■ 1503. - Rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige 'Proročanstva' (1555). Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.
■ 1546. - Rođen je Tiho Brahe, danski astronom. Podigao je čuvenu opservatoriju 'Uranijenburg' na ostrvu Hven i gotovo dve decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvezdu u sazvježđu Kasiopeje.
■ 1788. - Umro je nemački kompozitor, čembalista i dirigent Karl Filip Emanuel Bah, čije su klavirske sonate preteča klasičnih, sin i učenik Johana Sebastijana Baha. Bio je pristalica 'osećajnog stila', dramskog patosa s obiljem ukrasa. Dela su mu: dvadesetak simfonija, oko 60 koncerata za klavir, kamerna muzika, sonate za klavir, kantate, crkvene kompozicije.
■ 1799. - Umro je Džordž Vašington, američki nacionalni junak i prvi predsednik SAD (1789-1797). Poreklom iz imućne farmerske porodice, izabran je za glavnokomandujućeg vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske. Stekao je velike zasluge u organizovanju nacionalne armije i njenim pobedonosnim borbama, kao i u donošenju Ustava 1787. godine i učvršćivanju jedinstva kolonija koje je dovelo do stvaranja Sjedinjenih Američkih Država.
■ 1822. - U Veroni završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno o intervenciji protiv građanske revolucije u Španiji. Pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Turske nije izglasana.
■ 1900. - Nemački fizičar Maks Plank objavio 'Kvantnu teoriju', prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanata, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.
■ 1901. - U Londonu je održan prvi turnir u stonom tenisu.
■ 1911. - Norveški istraživač Ruald Amundsen postao prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18.1.1912.
■ 1913. - Grčko sredozemno ostrvo Krit posle balkanskih ratova zvanično postalo dio Grčke.
■ 1914 - Kolubarska bitka vođena je krajem 1914. godine na frontu dužem od 200 kilometara. Predstavlja najvažniju bitku između Srbije i Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu. Iako je ceo svet očekivao kapitulaciju Srbije, Prva armija kojom je komandovao general Živojin Mišić izvela je uspešnu protivofanzivu protiv brojnije i bolje opremljene Austrougarske vojske. Značaj bitke ogleda se u tome što Austro-Ugarska nije uspela da uništi Kraljevinu Srbiju, pa su zato Centralne sile morale da se bore na tri fronta.
...
