■ 732. - Franački vladar Šarl je u bitki kod Poatjea teško porazio Saracene. Time je definitivno zaustavio njihov dalji prodor u zapadnu Evropu, što mu je donelo nadimak Čekić - Karlo Martel.
■ 1154. - Umro je engleski kralj Stiven, unuk Vilijama Osvajača, koji je tokom vladavine ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu, ali i manjak političkog talenta. Dve godine pre smrti, u vreme kad je veći deo Engleske razoren frakcijskim borbama koje su sasvim potkopale uticaj krune, priznao je kao naslednika prestola Henrija, kasnije Henrija Drugog, prvog vladara iz kuće Plantageneta.
■ 1363. - Umro je Vojislav Vojinović, srpski knez.
■ 1400. - Umro je Geoffrey Chaucer, britanski pesnik, filozof, pisac, birokrata i diplomat. Njegove 'Kenterberijske priče' smatraju se najznačajnijim delom engleske srednjovekovne književnosti. Ostala dela su mu: 'Knjiga o vojvotkinji', 'Roman o ruži', 'Parlament ptica', 'Troil i Kresida', 'Legende o dobrim ženama' ...
■ 1415. - Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija V, naneli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na severu Francuske.
■ 1478. - Umrla je Katarina Kosača-Kotromanić, žena bosanskog kralja Stjepana Tomaša i poslednja bosanska kraljica.
■ 1495. - U Portugalu na presto stupio kralj Manuel I Veliki ili Srećni. Finansirao istraživačke poduhvate moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareša Kabrala i drugih, čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugal svetska pomorska i kolonijalna sila. Tokom njegove vladavine iz zemlje proterani Jevreji i Maori.
■ 1616. - Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio zapadne obale Australije.
■ 1647. - Umro je italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli, savremenik i nastavljač Galilejevog dela, pronalazač živinog barometra. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslepeo, bio mu je sekretar, a posle Galilejeve smrti je nasledio njegovu katedru.
■ 1760. - Umro je Džordž II od Velike Britanije, kralj Velike Britanije i Irske. Engleski kralj Džordž III stupio je na presto.
■ 1806. - Rođen je Kaspar Šmit, nemački filozof anarhista, poznat kao Maks Štirner, čije je delo 'Jedini i njegova svojina' (1845) izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije, pa je jedno vreme bilo zabranjeno.
■ 1811. - Rođen je Evarist Galoa, Francuski matematičar, poznat po teoriji koja nosi njegovo ime.
■ 1815. - Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum s vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen oružan deo Drugog srpskog ustanka.
■ 1825. - Rođen je Johan Štraus Mlađi, čuveni austrijski kompozitor, violinista i dirigent. Kompozitor je veoma popularnih valcera 'Na lepom plavom Dunavu', 'Bečka krv', 'Priče iz Bečke šume'... i tvorac bečke operete 'Slepi miš', 'Ciganin baron'...
■ 1838. - Rođen je Žorž Bize, francuski kompozitor. Njegovo stvaranje predstavlja najviši domet francuskog operskog realizma druge polovine XIX veka. Dela su: opere 'Karmen' , 'Lovci bisera', scenska muzika za Dodeovu 'Arlezijanku', simfonijska muzika 'Roma', 'Simfonija u S-duru'...
■ 1842. - Rođen je srpski sveštenik i istoričar Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, pripadnik kritičkog pravca u srpskoj istoriografiji. Bio je bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Dela su mu: 'Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije', 'Srpska mitropolija karlovačka oko polovine XVIII veka', 'Istorija Arh. Mitr. Patrijarške Biblioteke'.
■ 1856. - Rođen je Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog.
■ 1881. - Rođen je Pablo Ruis Pikaso, slikar, vajar, dekorater i keramičar. Poreklom je bio Španac, ali je od rane mladosti živeo i radio u Parizu. Počeo je kao postimresionista, zatim osnovao kubizam, prošao klasičnu fazu, ponovo se vratio kubizmu i približio apstraktnoj umetnosti. 1893. - Mehmed Teufik ef. Azabagić imenovan za reisu-l-ulemu.
■ 1895. - Rođen je Ante Ercegović, hrvatski biolog i okeanolog.
■ 1909. - Namesnika Koreje i bivšeg japanskog premijera princa Ita Hirobumija ubili korejski nacionalisti, protivnici protektorata Japana nad njihovom zemljom.
■ 1913. - Umro je Frederick Rolfe, engleski pisac i umetnik.
■ 1918. - U Prvom svetskom ratu, kod mesta Vitorio Veneto počela jedna od poslednjih bitaka u Prvom svetskom ratu, koja je završena 3. novembra pobedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.
■ 1920. - Rođen je Anatolij Grigorjevič Jegorov, ruski filozof.
■ 1920. - Rođen je Aleksandar I, grčki kralj.
■ 1929. - Slom berze u New York-u, početak velike depresije.
■ 1936. - Vlade Nemačke i Italije potpisale tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.
■ 1938. - Libija postala deo Italije.
■ 1941. - U Drugom svetskom ratu neuspehom snaga Adolfa Hitlera završena je prva ofanziva nemačkih nacističkih trupa na Moskvu.
■ 1944. - Po prvi put u Drugom svetskom ratu koriste se napadi kamikaza.
■ 1948. - Rođen je Duško Novaković, srpski pesnik.
■ 1948. - Rođen je Glen Tipton, britanski gitarista.
■ 1949. - Sprovodeći blokadu Jugoslavije posle rezolucije Informbiroa, SSSR otkazao gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, što su potom učinile i ostale zemlje komunističkog bloka.
■ 1952. - Poleteo je prvi domaći avion na mlazni pogon - '451 M'.
■ 1956. - Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od izraelskog napada.
■ 1963. - Umro je Karl Tercagi, otac mehanike tla.
■ 1971. - Generalna skupština Ujedinjenih Nacija odlučila da primi Kinu u svetsku organizaciju i da isključi Tajvan.
■ 1973. - Umro je Abebe Bikila, slavni etiopski atletičar.
■ 1983. - Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu, pošto su levičarske snage izvele državni udar.
■ 1990. - Rođena je Milena Rašić, srpska odbojkašica.
■ 1991. - Poslednji vojnik JNA napusti teritoriju Republike Slovenije.
■ 1993. - Formirana je Prva bosansko-oslobodilačka brigada koja je nakon godinu dana delovanja transformirana je u 510. Oslobodilačku brigadu Petog korpusa Armije BiH.
■ 1995. - Na osnovu sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.
■ 1995. - Američki vojni sekretar Voren Kristofer i ukrajinski ministar inostranih poslova Anatolij Zlenko potpisali bilateralni sporazum, kojim se predviđa uništenje nuklearnih raketnih glava stacioniranih na teritoriji Ukrajine.
■ 1995. - Umro je Miljenko Smoje, dalmatinski novinar, hroničar i satiričar.
■ 1997. - Umro je Marko Vukobrat Jarić, srpski fizičar.
■ 2000. - Jugoslavija na samitu u Budimpešti primljena u Centralno-evropsku inicijativu.
■ 2001. - NATO zatražio od Evropskog suda za ljudska prava da ne prihvati tužbu koju su protiv ovog saveza podnele porodice žrtava bombardovanja Radio-televizije Srbije 1999. godine, uz obrazloženje da su je podneli građani zemlje koja nije članica Saveta Evrope i na koju se ne odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima.
■ 2001. - Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope u Bukureštu Jugoslavija dobila pomoć od 430 miliona evra.
■ 2003. - U Rusiji je uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski koji se nalazio na čelu naftnog giganta Jukos. Osuđen je na devet godina zatvora zbog finansijskih malverzacija i utaje poreza.
■ 2004. - Umro je Džon Pil veteran među britanskim disk-džokejima, koji je popularisao nove muzičke trendove kao što su pank, rege i hip-hop.
■ 2009. - U dve eksplozije na parkingu u centru iračke prestonice Bagdad poginulo je 106, a povređeno više stotina ljudi.
■ 2010. - U Beogradu otvoren 55. Međunarodni sajam knjiga.
■ 2010. – Preminula je književnica Vesna Parun, pesnikinja za decu i odrasle, čija pesnička zbirka 'Zore i vihori' predstavlja prekretnicu u hrvatskoj poeziji posle Drugog svetskog rata. Dela su: 'Crna maslina', 'Sto soneta', 'Olovni golub', 'Salto mortale', 'Tronožac koji hoda', 'Bila sam đečak', 'Vidrama vjerna' ...
■ 2011. - U eksploziji rezervoara goriva u libijskom gradu Sirtu poginulo je više od 100 ljudi, a povređeno 50, dok su stajali u redu da kupe gorivo.
■ 2015. – Na parlamentarnim izborima u Poljskoj Partija prava i pravde, predvođena evroskeptikom Jaroslavom Kačinjskim, dobila je apsolutnu većinu u Donjem domu parlamenta.
■ 2016. - Predsedništvo vladajuće crnogorske Demokratske partije socijalista (DPS) predložilo je zamenika predsednika te partije Duška Markovića za mandatara desete crnogorske vlade od uvođenja višestranačja.
� Klik Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu