Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Opasnost Gaziranih Pića

   Slatki Ukus Otrova! Penušava bezalkoholna pića, kola-pića s dodatkom kofeina i energetska pića sadrze razne štetne sastojke s neželjenim nuspojavama, i ljude bi trebalo odvraćati od njihove upotrebe. Daleko smo odmaknuli od 1798. godine kada je nastao naziv 'soda-voda'.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
    U stvari, trebao je proći gotovo još celi vek da Charles Aderton iz Waca u Teksasu 1885. izumi bezalkoholno piće Dr. Pepper.
Međutim, danas smo bombarovani širokim rasponom gaziranih pića koja se uspešno izbacuju na globalno tržište. Ta pića po mnogo čemu preuzimaju mesto tradicionalnih prehrambenih proizvoda, uzrokujuci tako veliku zdravstvenu krizu. Ali, krenimo od početka.
    Pregled zdravstvenih posledica gaziranih pića mora započeti s objašnjenjem šta su to gazirana pića. Gazirana pića, poznata još i kao penušava bezalkoholna pića ili sode, pića su koja sadrže otopljeni ugljen-dioksid. Proces otapanja ugljen-dioksida u vodi, zvan gaziranje, piću dodaje 'mehuriće'. Potrošači gaziranih pića obično peckanje povezuju s mehurićima prisutnim u piću, koji izlaze iz pića ili se javljaju kao emulzija na vrhu boce ili limenke kod otvaranja, dok se smanjuje pritisak prisutnog ugljen-dioksida. Međutim, suprotno popularnom verovanju, peckav okus većine gaziranih pića posledica je otopljene ugljične kiseline i nije izazvan prisutnošću mehurića. U to se možete uveriti ako pokušate piti gazirano piće u barokomori pod istim pritiskom pod kojim je i piće. Ukus će biti skoro jednak, ali mehurića uopšte neće biti. Toliko o njihovom okusu. A šta je s njihovim sastavom, osim otopljenog ugljen-dioksida?
    Članak pod naslovom 'Prave opasnosti od gaziranih pića za vas i vašu decu' dr. Josepha Mercole i Rachael Droege kaže da jedna limenka gaziranog pića sadrzi oko 10 kašikicaa šećera, 150 kalorija i 30-55 mg kofeina, i prepuna je veštačkih prehrambenih boja i sulfita.

NE BAŠ SLATKA NAVIKA

    Razmotrimo prvo secer koji je prisutan u tim pićima. Kako se čini, proizvođači bezalkoholnih pića najveći su pojedinačni potrošači rafiniranih šećera u Sjedinjenim Državama. U stvari, većina bezalko­holnih pića sadrži preko 100% preporučenog dnevnog unosa šećera. Zato ne čudi što su gazirana bezalkoholna pića najveći izvor kalorija u prehrani Amerikanaca, i čine 7% kalorija - brojku koja se povećava na 9% kad se uključe i negazirana  pića. Kod tinejdzera ta brojka naglo raste na 13% ukupnog kalorijskog unosa, računajuli gazirana i negazirana bezalkoholna pića, lako je potrošnja gaziranih bezalkoholnih pića u SAD u 2004. pala za 7% u odnosu na 1998. kad je iznosila 212,6 litara po stanovniku godišnje, većina Amerikanaca jos uvek konzumira daleko previše gaziranih pića. Prema Američkom nacionalnom udruženju za bezalkoholna pića (NSDA), potrošnja bezalkoholnih pića danas premašuje 600 porcija od 355 ml po osobi godišnje.
    Čini se da se potrošnja gaziranih pića u SAD-u od 1978. utrostručila kod dečaka i udvostručila kod devojčica. Najveći su potrošači mladi muškarci u dobi od 12 do 29 godina s preko 606,4 litre godišnje, što je skoro 1,7 litara dnevno. Situacija nije puno bolja ni u Ujedinjenom Kraljevstvu Čini se da se u Ujedinjenom Kraljevstvu svake godine popije preko 5.560 miliona litara gaziranih bezalkoholnih pića. Uzmemo li u obzir da Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 60,2 miliona stanovnika, to implicira godišnju potrošnju od preko 92 litre po osobi. Ni Australija ne zaostaje mnogo. Iz podataka o potrošnji dobivenih od Australijskog ureda za statistiku i podataka industrije može se zaključiti da je potrošnja bezalkoholnih pića u Australiji u proteklih 30 godina rasla velikom brzinom, sa oko 47,3 litre po osobi 1969. na 113 litara po osobi (uključujući decu i odrasle) u 1999. Što se tice rafini­ranih šećera, proizvođači bezalkoholnih pića se od 1970-ih okreću upotrebi kukuruznog sirupa s visokim udelom fruktoze (high-fru­ctose corn syrup, HFCS) umesto saharoze iz šećerne trske.
    Visoko-fruktozni kukuruzni sirup povezan je sa slabim razvojem kolagena kod životinja koje rastu, budući da ometa apsorpciju bakra. Osim toga, budući da fruktozu mora preraditi jetra, kod zivotinja koje su dobivale hranu bogatu fruktozom utvrđeni su problemi s jetrom slični onima koji se javljaju kod alkoholičara. Visokofruktozni sirup takođe bi mogao biti povezan s dijabetesom i gojaznošću.
    Dijabetičari i druge osobe koje moraju nadzirati nivo šećera u svojoj krvi mozda prilikom merenja neće dobiti tačne nivoe šećera nakon uzimanja fruktoze, koja je u slučaju visokofruktoznog kukuruznog sirupa intenzivno prerađena i nije nimalo prirodna. Osim tako visokog nivoa potrošnje ovih šećernih pića još je puno toga što bi nas trebalo brinuti.
    Ima li neko od vas žute zube? Još jedna posledica visokog unosa bezalkoholnih pića je gubitak zubne cakline, što uzrokuje žućenje i kvarenje zuba. Krivac je fosforna kiselina u bezalkoholnim pićima za koju se takođe vjeruje da loše utiče na probavu. Zašto fosforna kiselina uzrokuje te štetne posledice? Telo pokušava održati normalan pH nivo sline, koja je blago lužnata, tačnije 7,4. Međutim, budući da su bezalkoholna pića ekstremno kisela - smatra se da imaju pH vrednost 2,0, što znači da su oko 100.000 puta kiselija od čiste vode - kod čestog konzumiranja ostavljaju kisele tragove u ustima koji smanjuju prirodnu lužnatost sline.
    Ta neravnoteža aktivira prirodne telesne mehanizme za obnovu. Kako bi izmenilo kiseli pH nivo, telo koristi jone kalcijuma dostupne u zubima, trošeći tako zubnu caklinu. Izgleda da i pića koja su 'bez šećera' ili 'sa smanjenom količinom šećera' mogu sadržavati dovoljno šećera da uzrokuju štetu na zubima, pored toga što imaju iste kiseline kao i standardna gazirana pića. Te kiseline mogu izazvati upalu želuca i dvanaestopalačnog vreva, a kroz duže razdoblje mogu dovesti do propadanja zidova želuca. Što je još daleko gore, smatra se da neutralizacija kiselosti širom tela - koja postaje nužna kada konstantno prevladava kiselo okruženje - doprinosi gubitku koštane mase.

KOLA-PIĆA POVEZANA SU SA PRELOMIMA KOSTIJU I OSTEOPOROZOM

    Članak Grace Wyshak, vanredne profesorice na odseku za bio-statistiku, populaciju i međunarodno zdravlje Harvardskog fakulteta za javno zdravlje, objavljen juna 2000. godine u časopisu Archives of Pediatric and Adolescent Medicine, ističe da aktivne devojke koje piju kola-pića imaju pet puta češće prelome kostiju od devojaka koje ne piju gazirana pića. Studija dr. Wyshak temeljila se na analizi podataka dobivenih od preko 460 devojaka iz devetog i desetog razreda, u dobi od 14-16 godina, koje su izvestile o svom nivou aktivnosti, navikama potrošnje bezalkoholnih pića i istorijatu preloma kostiju. Toj studiji prethodila su dva ranija pokušaja dr. Wyshak da prouči vezu između potrošnje gaziranih pića, fizičke aktivnosti i prelo­ma kostiju, koji su dali slične rezultate, kao što je objavljeno u Jour­nal of Orthopedic Research12 i Journal of Adolescent Health. Očigledno je da prehrambeni izbori utiču na zdravlje i, kao što pokazuje ovaj slučaj, zdravlje kostiju. Američka Nacionalna zaklada za osteoporozu upozorava da je približno 55% Amerikanaca, većinom žena, u opasnosti da dobije osteoporozu, što čini još umesnijim pitanje: 'Jesu li kola-pića na bilo koji način povezana s razvojem osteoporoze'?
     Izveštaj objavljen u oktobru 2006. u časopisu American Journal of Clinical Nutrition citira nedavnu epidemiološku studiju dr. sc. KatherineTucker, direktorice Programa za epidemiološke i prehrambene procene na Istrazivačkom centru za ljudsku prehranu i starenje Jean Mayer pri Univerzitetu Tufts. Studija dr. Tucker i saradnika predstavlja uverljive dokaze da je unos kola-pića takođe povezan s nizom gustoćom minerala u kostima kod starijih žena, što povećava rizik od osteoporoze. Tucker i njeni suradnici proveli su Framinghamsku studiju o osteoporozi proučavajuci vezu izmedu prehrane i merenja gustoće koštanih minerala u kičmi i na tri različita mesta na kuku kod preko 2.500 osoba čija je prosečna dob bila nešto niža od 60 godina. Utvrdili su da je potrošnja kola-pića povezana s nižom gustoćom koštanih minerala - skoro četiri odsto nižom - na sva tri mesta na kuku kod žena, bez obzira na dob sudionica, stanje menopauze, ukupan unos kalcijuma i vitamina D, ili pušenje i uzimanje alkohola. Zanimljivo je da je tim takođe otkrio da potrošnja kola-pića nije bila povezana s nižom gustoćom koštanih minerala u kuku kod muškaraca, ili u kičmi i kod muškaraca i kod žena. Rezultati su bili slični za kola-pića bez šećera i, iako niži, za kola-pića bez kofeina.
    Muški učesnici Framinghamske studije o osteoporozi izvestili su da u proseku konzumiraju šest gaziranih pića nedeljno, od čega su pet kola-pića, a učesnice su izvestile da u proseku konzumiraju pet gaziranih pića nedeljno, od čega su četiri kola-pića. Prosecna doza bila je definisana kao jedna boca, limenka ili časa kole. Budući da rezultati ne stavljaju u korelaciju gubitak gustoće koštanih minerala kod žena i konzumiranje gaziranih pića bez kole, razmotrimo koji su verovatni razlozi ovog ishoda. Ova studija ističe da je preko 70% gazi­ranih pića koja su subjekti konzumirali bilo na bazi kole, a sva takva pića sadrže fosfornu kiselinu, sastojak koji se retko nalazi u gaziranim pićima bez kole. Tlpična limenka kola-pića ili doza od 355 ml sadrzi 44-62 mg fosforne kiseline, što može omesti apsorpciju kalcijuma u kostima i uzrokovati otpuštanje kalcijuma iz kostiju kako bi se neutralizovala ki­selina. Tucker, autorica za korespondenciju, lepo to objašnjava: 'Fiziološki, prehrana siromašna kalcijumom i bogata fosforom može podstaknuti gubitak koštane mase, pomičući ravnotežu izgradnje kostiju prema gubitku kalcijuma'. Iako neke studije to osporavaju tvrdeći da je količina fosforne kiseline u kola-pićima zanemariva u poređenju s drugim izvorima kao što su piletina ili sir, trebalo bi sprovesti daljnje kontrolisane studije kako bi se utvrdilo da li redovni potrošači kola-pića negativno utiču na zdravlje svojih kostiju redovnim unosom doza fosforne kiseline koje ne sadrže kalcijum ili neki drugi neutralizirajući sastojak.
    Dr. Mone Zaidi, direktor Programa istraživanja kostiju na Medicinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku, ističe da rezultati studije iz Framinghama takođe predstavljaju problem za mlade žene koje nikada neće razviti maksimalnu gustoću kostiju. Prema njegovim rečima: 'Mlade žene koje piju puno kole neće imati jednako dobro razvijene kosti kao njihove vršnjakinje, zato će godinama kasnije, u menopauzi, biti u lošijem položaju'. Godine 1998. dr. Bess Dawson-Hughes, specijalist za bolesti kosti­ju na Istraživačkom centru MP za ljudsku prehranu i starenje Jean Mayer pri Univerzitetu Tufts u Bostonu, upozorava: 'Posebno sam zabrinuta za tinejdžerice. Većina djevojaka unosi nedovoljne količine kalcija, što ih čini kandidatkinjama za osteoporozu u zrelijoj dobi i već sada može povecati njihov rizik od preloma kostiju. Visoka po­trošnja kola-pića razlog je za zabrinutost, jer može istisnuti mleko iz prehrane u ovoj osetljivoj populaciji'. Zabrinutost dr. Dawson-Hughes nije bila neutemeljena. U izveštaju 'Tekući slatkiš' koji je 1998. objavio neprofitni Centar za nauku u javnom interesu (CSPI), koji takođe izdaje Nutrition Action Healthletter, stoji da tinejdžeri i tinejdžerice piju dvostruko više gaziranih pića nego mleka, dok su dvadeset godina ranije pili skoro dvostruko više mleka nego gaziranih pića.
    Studija Univerziteta iz Severne Karoline takođe naglašava da je od 1965. do 1996. potrošnja mleka kod adolescenata opala za 36%, dok se po­trošnja gaziranih pića kod adolescenata više nego udvostručila.

KORIŠĆENJE STANICA ABORTIRANIH FETUSA U PROIZVODNJI GAZIRANIH PIĆA


    U javnosti se već naveliko priča kako se proizvode stvari široke potrošnje u kojima se nalaze stanice kultivirane iz abortiranih fetusa. Činjenica je da postoje cele grane industrije kao što su: prehrane, pića i medicinskih proizvoda koje koriste tkiva abortiranih fetusa i takvo ponašanje bi stvarno trebalo zabrinuti javnost.
    Nedavno je Pepsi kola ignorisala zahteve i kritike na mnogo grupa koji podržavaju prestanak korištenja fetalnih stanica u hrani i piću i na desetke hiljada ljudi koji dele ista stajališta. Pepsi Cola se udružila sa Senomyxom čak i nakon što je otkriveno da testiraju aditive njihove hrane i pića korištenjem abortiranih fetalnih stanica. Obamina administracija je dala svoj blagoslov Pepsi kompaniji da nastavi koristiti stanice i tkivo abortiranih ljudskih fetusa u proizvodima pića i hrane to jest da uz pomoć njih stvara nove ukuse!
    Life Site News je objavio da je Obamina komisija za Sigurnost i Razmenu – Security and Excahnge Commission (SEC) odlučila kako je poslovni ugovor između Pepsi Co i Senomyxa o poboljšavanju ukusa pića s korištenjem bubrežnog tkiva abortiranih fetusa, sasvim 'običan i uobičajen posao koji se može nastaviti'. Da razjasnimo, stanice i tkiva abortiranih fetusa ne završavaju u finalnom proizvodu Pepsija, barem tako tvrde izveštaji, ukoliko su pošteni, već se s njima testiraju hemijski ukusi s kojima se kasnije stvaraju finalni proizvodi. Međutim, činjenica da Pepsi koristi ljudske ostatke za testiranje novih ukusa pića je krajnje šokantna, i Pepsi bezobrazno krši sve etičke i moralne norme i za njih uopšte ne mari.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Zdravlje i MedicinaZdravlje i Medicina - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana