■ 1298. - Rođen je Ladžin, sultan egipatskih Mameluka.
■ 1387. - Ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske, a kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
■ 1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju sa svog prvog putovanja.
■ 1547. - Ivan Grozni je postao ruski car. Bio je poznat po značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao je grad Arhangelsk.
■ 1556. - Filip II postaje španski kralj.
■ 1581. - Engleski parlament izglasao stroge mjere protiv rimokatolika, učvršćujući prevlast nacionalne anglikanske crkve.
■ 1728. - Rođen je Nikolo Picini, italijanski kompozitor.
■ 1749. - Rođen je Vitorio Alfijeri, italijanski rodoljubivi pesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu i potom je proputovao veći dio Evrope, upoznavši se sa djelima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera, Žan Žaka Rusoa i Šarla Monteskjea. Djela: tragedije "Saul", "Orest", "Marija Stjuart", "Filip", "Kleopatra", "Antigona", "Mira", komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava "O tiraniji", autobiografski spis "Život Vitorija Alfijerija".
■ 1778. - Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet, Sen Simon i Košćuško.
■ 1794. - Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela 'Opadanje i propast Rimskog carstva', koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.
■ 1841. - Rođen je ruski istoričar i pisac Vasilij Osipovič Ključevski.
■ 1853. - Rođen je Andre Mišelin, poznati francuski proizvođač guma.
■ 1862. - Umro je Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt.
■ 1874. - Umro je Maks Šulce, poznati nemački anatom.
■ 1891. - Umro je francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".
■ 1901. - Rođen je Fulgencio Batista, kubanski političar i diktator.
■ 1909. - Engleski polarni istraživač ser Ernest Šaklton otkrio je južni magnetski pol.
■ 1912. - Rođen je Guo Jie, najstariji olimpijac, bacač diska i nosilac zastave Republike Kine na olimpijskim igrama u Kini 2008. godine.
■ 1920. - U Parizu je održana prva skupština Društva naroda.
■ 1924. - Rođen je Aleksandar Tišma, srpski književnik, akademik. ...
■ 1387. - Ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske, a kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
■ 1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju sa svog prvog putovanja.
■ 1547. - Ivan Grozni je postao ruski car. Bio je poznat po značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao je grad Arhangelsk.
■ 1556. - Filip II postaje španski kralj.
■ 1581. - Engleski parlament izglasao stroge mjere protiv rimokatolika, učvršćujući prevlast nacionalne anglikanske crkve.
■ 1728. - Rođen je Nikolo Picini, italijanski kompozitor.
■ 1749. - Rođen je Vitorio Alfijeri, italijanski rodoljubivi pesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu i potom je proputovao veći dio Evrope, upoznavši se sa djelima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera, Žan Žaka Rusoa i Šarla Monteskjea. Djela: tragedije "Saul", "Orest", "Marija Stjuart", "Filip", "Kleopatra", "Antigona", "Mira", komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava "O tiraniji", autobiografski spis "Život Vitorija Alfijerija".
■ 1778. - Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet, Sen Simon i Košćuško.
■ 1794. - Umro je engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela 'Opadanje i propast Rimskog carstva', koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.
■ 1841. - Rođen je ruski istoričar i pisac Vasilij Osipovič Ključevski.
■ 1853. - Rođen je Andre Mišelin, poznati francuski proizvođač guma.
■ 1862. - Umro je Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt.
■ 1874. - Umro je Maks Šulce, poznati nemački anatom.
■ 1891. - Umro je francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".
■ 1901. - Rođen je Fulgencio Batista, kubanski političar i diktator.
■ 1909. - Engleski polarni istraživač ser Ernest Šaklton otkrio je južni magnetski pol.
■ 1912. - Rođen je Guo Jie, najstariji olimpijac, bacač diska i nosilac zastave Republike Kine na olimpijskim igrama u Kini 2008. godine.
■ 1920. - U Parizu je održana prva skupština Društva naroda.
■ 1924. - Rođen je Aleksandar Tišma, srpski književnik, akademik. ...