■ 1497. - Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo je na svoje prvo putovanje u Novi svet. Prema latinskoj verziji njegovog imena nemački kartograf Martin Valdzemiler Novi svet nazvao je Amerika.
■ 1503. - Na svom četvrtom putovanju Kolumbo pristao na Kajmanska ostrva i dao im ime Las Tortugas - Kornjače, zato što je naišao na brojne morske kornjače na ovim karipskim ostrvima.
■ 1570. - Ruski car Ivan IV Grozni postaje protestant.
■ 1594. - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa, Svetog Save, Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svetiteljeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici na zastavama nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je - znajući da grob Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, koji se potom vraćaju veri predaka - preneo mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pesma: 'Na Vračaru Sinan viče, gori, gori svešteniče, to si od nas zaslužio, što si raju prosvetio.'
■ 1655. - Britanci od Španije preuzeli Jamajku, pod španskom vlašću 161 godinu.
■ 1752. - Bendžamin Frenklin, američki fizičar, pisac i političar prvi put je testirao svoj pronalazak gromobran.
■ 1760. - Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne 'Marseljeza'.
■ 1774. - Kralj Francuske Luj XV umro je od malih boginja. Presto je nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu (1756-63) kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio je prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela je Francusku na prag revolucije.
■ 1838. - Rođen je Džon Vilks But, američki glumac, atentator na Abrahama Linkolna.
■ 1844. - Načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
■ 1857. - Izbio je Indijski ustanak 1857. protiv britanske vlasti, koji je nakon godinu dana ratovanja ugušen u krvi.
■ 1865. - Trupe Unije zarobile, u američkom građanskom ratu, predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.
■ 1869. - Dovršena je transkontinentalna pruga koja je povezala istočnu i zapadnu obalu SAD-a.
■ 1871. - Francuska i Nemačka u Frankfurtu potpisale sporazum kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.
■ 1872. - Prvi put je jedna žena nominovana za predsednika SAD. Bila je to Victoria Woodhull.
■ 1877. - Rumunija proglašava nezavisnost od Turske.
■ 1881. - Krunisan rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.
■ 1894. - Rođen je američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin. Poznat je i kao autor filmske muzike ('Tačno u podne', 'Rio Bravo', 'Starac i more').
■ 1899. - Rođen je Fred Aster, američki filmski glumac i igrač. U svojoj igri spaja klasicizam s početka veka sa modernim shvatanjima plesa. Filmovi: 'Vesela raspuštenica', 'Vreme svinga', 'Cilindar'...
■ 1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju 'slobodne zone u Solunu', koja je predata na upotrebu na period od 50 godina 6. marta 1925. Zona je obuhvatala 94.000 kvadratnih metara, a Jugoslavija je dobila isključivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžava svakih pet godina. ...

Na Današnji Dan

Ostala Dešavanja 10. Maja