Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Na Ovaj Dan - 17. Mart

   Pogledajte događaje koji su se desili na ovaj dan, 17. marta! Šta se sve nekada dešavalo prvog marta, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
45. pre naše ere - Julije Cezar postigao svoju poslednu vojnu pobedu u bitki kod Munde, porazivši optimatske snage Tita Labiena i Pompeja Mlađeg.

180. - Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu 'Meditacije' svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

642. - U bitci kod Badra odigrala se ključna Muhamedova pobeda nad opozicijom u Meki.

1190. - U Jorku u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

1521. - Ferdinand Magelan otkrio je Filipine.

1526. - Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525. kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija, predvođena markizom od Peskare, pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

1649. - Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

1762. - U Njujorku je održana prva parada u čast svetog Patrika, zaštitnika Irske. Paradu su održali irski vojnici koji si služili u britanskoj armiji.

1776. - Završetak Bostonske čajanke - Britanci otišli iz grada jer je Džordž Washington postavio vojsku.

1861. - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

1901. - Izložba 71 slike Vincenta van Gogha stvorila je senzaciju u Parizu, 11 godina nakon njegove smrti.

1921. - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

1929. - Za 'Dženeral motors' počeo je da radi nemački industrijski proizvođač Adam Opel.

1938. - Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene XX veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i 'Labudovo jezero', 'Žizela' i 'Petruška'.

1941. - U Washingtonu, DC otvorena je National Gallery of Art.

1944. - Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

1945. - Ludendorfov most u Remagenu se srušio deset dana pošto su ga zauzeli Amerikanci.

1948. - Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i zemlje Beneluksa potpisali su Briselski ugovor o osnivanju Zapadnoevropska unija.

1956 - Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

1957. - Elvis Presley kupio je imanje Graceland u saveznoj državi Tenessee za 102 500 dolara. Imanje je ime dobilo po graditeljevoj kćeri Grace. Nakon to je Elvis umro i pokopan na imanju, Graceland je postao ‘meka’ za sve ljubitelje popularne muzike. Opevao ga je, među ostalim, Paul Simon u pesmi i albumu ‘Graceland’ iz 1986. Od privatnih zdanja, danas bilježi najviše poseta godišnje u SAD-u nakon Bele kuće.

1958. - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje 'Vangard I', drugi američki satelit.

1958. - Lansiran je Vanguard 1, prvi satelit na solarni pogon i trenutno najstariji objekt u svemiru kojeg su lansirali ljudi.

1959. - Dalaj Lama Tenzin Gyatso, pobegao s Tibeta u Indiju.

1963. - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

1963. - Rođen je Kventin Tarantino, poznati američki filmski režiser, glumac i scenarist.

1968. - Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukog između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.
1969. - Izrael je dobio svoju prvu premijerku, Goldu Meir iz Laburističke stranke, koja je postala 4. premijerka Izraela..

1973. - Kambodžanski vazduhoplovni oficir je ukradenim avionom bombardovao predsedničku palatu u Pnom Penu. Predsednik Lon Nol je ostao živ, ali je poginulo najmanje 20 ljudi.

1987. - Izlazi IBM-ov PC-DOS 3.3 verzija.

1988. - Iračke snage upotrebile su bojni otrov Iperit i VX protiv kurdskih pobunjenika u Halabdži, pobivši između 3.500 i 5.000 civila.

1991. - Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.

1991. - Diego Maradona uhapšen je zbog uzimanja kokaina.

1992. - Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.

1992. - Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

1995. - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv predsednika Hejdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

1996. - Talas pljački i paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

1998. - Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista i reformator, postao je premijer Kine.

1999. - Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimske olimpijske igre 2002. u Solt Lejk Sitiju.

2000. - U Ugandi 530 ljudi, članova sekte 'Deset božijih zapovesti', izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

2002. - Petoro ljudi je ubijeno, a 45 ranjeno kada su dvojica napadača ubacila bombe u protestantsku crkvu u diplomatskom naselju u Islamabadu, u Pakistanu. Većina ubijenih i ranjenih bili su stranci.

2002. - Umro je Van Tien Dung, komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

2003. - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima ili će se suočiti sa ratom.

2004. - Na Kosovu izbile masovne demonstracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 29 crkava i manastira, a više stotina Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

2004. - Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta 'Solidarnost' 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu 'Vujek', što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

2005. - U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

2006. - Umro je Oleg Kasini čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kened i učinili najglamuroznijom prvom damom SAD.

2012. - Umro je Čaleo Jovidija, tajlandski biznismen, tvorac energetskog pića 'red bul'.

2012. - Umro je poglavar Koptske pravoslavne crkve, patrijarh Šenuda Treći, koji je tu crkvu vodio četiri decenije. Smatra se najzaslužnijim za izvođenje koptske crkve iz izolacije i njeno otvaranje prema drugim crkvama.

2017. - Tokom 2016. godine stradalo je 7.763 migranata, za 27 odsto više nego 2015. Međunarodna organizacija za migracije upozorava da je povećan broj stradalih migranata posebno u Sredozemlju gde krijumčari prevoze izbeglice sve opasnijim putevima na sve nebezbednijim brodovima.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana