Home Dugme
Meni

Desilo Se u Ovaj Dan - 26. Decembar

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 26. decembra! Šta se sve nekada dešavalo dvadeset šestog decembra, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
  
Ostali zanimljivi tekstovi na sajtuOstali zanimljivi tekstovi na sajtu
Klik Najbolji Vicevi
Vesti iz Sporta
Vesti sa Balkana
Svetske Vesti
Evropske Vesti
Hronike Dana
Klik Najbolji Posteri
Klik Lucakasti Svet
Verovali ili Ne
Jeste li znali ovo
Najnovije na sajtu
Aktuelno na sajtu
Molitve
* Klik Gore na ikonu - Prikaz; * Ponovni Klik - Brisanje
1135. - Odigralo se krunisanje Stepana Blojiškog, kralja Engleske.

1351. - U toku rata između Habsburgovaca i Švajcaraca pobeđuju građani Ciriha u bici kod Daetwila protiv vojske Habsburgovaca i njihovih saveznika.

1481. - U Bitci kod Westbroeka Holandija pobeđuje vojsku Utrehta.

1716. - Rođen je Tomas Grej, engleski pesnik klasicističke škole, iako ga ljubav prema prirodi, dubina osećanja i simpatija prema običnom čoveku, kojima je prožeta njegova poezija, čine pretečom romantizma. Pesme mu se odlikuju savršenošću forme, te stoga, iako je napisao vrlo malo, zauzima visoko mesto u istoriji engleske poezije, a njegova 'Elegija napisana na seoskom groblju' smatra se jednom od najlepših poema na engleskom jeziku. Njegovu romantičnu pesmu 'Bard' prepevao je Zmaj. Umro je 1771. godine.

1734. - Rođen je engleski slikar Džordž Romni, jedan od najvećih evropskih portretista XVIII veka. Slikao je i istorijske kompozicije.

1776. - U Američkom ratu za nezavisnost, u bici kod Trentona, kontinentalna armija napada i uspešno pobeđuje garnizon hesenskih plaćenika.

1790. - Luj XVI daje svoju javnu saglasnost Građanskoj ustavnoj klergiji tokom Francuske revolucije.

1792. - Rođen je engleski pronalazač i matematičar Čarls Bebidž, 'otac' dabašnjih kompjutera. Kad je htio da stvori preciznije matematičke tabele, sinula mu je ideja o mehaničkom računaru koji bi mogao da memoriše informacije, ali nije uspio da okonča izradu računske mašine. Bio je otvoreni kritičar Kraljevskog društva, zamerajući mu da se prepustilo samozadovoljstvu, i britanske matametičke nauke, smatrajući da čami u senci ostvarenja Isaka Njutna.

1793. - U drugoj bitci kod Wissembourga Francuska pobeđuje Austriju.

1793. - Venčavaju se Ludwig Pruski i Friederike von Mecklenburg-Strelitz.

1799. - Četiri hiljade osoba prisustvuje sahrani Džordža Vašingtona, gde ga Henry Lee III proglašava 'prvog u ratu, prvog u miru i prvog u srcima sugrađana.'

1805. - Francuska i Austrija potpisale, u Požunu, (Bratislava) mirovni ugovor, posle Napoleonove pobede u bici kod Austerlica, kojim je Francuska dobila Veneciju, Istru bez Trsta, Dalmaciju i Boku Kotorsku i učvrstila svoju poziciju u Evropi. Odredbe sporazuma poništene su 1814. na Bečkom kongresu.

1806. - Bitke kod Pułtuska i Golymina: Ruske snage drže francuske snage pod Napoleonom.

1811. - Požar u Richmondskom pozorištu u Richmondu, Virginiji ubija tadašnjeg guvernera Džordža Williama Smitha i predsednika Prve nacionalne banke Virginije (First National Bank of Virginia) Abrahama B. Venablea.

1825. - U Sankt Peterburgu, na dan polaganja zakletve novom caru Nikolaju I izbila je pobuna dekabrista, protivnika carizma u Rusiji.

1846. - Zatrpani u snegu u Siera Nevadi i to bez hrane, članovi grupe Doner pribegavaju kanibalizmu.

1854. - U Bufalu je prvi put izložena pulpa za izradu papira.

1860. - Održava se prva fudbalska utakmica između klubova, i to Hallam F.C. protiv kluba Sheffield F.C. na stadionu Sandygate Road u Sheffieldu, Ujedinjenom Kraljevstvu.

1861. - Američki građanski rat - Trent afera - Vlada SAD-a oslobađa diplomatske predstavnike Konfederacije – Džejmsa M. Masona i Džona Slidella, time mogavši pokrenuti rat između SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.

1862. - U Američkom građanskom ratu počinje bitka kod Chickasaw Bayoua.

1862. - Četiri časne sestre postaju prve ženske medicinske sestre na bolničkom brodu američke mornarice, USS Red Rover.

1862. - Najveće masovno vešanje u istoriji SAD-a se događa u Mankatou, Minesoti. Ubijeno je 38 domorodaca.

1865. - Patentiran filter za kavu.

1870. - Završena je izgradnja željezničkog tunela Frejus dužine 12,8 km koji prolazi kroz Alpe.

1874. - Feliks de Blohauzen postao premijer Luksemburga.

1878. - U Filadelfiji je prvi put jedna američka prodavnica osvetljena električnim sijalicama.
1883. - Rođen je Moris Utrilo, samouki slikar pariskih veduta i motiva iz francuskih provincijskih gradova, koji je mimo svih slikarskih pravaca i strujanja izgradio sopstveni doživljaj ambijenta i likovni izraz.

1890. - Umro je nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova 'Ilijada' i 'Odiseja'. Otkrio je i Mikenu, Orhomen i Tirint, utrošivši na arheološka iskopavanja ceo imetak stečen u mladosti trgovinom.

1891. - Rođen je američki pisac Henri Miler, koji je strasno osporavao društvene konvencije i veličao seks i umetnost. Zabranjivana kao pornografska i opscena, njegova dela sadrže stranice vrhunske poetske ljepote i lucidne esejističke i filozofske digresije. Bavio se i slikarstvom. Dela su mu: 'Crno proljeće', 'Jarčeva obratnica', 'Mirni dani u Klišiju', trilogija 'Ružičasto raspeće'  - 'Pleksus', 'Neksus', 'Seksus', 'Kolos iz Marusija' ...

1893. - Rođen je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti 1976. bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u čuvenoj 'Crvenoj knjižici'. Godine 1966. pokrenuo je 'Veliku proletersku kulturnu revoluciju' tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najbliži saradnici.

1898. - Pjer i Marija Kiri otkrili prvi radioaktivni hemijski element i nazvali ga radijum.

1900. - Reljefna ekipa dolazi do svetionika na Flanan ostrvima u Škotskoj, UK-u te pronalazi da je prethodna ekipa nestala bez traga.

1906. - Ustanovljena hrvatska književna nagrada nagrada 'Dimitrije Demetar'.

1908. - Amerikanac Džek Džonson je pobedom nad Kanađaninom Tomijem Barnsom postao prvi crni bokser prvak sveta u teškoj kategoriji.

1922. - Vođa Oktobarske revolucije Vladimir Ilič Lenjin završio prvi deo svog 'Pisma kongresu', kasnije poznatog kao 'Lenjinov testament', u kojem je pozvao komuniste da sačuvaju jedinstvo partije i predložio reforme. U drugom delu 'testamenta', koji je napisao 4. januara 1923. Lenjin je sugerisao da Staljin bude smenjen sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije.

1924. - Legendarna američka glumica Džudi Garland debitovala je u svetu šou biznisa.

1924. - Državnim udarom uz pomoć jugoslovenskih graničnih jedinica vlast u Albaniji preuzeo Ahmed Zogu, zbacivši vladu Fana Nolija. Zogu je do tada bio emigrant u Jugoslaviji, primao je pomoć jugoslovenske vlade i važio za eksponenta Beograda, ali je kao predsednik republike 1926. s Italijom zaključio Tiranski pakt, kojim je priznao italijanski protektorat nad Albanijom. Za kralja Albanije Zogu Prvi proglasio se 1928, a kad je 1939. fašistička Italija napala njegovu zemlju, pobegao je i 1961. umro u izgnanstvu.

1925. - Turska službeno počinje s korištenjem Gregorijanskog kalendara.

1941. - Suočen s napredovanjem japanskih snaga u Drugom svetskom ratu ka Manili, američki general Daglas Makartur proglasio je filipinsku prestonicu 'otvorenim gradom'. Uprkos tome u Manili su 1941, 1942. i 1945. vođene teške borbe američkih i japanskih jedinica, tokom kojih su porušeni mnogi delovi grada.

1941. - Predsednik SAD-a Franklin D. Roosevelt potpisuje zakon kojim četvrti četvrtak novembra označava Dan zahvalnosti u SAD-u.

1943. - Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu potopila 'Šarnhorst', poslednji veliki nemački bojni brod.

1944. - 'Staklena menažerija', komad Tenesi Vilijamsa, premijerno je izveden u Čikagu.

1944. - U Drugom svetskom ratu Treća armija Džordža S. Pattona razbija okruženje američkih snaga u Bastogneu, Belgiji.

1963. - Počinje Beatlemania na međunarodnom nivou objavljivanjem pesama Bitlsa 'I Want to Hold Your Hand' i 'I Saw Her Standing There' u SAD-u.

1968. - U Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni su amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Pokrajini Kosovo i Metohija uveden je naziv Kosovo.

1971. - U znak protesta zbog američkog angažovanja u Vijetnamu, 16 američkih ratnih vetarana Vijetnamskog rata okupiralo je Statuu slobode u njujorškoj luci.

1972. - Umro je Hari Truman, predsednik SAD 1945-1953. Za predsednika je izabran nakon smrti Frenklina Rozevelta. Učesnik je Potsdamske konferencije, a avgusta 1945, po njegovom nalogu na Japan je bačena atomska bomba. Godine 1947. uveo je doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim revolucionarnim pokretima, a njegova administracija je iste godine sačinila Maršalov plan o posleratnoj obnovi Evrope. Doneo je zakon protiv radničkih sindikata i osnovao Komisiju za ispitivanje protivameričke delatnosti čiji se rad pretvorio u 'lov na veštice' - makartizam. Uveo je SAD u Korejski rat.

1973. - Premijerno prikazan horor film Isterivač đavola.

1975. - Letom na liniji Moskva-Alma Ata, 'Tupoljev-144' je postao prvi supersonični avion u svetu u redovnom saobraćaju.

1976. - Osniva se Komunistička stranka Nepala.

1979. - Sovjetske trupe zauzele predsedničku palaču u Kabulu.

1982. - Titulu osobe godine Time časopisa po prvi put dobija lični računar (PC).

1983. - Umro je španski slikar, vajar i keramičar Huan Miro, koji je, kad se pobunio protiv klasičnog oblikovanja sveta i života, izgovorio čuvenu rečenicu: 'Treba ubiti slikarstvo'. Studirao je u Barseloni, a od 1919. živio je u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, a od 1924. izgradio je sopstveni stil - jedan od vrhunskih dometa nadrealizma. Njegovo slikarstvo zasniva se na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji prikazuju podsvesne predstave nekih primarnih i elementarnih životnih stanja.

1989. - Rumunski Front nacionalnog spasa naimenovao novu vladu s Jonom Ilijeskuom na čelu, dan posle pogubljenja Nikolae Čaušeskua.

1990. - Skupština Slovenije proglasila samostalnost te republike, nakon plebiscita 23. decembra na kome se 86 odsto glasača izjasnilo za nezavisnu slovenačku državu.

1990. - Gari Kasparov je pobedio Anatolija Karpova i zadržao titulu prvaka sveta u šahu.

1991. - U Alžiru su održani prvi višepartijski parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti od Francuske 1962.

1991. - Sastaje se Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza i službeno ukida SSSR.

1991. - Pištolj Džeka Rubija kojim je ubijen Hari Li Osvald, atentator na predsednika Kenedija, prodat je na aukciji za 220.000 dolara.

1994. - Napadom komandosa na oteti francuski putnički avion na aerodromu u Marseju oslobođeno je 239 putnika i članova posade koje su islamski teroristi držali kao taoce posle otmice 24. decembra u Alžiru. Komandosi su ubili svu četvoricu terorista.

1996. - Početak najvećeg štrajka u istoriji Južne Koreje.

1997. - Eruptira vulkan Soufriere Hills na ostrvu Montserrat stvarajući mali cunami.

1998. - Bivši lideri Crvenih Kmera Kije Sampan i Nuon Čea predali su se kambodžanskoj vladi. Za vreme režima Crvenih Kmera sredinom sedamdesetih godina 20. veka u Kambodži je ubijeno ili je umrlo od gladi i bolesti 1,7 miliona ljudi.

1998. - Irak najavljuje da planira pucati na američke i britanske ratne avione koji patroliraju na severnim i južnim zonama zabrane letenja.

1999. - Oluja Lothar razara Centralnu Evropu ubivši 137 osobu i nanosivši štetu od 1,3 milijarde dolara.

2000. - U požaru u diskoteci u kineskom gradu Liojangu život je izgubilo 311 ljudi.

2001. - Izraelski ministar odbrane Bendžamin Ben-Elizer izabran je za predsednika Laburističke partije.

2003. - U zemljotresu jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio iranski grad Bam, poginulo je oko 30.000 ljudi.

2004. - Zemljotres magnitude 9,3 pravi cunami i razara područja u Šri Lanci, Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Malaziji, Maldivima kao i raznim drugim područjima oko oboda Indijskog okeana. Usmrćeno je preko 230.000 osoba.

2004. - Narandžasta revolucija - Pod teškim međunarodnim nadzorom održava se konačni krug izbora u Ukrajini.

2006. - Eksplodira naftovod u Lagosu, Nigeriji. Poginulo oko 260 osobe.

2006. - Umro je Džerald Ford, političar i državnik, prvi američki potpredsednik u istoriji te zemlje koji je nasledio funkciju šefa države pošto je dotadašnji predsednik Nikson podneo ostavku zbog afere Votergejt (1974). Ford nije nikada izabran za predsednika, a na izborima 1976. godine, na čelo države je došao demokrata Džimi Karter.

2012. – Kina je pustila u saobraćaj najdužu liniju superbrze pruge u svetu od Pekinga do Guangdžoua na jugu zemlje, koju voz pređe za oko osam sati. Linija je duga 2.298 kilometara, ima 35 stanica, a prosečna brzina voza je 300 kilometara na sat.

2014. - Ukupno 7.693 osobe umrle su od ebole od 19.695 incifiranih u tri zemlje zapadne Afrike, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija.



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti Balkana i SvetaNajnovije Vesti - Balkan i Svet
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Testiranje Refleksa
Mesec i Njegove Mene
Testirajte Reflekse