■ 515. pre naše ere - Dovršena je izgradnja Hrama u Jerusalimu.
■ 538. - Povlačenjem ostrogotskog kralja Vitigesa okončana opsada Rima koja je trajala godinu i devet dana. Grad ostaje u rukama vizantijskog vojskovođe Velizara.
■ 641. - Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.
■ 1365. - Osnovan je univerzitet u Beču.
■ 1507. - U bici s pobunjenicima u Navari poginuo Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo 'Vladalac'.
■ 1513. - Papa Lav X samo tri dana nakon početka svog pontifikata, objavio je bulu, odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu.
■ 1537. - Nakon ogorčene bitke, tvrđava Klis pala je u ruke Turaka, koji su smaknuli kapetana Petra Kružića. Iste godine Turci su osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.
■ 1622. - Katolička crkva kanonizovala Ignasija de Lojolu, osnivača monaškog reda isusovaca - jezuita.
■ 1737. - Mošti Galileja prenesene su u crkvu Santa Kroče u Firenci, Italija.
■ 1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.
■ 1789. - Utemeljena Američka pošta.
■ 1832. - Rođen je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njemu - bojkot.
■ 1848. - U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Metternicha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
■ 1848. - Počeo je Vilijamitski rat u Irskoj između pristalica svrgnutog kralja Džejmsa i pristalica novog kralja Vilijama III.
...
