■ 533. - U
vizantijskoj prestonici Konstantinopolju počeo je 5. vaseljenski sabor.
■
1260. - Kublaj-kan zavladao je Mongolskim Carstvom.
■
1705. - Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv
Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove
vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vođstvom patrijarha Arsenija
Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.
■
1813. - Rođen je danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije
egzistencijalizma ('Ili-ili: fragmenti života', 'Pojam strepnje',
'Bolest na smrt', 'Stadijumi na životnom putu', 'Filozofske mrvice').
■
1815. - Rođen je francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš.
Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije XIX
veka ('Slamni šešir', 'Put gospodina Perišona').
■
1818. - Rođen je nemački filozof Karl Hajnrih Marks teoretičar modernog
socijalizma i komunizma. Sa Fridrihom Engelsom napisao je 1848.
Komunistički manifest ('Prilog kritici Hegelove filozofije prava',
'Teze o Fojerbahu', 'Osamnaesti brimer Luja Bonaparte', 'Kapital -
kritika političke ekonomije').
■
1821. - Umro je francuski car Napoleon I Bonaparta jedan od najvećih
vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmenili Evropu. Umro
je na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.
■
1846. - Rođen je poljski pisac Henrik Sjenkjevič autor romana 'Quo
vadis', i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.
■
1855. - Prvi crnogorski svetovni vladar, knez Danilo I Petrović, doneo
je Zakonik, kojim je nastojao da učvrsti pravni poredak i
individualizuje imovinska prava po uzoru na rimsko pravo. Zakonikom su
izjednačena prava svih građana nezavisno od nacionalnosti i religije,
mada Crnu Goru, kako je precizirano u Zakoniku, nastanjuju isključivo
Crnogorci i Brđani koji su svi Srbi pravoslavne vere.
■
1860. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih '1.000
crvenih košulja' isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio
krajem jula.
■
1862. - U znak sećanja na bitku kod Puebla, američki Meksikanci svake
godine na današnji dan obeležavaju svoj najveći praznik - Sinko de majo
ili Dan pobede. Tada su malobrojne formacije siromašnih meksičkih
seljaka pobedile mnogobrojniju, dobro opremljenu francusku armiju od
oko 6000 vojnika i proterali Francuze iz svoje zemlje.
■
1865. - Odigrala se prva pljačka voza u SAD-u.
■
1883. - Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović,
rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i
umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta. Inspirisao se narodnim
melosom i snažnom muzičkom individualnošću je učvrstio nacionalni smer
u srpskoj muzici. Dela su: opere 'Knez od Zete', 'Vilin veo',
'Koštana', 'Seljaci', zbirke solo pesama 'Moja zemlja', 'Lirika',
knjige 'Stevan Mokranjac', 'Miloje Milojević', 'Knjiga o muzici'.
■
1886. - Pripadnici Nacionalne garde, prema naredbi guvernera Jeremiaha
M. Ruska, zapucali u mnoštvo demonstranata ispred čeličane i ubili
sedam ljudi.
■
1891. - U Njujorku je otvoren Karnegi hol gostovanjem
Čajkovskog.
■
1893. - Veliki krah na njujorškoj berzi.
■
1904. - Na brdu Volujica kod Bara postavljena radio-telegrafska stanica
Markonijevog sistema, prva na Balkanu.
■
1912. - Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot, pobeđuje na aeromitingu u
Grazu gde doživljava pad.
■
1912. - U Zagrebu službeno otvoren stadion u Maksimiru.
■
1912. - Otvorene su pete moderne Olimpijske igre u Štokholmu.
■
1930. - Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove
kampanje građanske neposlušnosti.
■
1936. - Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja
okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije.
■
1941. - U oslobođenu Adis Abebu, glavni grad Etiopije, ušao car te
zemlje Haile Selasije I.
■
1944. - Mahatma Gandi izlazi iz zatvora.
■
1945. - Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde,
odakle su Nemci ispaljivali rakete 'Fau 1' i 'Fau 2'.
■
1945. - Trupe SAD oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor
'Mathauzen'.
■
1945. - Praški ustanak protiv nemačke nacističke vlasti.
■
1945. - Kanadske i britanske snage oslobodile Nizozemsku i Dansku od
Nemačke okupacije. Pobuna protiv Nacista u Pragu
■
1949. - U Londonu je potpisan ugovor kojim je osnovan Savet Evrope.
Evropski savet predstavlja najstariju organizaciju i početni korak u
integracionom procesu Evrope. Sedište organizacije je u Strazburu, a
danas ova organizacija predstavlja glavni forum za pravna, socijalna,
zdravstvena i ekološka pitanja u Evropi.
■
1954. - General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika
Paragvaja Federika Čavesa, počevši tako tridesetčetvorogodišnju
diktaturu.
■
1955. - Odlukom saveznika Savezna Republika Nemačka ponovo stekla
suverenitet.
■
1961. - Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod 'Merkjuri', prva
kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen
Bartlet Šepard.
■
1977. - Umro je nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard
zapadnonemački kancelar (1963-66) u vreme privrednog oporavka zemlje
nakon Drugog svetskog rata.
■
1978. - Teroristička organizacija 'Crvene brigade' saopštila da je
ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo
telo nađeno dva dana kasnije u jednom automobilu u centru Rima.
■
1981. - Bobi Sends, prvi od 10 pripadnika IRA, umro u zatvoru 'Mejz' u
Severnoj Irskoj od posledica štrajka glađu.
■
1988. - Rođena je Adele Laurie Blue Adkins, poznatija kao Adele,
engleska pevačica, tekstopisac i multiinstrumentalistica.
■
1990. - U Zagrebu je održan 35. izbor za pesmu Eurovizije. Pobednik je
bio Italijan Toto Cutunjo s pesmom 'Insieme 1992'.
■
1993. - Umro je američki pisac i intelektualac Irving Hou čije je
najpoznatije delo 'Svet naših očeva', studija o istočno-evropskim
Jevrejima imigrantima u Sjedinjenim Američkim Državama.
■
1996. - U prisustvu španskog kralja Huana Karlosa, konzervativni lider,
novi premijer Hose Maria Asnar, položio zakletvu, posle 13 godina
vladavine socijalista.
■
1999. - Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata
nezavisnost Istočnog Timora.
■
2001. - Pripadnici pobunjeničke grupe 'Unita' u Angoli kidnapovali 51
dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad izvan Kaksita,
severoistočno od Luande. Poginulo oko 200 civila.
■
2003. - Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika
Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta
Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za
učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovoni, od 1991. do 1995. Uhapšeni 13. marta u
policijskoj akciji 'Sablja' a posle podizanja optužnice izručeni sudu u
Hagu.
■
2003. - Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih
u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko
800.000 etničkih Tutsija i umerenih Hutua. U zatvoru ostalo oko 80.000
ljudi, gde većina čeka suđenje.
■
2003. - Umro je Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca
koji su manjina u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor
Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.
■
2004. - U aukcijskoj kući 'Sotbi' u Njujorku Pikasova slika 'Dečak sa
lulom' postigla je cenu od 104.168.000 dolara, što je predstavljalo
svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika do tada.
■
2005. - Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička
partija Tonija Blera osvojila je apsolutnu većinu u britanskom
parlamentu, a premijer Toni Bler treći uzastopni mandat.
■
2006. - Ugašeni RTS 3 i Radio 101.
■
2009. - Odlukom Žalbenog veća Haškog tribunala Veselinu Šljivančaninu
izrečena je kazna od 17 godina zatvora za zločine u Vukovaru, umesto
prvobitne kazne od 5 godina. Istovremeno, Žalbeno veće je potvrdilo
prvostepenu presudu pukovniku bivše JNA Miletu Mrkšiću, kojom je osuđen
na 20 godina zatvora.
■
2012. - U Japanu je počeo proces zatvaranja poslednjeg aktivnog
nuklearnog reaktora, od 50 koliko ih je radilo u zemlji do katastrofe u
Fokušimi 2011. godine.
■
2014. - Umro je bitanski režiser, scenarista i glumac Timoti Džon
Bajford, koji je veći deo svog radnog veka proveo u Srbiji. Iza njega
su ostale kultne TV serije za decu: 'Neven', 'Poletarac', 'Babino
unuče', 'Metla bez drške', 'Nedeljni zabavnik' ...
■ 2018.
- Američka svemirska agencija NASA lansirala ka Marsu letelicu 'Insajt'
sa ciljem da istraži unutrašnjost 'crvene planete' tako što će robot
izvoditi geološka iskopavanja do dubine od pet metara i pokušati da
izmeri zemljotrese na ovoj planeti.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu