■ 1717. - U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu princ Eugen Savojski potukao je tursku vojsku i zauzeo Beograd. Požarevačkim mirom, koji je usledio 1718. Austriji je pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna.
■ 1743. - Definisana su najstarija pravila boksa u Engleskoj.
■ 1777. - Bitka kod Beningtona - na polju severozapadno od istoimena grada u državi New York u kojoj su Amerikanci, u borbi za nezavisnost, pobijedili.
■ 1819. - U talasu protesta engleskih radnika i pripadnika srednje klase, koji su tražili parlamentarne i druge reforme, u Mančesteru ubijeno više ljudi, a nekoliko stotina ranjeno kada su vladine trupe poslate da rasture protestni miting.
■ 1832. - Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije ('Principi fiziološke psihologije', 'Uvod u psihologiju', 'Psihologija naroda'- deset tomova).
■ 1845. - Rođen je Gabriel Lippman, francuski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.
■ 1858. - Predsednik SAD Džejms Bjukenen i britanska kraljica Viktorija razmenili su telegrafom čestitke povodom puštanja u rad prekookeanskog telegrafskog kabla. To su bile prve poruke poslate telegrafom preko okeana.
■ 1878. - U Kuli rođen kompozitor Isidor Bajić, osnivač muzičke škole u Novom Sadu i autor prve vojvođanske opere, Knez Ivo od Semberije.
■ 1888. - Umro je Džon Stit Pemberton, američki farmaceut, pronalazač Coca-Cole.
■ 1906. - U teškom potresu koji je pogodio Čile poginulo je više od 10.000 ljudi.
■ 1908. - Umro je Radoje Domanović, srpski pisac.
■ 1913. - U Poljskoj je rođen izraelski državnik Menahem Begin, jedan od osnivača partije Likud. Kao premijer Izraela (1977-1983) potpisao je prvi mirovni ugovor sa Egiptom 1977, a 1978. dobio je Nobelovu nagradu za mir koju je podelio sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom.
■ 1914. - U noći 15. na 16. avgust 1914. godine odigrao se udarni dio Cerske bitke - prve velike savezničke pobede u Prvom svetskom ratu, koju je izvojevala srpska vojska. Činjenica da je malena Srbija uspela da na Ceru porazi austrougarske trupe izazvala je tada nevericu u Beču i Berlinu, ali i oduševljenje među saveznicima, a ugled Srbije neočekivano je porastao. General Stepa Stepanović dobio je čin vojvode kao nagradu za komandovanje koje je dovelo do odlučne pobede na Ceru.
■ 1919. - Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke i Socijaldemokratske partije.
■ 1921. - Umro je kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sahranjen je u porodičnoj grobnici Karađorđevića na Oplencu. Nasledio ga je sin Aleksandar I.
■ 1921. - Rođen je Čarls Bukovski, američki pisac nemačkog podrijetla.
■ 1923. - Rođen je Shimon Peres, izraelski političar.
■ 1944. - Na ostrvu Vis u Drugom svetskom ratu nastavljeni su pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i izbegličke jugoslovenske vlade, koja se obavezala da Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne Draže Mihajlovića i četnika. Pristala je i da u sastav NOVJ bude uključena ratna mornarica bivše Jugoslavije koja se nalazila na Malti pod upravom savezničke flote.
■ 1947. - Vođa bugarske Seljačke stranke Nikola Petkov osuđen je na smrt zbog navodnih planova za izvođenje prevrata.
■ 1948. - Umro je Babe Ruth, američki igrač bejzbola i nacionalna ikona SAD.
■ 1949. - Umrla je američka novinarka Margaret Mičel, autor popularnog romana 'Prohujalo sa vihorom' koji je godinama bio bestseler i po kojem je snimljen istoimeni film.
■ 1953. - U Iranu je pokušan državni udar, a šah Mohamed Reza Pahlavi je pobegao iz zemlje. Posle tri dana, premijer Mohamed Mosadek je srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.
■ 1956. - Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u filmovima strave. Sahranjen je u Drakulinom ogrtaču.
■ 1958. - Rođena je Madona Luiza Čikoni - Madona, američka pevačica, glumica i pop-ikona. Iza sebe je ostavila veliki broj muzičkih hitova kao što su: 'Material Girl', 'Like a Virgin' itd, a oprobala se i u svetu filma kao glumica: 'Dick Tracy', 'Desperately Seeking Susan', 'Shanghai Surprise', 'A League of Their Own'...
■ 1960. - Kipar stekao nezavisnost od Velike Britanije, a arhiepiskop Makarios postao je prvi predsednik Republike.
■ 1973. - Umro je američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.
■ 1974. - Stupio na snagu prekid vatre, postignut posredstvom UN, između kiparskih Grka i turskih snaga koje su 20. 7. izvršile desant na severni deo ostrva. Jedna trećina Kipra ostala je pod turskom vlašću.
■ 1977. - Umro je 'kralj rokenrola' - Elvis Pristli. Pristli je rođen 1935. godine u gradiću Tupelo u Misisipiju. Njegova karijera otpočela je kada mu je bilo 19 godina. Prvi album, 'Heartbreak Hotel', načinio je 1956. godine pravu senzaciju od njega i vrlo brzo je postao miljenik publike. Po povratku iz vojske, posvetio se filmskoj karijeri. Šezdesetih godina snimio je 20-tak muzičkih filmova, od kojih su najznačajniji: 'G.I. Blues' (1960), 'Blue Hawaii' (1961), 'Girls! Girls! Girls!' (1962), 'Viva Las Vegas' (1964), i 'Frankie and Džony' (1966). Krajem 60-tih godina i početkom sedamdesetih, njegova slavna karijera krenula je nizbrdo. Razveo se, postao ovisan o lekovima i prilično se ugojio, retko je nastupao i poslednje dve godine života proveo je usamljen, iako ne zaboravljen od strane svojih fanova.
■ 1984. - Umro je srpski pisac Dušan Radović, urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd i autor popularne emisije Studija B 'Beograde, dobro jutro'. Njegovom zaslugom obnovljen je čuveni dečiji list 'Poletarac'.
■ 1991. - Umro je italijanski filmski režiser Luiđi Campa, pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više desetina filmova, koji je najviše bio zaokupljen moralnim problemima. Filmovi: 'Živeti u miru', 'Teške godine', 'Lake godine', 'Proces u gradu', 'Rimljanika', 'Amerikanac na odmoru'.
■ 1994. - Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske Republike.
■ 1995. - Stupio na snagu mirovni sporazum u Čečeniji, nakon što su manje grupe čečenskih pobunjenika predale oružje, a ruske trupe počele povlačenje sa linije fronta.
■ 1995. - Stanovnici Bermuda su na referendumu glasali da ostanu britanska kolonija.
■ 1997. - Nemačka policija uhapsila oko 220 ljudi, učesnika demonstracija koje su širom Nemačke organizovali neonacisti povodom 10-godišnjice smrti nacističkog lidera Rudolfa Hesa.
■ 1999. - SAD otvorile konzulat u bivšem Sajgonu, 25 godina nakon dramatične evakuacije njene ambasade u tom gradu na završetku Vijetnamskog rata.
■ 2000. - Radikalni talibani su u Avganistanu zatvorili pekare siromašnih udovica, objašnjavajući taj potez doslednom primenom islama koji zabranjuje ženama da rade.
■ 2002. - U glavnom gradu Iraka, Bagdadu, pronađeno telo palestinskog gerilskog vođe Sabri al-Bana, poznatijeg kao Abu Nidal (65). Bio je zakleti neprijatelj palestinskog predsednika Jasera Arafata. Njegova frakcija Revolucionalni front al-Fataha se 1974. godine izdvojila iz Arafatove Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uz obrazlozenje da je PLO postao suviše umeren.
■ 2002. - Monsunske poplave u Južnoj Aziji odnele su živote više od 900 ljudi, a preko 25 miliona ljudi je raseljeno, jer su ostali bez kuća.
■ 2003. - U pismu Savetu bezbednosti UN, Libija zvanično priznala odgovornost za teroristicki napad iznad škotskog mesta Lokerbi 1998. u kome je poginulo 270 ljudi. To priznanje je bilo uslov da se Libiji ukinu sankcije koje je SB uveo nakon tog napada.
■ 2003. - U Saudijskoj Arabiji umro u egzilu bivši ugandski diktator Idi Amin Dada. Za vreme njegove osmogodišnje diktature masakrirano je oko 400.000 civila, mahom iz manjinskih etničkih zajednica, a optuživan je i za kanibalizam.
■ 2005. - U avionskoj nesreći u zapadnoj Venecueli poginulo je svih 160 putnika, mahom turista.
■ 2006. - U Brazilu je u egzilu umro bivši paragvajski diktator Alfredo Stresner (Stroeshner). Na vlast u Paragvaju došao je vojnim udarom 1954. i tom zemljom je vladao do 1989. godine kada je svrgnut. Prema navodima humanitarnih organizacija za vreme njegove vladavine najmanje 900 osoba je nestalo, a više hiljada ljudi je mučeno.
■ 2007. - U zemljotresu jačine 8,0 stepeni Rihterove skale u Peruu poginulo 519, a povređeno 1.366 osoba.
■ 2008. - Ruski predsednik Dmitrij Medvedev potpisao je sporazum u šest tačaka o primirju sa Gruzijom nakon sukoba oko oblasti Južne Osetije.
■ 2008. - Najbolji srpski plivač Milorad Čavić osvojio srebrnu medalju u trci na 100 metara delfin stilom na Olimpijskim igrama u Pekingu, a najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio bronzanu medalju.
■ 2008. - Ruski milijarder Mihail Prohorov kupio najskuplju vilu na svetu - bivšu kraljevsku palatu na francuskoj rivijeri za skoro pola milijarde evra.
■ 2012. - Policija je u žestokim sukobima sa rudarima koji štrajkuju u rudniku platine u Južnoj Africi tražeći veće nadnice, ubila 36 rudara.
■ 2015. - U eksplozijama u kineskoj luci Tjencin stradalo je 112 ljudi, 700 je povređeno, a evakuisano je stanovništvo u zoni od tri kilometra od skladišta hemikalija. Tjencin, najveća luka na svetu, ima 15 miliona stanovnika i centar je kineske petrohemijske industrije.
� Klik Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu