elektroda istražen je Robustus arehistriatilis (RA), deo mozga poznatiji kao 'mašina za pevanje'. To je, zapravo, kontrolni centar za nerve koji aktiviranju proces pevanja.
    Tek noću, dok ptica spava,  RA oživljava. Istraživači iz toga zaključuju da zebe svoje pesme sanjaju i uvežbavaju repertoar za sledeći dan. Naknadnim posmatranjem ustanovljeno je da ćurlikanje osiromašuje ukoliko nije redovno uvežbavano.

 VELIKI ŽIVI FOSILI TEŠKI DO 600 KILOGRAMA

      Morske kornjače (Cheloniidae) su malobrojne vrste, čije su srodnici odavno izumrli. Imaju kratak vrat, koji se zajedno sa glavom, udovima i kratkim repom ne može potpuno uvući u oklop - kako to inače čine kopnene kornjače. Pošto stalno žive u vodi, noge su im se razvile u snažne, široke i pljosnate peraje. Oklop im je pokriven režnim pločama, a između leđnih i trbušnih ploča imaju još jedan red postranih ivičnih ploča. Glava, udovi i rep pokriveni su manjim rožnatim pločama. Otvori za disanje su im vrlo mali, a oči velike i buljave. Na kopno izlaze da ženke snesu jaja u plitkim rupama u pesku, koje iskopaju zadnjim perajima. Pošto snesu oko stotinu jaja, rupu zatrpaju i vraćaju se u more. Posle 6 do 10 nedelja mladi se izlegu i odmah odlaze u more, dobro plivaju, ali još ne mogu da rone, pa stradaju od riba grabljivica i morskih sisara, kao i od galebova i drugih morskih ptica. Žive u tropskim i suptropskim morima, katkad zalaze u Sredozemno more, pa se tako pojavljuju i u Jadranskom moru.
     Različite vrste imaju različite veličine. Golema želba (Chelonia mudas) ima leđni oklop dužine do 110 centimetara, a težinu do 45o kilograma. Kapetana želba (Chelonia imbricata) znatno je manja od goleme želve, a ima leđni oklop dužine 60-70 , retko do 80 centimetara. Živi u tropskim morima, a retko zalazi u mora umerenog klimatskog pojasa. Želba glavata (Caretta caretta) ima potpuno okoštali leđni oklop dužine do 100 centimetara, aktkad i nešto duži.
    Česta je u Sredozemnom moru, a nije retka ni u Jadranu. Pred zimu se povlači u toplije vode. Najveća među morskim kornjačama je sedmopruga želba (Dermochelus coriacea) jer na njenom oklopu postoji 7 uzdužnih ispupčenja. Ona snese preko 200 jaja četiri puta godišnje. Njeno meso i jaja ljudi ne jedu. Oklop sedmopruge želbe dostiže dužinu do 2 metra a ona težinu do 600 kilograma. Morske kornjače su se pojavile u geološkom periodu krede, pre 70 do 40 miliona godina. Sedmopruga želba je preživela svoje ostale srodnike, pa se stoga smatra da je živi fosil.

 MAČJE LEKOVITO PREDENJE

   Naučna istraživanja koja su potvrdila da predenje mačkama omogućava da se brže oporave kada su bolesne, ukazuje da ima istine u mitu starom 3.000 godina da mačke imaju 'devet života'.
    Naučnici sa Istraživačkog instituta Fauna u Severnoj Karolini smatraju da mačje predenje predstavlja prirodni isceliteljski metod, koji njihovim kostima i organima pomaže da brže zacele i rastu. Naučnici će u bliskoj budućnosti pokušati da objasne zašto mačke predu i koji je mehanizam tog procesa. Smatra se da mačje predenje slično utiče i na ljude jer je poznato da izlaganje toj zbučnoj frekvenciji poboljšava i pozitivno utiče na gustinu i čvrstinu ljudskih kostiju.   


 ZMIJE KAO STONOGE

  Analiza jednog fosila, starog 95 miliona godina i pronađenog u kamenolomu nedaleko od Jerusalima, navela je istraživače na zaključak da su rani oblici zmija imali stražnje noge - izazov tradicionalnom verovanju da su zmije otpočele svoj život u vodi.
    Jedan raniji, ali ne tako dobro očuvani nalaz - Pachyrhachis problematicus - iz tog istog kamenoloma sugerisao je tezu da su zmije sa stražnjim nogama bile prelazni stepen u evoluciji između džinovskih plivajućih gmizavaca iz perioda krede, zvanih mozasauri i modernih zmija. Ali taj novi nalaz - Haosiophis terrasanctus - upućuje na zaključak da su oba fosila imala razvijene oblike lobanje, uključujući i pokretnu donju čeljust, veoma slične onima kod današnjih boa i pitona - što ih svrstava na mnogo višu skalu evolucionog stabla jer i današnji pitoni imaju rudimentarne stražnje noge. Jedan od istraživača iz Poljskog muzeja u Čikagu smatra da su zmije oblici koji su direktno potekli od kopnenih gmizavaca.
    U međuvremenu, lokalne religiozne grupe iznele su tvrdnju da je fosil zapravo dokaz postojanja Rajskog vrta. Prema Starom zavetu, zmije su prvobitno imale noge koje im je Bog oduzeo zato što su dovele u iskušenje Adama i Evu.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Divni Svet ŽivotinjaDivni Svet Životinja - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana