Naslovni baner
Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Nema Smrti! - Zašto Nikada Nećemo Umreti

   Jedan od zagovornika teorije o besmrtnosti jeste i Robert Lanca, američki lekar, istraživač, naučni direktor kompanije Napredna tehnologija ćelija, i profesor na Institutu za regenerativnu medicinu.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
   Lanca je deo tima koji je prvi u svetu uspeo da klonira ljudski emrbion u najranijoj fazi razvoja sa ciljem prikupljanja embrionalnih matičnih ćelija. Zahvaljujući svojim istraživanjima u oblasti primene matičnih ćelija, Lanca je razvio tehnologiju pomoću koje se matičnim ćelijama mogu lečiti i neke forme slepila, na primer makulara degeneracija i Stargadtova bolest.
On je i prvi u svetu dokazao mogućnost uspešnog transplantiranja embrionalnih ćelija obolelim pacijentima, sa izuzetnim uspehom u daljem izlečenju.
    Tutulu jednog od najpoznatijih naučnika sveta, stekao je 2007. zahvaljujući eseju pod naslovom Nova teorija univerzuma. Esej se odnosi na Lancinu teoriju o biocentrizmu koja biologiju stavlja iznad svake druge grane nauke. Lancina knjiga 'Kako su život i svest ključevi razumevanja univerzuma' objavljena je 2009, izazvavši prilično podeljen reakcije naučne javnosti. Zatim je usledila knjiga 'Biocentrizam'.

SMRT NE POSTOJI

    Fizičar Skot M. Tison je u svojoj knjizi Nevidljivi univerzum čitav pasus posvetio upravo ovoj Lancinoj knjizi. 'Skinuo sam digitalnu kopiju knjige o biocentrizmu sa interneta i to tajno, sa kućnog računara. Nisam želeo da bilo ko vidi kako kupujem i čitam nekakvu nju ejdž kosmološku knjigu. Dakle, podsećam vas da moja motivacija nije bila potpuno čista. Nameravao sam da pročitam tu knjigu tako da bih kasnije svojim argumentima mogao da pobijem Lancine stavove. U svoju odbranu mogu da kažem da se takvo ponašanje i očekuje od posvećenog fizičara. Sebe smatram potpuno i definitivno vezanim za kosmološku zajednicu koju predvode Stiven Hoking, Liza Rendal, Brajan Grin i Edvard Viten. Na kraju krajeva, setite se šta je Julije Cezar rekao: 'Svoje prijatelje držite blizu sebe, a neprijatelje još bliže.'
    Morao sam da saznam šta se to dešava u suprotnom taboru, kako bih bolje odbranio svoje pozicije. Otuda i potreba da se upoznam sa načinom razmišljanja zagovornika biocentrizma. Ali knjiga je na mene ostavila utisak potpuno suprotan očekivanom. Stavovi dr Lance izneti u ovoj knjizi su potpuno promenili način mog razmišljanja do granice sa koje više nema povratka unazad. Još pre nego što sam završio čitanje knjige, postalo mi je jasno da mi je dr Lanca omogućio pogleda na deliće saznanja za kojima sam očajnički tragao. Sve što sam mislio da znam i sve što sam mislio da sam naučio, jednostavno je eksplodiralo u mom umu a zatim selo na svoje mesto, a mogućnosti su se vrtložile otvarajući vrata novom načinu i uglu posmatranja.
    Informacije kojima sam nakljukao svoj um se nisu promenile, promenio se samo način na koji sam počeo da ih posmatram, a to je bio tako ogroman korak napred.' Robert Lanca je uveren da smrt, kao konačno odredište nečijeg života, zapravo ne postoji.  'Učili su nas da predstavljamo samo skup ćelija i da umiremo kada se naša tela istroše. Kraj priče. Pisao sam udžbenike da bih pokazao kako se ćelije mogu utkati u virtualnost tkiva svakog organa ljudskog tela. Ali dugačka lista naučnih eksperimenata – a u nekima sam i sam učestvovao – ukazuje da naša uverenost u neminovnost smrti počiva na pogrešnoj premisi da svet postoji mimo nas, a mi smo samo posmatrači. To nije tačno. A evo i pet razloga ubog čega niko od nas neće umreti', objašnjava dr Robert Lanca.

■ Prvi razlog. Vi niste objekat, vi ste posebno biće. Prema biocentrizmu, ništa ne može postojati bez svesti. Setite se da ne možete videti kroz kost koja okružuje vaš mozak. Prostor i vreme nisu objekti, već pre oruđa koja naš um koristi da bi sve utkao u celinu. 'Biće izuzetno', rekao je Judžin Vigner, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, 'ma u kom se konceptu naša budućnost razvije, jer će samo izučavanje spoljašnjeg sveta dovesti do zaključka da je sadržaj svesti vrhunska realnost'.

SVEST - REALNOST

    Uzmimo u obzir princip neodređenosti, jedan od najpoznatijih i najvažnijih aspekata kvantne mehanike. Princip neodređenosti kaže da bilo koji varijetet matematičke nejednakosti potvrđuje fundamentalnu granicu preciznosti sa kojom određeni parovi fizičkih svojstava čestica, kakvi su pozicija x i impuls p, mogu biti poznati istovremeno. Što je pozicija neke čestice preciznije određena, manje je precizno poznat njen impuls i obratno. Drugim rečima, nemoguće je odrediti položaj neke čestice i njen impuls u isto vreme. Princip je poznat i pod imenom Hajzenbergov princip neodređenosti.
    Eksperimenti potvrđuju da je ovaj princip utisnut u tkanje realnosti, ali on ima smisla jedino iz perspektive biocentrizma. Ako tamo napolju zaista postoji svet gde se čestice nasumično odbijaju i skakuću, onda bi bilo moguće da se sva njihova svojstva izmere. Ali ne možemo da ih izmerimo. Zašto bi čestici značilo ono što pokušavamo da izmerimo?
    Razmotrimo eksperiment dvostrukog proreza: ako neko 'gleda' subatomsku česticu ili delić svetlosti koji prolaze kroz proreze na prepreci, oni se ponašaju kao čestica i ostavljaju solidne udarce iza svake pojedinačnog proreza na finalnoj prepreci koja meri udare. Poput majušnog metka, čestica logično prolazi kroz jednu ili drugu rupu. Ali ako naučnici ne posmatraju trajektoriju čestice, ona se ponaša kao talas što joj omogućava da prođe kroz obe rupe istovremeno. Zbog čega naše posmatranje menja ono što se događa? Odgovor je zbog toga, što je realnost proces koji zahteva našu svest.

DUŽ IVICE VREMENA

    Eksperiment dvostrukog proreza je primer kvantnog efekta, ali eksperimenti sa kristalima i staklenim loptama pokazuju ponašanje koje zavisi od osmatranja i koje se proteže i na svet običnih objekata u ljudskoj okolini. U stvari, istraživači su nedavno dokazali da par jona može da se prisilno spoji tako da njihova fizička svojstva ostaju spojena čak i ako se joni odvoje velikim distancama, kao da među njima ne postoje prostor i vreme. Zašto? Zato što prostor i vreme nisu tvrdi, hladni objekti. Oni su samo oruđe našeg razumevanja.
    Smrt ne postoji u tom bezvremenom, bezprostornom svetu. Posle smrti svog starog prijatelja, Albert Ajnštajn je rekao: 'Sada je Beso otišao sa ovog čudnog sveta malo ispred mene. To ništa ne znači. Ljudi poput nas znaju da je razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti samo tvrdoglava iluzija koja uporno istrajava'. I usitinu, vaš um prevazilazi prostor i vreme.

■ Drugi razlog. Čuvanje energije je fundamentalni aksiom nauke. Prvi zakon termodinamike kaže da se energija ne može stvoriti niti uništiti. Može samo da promeni oblik. Iako su tela autodestruktivna, taj 'JA' osećaj je samo oblak energije od 20 vati u vašoj glavi. Ali ta energija ne nestaja u trenutku smrti. Pre nekoliko godina, naučnici su dokazali da je moguće retroaktivno promeniti nešto što se dogodilo u prošlosti. Trebalo je da čestice 'odluče' kako će se ponašati kada prođu kroz viljušku u aparatu. Kasnije, eksperimentator bi okrenuo prekidač. Rezultati su pokazali da je ono što je posmatrač odlučio u tom trenutku, odlučilo i o tome kako su se u prošlosti ponašale čestice na viljušci.
    Zamislite da energija od 20 vati jednostavno pokreće projektor. Bez obzira hoćete li upaliti ili ugasiti prekidač, to je još uvek isti akumulator od kojeg zavisi projekcija. Kao u eksperimentu dvostrukog proreza, urušavate fizičku realnost. U smrti, ta energija se ne rasipa u okolinu, kako to tvrdi stari i prevaziđeni mehanicistički pogled na svet. Ona nema realnost nezavisno od vas. Kako je Ajnštajnov uvaženi kolega Džon Viler rekao: 'Ni jedan fenomen nije pravi fenomen sve dok se ne posmatra kao fenomen'. Svaka osoba kreira sopstvenu sferu realnosti – svi mi nosimo prostor i vreme svuda sa sobom, baš kao što kornjače nose oklop. Tako ispada da ne postoji apsolutni samoegzistirajući matriks u kome se energija samo raspe i rasturi.

■ Treći razlog. Iako generalno odbacujemo paralelne univerzume kao proizvod mašte pisaca naučne fantatsike, u ovom žanru ima mnogo više od pukih trunčica naučne istine. Dobro poznati aspekat kvantne fizike je da opservacije ne mogu apsoultno da se predvide.
Umesto toga postoji čitav dijapazon mogućih opservacija, svaka sa različitom verovatnoćom. Jedno mejnstrim objašnjenje kaže da svaka od tih mogućih opservacija odgovara različitom univerzumu (multiverzum). Postoji beskonačan broj univerzuma (uključujući i naš) koji zajedno obuhvataju svu fizičku realnost. Sve što se eventualno može dogoditi, događa se u nekom od univerzuma. U ovom scenariju, smrt ne postoji u realnom smislu. Svi mogući univerzumi postoje istovremeno, bez obzira na ono što se u njima događa. Baš kao i okretanjem prekidača u gore opisanom eksperimentu, vi ste činilac koji ih doživljava.

■ Četvrti razlog. Vi ćete živeti kroz svoju decu, prijatelje i sve one čije ste umove dotakli tokom svog života i to ne samo kao deo njih već i kroz istoriju svojih svakodnevnih akcija. 'Prema kvantnoj fizici', napominju teorijski fizičari Stiven Hoking i Leonard Mlodinov, 'prošlost je,kao i budućnost neodređena i postoji jedino kao spektar mogućnosti'. Više je neizvesnosti vezano za bio-fizički sistem nego što je to iko zamišljao. Realnost nije potpuno određena sve dok to zapravo ne istražimo (kao u eksperimentu sa Šredingerovom mačkom). Postoje čitave oblasti istorije koje vi određujete tokom svog života. Kada stupite u interakciju sa nekim, urušavate sve više i više realnosti (zapravo prostorno-vremenske događaje koji definišu vašu svesnost). Kada umrete, vaša prisutnost nastavlja da postoji u univerzumu onih koji su vas poznavali.

■ Peti razlog. Nije slučajnost to što ste imali sreće da budete živi na vrhu svih beskrajnosti. Iako to može biti jedna u zilion šansi, možda i nije reč samo o pukoj sreći već o nečemu što mora da postoji na taj način. Iako ćete na kraju izaći iz ove realnosti, vi kao posmatrač ćete nastaviti da urušavate sve više i više 'sadašnjosti'. Vaša svest će uvek biti prisutna – balansirajući između beskonačne prošlosti i neodređene budućnosti – krećući se naizmenično između realnosti duž ivice vremena, doživljavajući nove avanture i upoznajući nove prijatelje i ponovo se susretati sa starim.       Izvor: Treće oko
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana