■ 1145. - Po 19. put je zabeležen prelet Halejeve komete pored Zemlje.
■ 1370. - U glavnom gradu Francuske, Parizu, stavljen je kamen temeljac za izgradnju Bastilje pod kraljom Karlom V. kao dio utvrđenja protiv napada od strane Engleza u Stogodišnjem ratu.
■ 1451. - Rođena je je kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.
■ 1500. - Pedro Alvarez Kabral, portugalski moreplovac, otkriva Brazil i proglašava ga portugalskom kolonijom. Brazil je otkriven tako što se Kabral na putu za Indiju udaljio svojim brodovima od afričke obale, plovio u pravcu zapada i došao do kopna Južne Amerike.
■ 1509. - Henri VIII stupa na engleski presto, na kom će ostati do 1547. godine. Ostao je upamćen kao surovi apsolutista koji je, zbog ženidbe sa Anom Bolen, osnovao anglikansku crkvu, odvojivši se prethodno od pape.
■ 1513. - Španski istraživač Ponse de Leon otkrio je Floridu, koja ostaje pod španskom vlašću do 1763. godine.
■ 1529. - U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.
■ 1724. - Rođen je Imanuel Kant, jedan od predstavnika nemačke klasične filozofije.
■ 1766. - Rođena je je francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom 'O Nemačkoj' dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.
■ 1822. - Turska flota zauzela grčko ostrvo Hios i masakrirala hrišćansko stanovništvo.
■ 1836. - Američki Kongres odobrio je kovanje dva centa, prve američke kovanice koja je nosila reči 'In God We Trust'.
■ 1838. - Britanski brod 'Sirijus' prvi prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo 19 dana.
■ 1861. - Robert Li postaje komadant Armije Juga u Američkom građanskom ratu.
■ 1870. - Rođen je Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, predvodnik Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, prvi sovjetski lider, vlastodržac i tvorac sistema koji je omogućio decenije terora poznate kao 'staljinizam'. Kao zakleti neprijatelj demokratije uspostavio je autoritarne odnose u boljševičkoj partiji i 'diktaturu proletarijata' u društvu. Dela su mu: 'Šta su 'prijatelji naroda' i kako se oni bore protiv socijaldemokrata?', 'Razvitak kapitalizma u Rusiji', 'Zadaci ruskih socijaldemokrata', 'Šta da se radi?', 'Korak napred, dva koraka nazad', 'Dve taktike socijaldemokratije u demokratskoj revoluciji'.
...
