Naslovni baner
Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Naučne Zanimljivosti - No 13

   Nauka (latinski; scientia - znanje; grčki - episteme) je skup svih metodički sakupljenih i sistematski sređenih znanja, kako opštih tako i onih u nekom specifičnom području ili aspektu stvarnosti.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
'VILE' NA NEBU

    Čovek vekovima posmatra spektakl koji munje priređuju na nebu. Ono čega nije svestan jeste da isto tako zadivljujući efekti postoje i sa one strane oblaka.
    Tek u našem veku piloti aviona primetili su čudna svetla koja se tokom oluja pojavljuju iznad oblaka. Specijalne kamere na avionima i svemirskim brodovima omogućile su u poslednje vreme da se ona i zabeleže. Naučnici su ih nazvali 'vile'. Iako niko nije siguran šta predstavljaju ti iznenadni proboji crvenog svetla, naučnici sada znaju da ona poseduju ogromne količine energije i veruju da ta energija izaziva zanimljive hemijske reakcije. U delu atmosfere u kojem se 'vile' pojavljuju nema mnogo energije, tako da snažna energija 'vila' - elektromagnetska, infracrvena, i ko zna kakva još - može da prouzrokuje zbilja zanimljive stvari.
    'Vile' vrlo kratko traju, tri do deset milisekundi, i vrlo su nepredvidive, tako da ih je teško proučavati. Neke oluje su ih pune, dok se u drugima uopšte ne pojavljuju. Većina ljudi vidi ih kao crveno svetlo, mada naučnici kažu da su videli i belo svetlo, sjajno kao aurora borealis.

DEVIČANSTVO I GENETSKI POŽELJNO

    Pre 150 godina odgajivači konja pokušali su da ukrste konja i zebru. Eksperimenti nisu uspeli i uskoro su zaboravljeni. Ali kroz nekoliko godina, kada su 'eksperimentalne' kobile oždrebile normalnu ždrebad od normalnih konja, kasnije su počele da donose na svet od istih normalnih pastuva - prugastu ždrebad!
    Ova neverovatna pojava izgleda da je odavno poznata odgajivačima pasa. Ako se bar jednom rasna kuja poveže sa običnim psom, ona više nikada neće doneti na svet rasne štence, pa makar im otac bio svetski šampion po čistoti i vrednosti svoje rase! Ova pojava dobila je u biologiji naziv telegonija i, što je najčudnije, manifestuje se i kod ljudi i to još u izrazitijoj formi! Devojka koja je izgubila devičanstvo nasvom životnom putu, udaje se i rađa 'srećnom' ocu dete koje sa njim nema nikakve veze!
    Pokazalo se da ma koji ljubavni kontakt žene i muškarca veoma primetno menja njihovo genetsko nasleđe. Pitanje je, da li se baš zbog ovoga u svim vremenima i kod svih naroda veoma visoko ocenjevala i poštovala devojačka čast i vernost supružnika. Glavna lekcija telegonije za ljude sastoji se u tome da predbračne ljubavne veze žene kvare njen hromozomni lanac i smanjuju šansu da rodi dete genetski srodno mužu. Zbog ovoga je devičanstvo ne samo moralna kategorija, nego i genetska!
    Primer za ovo je sledeći. Govorilo se da su posle otvaranja Instituta Patrisa Lumumbe u Moskvi, bile učestale ljubavne veze studentkinja sa crncima. One nisu imale nikakve posledice i devojke su ih brzo zaboravljale. Po završetku višeg obrazovanja devojke su raspoređivane na rad u najudaljenije krajeve Rusije i tamo se udavale za bele muškarce i rađale im - crnce.  To je telegonija, po čijim zakonitostima buduća deca neke žene nasleđuju ne samo spoljne osobine, već i unutrašnje karakteristike bivših ljubavnika.

MESEC JE BAŠ TAMO GDE TREBA

    Zašto Mesec, kada se posmatra sa Zemlje, izgleda uste veličine kao Sunce? Tu slučajnost, zbog koje su potpuna pomračenja sunca toliko zanimljiva, niko do sada nije pokušao da objasni. Sada jedan američki astronom predlaže objašnjenje i, ako je u pravu, to i te kako ima veza sa pojavom inteligentnog života.
    Sunce i Mesec izgledaju jednako veliki zbog toga što se Sunce, koje je 400 puta veće, nalazi na 400 putavećoj udaljenosti. Mesec ponekad izgleda i veći, zbog čega se pri pomračenju vidi efekat 'korone'. Kako se Mesec polako udaljava od Zemlje, savršena pomračenja Sunca vide se na našoj planeti tek u poslednjih 150 miliona godina, što je samo pet procenata starosti Zemlje. Osim toga, iako u našem sunčevom sistemu postoji još 64 meseca, Zemlja je jedina planeta na kojoj se vidi savršeno pomračenje Sunca.
    Sve je to navelo Giljerma Gonzalesa sa Univerziteta države Vašington u Sijetlu na nekoliko zaključaka. Prvo, udaljenost Zemlje od Sunca, time i njegova prividna veličina, uslov je bez kojeg mi ne bismo bili sada ovde gde smo. Da smo malo bliže ili dalje, Zemlja bi bila suviše topla ili suviše hladna. U isto vreme, naše postojanje zavisi od neobično velikog meseca, koji sprečava Zemlju da suviše odstupa od svoje putanje. Takva odstupanja prouzrokuju katastrofične i brze klimatske promene, kakve se događaju na marsu.
    Naš mesec, koji je neobično veliki u poređenju sa drugim mesecima u sistemu, verovatno je nastao od rastopljene stene koja se pre više od četiri milijarde godina odvojila od Zemlje pod udarom nekog velikog nebeskog tela. Gonzales ističe da način na koji je Mesec nastao znači da je on na početku bio vrlo blizu Zemlje, i da se posle nekoliko milijardi godina našao na udaljenosti na kojoj potpuno pokriva Sunce tokom pomračenja. To vreme se apsolutno podudara sa nastankom inteligentnog života na Zemlji, a to sigurno nije slučajnost.

TRAGANJE ZA KRALJICOM OD SABE

    Pre tri hiljade godina, prema biblijskoj legendi, kraljica od Sabe posetila je Solomona, donoseći mu skupocene darove - slonovaču, zlato i druge dragocenosti. Mi sada znamo njeno pravo ime - Bilikisi Sungbo. A znamo i to da je bila bogata i moćna. Ali danas nema nikakvih tragova od njene slavne palate, ili su bar arheolozi tako mislili.
    Posle trideset godina proučavanja i pet godina presecanja putanja kroz guste tropkse šume na jugu Nigerije, doktror Patrik Darling sa Bomemotovog univerziteta smatra da je možda pronašao lokaciju na kojoj se nalazio njen grad. On je otkrio jedan 'izgubljeni' zid od blata visok 21 metar i dug 160 kilometara. To je jedan od najvećih graditeljskih spomenika crne Afrike. Kraljica se prema predanju zvala Sungbo, a njen grob je odmah iza zemljanog bedema i još uvek je poštovan kao grob kraljice od Sabe.
    Većina eksperata smatra da je Sungbo bila iz Jemena ili sa etiopske visoravni. Preliminarni testovi ukazuju da naselje datira tek iz otprilike 800. godina nove ere, a sve ovo oko slavne kraljice zaslužuje pažljivije proučavanje.

NOVA VRSTA CRNE RUPE

    Naučnici su najzad pronašli srednje veliku crnu rupu i tako popunili prostor između onih relativno malih i onih gigantskih. To bi moglo da pomogne u razumevanju nastanka do sada registrovanih crnih rupa, kao teško shvatljivog kosmičkog fenomena.
    NASA je izvestila da je detektovala crnu rupu u susednoj M-82 galaksiji. Do sada pronađene crne rupe oduvek su se smeštale u dve kategorije: ukupne mase Sunca i druga u kojoj se nalaze rupe čija je masa veća od milijardu masa. Novootkrivena crna rupa, međutim, ne spada ni u jednu od njih. Astronomi kažu da se nešto divlje događa unutar galaksije M-82, misleći pri tom na toplotu i gravitaciju potrebnu za slanje tolike količine X-zraka.
    Prema dosad poznatim zakonima fizike, samo nešto poput eksplodirajuće zvezde ili materije koju guta crna rupa može da stvara takav radijacijski vrisak. Posmatranjem ovog objekta, uočilo se da postaje sve sjajniji, no sad se približava supernovi pa astronomi zaključuju da je najverovatnije reč o crnoj rupi. Tačna veličina nije sasvim poznata, ali pretpostavlja se da odogovara masi Sunca umnoženoj oko 500 puta.
    Zahvaljujući ovom otkriću naučnici se nadaju da će uspeti da pronađu odgovor na pitanje kako nastaju takvi objekti. Neki pretpostavljaju da je ovaj nastao spajanjem bezbroj malih crnih rupa, a odgovor na ovo pitanje pomogao bi u odgonetanju nastanka gigantskih crnih rupa.

OTKRIVEN NOVI UKUS

    Iako teško opisiv, Umami ima definitivno merljiv izvor. U svakom slučaju, svet ljubitelja dobrog zalogaja uzbuđen je pojavom novog umami ukusa, koji daje skoro neopisivu slast starim sirevima i zbog koga se topimo gutajući razna ukusna jela.
    Još su 1908. godine japanski istraživači na Carskom univerzitetu u Tokiju uočili tragove slasti u L-glutamatu, aminokiselini koja se nalazi najčešće u hrani bogatoj belančevinama kao što su meso, mleko, pečurke i morski plodovi, a zove se monosodium glutamat. Ipak, za dobijanje čarobnog ukusa glutamat se mora naći u slobodnom obliku, nikako ne u društvu drugih aminokiselina. U laboratoriji se može izmeriti tačna količina ukusa, recimo, danski plavi sir bogatiji je umamijem nego hot dog, pečurke ga imaju više od luka. Vreme, sušenje i fermentacija pogoduju pojavi i razvoju umamija. Ukus je toliko uljučen u kolinarsko iskustvo da će dodavanjem monosodium glutamata, soli i žutog pigmenta u prokuvanu vodu ljudi misliti da jedu pravu pileću supu.
    Vrhunski majstori kuhinje oduvek su naslućivali njegovo postojanje, a otkrivanjem telesnog receptora za umami sad imaju neučnu potvrdu. Čini se da će svi šefovi kuhinje koji imalo drže do svoje reputacije morati da promene nešto u pristupu pripremanja jela, a čak i neki vinski eksperti procenjuju da umami otvara nove horizonte u proizvodnji vina.


Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana