■ 197. - Bitka kod Lugdunuma u kojoj je pobedom rimskog cara Septimija Severa okončan period poznat kao Godina pet careva.
■ 356. - Imperator Konstancije II je izdao dekret kojim su zatvoreni svi paganski hramovi u Rimskom carstvu.
■ 1473. - Rođen je Nikola Kopernik, slavni reformator astronomije koji je, umesto dotadašnjeg geocentričnog - Ptolomejevog, uspostavio heliocentrični sistem sveta. Uspostavljanje heliocentrizma, tzv. kopernikanski preokret, imalo je dalekosežne posledice, ne samo za astronomiju već i za ostale prirodne nauke i duhovni napredak čovečanstva. Njegovo učenje je zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike - Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galileo Galilej, pod pretnjom smrti, morao da svoje učenje proglasi kao zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva dela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Dela su mu: 'Commentariolus', 'De revolutionibus orbium coelestium'.
■ 1594. - Sigismund III, kralj Poljsko-litavske Unije, okrunjen je za kralja Švedske.
■ 1674. - Potpisan Vestminsterski mir kojim je okončan Anglo-holandski rat, a Nova Holandija, područje današnjeg Njujorka, pripala Engleskoj.
■ 1700. - Poslednji dan Julijanskog kalendara u Nemačkoj.
■ 1743. - Rođen je italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 dela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku.
■ 1797. - Papa Pije VI potpisao Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.
■ 1807. - Britanska flota prošla kroz Dardanele da bi se potom pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.
■ 1861. - Kansas postao prva američka država koja je zabranila sva alkoholna pića.
■ 1861. - Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar II ukinuo kmetstvo u Rusiji.
■ 1875. - Umro je srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini XIX veka. Posle završetka studija prava u Požunu radio je u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao bilježnik i advokat. Njegove šaljive pozorišne igre su prožete neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osvježenje u vreme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju, zanemarenu u srpskoj literaturi posle Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Dela su mu: 'Izbiračica', 'Milo za drago', 'Mladost Dositeja Obradovića', 'Školski nadzornik', 'Ljubavno pismo' ...
...
