■ 1536. - Francuski kralj Fransoa I sklopio je savez s turskim sultanom Sulejmanom I da bi se suprotstavio Habsburgovcima.
■ 1746. - Rođen je poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, borac protiv podele Poljske i vođa ustanka protiv Rusa 1794. Učestvovao je u Američkom ratu za nezavisnost od 1776. i bio ađutant Džordža Vašingtona.
■ 1783. - Velika Britanija je u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.
■ 1789. - George Washington izabran za prvog predsjednika SAD-a.
■ 1804. - Dahije su u Seči knezova pogubile nekoliko najistaknutijih srpskih narodnih glavara, što je bio neposredni povod za izbijanje Prvog srpskog ustanka.
■ 1846. - Prvi mormonski pioniri su započeli svoj egzoduz iz Novua u Ilinoisu na zapad prema dolini Solt Lejk.
■ 1861. - Delegati šest odmetnutih američkih država su se u Montgomeriju obrazovali Konfederativne Američke Države.
■ 1899. - Počeo je Filipinsko -američki rat kada je američki vojnik, koji je imao naređenje da drži pobunjenike podalje od logora svoje jedinice, pucao na filiponskog vojnika u Manili.
■ 1900. - Rođen je francuski pisac Žak Prever (Jacques Prevert), 'pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće', autor čuvene 'Barbare', veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea (Marcel Carnet) 'Obala u magli', 'Hotel Sever', 'Deca raja', 'Ljubavnici iz Verone'.
■ 1901. - Umro je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austrougarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. ...
