■ 1133. - Rođen je engleski kralj Henri Drugi Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti 1189. ograničio sudsku vlast Crkve i reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast. Prije stupanja na engleski presto, 1150. godine postao je vojvoda od Normandije, 1151. grof od Anžuja, a 1152. vojvoda od Akvitanije. Započeo je osvajanje Irske i proširio vlast Engleske na zapadne dijelove Francuske, ali je njegovu vladavinu karakterisao i niz sukoba koji su mu poljuljali autoritet. Naredio je 1170. pogubljenje kenterberijskog nadbiskupa Tomasa Beketa, svojevremeno bliskog prijatelja, zbog toga što je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države, protiveći se ograničavanju crkvene vlasti. Oštro se sukobljavao i sa suprugom Elinor od Akvitanije koju je 1174. bacio u tamnicu, i sinovima, budućim kraljevima Ričardom Prvim "Lavlje Srce" i "Džonom Bez Zemlje" , optužujući ih za zavjeru protiv njega.
■ 1496. - Engleski kralj Henri VII primio u službu italijanske pomorce Đovanija i Sebastijana Kabota kako bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. Njih dvojica 1497. stigla do Severne Amerike.
■ 1512. - Rođen je Gerardus Merkator, holandsko-flamanski geograf i kartograf, konstruktor poznate Merkatorove projekcije (1569), osnivač nove kartografske škole. Njegovo životno delo, prvi 'Svetski atlas', pojavilo se 1595. godine.
■ 1534. - Umro je italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. NJegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".
■ 1684. - Nemačka, Poljska i Venecija u Lincu formirale Svetu ligu protiv Turske.
■ 1696. - Rođen je slikar Đovani Batista Tijepolo, jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.
■ 1770. - U Bostonu došlo do sukoba engleskih vojnika i američkih patriota, tzv. Bostonskog pokolja. Ubijeno je pet demonstranata i taj događaj je ubrzao američki rat za nezavisnost.
■ 1824. - Britanija je službeno objavila rat Burmi, čime je započeo Prvi anglo-burmanski rat.
■ 1827. - Umro je italijanski fizičar Alesandro Volta koji je pronašao elektrofor (1775), galvanski element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - Volt (oznaka V), Voltamper (oznaka VA), Voltin luk.
■ 1827. - Umro je francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Dela su mu: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".
■ 1832. - U Beogradu počela da radi prva štamparija u Srbiji, prva štampan knjiga bila 'Sabor istine i nauke' Jovana Stejića. Štamparija kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831. ...
■ 1496. - Engleski kralj Henri VII primio u službu italijanske pomorce Đovanija i Sebastijana Kabota kako bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. Njih dvojica 1497. stigla do Severne Amerike.
■ 1512. - Rođen je Gerardus Merkator, holandsko-flamanski geograf i kartograf, konstruktor poznate Merkatorove projekcije (1569), osnivač nove kartografske škole. Njegovo životno delo, prvi 'Svetski atlas', pojavilo se 1595. godine.
■ 1534. - Umro je italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. NJegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".
■ 1684. - Nemačka, Poljska i Venecija u Lincu formirale Svetu ligu protiv Turske.
■ 1696. - Rođen je slikar Đovani Batista Tijepolo, jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.
■ 1770. - U Bostonu došlo do sukoba engleskih vojnika i američkih patriota, tzv. Bostonskog pokolja. Ubijeno je pet demonstranata i taj događaj je ubrzao američki rat za nezavisnost.
■ 1824. - Britanija je službeno objavila rat Burmi, čime je započeo Prvi anglo-burmanski rat.
■ 1827. - Umro je italijanski fizičar Alesandro Volta koji je pronašao elektrofor (1775), galvanski element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - Volt (oznaka V), Voltamper (oznaka VA), Voltin luk.
■ 1827. - Umro je francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Dela su mu: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".
■ 1832. - U Beogradu počela da radi prva štamparija u Srbiji, prva štampan knjiga bila 'Sabor istine i nauke' Jovana Stejića. Štamparija kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831. ...