Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Desilo Se u Ovaj Dan - 11. Novembar

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 11. novembra! Šta se sve nekada dešavalo jedanaestog novembra, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
1331. - Umro je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine od 1322. osigurao je Srbiji premoć na Balkanu, pobedivši Bugare u bici kod Velbužda 1330. Sa prestola ga je zbacio sin Dušan 1331. i držao u zatočeništvu u Zvečanu, gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima. Podigao manastir Dečane, a njegova 'Dečanska hrisovulja' dragocen je dokument s popisom sela i stanovnika dečanskog vlastelinstva.

1335. - Rođen je Taejo Joseon, korejski vladar.

1347. - Umro je Ludvig IV Bavarski, nemački kralj i Sveti Rimski Car.

1405. - Umrla je srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389, sklopila je mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stevana. Kad je on postao punoletan, zakaluđerila se, ali je i dalje znatno uticala na državne poslove, smirujući razmirice između Stevana i drugog sina Vuka. Podigla je manastir Ljubostinja na mestu gde je bila crkvica svetog Stevana, blizu dvora svog oca, koji se u narodnim pesmama pominje kao Jug Bogdan. U narodnim pesmama je zvana carica, a umrla je i sahranjena u Ljubostinji kao monahinja Evgenija.

1521. - Papa Lav X dodelio je engleskom kralju Henriju VIII titulu 'Branitelja vere' pošto je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje verskog reformatora Martina Lutera. Henri VIII je 12 godina kasnije osporio autoritet rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom anglikanske crkve.

1531. - Vojska švajcarskih katoličkih kantona porazila je kod Kapela snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika. U bici je poginuo i protestanski verski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

1531. - Vojska švajcarskih katoličkih kantona porazila je kod Kapela snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika. U bici je poginuo i protestanski verski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije. Zahvaljujući njemu, Otomansko carstvo vodilo je popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat (ili brat od strica), Makarije Sokolović. U srpskim zemljama podigao je mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.

1579. U Carigradu je ubijen turski državnik i vojskovođa poreklom Srbin iz Bosne, Mehmed-paša Sokolović. Proslavio se u mnogim ratovima, obnovio je tursku flotu uništenu u bici kod Lepanta 1571, a od 1566. bio je veliki vezir. Atentat je izvršio jedan derviš.

1698. - Sporazum u Den Hagu između Engleske i Francuske.

1726. - Rođen je srpski istoričar i pisac Jovan Rajić, jedan od najučenijih kaluđera svog doba. U istorijskom spevu 'Boj zmaja s orlovi' opevao je borbu Otomanskog carstva protiv Rusije i Austrije. Glavno delo, 'Istorija raznih slovenskih naroda, naipače Bolgar, Horvatov i Serbov', pisao je na osnovu izvornih dokumenata. Kao prva istorija Južnih Slovena, ovo delo je, uprkos nedostacima, veoma uticalo na srpsku istorijsku nauku u prvoj polovini XIX veka.

1790. - Prvi put je donesena hrizantema u Evropu - Englesku iz Kine.

1806. - Rođen je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, u vreme čije vladavine je donet Građanski zakonik i reformisano sudstvo, Srbiji 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno 'Načertanije' Ilije Garašanina. Posle svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića, na presto su ga 1842. doveli ustavobranitelji. Zbog suprotstavljanja ustavobraniteljskom Savetu i vezivanja za Austriju, 'kajmakamska' struja ustavobranitelja zbacila ga je 1858. na Svetoandrejskoj skupštini i vratila na presto kneza Miloša Obrenovića.

1811. - Počeo je sa radom 'The Juliana', prvi parobrod-trajekt.

1821. - Rođen je ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski, prema mnogim kritičarima najveći književnik svih vremena. Uhapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Vasiljeviča Petraševskog - Butaševiča i osuđen na smrt 1849, ali je kazna bila zamenjena progonstvom u Sibir, gde je proveo deset godina. Dela su mu: 'Zločin i kazna', 'Braća Karamazovi', 'Zli dusi', 'Mladić', 'Kockar', 'Idiot', 'Dvojnik', 'Bele noći' ...

1851. - Rođen je srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći deo stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira predstavljaju poseban doprinos srpskoj muzici.

1855. - Umro je danski filozof Obi Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan 'kopenhaški Sokrat'. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj greha, nepojmljivost. Dela su mu: 'O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata', 'Ili-ili', 'Pojam strepnje', 'Bolest nasmrt', 'Dnevnik' ...

1865. - Rođen je Jovan Cvijić, srpski geograf, predsednik Srpske kraljevske akademije.

1869. - Rođen je italijanski kralj Vitorio Emanuele III. Bio je poslednji italijanski monarh, na prestolu od 1900. do 1946, koji je podržavao fašistički režim Benita Musolinija. Proglasio se 1936, posle agresije Italije na Etiopiju, 'carem Etiopije', a 1939, posle agresije na Albaniju, 'kraljem Albanije'. Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946.

1871. - U Rakovici kod Plaškog ubijen Eugen Kvaternik.

1871. - Umro je Eugen Kvaternik, hrvatski političar, pisac i revolucionar.

1878. - Umro je srpski pisac i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, koji je mnogo učinio za buđenje nacionalne svesti. Bio je samouk a pripovedanje mu je lucidno, izvorno, protkano finim humorom, s poetskim osećanjem za legendu i realističnim nervom za život zavičaja i govor ljudi. Dela su: 'Kanjoš Macedonović', 'Pričanja Vuka Dojčevića', 'Pripovijesti crnogorske i primorske'.

1882. - Ilkin atentat - Jelena-Ilka Marković pokušala, u činu lične osvete, da ubije srpskog kralja Milana Obrenovića u beogradskoj Sabornoj crkvi.
1884. - Rođena je Eleanor Roosevelt, bivša Prva dama SAD-a.

1885. - Rođen je Francois Mauriac, francuski književnik.

1885. - Rođen je Džordž Paton, američki general i jedan od najistaknutijih komandanata SAD. U Prvom svetskom ratu obrazovao je američki tenkovski centar u Francuskoj kod Longra i komandovao tenkovskom brigadom u ofanzivi Meza - Argona. U Drugom svetskom ratu je komandovao zapadnom operativnom grupom pri iskrcavanju u Africi, VII armijom pri invaziji Sicilije i III armijom do kraja rata u Evropi. Istakao se kao energičan i vešt komandant po uspešnoj upotrebi operativnih oklopnih jedinica. Poginuo je u Nemačkoj 1945. godine u saobraćajnoj nesreći. Posmrtno su mu objavljeni memoari 'Rat kakvog sam ga ja video'.

1889. - Umro je Džejms Prescott Džul, engleski fizičar.

1889. - Vašington je postao 42. država unutar SAD. 

1891. - Umro je Arthur Rimbaud, francuski pesnik.

1895. - Rođen je Jakov Gotovac, hrvatski kompozitor i dirigent.

1896. - Umro je Anton Bruckner, austrijski orguljaš i kompozitor.

1898. - Rođen je francuski filmski režiser Rene Kler, član Francuske akademije, koji je filmski vodvilj uzdigao do umetnosti. Filmovi su mu: 'Pariz koji spava', 'Međučin', 'Italijanski slamni šešir', 'Pod krovovima Pariza', 'Milion', 'Dajte nam slobodu', 'Četrnaesti jul' ...

1899. - Počeo Burski rat između južnoafričkih burskih država Transval i Oranske i Velike Britanije.

1910. - Rođen je Rafailo Blam, multiinstrumentalista, kompozitor i dirigent, osnivač srpskog društva džez muzike.

1914. - Rođen je Reuben Fine, američki psihoanalitičar.

1918. - Potpisivanjem kapitulacije Nemačke u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj, okončan je Prvi svetski rat, u kojem je poginulo najmanje deset miliona vojnika, a još toliko ljudi umrlo je od bolesti i gladi. Srazmerno najveće žrtve podnela je Srbija, izgubivši 26 odsto stanovništva - 400.000 vojnika i 640.000 civila.

1922. - Prvi put je jedna žena dobila zvanje specijalnog agenta u FBI.

1927. - U Parizu je potpisan jugoslovensko-francuski pakt, kao reakcija na italijansko-albanski pakt iz novembra 1926, kojim je fašistička Italija dobila protektorat nad Albanijom, što je bila prva etapa za njen prodor na Balkan. Italijanski fašistički diktator Benito Musolini sklopio je 1927. pakt i s Mađarskom da bi je okrenuo protiv Jugoslavije, pregovarao je s hrvatskim fašističkim teroristom Antom Pavelićem i komitsko-kosovsko-pravaškim grupama.

1930. - Rođen je Zdravko Velimirović, jugoslovenski filmski, televizijski, radio i pozorišni reditelj, scenarista i profesor filmske režije.

1936. - Premijerno je pušten 'Professor Quiz', prvi radio-kviz.

1937. - Bobby Charlton, engleski fudbaler i trener.

1939. - Grupa američkih naučnika, među kojima i Albert Ajnštajn, obavestili su predsednika SAD Franklina D. Ruzvelta o mogućnosti proizvodnje atomske bombe.

1941. - U Drugom svetskom ratu u Makedoniji započeo ustanak protiv okupatora.

1941. - S teritorije SSSR-a u Drugom svetskom ratu počelo je emitovanje programa radio stanice 'Slobodna Jugoslavija'.

1942. - U selu Kriva Reka kraj Brusa, nemački i bugarski vojnici su u Drugom svetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i dece.

1944. - Sovjetski Savez je anektirao državu Tanu Tuva. 

1944. - Forsiranjem Dunava na sektoru Batina-Apatin u Drugom svetskom ratu je počela Batinska bitka. Jedinice Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije slomile su 23. novembra, posle teških borbi, nemačke snage.

1945. - Izabrana je Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije. Na prvim posleratnim izborima - nad kojima su isključivu kontrolu imali komunisti, koji su monopolisali fizičku silu - pravo glasa imali su svi građani s navršenih 18 godina života, bez obzira na pol, rasu, obrazovanje, veroispovest, izuzimajući optužene za saradnju s okupatorom tokom Drugog svetskog rata.

1945. - Počeo je kineski građanski rat između snaga koje je predvodio Čang Kaj Šek i onih predvođenih Mao Ce Tungom.

1946. - Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac od strane komunističkih vlasti osuđen na 16 godina robije zbog zločina i suradnje s ustaškim režimom.

1946. - Rođen je Daryl Hall, američki pop-pevač iz grupe Hall 'And Oates'.

1952. - Pronalazači video-rikordera Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu prvi put demonstrirali tu spravu za snimanje TV emisija.

1954. - Rođen je Vojislav Šešelj, srpski političar, predsednik Srpske Radikalne Stranke.

1958. - Umro je Maurice de Vlaminck, francuski slikar i grafičar.

1961. - Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.

1962. - Papa Jovan XXIII otvorio je u bazilici Svetog Petra u Rimu Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup od 1870. Sabor je trajao do 1965. i najavio je značajne reforme katoličke crkve u njenom prilagođavanju modernom svetu.

1962. - Rođena je Joan Cusack, američka glumica.

1963. - Umrla je Edith Piaf, francuska pevačica.

1963. - Umro je Jean Cocteau, francuski pisac, slikar i režiser.

1965. - Vođa rasističkog režima Rodezije Jan Smit jednostrano proglasio nezavisnost te britanske kolonije, a Velika Britanija je režim bijele manjine proglasila ilegalnim.

1971. - Senat SAD ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.

1973. - Sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Egipta zvanično okončan 'oktobarski rat'.

1975. - Angola je dobila nezavisnost od Portugala. Angola je bila portugalska kolonija još od 1575. godine, kada su Portugalci osnovali grad San Paulo de Luansda. Današnji dan praznuje se kao Dan nezavisnosti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao je Agostino Neto.

1976. - U Kini je, pod optužbom za zaveru uhapšena 'četvoročlana banda' - udovica Mao Cedunga Đang Čing i tri bivša visoka funkcionera.

1977. U atentatu je ubijen predsednik Severnog Jemena, pukovnik Ibrahim al Hamdi.

1980. - Dvojica sovjetskih kosmonauta okončali su dotad najdužu misiju u kosmosu. U brodu 'Saljut 6' oni su proveli u svemiru 185 dana.

1985. - Četiri američka lovca presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda 'Akile Lauro' i primorali ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. Otmičari su se 9. oktobra predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.

1987. - Boris Jeljcin smijenjen s položaja šefa moskovskih komunista.

1988. - Govor pape Ivana Pavle II prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kada je britanski poslanik iz Severne Irske, protestantski sveštenik Jan Pejzli, počeo da uzvikuje 'antihrist', razvivši transparent na kojem je pisalo 'Ivan Pavle II - antihrist'.

1992. - Engleska anglikanska crkva napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu monahinje.

1993. - U atentatu u Oslu teško je ranjen Vilijam Nigard, norveški izdavač 'Satanskih stihova' Salmana Rušdija, britanskog pisca indijskog porekla, kojeg je iranski verski vođa Homeini osudio na smrt.

1996. - Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio je da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.

1998. - Ni nakon sedmočasovnih razgovora u sedmoj rundi pregovora, predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević i specijalni američki izaslanik Ričard Holbruk nisu postigli dogovor oko rešavanja kosovske krize na osnovu rezolucije UN od 23. septembra. Pored pretnji vojnom intervencijom NATO-a, Milošević je odbio Verifikacionu misiju koja bi pratila sprovođenje rezolucije.

1999. U centru Prištine, ispred hotela Grand, ubijen je pripadnik UNMIK-a, Amerikanac bugarskog porijekla Valentin Krumov. Pretpostavlja se da su ubice bile u zabludi da je Krumov Srbin.

2000. - Umro je Matija Ljubek, hrvatski kanuista.

2000. Umro je Donald Dewar, predsednik škotskog parlamenta konstituisanog 1999. prvi put nakon 292 godine.

2002. - Vojni sud u Nišu osudio je četiri pripadnika Vojske Jugoslavije na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom tokom rata na Kosovu.

2004. Ministri spoljnih poslova Evropske unije odlučili su da Libiji ukinu embargo na oružje, uveden 1986, čime je prihvaćeno odricanje Tripolija od oružja za masovno uništenje.

2004. - Palestinski lider Jaser Arafat umro u vojnoj bolnici u Francuskoj.

2005. U eksploziji automobila bombe na pijaci u Tal Afaru, mestu na severozapadu Iraka, poginulo je 30, a ranjeno 35 osoba.

2010. - Sedam mrtvih i oko 120 povrijeđenih pri pucanju rezervoara s toksičnim crvenim muljem kod grada Ajka u Mađarskoj. Mulj je bio vrlo alkalan, pH vrijednosti 13, a sadrži i štetne elemente poput žive, arsena i hroma.

2010. - Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu Iliji Juršiću, koji je u prvostepenom postupku osuđen na 12 godina zatvora za ratni zločin nad kolonom pripadnika JNA.

2013 - Umro je bivši SS kapetan Erih Pribke, jedan od poslednjih živih nacističkih zločinaca, koji je 1998. osuđen na doživotni zatvor.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana