■ 627. - Odigrala se bitka kod Ninive u kojoj je bizantski car Heraklije pobedio Perzijance, i sa kojom je odlučen ishod najvećeg i poslednjeg od svih bizantsko-perzijskih ratova.
■ 1438. - Franjevac Bartolomej de Jano iz Carigrada izvještava o raseljavanju Albanije, Bosne, Bugarske, Dalmacije, Raške i Vlaške.
■ 1485. - Rođena je Katarina Aragonska, prva supruga Henrika VIII.
■ 1574. - Murat Treći postao turski sultan posle smrti Selima Drugog.
■ 1586. - Umro je Ištvan Batori, knez Transilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao je univerzitet u Viljnusu 1579.
■ 1800. - Vašington je postao prestonica SAD-a.
■ 1804. - Španija objavila rat Britaniji.
■ 1806. - U Prvom srpskom ustanku oslobođena je Beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, prebeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun-Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca pred zoru su se neopaženo prebacili preko bedema, pobili turske stražare kod Sava-kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta, Sulejman-paše, pa je Beograd, posle 380 godina, ponovo postao centar srpske države.
■ 1821. - Rođen je Gistav Flober, klasik francuskog realističnog romana, autor dela 'Gospođa Bovari' zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ('Buvar i Pekiše', 'Sentimentalno vaspitanje', 'Salambo', 'Iskušenja svetog Antonija').
■ 1863. - Rođen je Edvard Munk, slikar i graver, jedan od vođa norveških modernih slikara i glavnih predstavnika ekspresionizma. Slikarstvo je studirao u Oslu, a često je putovao u Pariz, gde je više puta bio u kontaktu sa Van Gogom, Gogenom i Tuluzom Lotrekom. Radio je kompozicije, portrete i pejzaže. Najzačajnije delo - 'Vrisak'.
■ 1873. - U Srbiji uveden dinar kao novčana jedinica, čime je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donesen je zakon o kovanju novca - 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Dinar je uzet za novčanu jedinicu jer je taj naziv postojao na Balkanu još u vreme starog Rima.
...
