■ 37. - Rođen
je rimski car Lukije Domicije Ahenobarbus, poznat kao Klaudije Kajsar
Avgust Germanik Neron, jedan od najizopačenijih vladara u rimskoj
istoriji. Njegova se umerena vladavina od 54. kasnije pretvorila u
nečuveni teror koji je kulminirao požarom Rima (64). Izvršio je
samoubistvo 68. nakon što ga je Senat proglasio neprijateljem rimskog
naroda i osudio na smrt.
■
1640. - Grof od Braganza krunisan kao Huan IV, prvi portugalski kralj
posle šezdesetogodišnje španske vladavine i prvi iz dinastije Braganza
koja je vladala Portugalom do 1910.
■
1675. - Umro je Jan Vermer van Delft, holandski slikar, intimist.
Majstor u slikanju svetla, izradio je svega oko 40 slika, ali se ubraja
u najveće umetnike sveta. Pretežno je radio figure u enterijeru.
Matematička tačnost kompozicionih kretanja, blistav plemeniti kolorit
dragocenih odnosa, svetlost i prostor koji obavija svaki predmet,
oduhovljen slikarskom materijalizacijom, prevode poetsku ozarenost
tihog spokojstva malog čoveka i njegove svakodnevice, otkrivajući je
kao fragment univerzalne harmonije. Dela su: 'Žena s pismom', 'Čas
muzike', 'Devojka sa đerdanom', 'U ateljeu' i svega dva pejzaža, među
najlepšima u evropskom slikarstvu - 'Pogled na Delft' i 'Uličica u
Delftu'.
■
1711. - U Kopenhagenu izbila epidemija kuge, od koje je umrlo više
hiljada ljudi.
■
1801. - Odmetnuti janičari, koje su predvodile četiri beogradske dahija
Aganlija, Kučuk-alija, Fočić Mehmed-aga i Mula Jusuf, ubili beogradskog
valiju Hadži Mustafa-pašu i zaveli teror u Beogradskom pašaluku.
Nasilje ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka 1804.
■
1806. - Francuske trupe pod komandom Napoleona Bonaparte ušle u
Varšavu.
■
1832. - Rođen je Aleksandar Gistav Ajfel, francuski inženjer koji je
konstruisao veći broj gvozdenih mostova i čuvenu Ajfelovu kulu u Parizu
(za svetsku izložbu 1889.) visoku 320 metara, čelične konstrukcije.
■
1840. - Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen
u 'Dom invalida' u Parizu, 19 godina posle njegove smrti u izgnanstvu
na ostrvu Sveta Jelena.
■
1852. - Rođen je Antoin Bekerel, francuski fizičar, nobelovac i jedan
od otkrivača radioaktivnosti. Njemu u čast merna jedinica za
radioaktivnost nazvana je 'bekerel'.
■
1854. - U Filadelfiji je upotrebljena prva mašina za čišćenje
ulica.
■
1859. - Rođen je Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika
esperanta. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr
Esperanto - onaj koji se nada. Ovaj jezik nije postao
međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali
je najvažniji i najrašireniji od svih veštačkih jezika.
■ 1874.
- Vladar Sendvičkih ostrva - sadašnji Havaji, Dejvid Kalakua postao
prvi vladajući kralj koji je - na poziv predsednika Simpsona Granta -
posetio SAD.
■
1890. - Ubijen poglavica indijanskog plemena 'Sijuks' Bik Koji Sedi,
koji je predvodio indijanska plemena u bici kod Litl Big Horna 1876.
protiv američke Sedme konjičke divizije, pod komandom Džordža Kastera.
■
1891. - Amerikanac Džejms Najsmit izmislio je novu igru - košarku.
Košarka je zamišljena kao sportska igra između dve ekipe sa po 12
igrača, od kojih u igri učestvuje samo pet. Tokom cele utakmice, koja
traje dva puta po 20 minuta efektivne igre, dozvoljava se neograničena
zamena igrača. Cilj je ubaciti loptu u protivnički koš. Prvo američko
prvenstvo u košarci održano je 1897. godine, a prva međunarodna
utakmica u Ervopi 1919, između Francuske i Italije. Kod nas se košarka
prvi put pojavila 1923. godine preko izaslanika Crvenog krsta,
Amerikanca Vilijama Vilanda, ali se razvila tek posle Drugog svetskog
rata.
■ 1897.
- Umro je francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama
Tartarena Taraskonca, remek-dela francuske humorističke proze. Bio je
naturalista, ali se odlikovao toplinom u razumevanju ljudske nesreće,
nenametljivim humanizmom i izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane,
drame i novele. Dela su mu: 'Pisma iz mog mlina', 'Tartaren
Taraskonac', 'Nabob', 'Safo', 'Numa Rumestan', 'Kraljevi u izgnanstvu',
'Besmrtnik'.
■
1904. - Upućen je prvi poziv hitnoj pomoći u Beogradu. Srpsko lekarsko
društvo je posle jedne saobraćajne nesreće odlučilo da u Beogradu
organizuje 'stalno dežurstvo lekara koji će u svako doba dana i noći
ići kolima da ukazuju prvu i najpotrebniju pomoć'.
■
1914. - Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu završena Kolubarska
bitka. Pobeda za koju izuzetne zasluge pripadaju komandantu Prve
armije, generalu Živojinu Mišiću, podigla ugled Srbije među saveznicima
i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.
■
1938. - Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo ruski pilot
Valerij Čkalov. 1937. preleteo Severni pol, bez spuštanja od Moskve do
Vankuvera, 12.000 kilometara, za 64 časa i 25 minuta, što je priznato
kao svetski rekord leta na daljinu.
■
1939. - U Atlanti je održana premijera filma 'Prohujalo sa vihorom',
ekranizacija istoimenog romana Margaret Mičel o istoriji američkog
građanskog rata sa stanovišta buržoazije sa Juga.
■
1961. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija odbacila sovjetski
predlog o premu NR Kine u svetsku organizaciju.
■
1961. - Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman, organizator i
izvršilac genocida Jevreja u Drugom svetskom ratu, osuđen na smrt u
Jerusalimu, a potom obešen. Posle rata pod lažnim imenom živeo u
Argentini do 1960, kada su ga otkrili i uhapsili pripadnici izraelske
tajne službe.
■
1964. - Kanada je usvojila svoju zvaničnu zastavu sa listom javora.
■
1965. - Američki svemirski brodovi 'Džemini 6' i 'Džemini 7' ostvarili
prvi kosmički susret i napravili dve kružne putanje leteći jedan pored
drugog.
■ 1966.
- Umro je američki režiser Volt Dizni (Walt Disney), autor stripova,
filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik
29 Oskara. Put ka slavi otvorio mu je krajem '20-tih godina 20. veka
lik Miki Mausa. Iz Diznijevih studija kasnije su izašli crtani filmovi
poznati širom sveta: 'Snežana i sedam patuljaka', 'Pepeljuga', 'Petar
Pan', 'Bambi', 'Pinokio', 'Alisa u zemlji čuda'.
■
1970. - Sovjetski vasionski brod 'Venera 7' spustio se na planetu
Veneru i počeo da šalje signale.
■ 1970.
- U Beogradu je umro srpski slikar Leonid Šejka. Bio je član grupe
'Mediala', bavio se i likovnom eseistikom.
■ 1978.
- Predsednik SAD Džimi Karter saopštio da će njegova zemlja od 1.
januara 1979. uspostaviti diplomatske odnose s Kinom i prekinuti odnose
s Tajvanom.
■ 1989.
- Skupština Paname za premijera imenovala generala Antonija Norijegu,
bivšeg štićenika SAD, i proglasila da je Panama 'u ratnom stanju' sa
SAD.
■
1991. - Oko 500 ljudi izgubilo život kada je feribot 'Salem ekspres'
udario, ispred egipatske luke Safaga, u koralni greben i potonuo.
■
1992. - Vlada SAD optužila američkog velemajstora i neporaženog prvaka
sveta u šahu Bobija Fišera da je igranjem meča s bivšim svetskim
prvakom Borisom Spaskim prekršio ekonomske sankcije protiv Savezne
Republike Jugoslavije. Fišer je prethodno javno ismejao takav
nagoveštaj i doslovno pljunuo na tekst optužbe. Meč je odigran u
Beogradu i na Svetom Stefanu - u Crnoj Gori.
■
1995. - Posle 36 godina zabrane, časopis 'Playboy' ponovo se pojavio u
slobodnoj prodaji u Irskoj.
■
1996. - Pod snažnim pritiskom svakodnevnih protesta građana zbog
falsifikovanja izbornih rezultata, opštinski sud u Nišu potvrdio pobedu
opozicione koalicije 'Zajedno' u drugom krugu izbora za lokalne organe
uprave, 17.11.
■
1999. - Šef UNMIK-a Bernar Kušner potpisao, u Prištini, sporazum s
predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog
administrativnog veća Kosova. Srbi sa Kosova odbili da potpišu
sporazum, ali su kasnije delegirali svog predstavnika u to telo.
■
2000. - Zatvorena nuklearna centrala u Černobilu u Ukrajini u kojoj je
krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale izazvavši najtežu
nuklearnu katastrofu od početka upotrebe nuklearnih centrala.
■
2001. - Krivi toranj u Pizi u Italiji ponovo otvoren za posetioce,
posle 12 godina pauze zbog sanacije.
■
2002. - Posmatrači UN zvanično okončali misiju na Prevlaci, početu u
martu 1992, i predali vlastima Hrvatske kontrolu nad tim poluostrvom.
■
2005. - U Iraku su održani prvi slobodni parlamentarni izbori od pada
Sadama Huseina, 2003. godine.
■
2010. - Umro je poznati američki režiser Blejk Edvards koji je režirao
kultne filmove 'Doručak kod Tifanija', serijal 'Pink Panter', 'Viktor i
Viktorija' i brojna druga ostvarenja. Bio je scenarista, producent i
glumac.
■
2013. - Umrla je Džoan Fontejn, britanska filmska i pozorišna glumica,
holivudska zvezda i dobitnica Oskara, poznata po ulogama u filmovima
'Rebeka' i 'Sumnja' Alfreda Hičkoka.
■
2016. - Međunarodna telekomunikaciona unija dodelila trocifreni pozivni
broj +383 Kosovu. Kompaniji MTS d.o.o iz Srbije Regulatorna agencija za
telekomunikacije Kosova dodelila je privremenu dozvolu za mobilnu
telefoniju i licencu za usluge fiksne telefonije na Kosovu.
� Klik
Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik -
Brisanje

Najnovije
Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte
i ostale super zanimljive rubrike na sajtu