■ 284. - Dioklecijan je izabran za Rimskog imperatora.
■ 1272. - Princ Edward biva okrunjen za kralja Engleske nakon smrti njegovog oca Henryja III.
■ 1531. - Zemaljskim mirom iz Kappela propisano je konfesionalno cepanje Švicarske. Odluka o veri prepuštena je svakom kantonu. Katolici su ipak bili u prednosti jer su 11. oktobra kod Kappela pobedili züriške reformatore.
■ 1602. - Rođen je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Girike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku ('magdeburške polulopte').
■ 1780. - Velika Britanija je objavila rat Holandiji, nakon što je utvrdila da holandski brodovi snabdevaju američke pobunjenike francuskim i španskim oružjem.
■ 1818. - Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio nezavisnost Venecuele od Španije.
■ 1847. - Umro je srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, licej i prava u Požunu (Bratislava), dosta je putovao učeći strane jezike. Prva 'teatralna predstavlenija' priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823.
■ 1863. - Rođen je srpski pisac Bogdan Popović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača 'Srpskog književnog glasnika' i tvorac 'beogradskog književnog stila'. Važio je za velikog arbitra u estetici i znatno je uticao na evropeizaciju srpske književnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je 'Antologiju novije srpske lirike' i veći broj studija iz književnosti i umetnosti.
■ 1873. - Ujedinjeni rivalski gradovi Budim i Pešta i tako je nastala mađarska prestonica Budimpešta.
■ 1903. - Demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića.
■ 1894. - Umro je ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista XIX veka. Komponovao je opere ('Demon'), klavirske kompozicije, solo pesme (ciklus 'Persijske pesme').
■ 1910. - Umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti. Romanom 'Rat i mir' stvorio je tip romana 'vremena i prostora'. Umetnik-analitičar bio je zaokupljen moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao književni estetičar zalagao se za didaktičku umetnost za narod. Ostala dela: 'Ana Karenjina', 'Sevastopoljske priče', 'Narodne priče', 'Šta je umetnost' ... ...

Na Današnji Dan

Ostala Dešavanja 20. Novembra