■ 648. pre naše ere - Stari Grci su načinili prvu belešku o pomračenju Sunca.
■ 885. - Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađim bratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma glagoljice.
■ 1199. - Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez 'lavljeg srca', jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi.
■ 1320. - Prihvaćena je Deklaracija iz Arbroatha, deklaracija škotske nezavisnosti.
■ 1490. - Umro je mađarski kralj Matija I Korvin, reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. U Požunu (Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana (latinski - corvus) na njegovom štitu.
■ 1528. - Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru ('Apokalipsa', 'Velika muka', 'Bogorodičin život').
■ 1652. - Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek u Kapuu osnovao prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.
■ 1667. - Katastrofalni potres pogodio Dubrovnik. Poginulo je oko 5000 stanovnika grada i okolice.
■ 1690. - Austrijski car Leopold I balkanskim hrišaćanima uputio proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im razne povlastice.
■ 1782. - Rama I je nasledio tajlandskog kralja Taksina, započevši Chakri dinastiju.
■ 1830. - Joseph Smith, Jr., Oliver Cowdery, David Whitmer i ostali službeno su osnovali Kristovu Crkvu, započevši pokret Svetaca poslednjeg dana.
■ 1838. - Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpske štampe. U Beču je 1813. pokrenuo 'Novine serbske', koje su izlazile devet godina. Pritisnut dugovima, prešao je u Srbiju, gde je do 1829. bio sekretar kneza Miloša Obrenovića. Bio je kratko i ministar unutrašnjih poslova i prosvete. Po uzoru na francuski i belgijski ustav, izradio je liberalni Sretenjski ustav, usvojen u februaru 1835, koji nije odgovarao knezu Milošu, jer mu je ograničavao vlast. Iskoristivši negodovanje apsolutističke Austrije, Otomanskog carstva i Rusije povodom takvog ustava, knez ga je suspendovao već u martu 1835, posle čega je Davidović pao u kneževu nemilost.
...
