Naslovni baner
Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Turističke Ponude

     Skrivene tajne nenaseljenih ostrva, top 10 zemalja Latinske Amerike za posetiti, Berlin - mesto sudara Istoka i Zapada, alpski centri Italije... Odlučili ste se da negde otputujete, ali još niste rešili koja je turistička destinacija najatraktivnija za vas.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
SKRIVENE TAJNE NENASELJENIH OSTRVA

     Legende kažu da su gusari blago krili na malim, nenaseljenim ostrvima, a veruje se da se na nekima i danas nalaze dragoceni kovčežići.
Gusari su poznati kao opaki mornari koji su u svojim morskim pohodima prikupljali razne dragocenosti, pa mnogi veruju da ostrva kojima su nekada 'vladali' i danas čuvaju skriveno blago.
    Poseban kalendar nazvan 'Vladi Private Islands' za 2011. otkriva poslednja mesta na Zemlji za koja se veruje da skrivaju prava mala bogatstva. Neke priče su verovatno samo u domenu davno ispričanih legendi, dok za druge važi staro pravilo - gde ima dima, ima i vatre. Predstavljamo vam ostrva na kojima bi se, prema procenama istoričara i arheologa, još mogli pronaći kovčežići puni blaga.

Lord Howe, Australija - Ostrvo smešteno u Tasmanijskom moru broji svega 300 stanovnika i česta je 'meta' turista koji ovde dolaze u okviru svoje romantične ture medenog meseca.
    Legenda kaže da se 1830. godine ovde nasukao brod kitolovac za koji se veruje da je nosio teret od nekoliko desetina kilograma zlatnika čija bi vrednost danas bila procenjena na 6.000 funti. Posada broda se, navodno, spasla i uspela da blago zakopa negde u unutrašnjosti ostrva.

Oak Island, Kanada - 
Ime ostrva sreće se u mnogim legendama. Veruje se da se na njemu nalaze zlato kapetana Kida, dragulji Marije Antoanete i Sveti Gral nekadašnjih Templara. Iako su mnogi pirati pokušavali da nešto od ovoga pronađu, ni posle 200 godina traganja na ostrvu nije pronađeno ništa od navedenog.
    Najozbiljniji arheološki poduhvati zabeležili su samo postojanje 31 metar duboke jame u kojoj su pronađeni ostaci platformi od hrastovog drveta. Međutim, jama je okarakterisana kao prirodni fenomen viđen na još nekim ostrvima.

Fregate Island, Sejšeli - Jedno od 115 sejšelskih ostrva gusari su godinama koristili kao skrovište. Slavni La Buz, koji je osuđen na smrt vešanjem 1730, navodno je svoje blago sakrio upravo tu. Put do tačne lokacije zakopavanja ucrtao je na kodiranoj karti koja nikada nije pronađena. U ovu tvrdnju bio je ubeđen i Jan Fleming, koji je stvorio lik Džems Bonda, jer je svojevremeno ovde boravio u okviru istraživanja za svoje priče. Površina ostrva iznosi svega 0,85 kvadratnih kilometara, danas je poznato kao luksuzan rizort.

Norman Island, Britanska Devičanska ostrva - Malo ostrvo u Karipskom moru, sa površinom od svega 600 hektara, inspirisalo je Roberta Stivensona da napiše čuvenu piratsku novelu 'Ostrvo blaga'. Predanje kaže da je davne 1750. jedna španska galija ovde potražila zaklon od jake oluje. Budući da je nevreme potrajalo, posada broda je svoj teret od 55 kovčega prepunih srebra odložila na skriveno mesto. Zbog svojih piratskih manevara, kapetan i posada broda su ubrzo uhapšeni, a blago nikada nije pronađeno.
    Ostrvo je danas u privatnom vlasništvu izvesnog dr Henrija Jareckog a, iako nenaseljeno, predstavlja popularno odredište za kruzere. Turisti ovde dolaze da bi videli tri neobične pećine na dnu litice koja se stapa sa morem. Veruje se da se u jednoj od njih i danas nalazi kovčeg pun izgubljenog srebra.

Ailsa Craig, Škotska - Na 320 metara nadmorske visine i na 14 kilometara od škotske zapadne obale nalazi se ostrvo Ailsa Krejg. Glasine o blagu koje je ovde sačuvano postoje vekovima unazad, ali zbog nepristupačnog terena znatiželjnici nikada nisu uspeli da ga do kraja istraže.
    U 16. veku ostrvo je bilo u vlasništvu monaha iz Krosraguel opatije, a ovdašnji katolici su u to vreme često bili izloženi upadima pirata i švercera. Danas je Ailsa Krejg poznata kao prirodni rezervat koji pruža utočište za hiljade retkih ptica.

BERLIN - MESTO SUDARA ISTOKA I ZAPADA

    Kao idealna evropska metropola koja svedoči o bogatoj istoriji zemlje, Berlin pruža uvid u lepotu arhitekture i umetnosti, sjajan provod, ali i perfektno organizovan gradski prevoz.
    Iako ima oko 3,5 miliona stanovnika, zbog prostranstva i mogućnosti koje pruža glavni grad Nemačke ostavlja utisak mnogo veće metropole. Osim po burnoj istoriji, Berlin je danas poznat i kao evropska prestonica moderne umetnosti koja svake godine 'iznedri' puno mladih umetnika. Takođe, grad je poznat i kao evropski centar omladine, a kao takvog su ga obeležili studentski protesti šezdesetih godina kada je bio meka mladih buntovnika i nešto kasnije čuvena stanica 'Zoo', poznata iz potresnog romana 'Mi deca sa stanice Zoo', koji govori o mladima u ponoru narkomanije. Jednostavno, u Berlinu možete videti i doživeti sve.

Najlepša zdanja - Iako je to možda netipičan početak turističkih obilazaka, ali ovaj grad bi trebalo da prvo doživite noću. Naime, Berlin noću je nesvakidašnji doživljaj, jer je na svim njegovim znamenitostima vidljiva prava umetnost poigravanja svetlosti i boja, po čemu ubedljivo prednjači Potsdamer plac. Pre rata bio je veoma važna raskrsnica, da bi za vreme hladnog rata čuveni Berlinski zid prolazio baš po sredini tog trga. Posle pada komunizma i uklanjanja zida Potsdamer plac je postao najveće gradilište u Berlinu, pa je on danas 'skyscraper' centar Berlina odnosno mesto na kojem su podignute moderne zgrade velikih svetskih kompanija. Kao uspomena, ali i svojevrsni magnet za turiste, na trgu su sačuvani delovi zida.
    Obilazak započnite posetom zgrade Bundestaga, koja se smatra arhitektonskim remek-delom. Ispred zgrade se prostire veliki plato, a oni koji žele da je vide iznutra moraće da se naoružaju strpljenjem za čekanje u redu poput svih onih redova ispred najposećenijih evropskih turističkim znamenitosti. Međutim, ukoliko niste ljubitelj istorije ni politike onda sate koje biste potrošili na čekanje u redu za ulaz u Bundestag ipak potrošite na nešto drugo. Dobra alternativa je odlazak do još jednog simbola nekadašnjeg Istočnog, a danas ujedinjenog Berlina, čuvenog TV tornja Berliner Fernsehturm na Aleksander placu.

'Hladne' godine - U Berlinu ćete imati nezaboravni susret sa simbolom moderne istorije i najekstremnije podeljenosti Istoka i Zapada - ostacima Berlinskog zida. Pred kraj Drugog svetskog rata, Londonskim sporazumom iz 1944, grad je podeljen na četiri zone koje su nadzirali SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR. U okviru Sovjetske okupacione zone 1949. godine Istočni Berlin je postao glavni grad Istočne Nemačke, dok su istovremeno američke, britanske i francuske snage za glavni grad Zapadne Nemačke odredile Bon. U avgustu 1961. godine istok i zapad su i zvanično podeljeni tako što je izgrađen Berlinski zid. Možda je najzanimljivije obići delove zida sa istočne strane grada jer je to svojevrsna izložba uživo. Naime, delove zida su oslikali umetnici iz celog sveta, neke krase nestvarni grafiti talentovanih alternativnih umetnika, a jedan deo je čak prekriven najpoznatijim muralom koji prikazuje Brežnjeva i Honekera kako se ljube. Berlinski zid je pao 9. novembra 1989. i to je bio zvaničan početak ponovnog ujedinjenja Nemačke, a dve godine kasnije Bundestag je izglasao odluku da se glavni grad Nemačke više ne bude Bon nego Berlin.
    One koje fascinira svedočanstvo o podeli Nemačke, koja je bila simbol podele sveta, svakako će oduševiti i odlazak do tačke nazvane Čekpoint Čarli, koja je nekada označavala granični prelaz iz Istočnog u Zapadni Berlin. Nedaleko od prelaza smešten je muzej u kojem možete dosta toga naučiti o stanju u ovoj zemlji u vreme njene podeljenosti. Osim tog muzeja, vrlo su posećeni i muzej i spomenik žrtvama Holokausta sastavljen iz nekoliko kamenih pravougaonika koji simbolizuju grobnice stradalih Jevreja. One koje fascinira svedočanstvo o podeli Nemačke, koja je bila simbol podele sveta, svakako će oduševiti i odlazak do tačke nazvane Čekpoint Čarli, koja je nekada označavala granični prelaz iz Istočnog u Zapadni Berlin. Nedaleko od prelaza smešten je muzej u kojem možete dosta toga naučiti o stanju u ovoj zemlji u vreme njene podeljenosti. Osim tog muzeja, vrlo su posećeni i muzej i spomenik žrtvama Holokausta sastavljen iz nekoliko kamenih pravougaonika koji simbolizuju grobnice stradalih Jevreja.

Na vratima grada - Nakon toga zaputite se i do Brandenburške kapije, vrata Berlina, koja su izgrađena 1791. godine. Lepa istorijska građevina tokom hladnog rata bila je nepravedno zapostavljena jer se nalazila na 'ničijoj zemlji'. Kapiji su tada mogli da priđu samo stanovnici Istočnog Berlina, ali su o prolasku kroz nju mogli samo da sanjaju. Oni sa Zapada pak kapiju su mogli da gledaju samo preko zida. Centar grada je rezervisan i za šetnju bulevarom Unter den Linden kojim će vas odvesti do Rajstaga. Baš kao i kod kapije, i tu ćete naići na stotine turista koji uredno čekaju da kupe svoju ulaznicu za posetu čuvenom zdanju i ogromnoj staklenoj kupoli na njemu iz koje se vidi Berlin kao na dlanu.
    Za kraj, nemojte propustiti da lepotu Berlina doživite i sa reke. Vožnja brodićem po reci Špre idealna je za one koji posle silnih istorijskih lekcija vole da se opuste i uz ispijanje nemačkog piva uživaju u pogledu na grad, koji sa jedne strane krasi Palata Republike izgrađena 1976. na mestu nekadašnjeg dvorca pruskih kraljeva, a sa druge Berlinska katedrala iz 1905. godine.

ALPSKI CENTRI ITALIJE

    Ski-centri na Dolomitima poznati su po izvanrednim stazama, ali takođe i po odličnom provodu koji će zadovoljiti najprobirljivij.
    Alpi, najviša planina Evrope, i Dolomiti čuveni su po odličnim skijalištima, koja svojom ponudom, uređenim stazama i opremljenošću zadovoljavaju i najprobirljivije turiste. Predlažemo vam nekoliko najpoznatijih i najatraktivnijih italijanskih destinacija za nastupajuću sezonu.

Livinjo - Livinjo je jedna od najvećih i najviših skijaških regija u Italiji. Nastao je od tri sela koja su se vremenom spojila u jedinstvenu celinu, duž četiri kilometra dugačkog puta. Ovo izrazito skijaško mesto okruženo je sa obe strane padinama na kojima su mnogobrojne staze i ski-liftovi. Zahvaljujući nadmorskoj visini od 1.816 m, Livinjo ima dovoljno snega tokom cele zimske sezone, ali je uprkos tome opremljen mašinama za proizvodnju snega na više od 80 odsto staza. Za decu su tu snežni parkovi sa toboganima od snega, ski-škole i raznovrsna animacija i takmičenja. Treba znati i da Livinjo ima bescarinski status, pa se u gradu nalazi oko 200 'djuti fri' prodavnica.

Madona di Kampiljo - Smeštena između vrhova planina Adamelo i Dolomiti di Brenta, Madona di Kampiljo je savršeno polazište za pešačenje i skijanje u veličanstvenom planinskom pejzažu. Žičare se iz grada penju na sve strane, omogućavajući lak pristup vrhovima i stazama. Mesto je na nadmorskoj visini većoj od 1.500 metara, a skijaške staze i do 2.500 m, pa snega ima dovoljno tokom cele zimske sezone. Ovo poznato italijansko skijalište steklo je slavu još krajem 19. veka, kada je austrougarska carica Elizabeta, poznatija kao Sisi, dolazila na odmor u više navrata. Više od celog veka kasnije, Madona di Kampiljo i dalje okuplja svetski džet-set i evropsku aristokratiju. Skijanje u Madoni di Kampiljo je vrhunski doživljaj, a naročito je omiljena snouborderima i skijašima srednje kategorije, koji vole duge staze kroz borovu šumu.

Kortina d'Ampeco - Mondenski italijanski gradić okružen spektakularnim Dolomitima nalazi se u širokoj, sunčanoj dolini. Ovaj grad je odlična baza za pun spektar planinskih aktivnosti. Ima tri najvažnije ski-zone, a to su Tofana, Kristalo i Falorija, sa raznovrsnim stazama. Kortina važi kao naročito dobra za srednje skijaše, a oni koji vole izazov, oprobaće se na olimpijskoj stazi 'Stratofana', na planini Tofana. Ne treba propustiti ni 'Stadio del Đako' (Ledeni stadion), sagrađen za Olimpijske igre, danas otvoren za javnost kao klizalište. Svetsku slavu i renome jednog od najelitnijih zimskih centara Kortina d'Ampeco je stekla i zahvaljujući raznim sportskim događajima i filmovima koji su se tu snimali (deo 'Pink Pantera' iz 1963. sa Piterom Selersom i Klaudijom Kardinale, scene filma 'Samo za tvoje oči' o Džejmsu Bondu, kao i 'Klifhenger' Silvestera Stalonea).

Alta Bađa - Alta Bađa se sastoji od šest ski-liftovima međusobno povezanih sela tipične alpske arhitekture i šarma. Najveće među njima je Korvara, u čijem se centru nalazi mnoštvo barova i restorana sa vrhunskom kuhinjom. Ova regija ima 130 kilometara staza, koje najviše odgovaraju srednjim skijašima i početnicima. Za bordere, tu je i snou-park Alta Bađa sa skakaonicama za akrobacije na snegu. Alta Bađa je prestižno ime među svetskim ski-centrima, o čemu govori i činjenica da se ovde svake godine održava trka svetskog kupa u veleslalomu.

Val Gardena - Val Gardena je dolina u Dolomitima i jedna od najpoznatijih skijaških regija Italije. Deo je Sela Ronde, najvećeg međusobno povezanog sistema žičara na svetu, sa 1.220 kilometara staza. Skijaške staze Val Gardene vode kroz spektakularnu prirodu Dolomita. Najduža staza se spušta sa vrha Seceda u gradić Ortisei i ima 10,5 kilometara. O značaju i prestižu ove regije govori i činjenica da se ovde održavaju trke za Svetski kup u spustu i Super G. Većina stanovništva doline (85-90 odsto) govori ladinskim jezikom, a s obzirom na to što se nalazi u pokrajini Alto Adiđe, koja je većinski naseljena stanovništvom nemačkog govornog područja, svi natpisi su trojezični: ladinski, nemački i italijanski. Tradicija pravljenja skulptura od drveta, arhitektura i kultura naroda Ladina imaju snažan uticaj na izgled gradića u dolini.

Araba - Araba je šarmantno, tipično alpsko mestašce u dolini Livinalongo, u podnožju padina impresivnog masiva Grupo del Sela. Spada među najpopularnije italijanske ski centre, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji u centralnim Dolomitima i savršenom položaju za pristup Sela Rondi, kompleksu ski-liftova koji vode na više od 1.000 kilometara staza. Samo mesto je okruženo sa 62 kilometra staza svih nivoa težine. Zbog nadmorske visine veće od 1.600 metara, snega ima dovoljno tokom cele zimske sezone. Araba je povezana sa glečerom Marmolada, najvišom tačkom Dolomita, odakle se spušta ski-staza dugačka čak 14 kilometara.

Paso Tonale - Paso Tonale se nalazi na granici Lombardije i Trentina i predstavlja prirodnu granicu između dolina Val di Sole i Valekamonika. Zahvaljujući svojoj nadmorskoj visini od 1.884 do 3.100 metara, izložen je suncu i ima fantastičan pogled na okolne doline. Skijanje na 100 kilometara staza je moguće tokom većeg dela godine. Staze su pogodne za sve od početnika do iskusnih skijaša, a ski-liftovi se među prvima tokom sezone otvaraju, a među poslednjima zatvaraju. Vredi pomenuti da najduža staza ima 11 kilometara i spušta se sa Presene, kroz Tonale u Ponte di Lenjo.

Val di Fasa - Val di Fasa je 20 kilometara dugačka dolina u srcu Dolomita, koju je u avgustu 2009. Unesko proglasio svetskom prirodnom baštinom. To je mesto na kome se mogu videti neki od najlepših pejzaža u Evropi. Osnovna delatnost u dolini je vekovima bila poljoprivreda, pa slikovitosti okoline doprinose i brojne tradicionalne farme, tipične za Alpe. Osim 120 kilometara skijaških staza svih nivoa težine, koje se ovde nalaze, skijaši mogu uživati i u 1.000 kilometara staza u 12 dolina Dolomita, jer je Val di Fasa deo najvećeg svetskog međusobno povezanog sistema staza i žičara - Sela Ronda.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Turizam i PutovanjaTurizam i Putovanja - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana