■ 69. - Vespazijan prihvaćen za rimskog cara čime je okončana politička kriza započeta uklanjanjem Nerona 68. godine.
■ 1118. - Rođen je Tomas Beket, kanterberijski nadbiskup od 1162. Zbog protivljenja nameri kralja Henrija II da ograniči vlast crkve, kraljeve pristalice ubile su ga 1170. u Kenterberijskoj katedrali. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem, a kralj je bio prisiljen da povuče 'Klarendonske konstitucije' o odnosima crkve i države.
■ 1124. - Lamberto Scanabecchi postaje papa pod imenom Honorije II.
■ 1375. - Proslavljeni italijanski pisac i humanist, Đovani Bokačo, preminuo je u 62. godini. Pisao je pesme, romane i novele. Najpoznatije delo mu je 'Dekameron', u osnovi antiklerikalno, zbirka od 100 veoma uspelih novela sa slobodnim temama. Iz njega su uzimali motive Molijer, Šekspir i Marin Držić.
■ 1401. - Rođen je Masaccio, italijanski slikar, poznat je kao prvi slikar renesanse.
■ 1781. - Austrijski car Josif II Ediktom o toleranciji priznao slobodu veroispovesti i oduzeo katoličkoj crkvi položaj državne crkve.
■ 1804. - Rođen je engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, premijer (1868. i 1874-80), jedan od tvoraca britanskog imperijalizma. Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877, ratovao je protiv Avganistana i stavio ga pod britanski protektorat, a osvojio je i Kipar 1878. godine. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a podržavao je Austro-Ugarsku i Otomansko carstvo.
■ 1817. - Guverner Laklan Mekvori formalno prihvatio naziv Australija za britansku koloniju.
■ 1842. - Rođen je ruski revolucionar i geograf plemićkog porekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gde je takođe proganjan. Dela su mu: 'Uzajamna pomoć', 'Velika Francuska revolucija', 'Zapisi revolucionara'.
■ 1849. - U Filadelfiji je osnovan prvi američki klizački klub.
■ 1879 - Rođen je sovjetski diktator poreklom iz Gruzije Josif Visarionovič Džugašvili - Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti 1953. bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta. U 'čistkama' koje je sprovodio da bi se održao na vlasti stradalo je nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci. Hegemonističkom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju stavi pod sovjetsku zonu uticaja. ...

Na Današnji Dan

Ostala Dešavanja 21. Decembra