■ 311. - Umro je Dioklecijan, bio je rimski car. U Splitu, u Hrvatskoj nalazi se njegova palata.
■ 1368. - Rođen je Karlo VI Ludi, francuski kralj.
■ 1447. - Rođen je Bajazid II, sultan Osmanlijskog carstva.
■ 1586. - Ser Tomas Heriot doneo je krompir u Englesku iz Kolumbije.
■ 1621. - Galileo Galilej usavršio je teleskop.
■ 1694. - U Engleskoj usvojen zakon prema kojem će Parlament biti biran svake treće godine.
■ 1800. - Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka.
■ 1808. - Madrid se predao snagama francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte.
■ 1810. - Britanija preotela od Francuske ostrva Mauricijus i Reunion.
■ 1828. - Endru Džekson izabran je za sedmog predsednika SAD-a.
■ 1857. - Rođen je engleski pisac poljskog porekla Teodor Jozef Konrad Korženovski, poznat kao DŽozef Konrad, čija se dela odlikuju ironičnim pesimizmom, gorčinom, ironijom, fatalizmom, etičkim idealizmom i bogatom pesničkom simbolikom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice 20 godina je plovio morima, pa je dosta opisivao život pomoraca i borbu čovjeka i mora. Dela su mu: romani 'Lord DŽim', 'Tajfun', 'Nostromo', 'Tajni agent', 'Pod zapadnim očima', 'Pobjeda', uspomene 'Ogledalo mora'.
■ 1883. - Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina XX veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.
■ 1894. - Rođen je indijski državnik Radžendra Prasad, prvi predsednik nezavisne Indije od 1950. do 1963. godine.
■ 1906. - Osnovan je italijanski fudbalski klub Torino FC.
■ 1910. - U Parizu prvi put prikazana neonska lampa koju je izumeo francuski fizičar Žorž Klod.
■ 1912. - Turska, Bugarska, Srbija i Crna Gora sklopile primirje u Prvom balkanskom ratu. Rat nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno 23. aprila, kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.
■ 1914. - U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije, general Živojin Mišić, odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i Odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode. ...

Na Današnji Dan

Ostala Dešavanja 3. Decembra