Home Dugme
Meni

Desilo Se u Ovaj Dan - 16. Oktobar

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 16. oktobra! Šta se sve nekada dešavalo šesnaestog oktobra, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
456. - Ricimer pobeđuje u bitci rimskog cara Avita i nakon toga postaje gospodar carstva.

1384. - 11 godišnja Jadviga je okrunjena kao kraljica Poljske.

1430. - Rođen je škotski kralj Džejms Drugi, nazvan Džejms gnjevnog lica, koji je uspostavio vlast nad rivalskim plemićkim frakcijama. Time je učvrstio autoritet krune, uspešno nastavljajući posao koji je započeo njegov otac Džejms Prvi. Ubili su ga Englezi 1460. tokom opsade zamka Roksburg.

1535. - Rođen je Niva Nagahide, japanski vladar.

1663. - Rođen je Princ Eugen Savojski, austrijski general francuskog porekla.

1758. - Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster koji je 1806. objavio svoj prvi rečnik engleskog jezika 'Compendious Dictionary of the English Language', a 1828. rečnik koji i sada nosi njegovo ime.

1793. - Marija Antoaneta, ćerka carice Marije Terezije i žena Luja XVI giljotinirana za vreme Francuske revolucije, devet meseci posle svog supruga kralja Luja XVI. Tokom Francuske revolucije postala je omražena ličnost koja je gladnom narodu poručila: 'Ako nemate hleba, jedite kolače'.

1801. - Rođen je Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko - hrvatsko - slavonski ban.

1813. - Počela trodnevna 'Bitka naroda' kod Lajpciga, u kojoj su se snage francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte našle pod udarom udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije. Francuska armija je potučena, a 19. oktobra saveznici su zauzeli Lajpcig. Posle poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci kasnije bio prisiljen da abdicira.

1837. - Srpski knez Miloš Obrenović izdao ukaz o ukidanju svih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846. - Prvi put izveden veći operativan zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren upotrebio etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1854. - Rođen je engleski književnik Oskar Vajld. Pored pesama, napisao je roman 'Slika Dorijana Greja', nekoliko duhovitih komedija ('Idealan muž', 'Glavno je zvati se Ernest'), dramu 'Saloma', ali najbolja i najčuvenija njegova dela su 'De Profundis' i 'Balada o tamnici u Redingu'. Po izlasku sa robije, živeo je u Parizu pod imenom Sebastian Melmoth.

1863. - Rođen je Sir Austen Chamberlain, britanski političar.

1869. - U Engleskoj je osnovan prvi ženski koledž, Girton College u Cambridgeu.

1869. - Jedan hotel u Bostonu postao je prva zgrada sa unutrašnjim vodovodom.

1872. - Sima Lozanić je postavljen za suplenta hemije i hemijske tehnologije na Velikoj školi u Srbiji na katedri koju je do tada vodio Mihailo Rašković.

1879. - Umro je Sergej Solovjov, ruski istoričar.

1886. - Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, jedan od lidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963.

1888. - Rođen je Judžin Gledston O'Nil, američki pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936.

1890. - Rođena je Sveta Marija Goretti, italijanska svetica.

1890. - Rođen je Majkl Collins, junak irske borbe za nezavisnost.

1895. - U Zagrebu je spaljena mađarska zastava u znak protesta protiv mađarizacije.

1908. - Rođen je albanski diktator Enver Hodža, šef vladajuće Partije rada Albanije od 1948. do smrti 1985. Između dva svetska rata bio je sekretar kraljevskog poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956. i diktatorsku koncepciju Staljina, čak i posle 20. kongresa Komunističke partije SSSR na kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije je postao privrženik Pekinga, ali se razišao i sa kineskim komunistima, potpuno izolujući zemlju. Izgradio je primitivni, autoritaran sistem zasnovan na represiji i fizičkim eliminacijama neistomišljenika, ali i saradnika za koje je posumnjao da bi mogli da ugroze njegovu ličnu vlast. Bio je zagovornik velikoalbanskih teritorijalnih pretenzija prema Jugoslaviji.

1910. - Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo, pred više hiljada gledalaca u Subotici, let drvenim 'monoplanom' koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Sarićev 'monoplan' čuva se u Muzeju vazduohoplovstva u Surčinu.

1912. - Rođen je Milenko Verkić, narodni heroj Jugoslavije.

1914. - Rođen je Zahir Šah, afganistanski vladar.

1923. - Kompanija Walt Disney osnovana od Walta Disneya i njegovog brata, Roya Disneya.

1925. - Rođen je Ramiz Alia, poslednji komunistički vođa Albanije.

1927. - Rođen je Ginter Gras, jedan od najznačajnijih nemačkih književnika XX veka, koji je svetsku slavu stekao prvim romanom 'Limeni doboš' (1959). Bio je oštar polemičar i društveni kritičar ('Limbur', 'Pseće godine', 'Lokalna anestezija').

1940. - Ustanovljen je varšavski geto.

1945. - U Kvebeku osnovana Organizacija ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. 1979. taj datum ustanovljen kao Svetski dan hrane.

1946. - U Nirnbergu je obešeno 10 visokih nacističkih službenika, osuđenih zbog ratnih zločina. To su bili Hans Frank, Wilhelm Frick, Alfred Jodl, Ernst Kaltenbruner, Wilhelm Keitel, Joachim von Ribbentrop, Alfred Rosenberg, Fritz Sauckel, Arthur Seyss-Inquart i Julius Streicher.
1951. - U Ravalpindiju ubijen prvi pakistanski premijer Liakvat Ali Kan.

1953. - Osnovane su Večernje novosti.

1958. - Rođen je Tim Robbins, američki glumac, redatelj i scenarist.

1959. - Umro je Džordž Maršal, šef Generalštaba američke vojske u Drugom svetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu posleratne Evrope (1947) koji je po njemu nazvan 'Maršalov plan'. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.

1964. - Kina izvela prvu eksploziju atomske bombe i postala peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1968. - Moskva i Prag potpisali sporazum o ostanku sovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih zemalja Varšavskog pakta ušle u tu zemlju 21. avgusta 1968. i srušile reformističkog šefa Komunističke partije Aleksandra Dubčeka i njegovu vladu.

1970. - U Kanadi je, nakon otmica i pokušaja ubojstava separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ, uvedeno opsadno stanje.

1970. - U Egiptu Anvar Sadat izabran je za predsednika.

1973. - Državni sekretar SAD Henri Kisindžer i severnovjetnamski političar Le Duk To dobili Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To odbio da primi nagradu.

1978. - Poljski kardinal Karol Wojtyla izabran za papu i preuzeo ime Ivan Pavle II. Bio je prvi neitalijanski papa posle 456 godina.

1978. - U Parizu je UDBA-a ubila hrvatskog iseljeničkog novinara i pisca Bruna Bušića.

1980. - Umro je italijanski političar Luiđi Longo, prvi predsednik Komunističke partije Italije, koji je posle smrti jednog od osnivača partije Palmira Toljatija 1964. postao njen generalni sekretar, a 1972. predsednik. Bio je član partije od osnivanja 1921. i predvodio je antifašističku borbu u severnoj italijanskoj provinciji Pijemont. Posle hapšenja pod fašističkim režimom Benita Musolinija 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. radi borbe protiv fašizma. Pod ilegalnim imenom Galo u Španskom građanskom ratu, u kojem je ranjen, bio je generalni inspektor Internacionalnih brigada. Posle poraza republikanaca u Španiji odveden je u koncentracioni logor u Verneu, odakle je izručen na zahtev italijanskih vlasti. Po puštanju s robije 1943. bio je jedan od vođa oružane borbe protiv fašista u Drugom svetskom ratu.

1981 - Umro je izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan, zaslužan za uspeh u izraelsko-arapskom ratu 1967, kada je Izrael za šest dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.

1982. - Umro je Jakov Gotovac, operski dirigent i kompozitor.

1982. - Umro je Mario del Monako, italijanski operski pevač.

1983. - Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

1984. - Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio Nobelovu nagradu za mir 1960.

1993. - Prvi let motornim zmajem iznad Beograda (Kalemegdana) obavljen je u okviru prvog aeromitinga aerokluba 'Naša krila'. Prvi put obavljeni su i skokovi padobranaca iz istog motornog zmaja. Poletanje i sletanje organizovano je sa savskog keja između Gazele i tramvajskog mosta, a leteo je zmajar Bane Miljković.

1995. - Vođa takozvane Nacije islama Luis Farakan pred milion okupljenih crnaca na mitingu u Vašingtonu opisao SAD kao društvo belačke supremacije.

1996. - Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo 78, povređeno više od 100, u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi gledali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

1997. - Umrla je Olga Karađorđević, unuka grčkog kralja Đorđa I i supruga kneza Pavla Karađorđevića.

1998. - Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele povlačenje u matične garnizone, ali su sukobi manjeg intenziteta srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca nastavljeni.

2000. - U Beogradu je umro Milan Kurepa, istaknuti fizičar, član Srpske akademije nauka.

2001. - Američki avioni u Kabulu granatiraju skladište Crvenog Krsta.

2001. - Britanska avio-kompanija 'Britiš ervejz' za 7. novembar najavila prvi let 'konkorda' za Njujork, posle 15 meseci zabrane letenja. Za samo dva sata od puštanja karata u prodaju polovina razgrabljena.

2002. - Jugoslavija zvanično preuzela kopredsedavanje Prvim radnim stolom Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope.

2003 - Umro je Laslo Pap, legendarni mađarski bokser, osvajač tri zlatne olimpijske medalje u srednjoj kategoriji.

2004. - Umro je Pol Nice jedan od vodećih zagovornika hladnog rata i 'arhitekta nuklearnog zastrašivanja'.

2007. - Umrla je britanska glumica Debora Ker, poznata po jednom od najpoznatijih filmskih poljubaca sa Bertom Lankesterom u filmu 'Odavde do večnosti'. Karijeru je počela u lokalnom pozorištu, u rodnoj Škotskoj, da bi prvu glavnu ulogu odigrala u filmu 'Major Barbara' 1941. godine. Nominovana je za Oskara za glavnu ulogu čak šest puta da bi konačno 1994. dobila Oskara za životno delo. Filmovi su: 'Kvo vadis', 'Julije Cezar', 'Odavde do večnosti', 'Dobar dan, tugo', 'Kazino rojal'.

2007. - U saobraćajnoj nesreći kod Nove Gradiške u Hrvatskoj poginuo je Toše Proeski jedan od najboljih pevača pop muzike u Makedoniji i velika zvezda celog regiona.

2012. - Bivšim predsednicima Srbije Borisu Tadiću i Hrvatske Ivi Josipoviću uručena je u Evropskom parlamentu Evropska medalja za toleranciju, kao priznanje za 'doprinos toleranciji, poštenju i moralnoj hrabrosti i pomirenju'.

2013. - Dnevnik 'Večernje novosti' obeležio je 60 godina postojanja. Prvi broj tog lista izašao je 16. oktobra 1953. godine.

2017. - U Crnoj Gori održani parlamentarni izbori na kojima je najvše glasova osvojila Demokratska partija socijalista (DPS), ali nedovoljno da samostalno formira vladu Državni organi Crne Gore su saopštili da se tokom izbornog dana desio pokušaj državnog udara, zbog čega je uhapšeno 20 državljanja Srbije, među kojima i bivši komandant Žandarmerije Srbije Bratisalv Dikić.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana