■ 323. pre
naše ere - Aleksandar Veliki, slavni makedonski kralj i jedan od
najvećih vojskovođa starog veka, umro je u 32. godini života u
Vavilonu.
■
1048. - Rođen je Omar Hajam, perzijski pesnik, matematičar, astronom i
filozof.
■
1096. - Oko 800 Jevreja je ubijeno u Vormsu tokom Prvog krstaškog rata.
■
1268. - Mamelučki sultan Baibars uništio je križarsku kneževinu
Antiohiju.
■
1291. - Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, poslednje veliko uporište
kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški
ratovi defintivno propali.
■
1410. - Umro je Rupert I, rimsko-nemački kralj.
■
1475. - Rođen je Alfons V, portugalski princ.
■
1565. - Počela je velika opsada Malte, u kojoj su osmanske snage
neuspešno pokušale da osvoje Maltu.
■
1652. - Roud Ajland je usvojio prvi zakon u anglofonoj Severnoj Americi
kojim je ropstvo stavljeno van zakona.
■
1756. - Počeo je Sedmogodišnji rat kada je Velika Britanija objavila
rat Francuskoj.
■
1781. - Španci su u Kusku, u Peru, pogubili Tupak Amarua II,
vođu ustanka naroda Inka protiv španske vlasti.
■
1799. - Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija
'Seviljski berberin' i 'Figarova ženidba', koje su inspirisale Đoakina
Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.
■
1800. - U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg
Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60
bitaka. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika, a osim
vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Krajem
1779. je naimenovan za vrhovnog carskog zapovednika. U SSSR-u je 1942.
uveden Orden 'Suvorov' za visoke vojničke vrline.
■
1803. - Velika Britanija objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog
uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.
■
1804. - Napoleon Bonaparta proglašen za cara Francuske. U decembru
krunisan kao Napoleon I.
■ 1836.
- Rođen je austrijski Šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi
zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je
1886. pobedom u meču sa Johanesom Cukertortom.
■
1860. - Republikanci proglašavaju Abrahama Linkolna za predsednika
SAD-a.
■
1868. - Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji
monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. S prestola je zbačen u
Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa
članovima porodice.
■
1872. - Rođen je Bertrand Russell, engleski filozof, matematičar i
društveni reformator. Bio je osnivač i predsednik Međunarodnog suda za
utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir
i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove
nagrade za književnost 1950. godine.
■
1883. - Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919.
u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu 'Bauhaus', jednu od
najuticajnih tokom XX veka.
■
1896. - Vrhovni sud SAD je presudio u slučaju Plesi protiv Fergusona da
je doktrina 'odvojeni, ali jednaki' u skladu sa američkim ustavom.
■ 1897.
- Rođen je američki filmski režiser italijanskog porekla Frenk Kapra,
koji je tri puta dobio nagradu 'Oskar'. Filmovi su mu:
'Donovanova afera', 'Mlada generacija', 'Zabranjeno', 'Američka
ludost', 'Gorak čaj generala Jena', 'Dogodilo se jedne noći', 'Gospodin
Dids ide u grad', 'Izgubljeni horizonti', 'Upoznajte Džona Dua',
'Arsenik i stare čipke', 'Ne možete to poneti sa sobom' ...
■
1897. - U Dablinu je održan prvi festival irske muzike.
■ 1899.
- U Hagu održana prva međunarodna konferencija za obustavljanje trke u
naoružanju i sprečavanje ratova.
■
1900. - Velika Britanija proglašava protektorat nad Kraljevinom Tonga.
■
1911. - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor
Bečke opere koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.
Komponovao je deset simfonija, cikluse solo pesama za glas i orekstar.
■
1919. - Rođena je je britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od
najslavnijih balerina u XX veku. Od 1962. bila je partnerka
proslavljenog Rudolfa Nurejeva.
■
1920. - U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila, koji je
1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455
godina.
■
1932. - Rođen je Jovan Janićijević - Burduš, srpski glumac.
■
1934. - Rođen je Nikola Simić, srpski glumac.
■
1939. - Rođena je Silvana Armenulić, jugoslovenska pevačica.
■
1941. - Potpisan Rimski ugovor. Ugovore su u Rimu potpisali Ante
Pavelić i Mussolini, a prisutni su bili i talijanski ministar vanjskih
poslova, grof Ciano, te svi ministri vlade NDH. time je Italiji pripalo
područje tzv. 'Prve zone', koja je obuhvaćala delove Hrvatskoga
primorja i Gorskoga kotara, najrazvijeniji dio Dalmacije te Boka
kotorska.
■
1944. - U Sovjetskom Savezu počelo proterivanje više od 200.000 Tatara
sa Krima pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.
■
1944. - Pobedom Saveznika, ali uz teške gubitke, završena Bitka za
Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u
Drugom svetskom ratu.
■
1951. - Ujedinjene Nacije sele svoje sedište u Njujork.
■
1954. - Na snagu stupila Evropska konvencija o ljudskim pravima.
■
1973. - Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja
je postala član Kongresa SAD.
■
1974. - Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i
postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.
■
1978. - U Italiji je legalizovan abortus.
■
1980. - Ian Curtis, pevač grupe Joy Divisiona, izvršio samoubistvo.
■
1988. - Počelo povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.
■
1988. - Bajer iz Leverkuzena osvaja 17. Kup UEFA u fudbalu.
■ 1990.
- U Beču zapadnonemački kancelar Helmut Kol i istočnonemački premijer
Lotar de Mezijer potpisali sporazum o monetarnoj uniji, što je bio prvi
korak ka ujedinjenju Nemačke.
■
1992. - Komesarijat Ujednijenih nacija za izbeglice saopštio da je iz
SFRJ zbog rata izbeglo 1,3 miliona ljudi, što je stvorilo najveću
izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.
■ 1994.
- Republički izdavački zavod 'Prosveta' iz Sarajeva pokrenuo prvi
časopis u Republici Srpskoj za umetnost, kulturu i društvena pitanja -
'Zavet'.
■
1996. - Romano Prodi postao premijer 55. saziva Vlade Italije od Drugog
svetskog rata.
■
1996. - Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba
Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske.
Dužnost predsednika preuzela potpredsednica Biljana Plavšić.
■
1998. - Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv korporacije 'Majkrosoft',
najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.
■
1999. - Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili prekid vatre,
okončane sedmogodišnje borbe.
■ 1999.
- Nemačka suspendovala letove bespilotnih aviona NATO-a na Saveznu
Republiku Jugoslaviju, dan nakon što je oborena i četvrta njena
letelica za izviđanje.
■
2000. - Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio embargo na oružje
protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja
njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.
■ 2006.
- Jedan od najtraženijih narko-dilera na svetu Kolumbijac Pablo Rajo
Montano uhapšen u Brazilu.
■
2009. - Evropska komesarka za budžet i bivša ministarka finansija
Dalija Gribauskaite pobedom na predsedničkim izborima u Litvaniji
postala je prva predsednica te zemlje.
■
2009. - Nekoliko većih američkih dnevnih listova ili je bankrotiralo
ili potpuno zatvoreno, kao posledica dramatičnih promena nastalih
pojavom interneta i izbijanjem svetske ekonomske krize.
■
2010. - Američki predsednik Barak Obama potpisao je zakon o slobodi
štampe s ciljem da to bude osnova za veću zaštitu novinara i slobodne
štampe širom sveta i identifikaciju zemalja gde se ta načela krše.
Zakon je dobio ime po novinaru Volstrit džornala, Danijelu Perlu, koga
su 2002. ubili ekstremisti u Pakistanu.
■
2011. - Međunarodni tribunal za Ruandu osudio je bivšeg generala
Avgustina Bizmunga na 30 godina zatvora zbog uloge u masovnim
ubistvima, posebno plemena Tutsi.
■
2013. - Održano takmičenje pesme evrovizije 2013.
godine. Finale u Švedskoj u Malmeu.
■
2014. - Umro je književnik, akademik i prvi predsednik Savezne
Republike Jugoslavije, Dobrica Čosić. Najpoznatiji njegovi romani su:
Daleko je sunce, Vreme smrti, Koreni, Deobe, Vreme zla i Vreme vlasti.
■ 2018.
- U avionskoj nesreći na Kubi kada se neposredno po poletanju sa
međunarodnog aerodroma u Havani srušio avion sa 113 putnika i članova
posade, poginulo je 110 osoba.
■ 2018.
- U napadu u srednjoj školi u američkom gradu Santa Fe blizu Hjustona,
ubijeno 10 osoba, a za napad osumnjičen 17-godišnji učenik.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu