Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Desilo Se u Ovaj Dan - 30. Novembar

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 30. novembra! Šta se sve nekada dešavalo tridesetog novembra, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
1609. - Galileo Galilei je po prvi put uz pomoć svog teleskopa posmatrao i napravio crteže Meseca.

1700. - U bici kod Narve švedske trupe kralja Karla XII pobedile nadmoćniju rusku vojsku Petra I. U bici poginulo oko 10.000 Rusa i 600 Šveđana. Na isti dan 1718. Karlo XII, švedski 'kralj ratnik', simbol nacionalnog junaštva, poginuo pri napadu na Norvešku.

1782. - Velika Britanija i SAD potpisale primirje i time završen Američki rat za nezavisnost.

1830. - Turski sultan Mahmud II potvrdio je hatišerifom autonomiju Srb , garantovao slobodu trgovine, pravo zidanja crkava i manastira i ukidanje spahiluka. Turci su takođe morali da Srbima prodaju imanja po 'pravednoj ceni' i napuste Beograd, a sultan je priznao srpskog kneza i granice Srbije od 1812.

1835. - Rođen je Semjuel Langhorn Klemens, američki humorist koji je pisao pod pseudonimom Mark Tven. Bio je oficir rečne plovidbe na Misisipiju sve do izbijanja građanskog rata (1861-1865), a potom novinar i predavač. Njegovo književno delo je obimno, ali nejednako, no najbolje tvorevine su mu one koje opisuju život na reci Misisipi i njenim obalama: 'Doživljaji Toma Sojera', 'Život na Misisipiju', 'Doživljaji Haklberi Fina'.

1838. - Meksiko objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.

1853. - Rusija je u Krimskom ratu uništila tursku flotu ispred crnomorske luke Sinope.

1872. - Odigrana prva međunarodna fudbalska utakmica u Hamilton Crescent kod Glasgowa na kojoj su intonirane himne Engleske i Škotske. Reprezentacije Engleske i Škotske igrale su 0:0.

1874. - Rođen je ser Vinston Čerčil, britanski političar, državnik i pisac. Po dolasku Hitlera (1933) na vlast u Nemačkoj, Čerčil opominje Englesku i poziva je da se što pre i što jače naoruža. Po objavi rata Nemačkoj (3. septembra 1939.), ulazi u Čemberlenovu vladu kao prvi lord Admiraliteta, predsednik i vođa Konzervativne stranke posle savezničkog sloma u Norveškoj. Za vreme rata bio je u najtešnjoj vezi sa Ruzveltom i sarađivao je sa Staljinom (konfrencija u Teheranu, na Jalti u Potsdamu). U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strategijskih poduhvata saveznika u Drugom svetskom ratu.

1900 - Umro je engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a 100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku. Poznata dela su mu: 'Slika Dorijana Greja', 'Važno je zvati se Ernest', 'Lepeza ledi Vindermir', 'Srećni princ i druge priče' ...

1919. - Osnovana Zagrebačka filharmonija.

1939. - Više od 20 sovjetskih divizija započelo je napadom na Finsku 'zimski rat', okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

1939 - Streljan je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u SSSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan je posle XX kongresa KPSS 1956.

1955. - Umro je srpski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Dela su: 'Balkanofinija' za orkestar, 'Simfonija Orijenta' za hor i orkestar, 'Pesme moje majke' za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

1956. - Floyd Patterson postao najmlađi svetski prvak u boksu.

1957. - Umro je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju. Najveći deo života proveo je u Beču, gde je i umro. Izuzetno je vladao slikarskim zanatom i inspirisao se srpskom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika. Radio je i istorijske i folklorne kompozicije, među kojima se posebno ističu 'Seoba Srba', 'Proglašenje Dušanovog zakonika', 'Takovski ustanak', 'Mačevanje', 'Kićenje neveste'.

1967. - Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija, 17 sultanata, stekli nezavisnost posle 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen.

1975. - Afrička država Dahomej promenila naziv u Narodna Republika Benin.

1977. - Umro je srpski pisac Miloš Crnjanski. U Beču i Parizu studirao je istoriju umetnosti i filozofiju, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svetski rat. U romanu 'Seobe', čiji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962, uspeo je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasejanjem Srba, a da je pri tom ne liši činjenične osnove. Roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala dela su mu: romani 'Dnevnik o Čarnojeviću', 'Kap španske krvi', 'Kod Hiperborejca', 'Roman o Londonu', pesme 'Lirika Itake', 'Lament nad Beogradom', novela 'Priča o muškom', drame 'Maska', 'Konak', 'Nikola Tesla', putopisi 'Ljubav u Toskani', 'Knjiga o Nemačkoj', 'Naša nebesa', 'Naše plaže na Jadranu'.

1995. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojio odluku da 31. januara 1996. bude okončana troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini.

1996. - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.
1996. - Oko 150.000 ljudi protestovalo na ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije 'Zajedno' na lokalnim izborima.

1999. - U moru pored istočne obale Kine potonuo je putnički brod, gde je preživelo samo 22 od 302 putnika i člana posade.

2000. - U Pjongjangu se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje, koji su blizu pedeset godina bili razdvojeni.

2002. - Turska ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku zemlje i time je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.

2003. - Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli prva žena koja je 1926. preplivala Lamanš.

2004. - Ken Jenings, višestruki šampion Jeopardya, poražen nakon 74 pobede i time postigao najveći TV-dobitak game showa svih vremena s osvojenih 2.520.700 dolara.

2005. - Džon Sentamu, poreklom iz Ugande, jedan od lidera kampanje za borbu protiv rasizma, formalno je inaugurisan kao prvi britanski nadbiskup crnac. On je položio zakletvu kao 97. nadbiskup od Jorka, što je druga najviša pozicija u engleskoj crkvi.

2005. - Završila je primarna misija letelice Mars Express.

2009. - Savet ministara EU usvojio je odluku kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. decembra 2009. ukidaju vize za putovanja u zemlje EU, osim za Veliku Britaniju i Irsku.

2009. - Umro je Milorad Pavić, srpski prozni pisac, istoričar srpske književnosti XVII - XIX veka, stručnjak za barok i simbolizam, prevodilac Puškina i Bajrona, profesor univerziteta. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1991. godine do smrti. Pavić je bio romansijer, pripovedač, pesnik i dramski pisac. Do danas Pavićeva dela imaju preko 80 prevoda u zasebnim knjigama na različite jezike širom sveta. Od strane stručnjaka iz Evrope, SAD i Brazila, Milorad Pavić je nominovan za Nobelovu nagradu za književnost.

2014. - U Moldaviji su održani parlamentarni izbori nakon kojih su tri glavne proevropske partije formirale novu vladajuću koaliciju, iako je pro-ruska Socijalistička partija dobila najviše glasova.

2015. - U Parizu je počeo sastanak o klimatskim promenama kako bi se postigao dugoročni sporazum svih zemalja sveta o smanjenju štetne emisije gasova za koju je krivac čovek. Planeta Zemlja je od Protokola iz Kjota 1997. godine, kada su svetski lideri prethodno pokušali da je spasu, postala još toplija i sa još ekstremnijim vremenskim prilikama.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana