■ 1431. - Gabriel Condulmer postao je papa Eugen IV.
■ 1652. - Rođen je engleski pisac Tomas Otvej. Dela su mu: 'Spasena Venecija', 'Siroče', 'Don Karlos' ...
■ 1703. - Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti ('Hukov zakon').
■ 1707. - Umro je car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine od 1658. Mogulsko carstvo je teritorijalno prošireno, ali je oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islama.
■ 1792. - Umro je škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.
■ 1799. - Okončana je rusko-osmanska opsada Krfa predajom francuskog garnizona.
■ 1808. - Francuske trupe pod komandom maršala Žoašen Mire zauzele Madrid.
■ 1820. - Američki Kongres je usvojio kompromis iz Misurija.
■ 1845. - Florida je primljena u Uniju kao 27. američka država.
■ 1847. - Rođen je Aleksandar Grejam Bel, engleski fiziolog, učitelj govora gluvih. Pronašao je i usavršio telefon i patentirao ga u Bostonu 1876. godine. Taj prvi telefon nije imao izvora električne energije, već mikrofon magnetskog tipa. Osnivač je američkog preduzeća 'Bell Telephone Co'. Napisao je 'Mehanizam govora'. Umro je 1922. godine.
■ 1861. - Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar II ukinuo kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.
■ 1875. - U Montrealu odigrana prva zabeležena hokejaška utakmica.
■ 1875. - U pariskoj operi prvi put izvedena Bizeova opera 'Carmen'.
■ 1878. - Mirom u San Stefanu, kojim je završen Rusko-turski rat, Bugarska je postala autonomna kneževina u Osmanskom Carstvu. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austrougarskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor naišao je u Srbiji, Crnog Gori i Grčkoj i izmenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede na nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori priznata je nezavisnost.
■ 1886. - Posle tromesečnog rata, Srbija i Bugarska zaključile su Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i, posle poraza na Slivnici, Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije doneo teritorijalne promene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najpre je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.
...
