Home Dugme
Meni

Na Ovaj Dan - 18. Mart

   Pogledajte događaje koji su se desili na ovaj dan, 18. marta! Šta se sve nekada dešavalo osamnaestog marta, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
1229. - Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom VI krstaškog rata.

1241. - Mongoli su razorili grad Krakov.

1314. - Žak de Mole, 23. i poslednji veliki majstor Templarskog reda spaljen na lomači.

1438. - Albert II Habsburški postao rimsko-nemački car.

1584 - Umro je ruski car Ivan IV - Ivan Grozni, prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

1745. - Umro je engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer. Predsednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u istoriji Velike Britanije.

1768. - Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern, koji je romanima 'Sentimentalno putovanje' i 'Tristram Šendi' znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući 'tok misli' svojih junaka anticipirao je neke oblike proze XX veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

1780. - Rođen je srpski knez Miloš Teodorović, poznat kao Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano Hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. U unutrašnjoj politici bio je despot, bezobzirno se bogatio i nije prezao ni od fizičkih likvidacija, počev od ubistva vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa 1817. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivili Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo sa zadovoljstvom ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.

1810. - Premijera prve američke opere Converse

1837. - Rođen je američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne njujorške organizacije 'Tamani hol' - ogrezle u korupciji i podmićivanju - u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog predsedničkog mandata nastojao je da iskoreni korupciju i smanji previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obilježila finansijska kriza i radnički nemiri.

1842. - Rođen je francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista, čije se pesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je uticao na francusku poeziju. Dela su mu: 'Popodne jednog fauna', 'Pesme i proza'.

1844. - Rođen je Rimski-Korsakov, ruski kompozitor, istaknuti pripadnik grupe 'Ruska petorica'. Temeljno obrazovan muzički teoretičar (napisao je, između ostalog, klasično delo 'Principi orkestracije'). U svom stvaranju, koje se odlikuje snažnom dramatikom i raskošnom orkestarskim bojama, oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Glavna dela: 'Zlatni petao', 'Snjegoručka', 'Carska nevesta', 'Španski kapričo', 'Fantazija na srpske teme'...

1848. - U Milanu izbila pobuna protiv Austrije. Austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

1850. - Knez Aleksandar Karađorđević odobrio Projekat ustrojenja artiljerijske škole, prethodnice, Vojne akademije.

1858. - Rođen je nemački inženjer Rudolf Dizel, koji je 1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja. Motor je po njemu dobio ime.

■ 1869. - Rođen je britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne vojni sukob s Nemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.

1871. - Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani 'komunari', stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.
1900. - Oformljen je Ajaks, holandski fudbalski klub iz Amsterdama.

1913. - U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1919. - Osnovan je fudbalski klub Valencia CF, tačnije osnovao ga je Octavio Augusto Milego, prvi predsednik kluba, a tu čast je dobio bacanjem novčića u zrak.

1920. - Grčka usvaja Gregorijanski kalendar.

1921. - Poljsko-boljševički rat, koji je odredio granice između Republike Poljske i Sovjetske Rusije, službeno završen potpisivanjem mira u Rigi.

1921. - Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote.

1922. - Britanske kolonijalne vlasti osudile Mahatmu Gandhija, vođu indijskog pokreta za nezavisnost, na šest godina zatvora.

1925. - Najgori tornado u istoriji SAD protutnjao je kroz Misuri, Ilinois i Indijanu. Posledice - 695 poginulih osoba, 13.000 povređenih i šteta od oko 17 miliona dolara.

1931. - U prodaji prvi električni brijači.

1932. - Rođen je američki pisac Džon Hojer Apdajk. Dela su mu: romani 'Beži, zeko, beži', 'Kentaur', 'Sajam u ubožnici', 'Na farmi', 'Parovi', 'Zeka se vraća', 'Oženi me', 'Državni udar', 'Zeka je bogat', 'Veštice iz Istvika', zbirke priča 'Ista vrata', 'Golubije perje', 'Muzička škola', 'Problemi', 'Muzeji i žene'.

1936. - Rođen je južnoafrički državnik Frederik Vilem de Klerk, koji je doprinio okončanju rasne diskriminacije. Kao predsednik Južne Afrike početkom devedesetih godina XX veka odlučujuće je uticao da režim aparthejda bude demontiran.

1936. - Umro je grčki državnik Elefterios Venizelos, osnivač Liberalne stranke i pet puta premijer od 1910. do 1933. Kad su u Prvom svetskom ratu Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom i ratuje protiv nje, ponudu je odbio, rekavši: 'Grčka je veoma mala zemlja da bi učinila jedan tako nečastan gest'. U proleće 1935. je pokušao da revolucijom omete obnovu monarhije, ali nije uspio i morao je da emigrira u Francusku, gde je umro.

1938. - Meksički predsednik Lasaro Kardenas nacionalizovao sve privatne naftne kompanije, mahom strane, i formirao državni naftni monopol 'Pemeks'.

1939. - Frank Sinatra je snimio svoju prvu pesmu. Bila je to 'Our Love', a pratio ga je Frank Mane Band.

1945. - Nadbiskup Alojzije Stepinac održao je kritičku propoved o delovanju i programu komunista.

1946. - Francuska Gijana, Martinik i Gvadelupa dobile su status prekomorskih departmana i postale integralni dio Francuske.

1948. - Sovjetska vlada opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog Josifa Staljina.

1956. - Umro je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj, doktorirao je teologiju na Univerzitetu u Bernu, posle čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta gora. Znatno je doprineo sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom (Dožić) zatočen je 1944. u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, posle oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. 'Kada kuća gori, požar se gasi spolja', često je govorio. Umro je u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Dela su: 'Religija Njegoševa', 'Besede pod Gorom', 'Iznad greha i smrti', 'Duša Srbije', 'Srbija u svetlosti i mraku', 'Duhovni preporod Evrope', 'Agonija crkve', 'Reči o Svečoveku', 'Molitve na jezeru', 'Omilije', 'Ohridski prolog', 'Teodul', 'Srpski narod kao Teodul', 'Srednji sistem', 'Indijska pisma', 'Mudra igumanija ljubostinjska', 'Stoslov o ljubavi', 'Hriste, dođi u Aziju', 'Indijski Savle', 'Kasijana', 'Zemlja nedođija', 'Žetve Gospodnje'...

1962. - Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.

1965. - Kosmonaut Aleksej Leonov obukao je svemirsko odelo i izašao izvan svemirske letelice Voshod 2, tako postavši prvi čovek koji je šetao svemirom.

1965 - U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I poslednji monarh Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

1967. - Brod 'Tori kanjon' ispustio 80.000 tona nafte blizu obale Velike Britanije.

1969. - Predsednik SAD Ričard Nikson izdao tajnu naredbu o bombardovanju Kambodže.

1970. - General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u poseti Moskvi.

1975. - Parlament Tunisa proglasio Habiba Burgibu doživotnim šefom države.

1977. - Grupa Clash objavljuje prvi album - 'White Riot'.

1980. - Umro je nemački filozof Erih From, čije delo se zasniva na humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuđenja stekao široku popularnost psihoanalitičara i humaniste. Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao 'jugoslovenski put u socijalizam' ('Bekstvo od slobode', 'Čovek za sebe', 'Zdravo društvo', 'Marksova koncepcija čoveka').

1983. - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, a abdicirao u junu 1946, nakon što su se Italijani na referendumu izjasnio za republiku.

1990. - Održani su prvi slobodni izbori u Demokratskoj Republici Nemačkoj. Konzervativci su pobedili komuniste.

1990. - Najveća pljačka umetničkih dela - Izabela Stjuart je iz muzeja u Bostonu uzela 12 slika, čija vrednost iznosi 100 miliona dolara.

1992. - Dona Samer dobila je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih - Hollywood's Walk of Fame.

1993. - U ratu u BiH Srpske snage blokirale humanitarne konvoje Ujedinjenih nacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1994. - Bosna i Hercegovina i Hrvatska u Vašingtonu, u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona, potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1995. - Majkl Džordan se vraća u NBA nakon 17 - mesečnog povlačenja.

1999. - Mirovni pregovori u Parizu propali su kad su šiptarski predstavnici jednostrano potpisali dokument koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali međunarodnim mirovnim sporazumom. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu svedoka. Šest dana kasnije, otpočela je agresija NATO na Jugoslaviju.

2000. - U poplavama u Mozambiku život izgubilo 700 ljudi, oko dva miliona ostalo bez domova.

2003. - Skupština Srbije izabrala novu Vladu čiji je premijer funkcioner Demokratske stranke Zoran Živković.

2004. - Haški tribunal osudio penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog granatiranja Dubrovnika u decembru 1991.

2006. - U Požarevcu sahranjen Slobodan Milošević.

2006. - Stotine hiljada ljudi širom Francuske protestvovao je zbog novog Zakona o radu, sa ciljem da izvrše pritisak na Vladu da od njega odustane.

2008. - Umro je britanski pisac naučne fantastike Artur Klark, autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i '2001: Odiseja u svemiru', nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti 'Hjugo' i 'Nebjulu'.

2014. - U Kremlju je potpisan sporazum između Rusije i Krima i Sevastopolja o ulasku te dve oblasti u sastav Ruske Federacije kao ravnopravnih članica. Na prigovore Evrope i Severne Amerike da Rusija krši norme međunarodnog prava, predsednik Rusije Vladimir Putin je naveo u parlamentu da je Krim iskoristio pravo koje je dato Kosovu.

2014. - Narko bos Darko Šarić uhapšen je u zajedničkoj akciji policija Crne Gore i Srbije, po poternici koja je za njim raspisana decembra 2009. godine. Šarić je uhapšen u Južnoj Americi odakle je prebačen u Crnu Goru, a potom u Beograd.

2018. - Vladimir Putin ubedljivom pobedom na izborima osvojio je drugi zaredom šestogodišnji predsednički mandat u Rusiji. To je ujedno četvrti mandat Putina na mestu predsednika gde je bio biran 2000. i 2004. godine i potom 2012.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana