Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Humanoidni Roboti

   Oni roboti koji imaju oblik ljudskog tela zovu se humanoidni roboti. Sama inteligencija jednog robota jest u stvari jedan ili više programa, koji određuje njegove karakteristike i koji omogućava da robot izvršava poverene mu zadatke. Ova inteligencija danas naziva - veštačka inteligencija.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
    Tehnologija koja radi sve oko robota, od diznajna do programskih sistema i obrade informacija, zove se robotika. Cilj robotike je konastrukcija najsavremenijih robota koji će biti u stanju da zamene čoveka u što više situacija. Roboti su zamenili ljude u obavljanju raznih opasnih zadataka ili onih koji se odvijaju u ekstremnim okruženjima, kao što su svemir ili dno mora i okeana.

ROBOTSKE NOGE KOJE HODAJU KAO LJUDI

     Istraživači su godinama nastojali da naprave dvonožnog robota koji može da hoda slično ljudima, a delimično uspešni pokušaji su Hondin Asimo i Petman kompanije Boston Dajnemiks (Boston Dynamics). Međutim, istraživači iz laboratorije Sano tehnološkog instituta u Nagoji (Nagoya Institute of Technology Sano Lab) razvili su, uslovno rečeno, dvonožnog šetača koji zaista hoda kao čovek i može da pređe velike razdaljine krećući se samo zahvaljujući svojoj težini. Prototip broj 3 mehaničkog šetača ove laboratorije napravio je 100.000 koraka bez ičije pomoći (što je ekvivalentno rastojanju od 15 kilometara) i potrošio na šetnju 13 sati.
    Njegove butine, listovi i stopala napravljeni su od aluminijuma i po težini i dužini odgovaraju ljudskim. Za razliku od do sada viđenih šetača (ali ne ovih), primerci iz laboratorije Sano ne koriste senzore, računare ili aktuatore, tako da je čitav mehanički proces u potpunosti pasivan. Šetaču je potrebno samo da ga malo pogurate ili postavite na blagu nizbradicu da bi krenuo, sve ostalo obavlja inercija. Istraživači iz laboratorije Sano Lab razvili su i šetača nazvanog Plavi biped (BlueBiped) koji radi na 'principu padanja' (sličnom osećaju kad se ide nizbrdo) i kadar je da nosi teret od deset kilograma brzinom od 3,3 kilometra na sat. Šetač može da se nosi i kao egzoskelet i pomaže osobi da se kreće, a istraživači kažu da bi budućnost ove tehnologije mogla biti i sportska oprema.

PANASONIKOV ROBOT KOJI PERE KOSU

   Roboti se obično dizajniraju da budu od koristi ljudima, ali ponekad moramo da se zapitamo da li nas čine lenjijim nego što jesmo. Najnoviji japanski robot, koga je proizvela kompanija Panasonic, sigurno će izazvati slične nedoumice, budući da se radi o robotu koji je sposoban da pere kosu svog vlasnika.
Budućim vlasnicima Panasonicovog robota će biti dovoljno da se zavale u stolici, sa glavom iznad odgovarajuće posude, i u naredna tri minuta robot će im na kosu naneti šampon, istrljati je i isprati. Ako želite da vam ovaj neobični 'frizer' nanese balzam i osuši kosu, za to će biti potrebno još dva minuta.
    Zvuči uvrnuto, ali ovo nije prvi Panasonicov doprinos frizerskoj profesiji. Prošle godine kompanija je proizvela sličnog robota koji, za razliku od verzije predstavljene prošle nedelje, ima 16 prstiju (najnovija verzija ima 24 robotska 'prsta'). Kao i verzija robota predstavljena prošle godine, i najnovija verzija je namenjena za pomoć starijim i hendikepiranim osobama, tako što vodi računa o njihovoj kosi. Budući da ljudi žive sve duže i zahtevaju više pomoći u svojim starim danima, Panasonicovi roboti mogu biti od velike pomoći osobama koje brinu o starima, bilo da je to u njihovim kućama, bolnicama ili domovima. Na priloženom videu može se videti kako svoj posao obavlja Panasonicov robot sa 16 prstiju.

AMERIČKA VOJNA MAZGA ROBOT

   Boston Dynamics već dugo razvija četvoronožnog, autonomnog (i bezglavog) robota koji će služiti kao nosač vojne opreme, a nazvan je Veliki pas (BigDog). Međutim, taj ker će morati da se pokori novom vođi čopora nazvanom Alfa pas (AlphaDog). Veći robot čiji je tehnički naziv Sistem na nogama za podršku odredu (Legged Squad Support System, L3S) može da izvede sve što je mogao i njegov prethodnik – da hoda po neravnom terenu, kaska za vojnicima i nosi težak teret – ali i više od toga. Dok prati vojnike koristeći GPS, računarski vid i vrhunsku hidrauliku, na svojim metalnim leđima može da nosi do 180 kilograma, skoro 30 kg više od Velikog psa, i može da pređe oko 30 kilometara, odnosno da ode 10 km dalje. Nije zato ni čudo što su ga nazvali Alfa psom. Fabrički prototip uspeva da ustane pošto je prethodno ležao postrance. To njegov prethodnik nije mogao, mada se dobro držao na nezgodnom terenu i kad bi ga vojnici okrutno šutnuli kako bi ga oborili.
    Ova nova mogućnost je dovoljno impresivna da bi ga njegovi tvorci verovatno rado pomazili iza ušiju, kad bi imao glavu. Za sada je ovo samo laboratorijski prototip sa spoljnim napajanjem i proći će još neko vreme pre nego što ga američki vojnici osedlaju, natovare oružjem i povedu sa sobom u neki aktuelni ili novi rat. Njene noge koje podsećaju na životinjske, opremljene su elementima za apsorbovanje udara i recikliranje energije sa jednog koraka na drugi, a kao senzore kretanja koristi žiroskope, LIDAR i stereo vid. Dosta je glasan jer ga pokreće dvotaktni motor. Njegov sledbenik će navodno biti deset puta tiši, jer će imati četvorotaktni motor. Treba li da pominjemo da je čitav projekat izgradnje ovog četvoronožnog borbenog pratioca rađen sredstvima koja je obezbedila američka vojna agencija za napredne istraživačke projekte (Defense Advanced Research Projects Agency, DARPA), uz dodatnu pomoć američkih mornaričkih snaga (US Marine Corps)?

ROBOT EVOLTA NA TRIATLONU NA HAVAIMA

   Panasonicov robotić Evolta ne miruje – nakon što se 2008. godine popeo uz konopac dugačak 530 metara na vrh velikog kanjona reke Kolorado, a 2009. godine uspeo da završi trku izdržljivosti '24 sata Le Mana' prešavši za to vreme 23,7 kilometra i koristeći samo dve alkalne baterije, i pošto je krajem 2010. godine uspeo da prevali 500 kilometara krećući se putem duž istočne obale japanskog ostrva Honšu – Evolta se 'odlučio' za novi test izdržljivosti.
    Ovog puta učestvovaće na triatlonskoj trci 'Gvozdeni čovek' (Ironman triathlon) koja se održava na Havajima. Svi učesnici trke, uključujući i ovog neobičnog metalnog takmičara visokog 51 centimetar, treba da prevale razdaljinu od približno 226 kilometara i to 3,9 kilometera plivajući, 180 kilometra na biciklu i 42,1 kilometar trčeći. Dok će drugim učesnicima trke za ispunjenje ovih zadataka biti potrebna 24 sata, očekuje se da Evolta stazu prevali za sedam dana, odnosno 168 sati. U trci će zapravo učestvovati tri robotića, pošto će svaki deo prevaljivati drugi robot. 'Biciklista' će, naravno, biti pričvršćen na biciklu, 'trkač' će koristiti dvostruki točak (poput onog u kavezu hrčka), dok će 'plivač' biti pričvršćen na nosač u obliku peraja, a ruke će mu biti raširene. Kao i u ranijim prilikama, Evolta koristi tri baterije koje se mogu puniti.

ČOVEKOLIKI ROBOT NA SVEMIRSKOJ STANICI

   Prošlo je skoro šest meseci od kako je šatl Discovery na svojoj poslednjoj misiji doneo na međunarodnu svemirsku stanicu Nasinog čovekolikog robota nazvanog Robonaut 2 ili R2, ali je sada ovaj metalni član posade prvi put uključen, pošto su ga prethodno sklopila dvojica inženjera svemirske stanice, astronauti Satoši Furukava i Majk Fosum. Nasa je izvestila da Robonaut 2 još nije dobio komandu da se pomeri, astronauti su za početak samo testirali njegovu elektroniku, a posebno su motrili na termalne senzore u njegovim zglobovima. Još nije objavljeno kada će robot početi da se kreće unutar stanice. Posle skoro godinu dana testiranja čiji je cilj da se utvrdi kako robot reaguje na svemirsku stanicu i kako njeni stanovnici reaguju na njega, Robonaut 2 će početi da izvodi zadatke kao što su čišćenje i osnovo održavanje unutar stanice i da pomaže astronautima kad budu radili izvan stanice. Ovaj robot od oko 150 kilograma izrađivan je skoro 11 godina.
    U njega je ugrađeno 38 procesora PowerPC i preko 350 senzora. Za početak biće pričvršćen na pedestal unutar stanice i moći će da radi samo u mestu, ali Nasa se nada da će do kraja godine poslati i jedan ili dva dodatka koji će služiti kao noge i omogućiti mu da se kreće.

LEGO ROBOT ZA SEČENJE TORTE

   Kad treba iseći tortu postoji opasnost da neke kriške budu veće od drugih, što se može završiti svađom ako se torta seče na dečjem rođendanu. Srećom, Lego je tu da reši problem! Naime, izvesni Bart i Stef iz Belgije rešili su ga tako što su napravili secka za kolače služeći se Lego kockama i komponentama iz kompleta Majndstorms (Mindstorms). Pošto su napravili kulu s prostorom za okretnu platformu i pokretnim nosačem sečiva, dodali su joj i procesor NXT iz pomenutog kompleta, dva senzora dodira i tri motora kako bi kompletirali skalameriju.
    Kružno sečivo zakačeno za pokretni nosač napravili su od poklopca konzerve. Da bi se torta isekla na jednake delove samo treba ukucati broj kriški, staviti je na kružeću platformu i pričekati da robot obavi posao. Senzori se staraju da se platforma okrene za određeni ugao posle svake isečene kriške a kružno sečivo pomeri od ivice do sredine. Šteta je samo što uz ovaj jednostavan Lego projekat nije dato i uputstvo za sastavljanje, ali možda će i video biti dovoljan da se otkrije kako se ova korisna spravica pravi. Nema ni recepta za tortu, ali to je valjda manji problem.

JAPANSKI ROBOT KOJI POMAŽE PACIJENTIMA

    U Japanu su razvili robota koji zahvaljujući jakim motorima i brojnim senzorima može da se sagne i nežno podigne nepokretnog pacijenta s poda, iz kreveta ili iz kolica. Robot RIBA-II razvijen je u istraživačkom centru RIKEN u Nagoji i namenjen je ustanovama za negu i pomoć starijim licima čiji broj u ovoj zemlji brzo raste. Robot koji se kreće na točkovima, ima sitnu glavu nalik medvediću i krupno telo s dugačkim i jakim rukama, u stanju je da se sagne i podigne pacijenta koji leži na podnom madracu, što je uobičajeni aranžman za spavanje u Japanu. 'Posetili smo nekoliko ustanova za negu starih lica i saznali da je premeštanje slabo pokretnih pacijenata najteži posao za osoblje koje se o njima brine', rekao je Ju Kato, specijalsita za robote u industriji gume Tokai Rubber Industries. Prema podacima do kojih je došao državni istraživački institut RIKEN koji je sarađivao s Tokajom na izradi robota, u Japanu se pacijenti podižu u proseku 40 puta dnevno.
    Kato kaže da će sledeće godine robota ispitivati u jednoj ustanovi za brigu o starima, a 2015. početi i da ga prodaju. Za sada se očekuje da će koštati oko šest miliona jena (78.000 dolara). Mašina može da podigne teret težak do 80 kilograma s poda, iz kreveta ili iz kolica. Duž ruku i na grudima ima slojeve posebno dizajnirane gume s mrežom senzora koji joj šalju povratne podatke dok nosi pacijenta. Ovo je druga generacija robota RIBA, čije je ime skraćenica od 'robot za interaktivnu telesnu pomoć' (Robot for Interactive Body Assistance). Prvi model je objavljen 2009. i mogao je da prenosi ljude od najviše 60 kilograma ali samo između kreveta i kolica.
    Pošto je bio izrađen pre nego što je izumljena gumirana mreža senzora, podizanje je kontrolisalo 400 pojedinačnih senzora, objasnio je Kato. Roboti se sve više uključuju u svakodnevni život u Japanu, a njihova glavna primena biće da brinu o starima. Pošto nema dovoljno osoblja koje bi opsluživalo sve brojniju stariju populaciju već su razvijeni roboti koji peru, nadziru pa čak i zabavljaju lica o kojima se brinu.

FOKSKON PRIPREMA MILION ROBOTA DA ZAMENE RADNIKE

     Kompanija Foxconn koja, između ostalog, proizvodi Apple telefon iPhone i tablični računar iPad, objavila je da će u naredne tri godine veći broj svojih radnika zameniti robotima. Roboti će se koristiti za proste operacije koje trenutno izvode ljudi, na primer, lemljenje i sklapanje delova. Kompanija trenutno ima oko 10.000 robota ali će se njihov broj u sledećoj godini popeti na 300.000, da bi kroz tri godine dostigao milion. Ovim potezom Fokskon namerava da smanji troškove radne snage i poboljša efikasnost proizvodnje, izjavio je u petak izvršni direktor kompanije, Teri Gou. Fokskon je međunarodni ogranak tajvanske kompanije Hon Hai (Hon Hai Precision Industry) koji u Kini zapošljava oko milion radnika i najveći je ugovorni proizvođač elektronskih uređaja na svetu. Zanimljivo je da je na naslovne strane zapadnih medija dospeo u negativnom svetlu, zbog serije od 14 samoubistava njegovih radnika koja su se desila 2010. u fabrikama u Kini i tvrdnji o lošim radnim uslovima, zbog čega su HP, Epl, Soni i drugi korisnici njegovih proizvodnih kapaciteta, zatražili da se ispita njegova tamošnja poslovna praksa. Poslednji u nizu nemilih događaja desio se 20. maja u fabrici u gradu Čengdu. Troje radnika je poginulo a 15 povređeno eksplozijom zapaljive prašine koja nastaje kao posledica poliranja na proizvodnoj liniji za tablični računar Ajped 2.

ROBOTI I BALET

     U Kini se već godinama održavaju nacionalna prvenstva u robotici. Trinaesto je održano u gradu Mudanđangu u najsevernijoj provinciji Hejlongđang - Reka crnog zmaja, Amur na severoistoku Kine. Na ovom trodnevnom skupu, roboti su se takmičili u 30 disciplina razvrstanih u šest kategorija, što je bila dobra prilika da se uoči tehnološko stanje i napredak kineske robotike u celini. Pored tradicionalnog takmičenja u fudbalu, spasilačkim operacijama i trkanju na kratke i duge staze, na ovom šampionatu su se pojavile i tri nove discipline – gimnastika, tekvondo i balet. U tekvondou su pokazali kako izvode direktne i bočne udarce, kao i udarce s premetom unazad, a što se baleta tiče očigledno je da su morali da nauče i daleko miroljubivije pokrete. 'Problem težišta je najteže rešiv kod čovekolikih robota.
    Posle puno računanja uspeli smo da pronađemo trajektoriju po kojoj se težište pomera pa kad smo je usaglasili s brzinom kretanja dobili smo pokrete koji nam trebaju', objasnio je jedan od učesnika, inače student tamošnjeg univerziteta. Takmičilo se deset ekipa osnovnih i srednjih škola i 49 univerziteta iz cele zemlje, što je nov rekord u broju učesnika ovih šampionata koji zahtevaju poznavanje veštačke inteligencije, komunikacija, senzora i brojnih drugih oblasti nauke i visoke tehnologije. Roboti se zapravo takmiče u tome ko je uspešniji u donošenju pravih odluka. Kina je visoko rangirana u istraživanjima softvera namenjenog robotima ali je i dalje relativno slaba što se tiče njihovog hardvera – i na ovom takmičenju većinom su se takmičili uvozni roboti. To ih međutim nije sprečilo da ih nateraju da izvode i neke tipično kineske pokrete.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana