Naslovni baner
Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Zanimljiva Nauka - No 15

    Kako uviru okeani, kokoške i ljudi, priča o Jupiteru, prastare zaraze, gluposti pametnih ljudi, koza pravi paučinu, opasnost iz leenih sarkofaga, brod brži od svetlosti, alkohol u kosmosu ...

Osmeh gore Osmeh na lice:  
JUPITER - PLANETA OD METALA?

   Da li je Jupiter džinovska metalna kugla? Ovo je prilično neobično pitanje, ako imamo u vidu da plenetu, uglavnom, sačinjava vodonik. Međutim, naučnici su godinama nagađali da li je moguće da se vodonik, inače neprovodnik elektriciteta, pretvori u metal - u uslovima strahovitog pritiska, poput onog u unutrašnjosti Jupitera.
    Tim stručnjaka iz Nacionalne laboratorije u Kaliforniji konačno je uspeo da nađe odgovor i to kada se odustalo od eksperimentisanja na aparatu 'dijamantski nakovanj'. Ta sprava je, u stvari, stega sa dva dijamantska zuba, između kojih ostaje uklešten uzorak pod pritiskom i do 2.6 miliona atmosfera. Oni su koristili sloj tečnog vodonika sabijenog između dve aluminijumske ploče. Na ploču bi bio ispaljen projektil velike brzine, koji je izazivao udarni talas sa visokim pritiskom (0.9-1.4 miliona atmosfera), ali i sa visokom temperaturom (do 4.200 stepeni).
     Smatra se da su, otprilike, ovakvi uslovi u unutrašnjosti planeta poput Jupitera i Saturna. Uzorak tretiran u eksperimentu pretvarao se u tečni metal, čija je elektrootpornost umanjena 5.000 puta. Rezultat je iznenađujući, jer se protivi mnogim savremenim postavkama u fizici.

PRASTARA ZARAZA OJAČALA JE ČOVEKA

   Jedno neobično naučno otkriće potvrđuje da saživot različitih bića na našoj planeti može i te kako doprineti napretku i obostranom blagostanju.
Radi se o tome da malo ljudi zna da su mogućnosti ljudskog roda mnogo poboljšane zahvaljujući jednoj - zarazi. Pre otprilike 300.000 godina na rogu Afrike neke su se bakterije - preslabe da bi opstale u ambijentu u kojem su se nalazile - povukle u ćelije opskrbivši ih novim mehanizmom proizvodnje energije.
    Te bakterije su, u stvari, bile u stanju da proizvedu energiju izgarajući šećere i masnoće uz upotrebu kiseonika kao goriva, prema energetskoj stazi koja je definisana kao aerobna. Prvobitne ljudske ćelije nisu bile u stanju da to čine jer su kao jedini energetski način imale onaj anaerobni, koji ne uključuje uplitanje kiseonika i koji posredstvom nepotpune glukoze određuje formiranje mlečne kiseline.
    Zahvaljujući ovoj simbiozi, od tada ljudska vrsta ima dvostruki energetski mehanizam, a mlečna kiselina, koja je izvorno bila metabolički otpad, može se i sada upotrebljavati za proizvodnju molekula visokog energetskog sadržaja, s prednostima koje svi mi svakodnevno iskušavamo.

OKEANI UVIRU

    Istraživači sa tehnološkog instituta u Tokiju tvrde da okeani na našoj planeti polako, ali sigurno, otiču u njenu unutrašnjost. Prema njihovom proračunu, svake godine na taj način u Zemljinu utrobu otekne oko 1.12 milijardi tona vode.
    Dugoročno, to bi značilo da će na kraju sva voda nestai, a Zemlja postati suva i neplodna planeta. Doduše, u ne baš tako bliskoj budućnosti - japanski naučnici smatraju da će se to dogoditi za, otprilike, milijardu godina.Po njima ova pojava i nije baš skorijeg datuma, i kažu da je zbog oticanja vode u unutrašnjost planete tokom 750 miliona godina nivo mora pao za oko 600 metara.

KOKOŠKE I LJUDI

    Izgleda šašavo, ali genetička srodnost između kokošaka i ljudi veća je nego što se do sada smatralo. To je pokazalo istraživanje naučnika sa Instituta u Edinburgu, koja ukazuje na iznenađujuće zajedničke karakteristike: organizacija ljudskih genoma pokazuje veći sklad sa strukturom hromozoma jedne kokoške nego sa mišem. Naučnici ovo povezuju sa zajedničkim poreklom sa gmizavcima pre 300 miliona godina. Miševi, kao i ljudi pripadaju sisarima, međutim oni su češće razmnožavali svoju vrstu i tako promene svog tzv. 'naslednog dobra' intenzivnije 'požurivali'.

SMEŠNA STRANA NAUKE - GLUPOSTI PAMETNIH

■ Nebo i Zemlja bili su stvoreni u istom trenutku, 23.oktobra 4004. godine pre Hrista, u devet časova pre podne - ovo je tvrdio Džon Lajtfut (na slici levo), zamenik rektora Kembridž univerziteta.
■ Putovanje železnicom velikom brzinom nije moguće, zato što bi se putnici, nemoćni da dišu, ugušili - izjava koju je dao Dionizis Lordner (1793-1859), profesor filozofije i astronomije na Univerzitetskom koledžu u Londonu. Isto tako, on je tvrdio da parobrodi nikada neće biti kadri da pređu Atlantik, zato što bi im bilo potrebno više uglja nego što mogu da ponesu. Sve godine kasnije 'Veliki zapadnjak' preplovio je Atlantski okean.
■ Životinje, koje se kreću, imaju udove i mišiće. Naša planeta Zemlja nema udove i mišiće, pa se zato i ne kreće - Scipion Kjaramonti.

KOZA PRAVI PAUČINU

   Niste čuli za biočelik? Biće tako otporan da će moći da zaustavi i metak, a istovremeno, biće vrlo lagan i savršeno raspadljiv. To je biočelik, koji se stvara prema projektu istraživača 'Nexia Tehnologies'. Biočelik će biti izrađen transferom paukovih gena u kozje vime!
    Pauk plete svoju paučinu koja je najelastičnija i najotpornija struktura u prirodi, jer sadrži protein čiji je 'recept' kodifikovan specifičnim genima. Kako pauk postepeno luči taj protein, nit njegove mreže postaje kristalna cev, kabl, potpuno nerastvoriv - što objašnjava i to zašto se paučina ne raspada na kiši. U svojim eksperimentima istraživači vade iz pauka gene koji kodifikuju taj protein i unose ih u vimene žlezde koze. Cilj je da se iz mleka ovih životinja dobiju rastvorivi proteini u količinama dovoljnim da se iz njih ti proteini mogu ekstrahovati i potom dorađivati.  
    Ovako će biti moguće dobiti materijal koji će biti otporan na naprezanje od više hiljada kilograma po kubnom centimetru. Primene bi bile brojne, posebno u medicini, astronautici i građevini.
    Ali, treba li, bez ikakvih rezervi gledati u ovakve 'podvige' stručnjaka za genetski inženjering? Teško, ako znamo da se radi o dramatičnim upadima čoveka u nešto što je priroda već i sama savršeno kreirala. Zbog toga su i sva iznenađenja moguća.

OPASNOST IZ LEDENIH SARKOFAGA

   Neodgovorno ponašanje čoveka prema okolini i fenomen globalnog otopljavanja na Zemlji mogli bi da dovedu do oslobađanja drevnih virusa, smrtonosnih za čoveka, koji se nalaze u 'ledenim grobnicama' zemljinog pola. Naučnici su u ledu Grenlanda otkrili drevni virus koji trenutno štiti proteinov omotač, ali koji bi pri optimalnijim uslovima mogao da se 'aktivira' i postane uzročnik opasne epidemije.
    Naučnici upozoravaju da bi otapanje leda moglo dovesti do pojave drevnih virusa ospe, polimielita i gripa, od kojih nema leka. Virusi razneseni vetrom i vodom mogli bi izazvati globalne epidemije širom planete.

BROD BRŽI OD SVETLOSTI

   Prema matematičkim proračunima dr Van den Breka sa Katoličkog univerziteta u gradu Luven u Belgiji, moguće je izgraditi kosmički brod koji bi 'deformisao prostor sažimajući ga ispred sebe, a šireći iza sebe', odnosno bio bi brži od brzine svetlosti.
Ovakav brod našao bi se kao u nevidljivom mehuru iskrivljenog prostora i tada bi se brzina njegovog leta približila beskonačnosti, te bi se međuzvezdana putovanja izvršavala 'bez problema'.
    Kritičari ove zamisli, međutim, uzevši u obzir matematiku i principe Ajnštajnove teorije relativiteta, upozoravaju da brod koji razgoni i sažima prostor oko sebe, istovremeno povećava i svoju masu-zapreminu, pa prilikom postizanja brzine svetlosti postaje beskonačno velik! Tada više nema te sile niti energije koja bi mogla da još više ubrza njegov let.

ALKOHOL U KOSMOSU

   Ekipa britanskih i američkih astronoma otkrila je u kosmosu oblak koji sadrži oko deset hiljada milijardi čistog alkohola. Oblak je veći od našeg Sunčevog sistema i nalazi se u sazvežđu Orla.
    Obavija novoformiranu zvezdu G 34.3 koja je od Zemlje udaljena oko deset hiljada svetlosnih godina. Sastoji se od dva sloja, od kojih je jedan od jonizovanog a drugi od neutralnog gasa. Naučnici su na osnovu analize spektra ustanovili prisustvo alkohola čija je temperatura 148 stepeni ispod nule.
    Astronomi su izračunali da u oblaku ima dovoljno alkohola da se napuni 400 hiljada milijardi krigli za pivo.

KRIVAC ZA ĆELAVOST
  
    Mutacija gena SODŽ-21 mogla bi da bude uzročnik ćelavosti, pokazali su rezultati japanskih naučnika. Dr Jumiko Saga iz japanskog Instituta za genetiku došla je do tog zaključka obavivši ispitivanje na miševima čiji je gen modifikovan i koji su počeli da gube dlake na lobanji dok nisu ostali ćelavi, svega 15 dana nakon genske mutacije.
    Iako obično nove dlake zamenjuju otpale, miševi bez gena SODŽ-21 su duže ostajali ćelavi, a nove dlake su takođe brzo otpadale. Veoma je moguće da je taj gen i uzročnik gubitka kose kod ljudi - zaključak je naučnika.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana