■ 39. - Rođen
je Tit Flavije. Bio je rimski car.
■
1460. - Ričard - vojvoda od Jorka je ubijen, a njegova vojska je
uništena u bici kod Vejkfilda u Ratu ruža.
■
1673. - Rođen je Ahmed III, sultan Osmanlijskog carstva.
■
1691. - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl koji je prvi
uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o
odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil alkohol i aceton.
■
1803. - Bivša francuska kolonija Lujzijana, koju je iste godine
francuski car Napoleon I prodao Amerikancima, ušla u sastav SAD. Time
skoro udvostručena tadašnja teritorija SAD.
■
1853. - SAD su kupile od Meksika oko 77.000 kvadratnih kilometara
zemlje južno od reke Džajla i zapadno od Rio Grandea za 10 miliona
dolara.
■
1864. - Rođen je srpski slikar Marko Murat, osnivač Umetničke zanatske
škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se kasnije približio
impresionistima. Slikarsku akademiju završio je u Minhenu. U srpsko
slikarstvo uneo je nova umetnička shvatanja i razvio interesovanje za
probleme svetlosti. Snažno je uticao na stvaranje slikarske Beogradske
škole. Slikao je portrete, istorijske kompozicije, predele. Njegova
najznačajnija dela nalaze se u Narodnom muzeju u Beogradu: 'Doček cara
Dušana u Dubrovniku', 'Proleće', 'Cveti', 'Konavoka', 'Dum Ante',
'Dubrovnik'.
■
1865. - U Bombaju je rođen Radjard Kipling, engleski književnik.
Objavio je veliki broj knjiga pesama, pripovedaka i romana. Iako je
rado pisao o deci i za decu ('Izistinske priče', 1902), kao i priče o
životinjama ('Knjiga o džungli', 1894/95), on je prevashodno pesnik
'britanskog imperijalizma'. Teme njegovih pripovedaka i romana najčešće
su iz angloindijskog društvenog života ('Kim', 1901) i britanske
trgovačke i ratne mornarice. Dobio je 1907. godine Nobelovu nagradu za
književnost.
■ 1869.
- Rođen je kanadski pisac Stiven Batler Likok. Napisao je više
od 30 knjiga humorističkih priča, u kojima je u fokusu ismevanje
društvenih slabosti i nesklada prividnog i stvarnog u ljudskom
ponašanju. Dela su mu: 'Besmislene novele', 'Vrt ludosti', 'Književni
promašaji' ...
■
1886. - Nemačka i Portugal potpisali sporazum kojim su određene granice
između Angole i nemačke Jugozapadne Afrike, danas Namibije.
■
1903. - Požar u pozorištu u Čikagu (SAD), 588 žrtava.
■
1906. - Iran je postao ustavna monarhija.
■ 1906.
- Rođen je Kerol Rid, uz Dejvida Lina, vodeći britanski filmski režiser
posle Drugog svetskog rata. Dobio je Oskara za mjuzikl 'Oliver'. Dela
su mu: 'Zvezde gledaju s neba', 'Treći čovek', 'Naš čovek u Havani',
'Agonija i ekstaza'...
■
1915. - Nemačka podmornica je kod Krita u Prvom svetskom ratu
torpedovala britanski putnički brod Persija. Poginulo 330 od 501
putnika i člana posade.
■
1916. - Ruski plemići, monarhisti, predvođeni knezom Jusufovim, ubili
su Grigorija Raspućina, samozvanog proroka, zbog štetnog uticaja koji
je imao na rusku carsku porodicu. Raspućin je rođen 1872. godine i u
mladosti je bio konjokradica. Godine 1905. došao je u Petrograd i preko
sujeverne i razvratne aristokratije dospeo na carski dvor dve godine
kasnije. Vršio je veliki uticaj na poslednjeg ruskog cara Nikolaja, a
naročito na caricu. Njegov štetan uticaj pokazao se u Prvom svetskom
ratu, kada je, okružen nemačkim agentima i aferašima, uticao na
smenjivanje i postavljanje vojnih zapovednika i ministara.
■ 1918.
- U Berlinu počeo trodnevni osnivački kongres Komunističke partije
Nemačke, na kojem je usvojen program čiji je tvorac bila Roza
Luksemburg. Kongres je izrazio podršku sovjetskoj Rusiji.
■
1922. - Na Lenjinov predlog obrazovana je savezna ili federativna
sovjetska socijalistička država pod nazivom Savez Sovjetskih
Socijalističkih Republika (SSSR), kao socijalistička država radnika i
seljaka sa glavnim gradom Moskvom.
■
1924. - Edwin Hubble je objavio otkriće da neke od nebula (maglica)
nisu dijelovi Mliječnog puta, već se radi o zasebnim galaksijama, izvan
Mliječnog puta.
■
1927. - Prva linija podzemne željeznice u Aziji otvorena u Tokiju.
■
1933. - Pripadnik rumunske organizacije Gvozdena garda ubio premijera
Jona Duku. Na mesto premijera došao profašista Džordž Tartaresku, koji
je potom Rumuniju približio silama Osovine.
■
1933. - Grčki kralj Đorđe II je proglasio namesništvo i ostavio grčki
tron upražnjenim.
■ 1944. - Umro
je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan, kosmopolit, pacifista,
često nazivan francuskim Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov
književni opus sadrži 75 knjiga iz različitih oblasti, a najpoznatiji
su romani 'Žan Kristof', 'Kola Brenjan' i romansirane biografije.
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915.
■
1947. - Rumunski kralj Mihal I abdicirao pod pritiskom komunista koji
su potom proglasili Narodnu Republiku Rumuniju.
■ 1947.
- Umro je engleski filozof Alfred Nort Vajthed, jedan od najznačajnijih
anglosaksonskih mislilaca XX veka. Bavio se matematičkom logikom i
zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom
napisao je 'Principia matematika'. Dela su mu: 'Rasprava o univerzalnoj
algebri', 'Organizacija mišljenja', 'Istraživanje principa prirodnog
znanja', 'Nauka i moderni svijet', 'Proces i realnost' ...
■
1950. - Rođen je Bjarne Stroustrup, računarski stručnjak i autor C++
programskog jezika.
■
1953. - Prva prodaja televizije u boji.
■
1965. - Ferdinand Markos inaugurisan je za predsednika Filipina.
■
1968. - Norveški državnik Trigve Li, prvi generalni sekretar
Ujedinjenih nacija, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio
sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, posle
nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi
u Londonu.
■
1974. - Legendarna grupa Bitlsi zvanično se raspala.
■
1988. - Premijer Jugoslavije Branko Mikulić i njegova vlada podneli
ostavku zbog brojnih kritika da Vlada nije u stanju da reši ekonomsku
krizu u zemlji.
■
1990. - Vlasti Albanije prvi put dozvolile Jevrejima iseljavanje u
Izrael.
■
1991. - Na sastanku u glavnom gradu Belorusije Minsku lideri Zajednice
nezavisnih država, nastale posle raspada SSSR, nisu uspeli da se
dogovore o zajedničkoj vojsci, pa je svim bivšim sovjetskim republikama
prepušteno da formiraju sopstvene oružane snage.
■
1993. - Izrael i Vatikan, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih
odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom
priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa.
■
1997. - Kina i Južna Afrika potpisale sporazum o uspostavljanju
diplomatskih odnosa 1. januara 1998.
■
2000. - U seriji bombaških napada u blizini Manile na Filipinima koji
su se desili u roku od nekoliko sati, ubijene su 22 osobe i povređeno
je još 100.
■
2000. - General Omar el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika
Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji
u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu
ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a
pobedio je na izborima 1995. godine.
■
2002. - Predsedniku Srbije Milanu Milutinoviću istekao mandat. Funkciju
vršioca dužnosti predsednika Srbije preuzela predsednica Skupštine
Srbije Nataša Mićić.
■
2003. - Bivši predsedik Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan,
jedan od glavnih pristalica Pola Pota, priznao je da su tokom njihove
vladavine (1975-1979) u Kambodži počinjeni zločini i masakri. Za vreme
tog režima poginulo je oko 1.700.000 građana Kambodže, od kojih su
mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti.
■
2006. - Bivši irački predsednik Sadam Husein je obešen pošto ga je
Specijalni irački sud proglasio krivim za zločine protiv čovečnosti.
■
2008. - Belgijski kralj Albert Drugi imenovao je za premijera
belgijskog političara iz redova flamanskih demohrišćana Hermana Van
Rompeja.
■
2013. - U eksploziji trolejbusa u Volgogradu, gradu na jugu Rusije 14
ljudi je poginulo, a 28 povređeno. Dan ranije 18 osoba je poginulo u
samoubilačkom napadu na železničku stanicu u istom gradu.
■
2013. - Umro je Ljubomir Tadić, filozof, profesor Beogradskog
univerziteta, jedan od osnivača Demokratske stranke, osnivač i
predsednik Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva, akademik.
■
2015. - Od početka godine u Evropu je brodom stiglo 1.000.573 migranata
od čega je 844.176 došlo u Grčku, a 152.700 u Italiju. Kopnom u Evropu
je došlo još 34.215 migranata.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu