■ 392. - Umro
je Valentinijan II. Bio je car Zapadnog Rimskog Carstva.
■ 536.
- Engleski sud osudio je na smrt zbog preljube i incesta Anu Bolen,
drugu ženu kralja Henrija VIII i njenog brata lorda Rošfora.
■ 884.
- Umro je Papa Marinus I.
■
1157. - Umro je Jurij Dolgoruki, staroruski vladar.
■
1440. - Ladislav V Posmrče, star oko tri meseca, krunisan za ugarskog
kralja u Stonom Beogradu.
■
1536. - Engleski sud je proglasio krivim za preljubu i incest Anu
Bolen, drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata lorda Rošfora i
osudio ih na smrt.
■
1567. - Marija Stjuart, škotska kraljica (1560-1567), udala se za
Botvela, ubicu svog drugog muža.
■
1571. - Tatari su osvojili i zapalili Moskvu.
■
1610. - Francuski parlament naimenuje Luja XIII za novog kralja. On je
vladao do 1643, a kasnije je, uz pomoć kardinala Rišeljea, zaveo
apsolutizam u Francuskoj, ugušio ustanak hugenota i stupio u
tridesetogodišnji rat.
■
1618. - Johan Kepler otkrio je zakon o harmoniji, koji će biti
objavljen u delu 'Harmonices mundi' 1619, gde je izložen i Keplerov
treći zakon o planetarnom kretanju.
■
1672. - U Masačusetsu je donet prvi copyright zakon - Zakon o autorskom
pravu.
■
1713. - Rođen je Nikola Luj de Lakaj, francuski astronom.
■
1768. - Đenova je prodala Francuskoj ostrvo Korziku.
■
1773. - Rođen je austrijski državnik knez Klemens Meternih, gotovo 40
godina najuticajnija ličnost u Evropi, kao ministar inostranih poslova
i kancelar Austrije (1809-48). Smatra se oličenjem apsolutističkog
režima. Sa ruskim carem Aleksandrom I osnovao je Svetu alijansu čiji je
osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.
■
1796. - Trupe Napoleona Bonaparte ušle su u Milano.
■
1800. - Engleski kralj Džordž III preživeo je i drugi pokušaj atentata.
■
1845. - Rođen je Ilja Iljič Mečnikov, ruski biolog.
■
1847. - U Italiji je umro irski političar Danijel O'Konel, zvan
Osloboditelj. Kao član britanskog parlamenta, uspeo je da prisili vladu
da prihvati zakon o emancipaciji katolika (1829). Smatra se jednim od
najboljih govornika XIX veka.
■
1848. - U Beču je izbio ustanak protiv apsolutističkog režima koji je
primorao vladu da povuče oktroisani ustav donet 25. aprila i da raspiše
izbore.
■
1851. - Janko Kamauf je izabran prvim gradonačelnikom Zagreba.
■
1859. - Rođen je Pjer Kiri, francuski fizičar i hemičar. On je sa
svojom ženom Marijom 1898. godine otkrio radioaktivne elemente
polonijum i radijum i dokazao da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od
spoljašnjih uslova. Godine 1903. Marija i Pjer Kiri dobili su Nobelovu
nagradu za hemiju.
■
1886. - Umrla je američka književnica Emili Dikinson. Njene pesme
otkrivene su i izdate nakon njene smrti, a tek u XX veku stekla je
ugled jedne od najvećih američkih pesnikinja.
■
1891. - Rođen je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, autor romana
'Bela garda', pretočenog u dramu 'Dani turbina' koja je s velikim
uspehom igrana u teatru MHAT. Poznat je po satiričnim i
groteskno-fantastičnim pripovetkama i romanu 'Majstor i Margarita'.
■
1914. - Umro je srpski književni kritičar i istoričar književnosti
Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske
kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao
je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je
uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost
književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim
listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i
presuditeljskom - najčešće oglašavao u 'Srpskom književnom glasniku',
koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom do smrti
sam. Dela su: rasprave i studije 'Pogled na današnju francusku
književnost', 'Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti',
'Francuski romantičari i srpska narodna poezija', 'Srpska književnost u
XVIII veku', 'Omladina i njena književnost', 'Istorija nove srpske
književnosti', 'Jakov Ignjatović', kraće studije, kritike i prikazi
sakupljeni u devet knjiga pod naslovom 'Pisci i knjige'.
■ 1914.
- Rođen je nepalski planinar Namgjal Vangdi, poznat kao Tenzing Norgaj,
koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio
'krov sveta' - Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva
Himalaji.
■
1918. - Prva avionska pošta u svetu krenula je između Njujorka,
Filadelfije i Vašingtona.
■
1919. - Grčke trupe okupirale su Smyrnu (današnji Izmir) i sa tim
počinje vojna konfrontacija sa Turskom u Maloj Aziji.
■
1923. - Velika Britanija priznala je Transjordan pod emirom Abdulahom
kao nezavisnu državu.
■
1926. - Umro je poslednji turski sultan, Mohammed VI Vahideddin, koji
je vladao od 1918. do 1922. godine.
■
1926. - Započelo je emitiranje Radio Zagreba, prve radio postaje u
Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim delom HRT-a.
■
1928. - Po prvi put je prikazan animirani film Plane Crazy u kome se po
prvi put pojavio Miki Maus.
■ 1930.
- Ellen Church je prva stjuardesa koja je letela avionom.
■
1933. - Rođen je Stojan D. Vujičić, srpski književnik i posrednik
između srpske, odnosno jugoslovenske i mađarske kulture.
■
1933. - Prvi put je u američkom Senatu uveden sistem ozuvučenja.
■
1935. - Otvorena prva linija moskovskog metroa.
■
1940. - U SAD su počele da se prodaju prve najlon čarape.
■
1940. - Kapitulirala je holandska vojska u Drugom svetskom ratu.
■
1943. - Raspuštena je Komunistička internacionala - Kominterna.
■
1945. - Jugoslavija je definitovno oslobođena od okupatora i jedinice
Jugoslovenske armije slomile su i poslednji organizovani otpor
neprijateljskih snaga u Drugom svetskom ratu. One su nemačkim trupama
presekle odstupnicu, zarobile komandanta grupe armija E,
general-pukovnika Aleksandera Lera, koji je u aprilu 1941. rukovodio
bombardovanjem Beograda i prinudile nemačke trupe na predaju. U
četvorogodišnjem ratu, prema zvaničnim podacima jugoslovenskih vlasti,
poginulo je milion i 706.000 Jugoslovena, a zemlja je porušena i
opustošena.
■
1945. - Predajom trupa Nezavisne države Hrvatske Britancima i
jugoslovenskim partizanima kod Bleiburga u Austriji započinje niz
događaja poznatih pod nazivom Blajburški masakri.
■
1946. - Pljevlja u Crnoj Gori proglašena za grad.
■
1948. - Novostvorenu državu Izrael su napali egipatski avioni, a sa
severa i istoka libanske i jordanske trupe.
■
1955. - U Beču je potpisan Austrijski državni ugovor kojim je okončana
desetogodišnja saveznička okupacija, a Austrija postala nezavisna
republika u granicama od 1. januara 1938.
■
1957. - Velika Britanija je izvršila prvu probu hidrogenske bombe u
centralnom Pacifiku.
■
1960. - Sovjetski Savez lansirao Sputnjik 4.
■
1966. - Otpočela je izgradnja hidroenergetskog i plovidbenog sistema
'Đerdap' na Dunavu.
■
1970. - Južna Afrika je isključena iz Olimpijskih igara.
■ 1978.
- Umro je australijski državnik Robert Gordon Menzis, premijer
Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene
australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa Liberalne
partije od 1949. do 1966.
■
1987. - Umrla je Rita Hejvort, američka filmska glumica, holivudski
seks simbol četrdesetih godina XX veka. Filmovi su joj: 'Samo anđeli
imaju krila', 'Đilda', 'Dama pod sumnjom' ...
■
1988. - Sovjetski Savez je otpočeo sa povlačenjem svojih trupa iz
Avganistana.
■
1989. - Sovjetski predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov objavio je u
Pekingu kraj kinesko-sovjetskih raskola.
■
1989. - Osnovan Radio B92.
■
1990. - Na aukciji u New Yorku je sliku Portret doktora Gacheta
Vincenta van Gogha, kupio japanski biznismen Ryoei Saito za 82,5
milijuna dolara.
■
1991. - Edit Kreson postala je prva žena premijer Francuske.
■
1992. - Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo je u Bakuu
zgradu parlamenta i predsedničku palatu. Narednog dana s vlasti je
zbačen predsednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbegao u Moskvu.
■
1992. - Tokom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz BiH, u Tuzli
je napadnut vojni konvoj i ubijeno najmanje 59 vojnika, a 44 ih je
ranjeno.
■
1996. - Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji je postao premijer
Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim
izborima osvojila relativnu većinu. To je bilo prvi put da Hindu
nacionalista dobije mesto premijera.
■
1996. - Skupština SR Jugoslavije smenila je guvernera Narodne banke
Jugoslavije Dragoslava Avramovića, tvorca privredne reforme koja je
početkom 1994. zemlju izvukla iz hiperinflacije. Avramović je
prethodnog dana u ekspozeu u Skupštini optužio vladu SR Jugoslavije da
blokira pregovore sa međunarodnim finansijskim organizacijama i time
gura zemlju u propast.
■ 1999.
- Prvi put od početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju iz
vazduha napadnuto područje opštine Bor, u kojoj su na meti bili
trafo-stanica i skladište 'Jugopetrola'. Gađani su i civilni ciljevi u
Beogradu, Pančevu, Smederevu, Novom Sadu, Požarevcu, Kragujevcu, Čačku,
Boljevcu, Kuršumliji, Uroševcu, Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu, Peći,
Đakovici, Dečanima.
■
1999. - Italija je dobila novog predsednika Karla Azelja Čampija.
■ 2001.
- Kineski predsednik se prvi put za poslednjih 46 godina u Pekingu
kratko sastao sa zvaničnim predstavnikom Tajvana.
■
2001. - Šef UNMIK-a Hans Hekerup potpisao je u Prištini 'Ustavni okvir
za samoupravu na Kosovu' i pored protivljenja Srba sa Kosova, koji su
smatrali da taj najviši pravni akt pokrajine nije u skladu s
rezolucijom UN o njenom budućem statusu.
■
2002. - Narodna banka Jugoslavije saopštila da je dinar postao
konvertibilan u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, po prvi
put od 1946, kada je bivša Jugoslavija postala član MMF.
■
2003. - Haški tribunal za ratne zločine počinjene u Ruandi osudio je na
doživotnu robiju bivšeg ministra informacija Eliezera Nijitegeka, a
bivšeg gradonačelnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog učešća
u genocidu 1994. godine.
■
2003. - Bivši direktor najveće aukcijske kuće Sotebis A. Alfred Taubam
oslobođen je iz zatvora, u kome je bio oko godinu dana, zbog
'nameštanja' provizije sa rivalskom kućom Kristis.
■
2006. - Giorgio Napolitano postaje predsednikom Italije.
■
2007. - Srbija posle višemesečnih pregovora dobila novu Vladu -
premijer ponovo Vojislav Koštunica, lider DSS.
■ 2008.
- Najmanje 100 ljudi poginulo, a veliki broj je povređen od eksplozije
cevovoda za gorivo tokom radova na putu u nigerijskom selu nedaleko od
grada Lagosa.
■
2009. - Beogradski radio B92 obeležio je 20 godina rada. Radio i
televizija B92 emitovali su program na celoj teritoriji Srbije, a ta
medijska kuća bavila se i izdavaštvom, organizovanjem kulturnih
priredbi i humanitarnim radom.
■
2012. - Umro je Karlos Fuentes, romansijer, pripovedač, dramski pisac i
esejista, jedan je od najznačajnijih meksičkih i latinoameričkih pisaca
XX veka. Autor je preko dvadeset knjiga proze, među kojima su i romani:
Smrt Artemija Kruza, Sveto mesto, Terra Nostra, Stari Gringo, Dijana,
Godine s Laurom Dijaz, Srećne porodice, Volja i sudbina, Adam u raju.
■
2014. - U 18 gradova i opština u Srbiji proglašeno je vanredno stanje
zbog višednevnih obilnih padavina, izlivanja reka i poplava koje su
izazvale klizišta i rušenje kuća, puteva, vodovoda i druge
infrastrukture. U poplavnom talasu je poginulo 57 ljudi.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu