■ 1204. -
Balduin I Flandrijski krunisan je za latinskog cara Konstantinopolja
kojeg su krstaši tokom IV krstaškog pohoda preoteli Vizantincima.
■
1532. - Ser Tomas Mor, engleski humanista i državnik, daje ostavku ne
funkciju lorda kancelara kralja Henrija VIII.
■
1532. - Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se s malom grupom
vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija
1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.
■
1568. - Škotska kraljica Marija Stjuart pobegla je u Englesku, gde je
posle dugog zatočeništva, po nalogu kraljice Elizabete, predata sudu i
pogubljena.
■
1696. - Umrla je Marijana Austrijska, kastiljsko-aragonska kraljica.
■
1703. - Umro je francuski pisac Šarl Pero autor zbirke bajki 'Vilinske
priče', u kojoj su i 'Mačak u čizmama', 'Crvenkapa' i 'Uspavana
lepotica'.
■
1770. - U Versaju se venčali francuski prestolonaslednik Luj, kasnije
Luj XVI, i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije.
Posle Francuske revolucije 1789. osuđeni na smrt i pogubljeni na
giljotini 1793.
■
1792. - U Danskoj je zabranjena trgovina robljem.
■
1812. - Počeli su pregovori posle šestogodišnjeg rusko-turskog rata u
kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom
ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir,
zaključen 28. maja 1812, predvideo da sultan amnestira srpske ustanike.
Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore s
predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru
Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi
srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske
armije francuskog cara Napoleona I.
■
1826. - Umrla je Elizabeta Aleksejevna, ruska carica.
■
1830. - Umro je Žozef Furije, francuski matematičar i fizičar.
■
1836. - Američki književnik Edgar Allan Poe venčao se s
trinaestogodišnjom rođakinjom Virginijom Clemm.
■
1881. - U okolini Berlina u saobraćaj pušten prvi električni tramvaj.
■
1898. - Rođen je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od
najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika posle Prvog svetskog
rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, posle čega
je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. U diplomatskoj
službi bio je od 1923. - radio je u Rimu, a zatim u Vašingtonu, gde je
umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986.
Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za
temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama
'Otkrovenje' najznačajnije je delo srpske poezije između dva svetska
rata. Pisao je i putopise s putovanja po Africi i Americi, a o Prvom
svetskom ratu u romanu 'Dan šesti'. Ostala dela: roman 'Burleska
gospodina Peruna boga groma', lirska proza 'Ljudi govore', putopis
'Afrika', drama 'Sibinjanke'.
■
1898. - Rođena je je srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske
akademije nauka i umetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i
muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je
Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku
i Beogradu. Dela su: zbirke pesama 'Pesme', 'Zeleni vitez', 'Pesnik i
zavičaj', 'Otadžbino, tu sam', 'Miris zemlje', 'Tražim pomilovanje',
'Nemam više vremena', 'Pesme iz Norveške', 'Letopis Perunovih
potomaka', 'Ničija zemlja', 'Slovo o ljubavi', priče 'Ludilo srca',
romani 'Otvoren prozor', 'Ne zaboraviti', dečji roman 'Pradevojčica',
zbirka bajki i proze u stihu 'Oraščići palčići', putopis 'Snimci iz
Švajcarske'.
■ 1905.
- Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda. Filmovi su
mu: 'Farmer se ženi', 'Staza usamljenog bora', 'Na krilima jutra',
'Džezabel', 'Priča o Aleksandru Grejemu Belu', 'Džesi Džejms', 'Mladi
Linkoln', 'Plodovi gnjeva', 'Ledi Iv', 'Omča za vešanje', 'Moja draga
Klementina', 'Na apačkoj granici', 'Begunac', 'Mister Roberts', 'Rat i
mir', 'Pogrešan čovek' ...
■
1916. - Potpisan ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli
Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.
■
1917. - Srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih
srpskih pesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa, kada je brod kojim
se vraćao u otadžbinu u Prvom svetskom ratu torpedovala nemačka
podmornica. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske
moderne, uređivao je časopis 'Književna nedelja'. U Prvom svetskom ratu
povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, posle čega je otišao u
Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna,
muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutarnjem životu, maštanju i
halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i
dubok lični bol, a pesma 'Možda spava' ubraja se u najizrazitija lirska
ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Dela su: zbirke pesama
'Utopljene duše', 'Mi čekamo cara'.
■
1920. - Katolička crkva proglasila je Jovanku Orleanku sveticom.
■
1924. - Rođen je Daud Džavara, osnivač (1959) i lider (od 1960) Narodne
progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je
svrgnut državnim udarom.
■
1929. - U Holivudu dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije,
od 1931. poznate kao 'Oskar', filmu 'Krila', glumici Dženet Gejnor i
glumcu Emilu Dženingsu.
■ 1932.
- U Tokiju ubijen japanski premijer Cujoši Inukai.
■
1941. - Parlament Islanda ukinuo ugovor s Kraljevinom Danskom, iz 1814,
po kojem je zemlja pod danskom dominacijom, i proglasio nezavisnost.
Nezavisna Republika Island proglašena 17. juna 1944. posle plebiscita.
■
1941. - Poslednji nemački vazdušni napad na Veliku Britaniju.
Bombardovan je grad Birmingem.
■
1943. - Poginula Drinka Pavlović učesnica Narodnooslobodilačke borbe i
narodni heroj Jugoslavije.
■
1947. - Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od
osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom
dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.
■
1960. - Nikita Hruščov zahtevao je izvinjenje američkog predsednika
Dvajta Ajzenhauera zbog preletanja špijunskog aviona nad SSSR-om.
■
1961. - General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji. Bio na
vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.
■
1966. - Objavljen je Dylanov Blonde on Blonde, prvi dvostruki album u
istoriji.
■
1969. - Sovjetski vasionski brod 'Venera 5' približio se Veneri i
izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.
■
1972. - Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku
u rad pustili hidroenergetski sistem 'Đerdap' na Dunavu.
■
1972. - Umro je Kvame Nkrumah, prvi predsednik nezavisne Gane (1957).
Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom
1966. oboren sa vlasti.
■
1974. - Skupština SFRJ proglasila Josipa Broza Tita za doživotnog
predsednika države.
■
1974. - Helmut Šmit postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke
Vilija Branta.
■
1975. - Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši
svetski vrh, Maunt Everest.
■
1977. - Umro je Modibo Keita, prvi predsednik afričke države Mali.
■
1984. - Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom 'Mladi
lavovi' (1949) ('Lusi Kraun', 'Dve sedmice u drugom gradu', 'Bogataš i
siromah', 'Veče u Vizantiji').
■
1989. - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider Deng
Hsijaoping sreli se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime
je i formalo, posle 30 godina, prekinut tihi hladni rat te dve najveće
komunističke države.
■
1989. - Automobilom-bombom u Bejrutu ubijeni libanski verski vođa šeik
Hasan Halid i 21 osoba.
■ 1990.
- Umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior.
■
1990. - Umro je Alija Sirotanović, rudar iz Trtorića kod Breze u
tadašnjoj SFRJ republici Bosni i Hercegovini. Bio je heroj
socijalističkog rada.
■
1991. - Kraljica Velike Britanije Elizabeta, tokom zvanične posete SAD,
obratila se Kongresu. Bila je prva kraljica koja se obratila Kongresu
SAD.
■
1992. - Prilikom povlačenja JNA je digla u vazduh sa aktiviranjem
minsko-eksplozivnih sredstava i uništila bihaćki aerodrom Željavu, koji
je bio najveći vojni podzemni aerodrom za avione u Evropi i nekadašnja
baza Jugoslavenske narodne armije. Aerodrom se nalazio ispod
planine Plješevice kod Bihaća, bio je u punoj funkciji od 1968. godine
i jedan od najmodernijih vojnih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji. Bio je
vredan oko šest milijardi američkih dolara.
■ 1995.
- Japanska policija uhapsila vođu verske sekte AUM Šinrikjo Šoka
Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad nervnim gasom u
tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi umrlo, a više od 5.000
povređeno.
■
1997. - Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, ka kojoj su
nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova autokratska
vladavina duga 32 godine.
■
1997. - Umro je italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis, jedan od
najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u
prvim godinama posle Drugog svetskog rata ('Gorki pirinač', 'Rim u 11
časova', 'Cesta duga godinu dana').
■
2001. - SAD označile Pravu IRA, deo Irske republikanske armije, kao
stranu terorističku organizaciju.
■
2003. - Umro je američki glumac Robert Stak koji je slavu stekao ulogom
detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije 'Nesalomivi'.
■
2005. - Usvajanjem zakona u Parlamentu Kuvajta, žene su dobile pravo
glasa i učešća na izborima.
■
2007. - Nikola Sarkozi je zvanično postao predsednik Francuske, posle
Žaka Širaka. Tako su se prvi put u okviru Pete Republike na mestu
predsednika smenila dva pripadnika iste političke struje.
■
2013. - Papa Franjo je u prvom velikom govoru o finansijskoj krizi
pozvao svetske lidere da okončaju 'kult novca' i da finansije povežu s
etikom.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu