■ 1014. - Odigrala se Belasička bitka u kojoj su snage bizantskog cara Vasilija II nanele odlučujući poraz vojsci bugarsko-makedonskog cara Samuila.
■ 1095.- Umro je Ladislav I Sveti, kralj Mađarske (1077—1095).
■ 1108. - Umro je Filip I Francuski, francuski kralj.
■ 1148. - Opsada Damaska je okončana teškim porazom krstaša i vodila je do prekida Drugog krstaškog rata.
■ 1526. - U pohodu na Ugarsku, turska vojska posle tronedeljne opsade zauzela Petrovaradin. Turci potom osvojili susedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na reci Dravi, prešli u Ugarsku i 29. avgusta potukli, kod Mohača, vojsku kralja Ljudevita II.
■ 1588. - Britanska flota pod komandom lorda Hauarda i ser Fransisa Drejka porazila špansku 'Nepobedivu armadu' od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao španski kralj Filip II.
■ 1805. - Rođen je Aleksis de Tokvil, francuski istoričar i političar, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ('Američka demokratija').
■ 1845. - Srpanjske žrtve: dogodio se pokolj u Zagrebu prilikom protumađaronskih prosveda.
■ 1846. - Rođena je Isabela Brazilska, brazilska plemkinja.
■ 1856. - Umro je nemački kompozitor Robert Šuman jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma (Koncert u a-molu za klavir i orkestar, koncerti za klavir i za violončelo, ciklusi solo pesama).
■ 1864. - Suspendovano Društvo srpske slovesnosti obnovljeno je pod imenom Srpsko učeno društvo, na taj način što su svi članovi suspendovanog Društva imali priliku da pismeno izjave ministru prosvete da se prihvataju članstva u Srpskom učenom društvu. Osnovni zadatak Društva bio je: 'zanimati se naukama i veštinama, u koliko se one najbliže odnose na Srpstvo'. U početku, Društvo je imalo dvadeset četvoro redovnih, četrdeset četvoro počasnih i šezdeset četvoro korespondentnih članova. Rad Društva odvijao se u četiri odseka: Odsek za nauke moralne, jezikoslovne i literarne; Odsek za nauke prirodoslovne i matematične; Odsek za nauke istorijske i državne; Odsek za veštine.
■ 1871. - Rođen je Grigorij Jefimovič Rasputin, sibirski seljak pustolov, a zatim verki sektaš. Bavio se 'lečenjem i proricanjem'. Preko sujeverne i razvratne aristokratije dospeo je na carski dvor, gde je vršio veliki uticaj na porodicu poslednjeg ruskog cara Nikolaja, a naročito na caricu. Njegov štetan uticaj naročito se pokazao u Prvom svetskom ratu, kada je okružen nemačkim agentima i aferašima uticao na smenjivanje i postavljanje vojnih zapovednika i ministara. Decembra 1916. sklopljena je protiv njega zavera monarhista koji su verovali da će njegovim ubistvom spasti monarhiju, te ga je ubio knez Jusufov.
■ 1878. - Počela austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine, na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.
■ 1880. - Rođen je Varnava, patrijarh Srpske pravoslavne crkve.
...
