■ 533. - Rimski vojskovođa Belizar osvaja Kartagu i ukida Vandalsko kraljevstvo.
■ 1492. - Kristofor Kolumbo stavio je prvu napomenu o duvanu u svoj dnevnik. Duvan je inače tek u XVI veku prenesen iz Amerike u Evropu, a potom i na ostale kontinente.
■ 1529. - Završena prva opsada Beča povlačenjem turske vojske sultana Sulejmana Veličanstvenog.
■ 1542. - Rođen je Akbar Veliki, mongulski vladar.
■ 1552. - Ivan Grozni anektira Kazanski kanat.
■ 1564. - Umro je Andreas Vesalius, flamanski lekar i anatom.
■ 1577. - Engleski gusar i admiral Frensis Drejk počeo je svoj put oko sveta, postavši posle trogodišnjeg putovanja prvi Englez kome je to uspelo. Tokom putovanja je obišao obale Afrike i Amerike, izvodeći usput gusarske napade na španske brodove, što je doprinelo engleskom kolonijalnom širenju, posebno u severnoj Americi.
■ 1581. - Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči u Parizu izvedena prva celovečernja baletska predstava, pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.
■ 1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primena gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano 10 dana, a 5. oktobar 1582. postao 15. oktobar.
■ 1605. - Umro je Akbar Veliki, mogulski vladar.
■ 1608. - Rođen je Evangelista Torricelli, italijanski fizičar i matematičar.
■ 1630. - Umro je Johan Kepler, nemački astronom, matematičar i fizičar. Sa svoja tri zakona o kretanju planeta Kepler je konačno utvrdio valjanost heliocentričnog sistema i postavio temelje novoj astronomiji. Anticipirajući infinitezimalnu metodu, izračunao je površinu i zapreminu geometrijskih tela koja do tada nisu bila proučavana.
■ 1708. - Rođen je engleski državnik Vilijam Pit - Stariji, vođa vigovaca. Bio je britanski premijer od 1756. do 1761. i od 1766. do 1768, čija je agresivna spoljna politika preobrazila Veliku Britaniju u najveću svetsku kolonijalnu silu i Francusku gotovo lišila kolonija. Kao šef diplomatije i rata provodio je politiku kolonijalne ekspanzije i pokrenuo je 1756. Sedmogodišnji rat, posle kojeg je Francuska 1763. morala da Kanadu ustupi Velikoj Britaniji i da se povuče iz Indije.
■ 1738. - Rođen je engleski astronom nemačkog porekla Frederik Vilijam Heršel, koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Najpre je bio muzičar, ali ga je astronomija toliko fascinirala da je sam brusio ogledala i konstruisao teleskope. Posle otkrića Urana postao je član, a potom i predsednik Londonskog kraljevskog društva. Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvezda, Mlečnog puta i Sunčevog sistema donelo mu je naziv tvorca zvezdane - stelarne astronomije.
...
