Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Čudesni Svet Nauke - No 12

    Korisne štetočine, put na mars, magični čelik, genom banane, nevidljivost, kako biti nevidljiv, besmrtnost, neuništive bakterije, promena klime...

Osmeh gore Osmeh na lice:  
VRTEŠKA DO MARSA

   Ukoliko se ostvare ideje istraživača Mičigenskog instituta za tehnologiju, budući putnici na Mars vreme će provoditi u posebnom krevetu koji će se okretati u horizontalnoj ravni i to pun krug svake dve sekunde.
    Eksperimenti sprovedeni u centrima za obuku kosmonauta, kao što je Zvezdani grad u Rusiji, pokazala su da duga izloženost bestežinskom stanju ostavlja posledice na ljudski organizam. Kosti postaju krte, mišići atrofiraju, a astronauti gube koordinaciju pokreta i osećaj za ravnotežu. Američki naučnici su se uključili u rešavanje ovih problema. Prednost rotacionog kreveta je u tome što stvara centrifugalnu silu, koja u ljudskom organizmu izaziva istovetan osećaj i efekte koje ima Zemljina gravitacija na čoveka.
    Jedna od važnih stavki je da novi uređaj bude kompaktan kako bi zauzimao što manje prostora u budućem svemirskom brodu. Osim toga, testovi na studentima dobrovoljcima daće odgovore na pitanja o optimalnim dimenzijama kreveta i neophodnom vremenu boravka na njemu.

TAJANSTVENI MAGIČNI ČELIK

    Tehnolozi su godinama pokušavali da rekonstruišu način proizvodnje legendarnog čelika iz Damaska. To je, napokon, pošlo za rukom penzionisanom profesoru Univerziteta u Ajovi, Džonu Verhovenu i kovaču sa Floride, Alu Pendriju.
    Orijentalni čelik, koji se proizvodio u starom Damasku, veoma je poznat po svojoj lepoti i čvrstoći. Za metal se mislilo da potiče iz drevne Indije, a legenda kaže da oštrica napravljena od njega može bez problema da preseće svilenu maramu u slobodnom padu. Primerci ovih mačeva karakteristične boje i šara na sečivu mogu se nači u mnogim muzejima sveta, ali je tehnologija proizvodnje nestala u magli vekova.
    Enigma koja je mučila prastare majstore - kako da naprave sečivo dovoljno čvrsto i savršeno elastično u isto vreme, konačno je rešena. Posle mnogo vremena, Verhoven i Pendri su otkrili da tajna leži u određenoj koncentraciji elementa koji se zove vanadijum - on čini tačno 0.003 procenta materijala od koga je pravljen čuveni čelik starog doba.

KORISNE ŠTETOČINE

    Najnovije studije dokazuju da je moguće rešiti problem poljoprivrednih štetočina bez narušavanja prirodnog eko-sistema. Istraživanja na Havajima pokazuju na koji način je ostvarljivo da se upotrebe pojedine vrste insekata bezopasne za useve, da bi se smanjila brojnost insekata-štetočina ili da bi se oni čak u potpunosti eliminisali.
    Naučnici su izabrali jednu vrstu osa koje polažu svoja jaja u živog domaćina, najčešće gusenicu. Jaja se izlegu u telu kojim ose ubrzo počinju da se hrane i na taj način ga ubijaju. Pošto se gusenice nalaze među najvećim neprijateljima mnogih poljoprivrednih kultura, umesto pesticida mogu da se koriste ove zolje. Ograničavajući faktor tog metoda je što može da se primeni na malom broju ovih štetočina.
    Protivnici ovakve zaštite useva podsećaju na niz negativnih iskustava iz prošlosti i postavljaju sasvim razumna pitanja. Šta ako ose postanu uspešne i njihov broj se nekontrolisano poveća? Kom domaćinu će se tada okrenuti i kako tada kontrolisati njihovu brojnost?
    Za sada odgovora nema, a istraživači se nadaju da će ih pronaći u budućim eksperimentima.

GENOM BANANE

  Međunarodno udružen je za razvoj banana, sa sedištem u Monpeljeu u Francuskoj, uspeli su da sintetišu genom banana. Posle pirinča, pšenice i kukuruza, došle su na red i banane. Ali, ne one slatke već njihove male, zelene i neukusne rođake poznate kao plantin. One su glavni izvor hrane u nerazvijenom delu sveta pa nije čudno što se tamo uzgaja čak 78 odsto od svetskog prinosa te voćke.
    Kultivisane banane evolucijski su veoma blizu svojim divljim srodnicama. Veoma teško se ukrštaju pa je tim putem gotovo nemoguće povećati njihovu otpornost prema bolestima. Stvaranje genoma će omogućiti izdvajanje specifičnih gena zaduženih za odbranu od bolesti. Najveći neprijatelj svih vrsta banana je parazitska gljivica koja siromašnim uzgajivačima desetkuje prinose svake godine.
    Razvoj otpornosti plantina pomoći će i njihovim slatkim rođakama koje su ekstremno zavisne od skupih i često štetnih hemikalija, a smatra se da će i zemlje u razvoju  imati koristi od napredne tehnologije.

PRAĆKOM DO MARSA

    Ostisnuti se što dalje u vremenu, ali i u prostoru - stalni je izazov za ljudsku vrstu. Naučnici su se oglasili tvrdnjom da je najbolje vreme za prvu misiju na Mars sa ljudskom posadom 2014. godina i to zato jer će položaj planeta u tom razdoblju omogućiti izlaz za nuždu u slučaju nesreće.
    Naime, Zemlja, Mars i Venera biće tako postavljeni da će takozvana gravitaciona praćka astronautima omogućiti odlazak na Mars i siguran povratak kući. Prema proračunima naučnika, izlaz za nuždu biće dostupan samo ako svemirska letelica bude lansirana u roku od pet dana, od 14. januara 2014. godine.
    Orbitralni proračuni pokazuju da do sličnog rasporeda planeta neće doći barem deset godina posle 2014. godine. Ako bi letelica bila lansirana van tog termina, astronauti bi mogli da budu prisiljeni n a pokušaj sletanja na Crvenu planetu, čak i ako bi letelica usput bila oštećena. Najsigurnija putanja išla bi preko Venere i omogućavala bi brz povratak na Zemlju ako sletanje ne uspe, čak i ako zataji glavni raketni motor letelice.
    Podsećamo da je i NASA, takođe, označila 2014. godinu kao moguću godinu poletanja prve ljudske posade na Mars.

KAKO BITI NEVIDLJIV

    Biti nevidljiv, stvar je koja oduvek fascinira čoveka i nema nikoga ko barem jednom nije poželo da postane nevidljiv za druge. Ovu ideju su razradili mnogi pisci, a snimljeno je i mnogo filmova. E, sad, gde tu prestaje mašta, a gde počinje moguća stvarnost?
    Naučnici su otkrili način kako da manipulacijom prolaska svetla kroz tkivo, to tkivo bude nekoliko minuta potpuno providno i tako su se primakli korak bliže tajni nevidljivosti. Ova istraživanja obavili su naučnici sa Univerziteta Teksas u Ostinu i tvrde da mogu da otvore privremeni 'prozor'  u tkivu, tako da na površini od 2,5 do 5 kubnih centimetara lekari vide pet puta dublje u telo nego do sada. Iako tehniku još nisu isprobali na ljudskoj koži, naučnici veruju da bi se mogla odlično koristiti za potrebe lekarske dijagnoze, jer bi, na primer, pomogla da se odmah odredi kliko e proširio rak kože, kao i u terapiji jer bi se laser mogao mnogo preciznije usmeriti na donje slojeve tkiva. Ubrizgavanjem hemijskih materija naučnici su uspeli postići da koža pacova ili zamorca bude na maloj površini skoro sasvim prozirna dvadeset i više minuta.
    Svetlo, inače, ne prolazi kroz kožu jer se zrak lomi i postaje difuzan, poput snopa svetla iz baterije u magli. Kao što svaka kapljica vode u magli odbija svetlo, odbijaju ga i mikroskopski sitne čestice tkiva. Naučnici su zbog toga upotrebili glicerol, higroskopski alkohol koji iz tkiva izvlači vodu. Problem je što se još ne zna da li je tehnika potencijalno toksična, a to je i te kako važno pitanje.

LEK PROTIV STAROSTI

   Ljudi oduvek sanjaju o besmrtnosti, ili bar jako dugom ćivotu. A nešto slično se i dogodilo. Naučnici su uspeli da produže životni vek životinja - mikroskopskim crvima odložili su smrt za čak pola životnog veka!
    Naučnici tvrde da su ovi eksperimenti prvi dokaz kako je starost jedna vrsta bolesti koja se može uspešno lečiti i veruju da će lek koristiti u borbi sa bolestima koje na s osvajaju u poznim godinama života. Klinička istraživanja na poremećajima kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest mogla bi da iskoriste ovo novo otkriće. Naučnici kažu da je ovo prvi uverljiv dokaz dalek može da produži ljudski vek. Oni tvrde da ovi lekovi deluju protiv starenja jer su 'tretirani crvi aktivni i mladi u doba kada netretirani crvi već pokazuju znakove starenja'. Sićušna stvorenja Caenorhabditis elegans proučavaju se u laboratorijama već decenijama i prva su bića koja imaju dešifrovan genetski kod, a oko 40 odsto njihovih gena može se pronaći i kod ljudi.
    Naučnici su u prostor u kome su čuvali crve dodali koktel od dva sintetička leka, oba antioksidativnog delovanja. Oni oponašaju delovanje prirodnih enzima koji odstranjuju slobodne radikale - visokoreaktivne molekule koji oštećuju ćelije. Posle uzimanja leka, crvi su za neočekivanih 50 0dsto produžili svoj životni vek. Drugi naučnici komentarišu kako je otkriće zanimljivo, ali bi se moralo isprobati i na drugim životinjama.
    Ideja da antioksidansi utiču na starenje prisutna je već duže vreme. Čini se da postoji dramatičan efekat na crvima, a da li će to imati isti efekat i na drugim organizmima, a pogotovo na čoveka, to tek treba da se utvrdi.   

PREDSMRTNI FILM

      Naučnici kažu da će kroz dvadesetak godina, verovatno odmah nakon smrti neke osobe, biti moguće razgledati slike koje su joj se urezale u pamćenje neposredno pre smrti. Morbidno ili ne, procenite sami, ali ovo je tek samo jedna u nizu sličnih tvrdnji sadržanih u referatu o promenama koje donosi budućnost, a u referatu se takođe kaže, da će uznapredovala neurohemijska tehnologija omogućiti bolji pristup sećanju živih, a možda i pamćenju nedavno preminulih!
    U kojoj meri je realno očekivati da se ovako nešto desi? Mišljenja su, naravno, podeljena. Neki naučnici izjavljuju kako su takva predviđanja 'preterana' jer još ne znamo ni kako ući u pamćenje žive, a kamoli mrtve osobe, dok pripadnici kriminalističke policije smatraju to sasvim realnom mogućnošću i napominju da pre tri decenije niko ne bi poverovao da je moguće identifikovati osobu prema komadiću kose nađenom na podu.
    Ovaj naučni referat naglašava kako će revolucija u kompjuterskoj tehnologiji i genetici uticati na struktruru društva i dovesti do promena u svemu, od zdravstvene zaštite do kupovine u megamarketima. Temelj društva više neće biti tradicionalna porodica, već 'hedonističke, sebične i egoistične psihologije', što će se duboko odraziti na ponašanje čoveka.

VULKANI SAMO STATIRAJU

    Stigla je još jedna potvrda teorije da su staklenički gasovi koje emituje čovek u današnje vreme znatno zagrejali zemlju. Naučnici sa Univerziteta u Teksasu ispitivali su pomoću novog kompjuterskog modela promena temperature u poslednjih hiljadu godina i njihove moguće uzroke. Pri tom su utvrdili da su sve do 1860. godine na klimu uticali pre svega Sunčevi zraci i erupcije vulkana.
   Dok su zraci zagrevali Zemljinu kuglu, vulkani su se brinuli za rashlađivanje. Pepeo i prašina koju su vulkani izbacivali prilikom erupcije deluju, naime, poput sunčanih naočara koje dozvoljavaju da u Zemljinu atmosferu stigne manje Sunčevih zraka. Priroda se, dakle, za sve pobrinula na maksimalno efikasan način. Ali, onda se drastično umešao čovek.
    Posle 1850. godine industrijska revolucija je, naime, promenila klimu naglim povećanjem količine gasova staklenika. Geofizički faktori određuju porast temperature od još samo 25 odsto. Čovek mora da se opameti jer ...

ČOVEK KOJI NE PREPOZNAJE LICA

   Postoje čudni ljudi, a jedan od njih je svakako Linkoln Holms. On poseduje savršeni vid, ali nije u stanju da prepozna - sopstveno lice. Pre 40 godina on je doživeo saobraćajnu nesreću, posle koje mu je deo mozga ostao trajno. Rezultat toga je da on više ne može da raspoznaje ljudska lica, kako svoje tako i tuđe. On je u potpunosti, 'slep za lica'.
    Ako se ovom gospodinu pokaže serija fotografija na kojima su prikazani predmeti, sve će ih precizno prepoznati. U isto vreme, za njega je sasvim nemoguće da prepozna sliku nekog poznatog glumca, glumice, sportiste, političara... Čak i ako gleda svoju fotografiju, neko mora da mu kaže o čijem liku je reč.
    Linkolnov slučaj je utoliko zanimljiv jer potvrđuje mišljenje da je za funkciju raspoznavanja lica odgovoran sasvim određeni deo mozga. To područje, stimulisano je prilikom svakog pogleda na neko lice, međutim, ne igra nikakvu ulogu u prepoznavanju drugih objekata. Ali, pitaćete se, zašto bi postojalo posebno područje sa toliko specifičnom, gotovo ekskluzivnom funkicjom. Mozak, očigledno je, voli da bude obavijen mnogim tajnama, koje čovek tek treba da otkriva.

BAKTERIJA ZA SVEMIR

   Najrobusnije živo biće na našoj planeti zove se Deinococcus radiodurans. Ta bakterija može mesecima da izdrži bez hrane i bez kiseonika, podnosi temperaturu od +100 do -100 stepeni Celzijusa i kadra je da izdrži 3.000 puta jače radioaktivno zračenje nego što to može čovek. Ona bi mogla da preživi bilo gde u svemiru, čak i u nekom nuklearnom reaktoru. Institutu za istraživanje genoma pošlo je za rukom da u potpunosti dešifruju naslednu građu bakterije, pri čemu ističu njenu imunost prema radiaktivnosti - od svakog gena postoji veći broj kopija, zahvaljujući čemu može u toku od deset časova da bude reparirano više od stotinu hromozomskih oštećenja.
    Dalja istraživanja su pokazala da se mikrobima genetski može lako manipulisati, a zatim ih iskoristiti za proizvodnju životnih namirnica i lekova, kao i za recikliranje otpada - idealno za ekspedicije kroz svemir i za osnivanje kolonija u svemiru.

KOPLJE IZ PREISTORIJE

   Nauka je donedavno gledala na Homo erektusa koji je živeo pre 400.000 godina kao na 'više zver nego čovek'. međutim, najnoviji nalazi u Seningenu i Bilcingslebenu u Nemačkoj, dokazuju suprotno tome. Praljudi iz ovih krajeva bili su na visokom tehnološkom stepenu. Istraživači su u Šeningenu pronašli najstarija daljinska oružja na svetu - filigranska koplja od omorike. Naučnike je interesovalo do koje su daljine ova koplja mogla da lete. Replike ovog koplja teškog 500 grama dostigle su već pri prvim pokušajima daljinu od 64 metra, a stručnjaci kažu da je moguće dostići čak i 100 metara.
    Od istorijskog je značaja i činjenica da je nalazište otkriveno u neposrednoj blizini većeg broja ubijenih divljih konja. To ukazuje da su se grupe lokalnih žitelja sistematski bavile lovom - što svedoči o jednoj višoj socijalnoj organizaciji. Dokaz za to su i ostaci jedne naseobine od pre 400.000 godina gde se vide obrisi jednostavnih stambenih zdanja koja su bila visoka tri do četiri metra i imala su ognjišta. Pronađeni su i noževi, stugači i alatke koje su služile za obradu drveta, kostiju i životinjskih koža - što sve ukazuje na organizovanu društvenu zajednicu.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana