Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Kratke Vesti
Omiljeno na sajtu

Kratke Vesti Evropa
Kratke Vesti Balkan
Kratke Vesti Sport
Ostali zanimljivi tekstovi na sajtuOstali zanimljivi tekstovi na sajtu

Desilo Se u Ovaj Dan - 03. Decembar

   Šta se sve događalo i koji važni događaji su se desili na ovaj dan, 03. decembra! Šta se sve nekada dešavalo trećeg decembra, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
311. - Umro je Dioklecijan, bio je rimski car. U Splitu, u Hrvatskoj nalazi se njegova palata.

1368. - Rođen je Karlo VI Ludi, francuski kralj.

1447. - Rođen je Bajazid II, sultan Osmanlijskog carstva.

1586. - Ser Tomas Heriot doneo je krompir u Englesku iz Kolumbije.

1621. - Galileo Galilej usavršio je teleskop.

1694. - U Engleskoj usvojen zakon prema kojem će Parlament biti biran svake treće godine.

1800. - Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka.

1808. - Madrid se predao snagama francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte.

1810. - Britanija preotela od Francuske ostrva Mauricijus i Reunion.

1828. - Endru Džekson izabran je za sedmog predsednika SAD-a.

1857. - Rođen je engleski pisac poljskog porekla Teodor Jozef Konrad Korženovski, poznat kao DŽozef Konrad, čija se dela odlikuju ironičnim pesimizmom, gorčinom, ironijom, fatalizmom, etičkim idealizmom i bogatom pesničkom simbolikom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice 20 godina je plovio morima, pa je dosta opisivao život pomoraca i borbu čovjeka i mora. Dela su mu: romani 'Lord DŽim', 'Tajfun', 'Nostromo', 'Tajni agent', 'Pod zapadnim očima', 'Pobjeda', uspomene 'Ogledalo mora'.

1883. - Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina XX veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.

1894. - Rođen je indijski državnik Radžendra Prasad, prvi predsednik nezavisne Indije od 1950. do 1963. godine.

1906. - Osnovan je italijanski fudbalski klub Torino FC.

1910. - U Parizu prvi put prikazana neonska lampa koju je izumeo francuski fizičar Žorž Klod.

1912. - Turska, Bugarska, Srbija i Crna Gora sklopile primirje u Prvom balkanskom ratu. Rat nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno 23. aprila, kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

1914. - U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije, general Živojin Mišić, odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i Odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode.

1915. - Srpska vojska praćena izbeglicama počela je u Prvom svetskom ratu povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, u kojem je od gladi i bolesti umrlo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.

1917. - Predsednik SAD Vudro Vilson u Prvom svetskom ratu zatražio od Kongresa da objavi rat Austro-Ugarskoj.

1918. - Zamenik načelnika italijanske Vrhovne komande general Pjetro Badoljo podnio Vladi Memorandum o akciji za razbijanje tek proglašene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je naglasio da su uslovi za unutrašnje sukobe izvanredni i da ih samo treba aktivirati, 'svim mogućim sredstvima'. Memorandum je prihvaćen i godinama je bio osnov politike Rima prema Jugoslaviji, naročito od dolaska na vlast fašističkog diktatora Benita Musolinija.

1919. - Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara XIX veka.

1923. - Rođena je je Marija Kalas, operska pevačica, sopran, grčkog porekla. Karijeru je započela 1947. nastupivši na najvećim svetskim operskim pozornicama u ulogama dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. Veliki glasovni raspon i sugestivna gluma - doprineli su njenoj svetskoj slavi.

1930 .- Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar najznačajniji predstavnik francuskog 'Novog talasa' koji je filmovima 'Do poslednjeg daha' iz 1959. godine i 'Prezir' iz 1963. godine napravio revoluciju u filmskoj istoriji.

1931. - Usvojen Vestminsterski statut, prema kojem su dominioni Velike Britanije stekli potpunu zakonodavnu nezavisnost.

1944. - U Atini izbio građanski rat između Vlade, koju je podržavala Velika Britanija, i Fronta nacionalnog oslobođenja. Mir postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su se predstavnici Vlade i EAM-a sporazumeli da plebiscitom bude određen oblik vladavine u Grčkoj.

1947. - Komad Tenesi Vilijamsa 'Tramvaj zvani želja' premijerno je izveden u Njujorku.

1952. - Umro je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana Skerlića, objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u 'Srpskom književnom glasniku'. U Drugom svetskom ratu bio je ministar u jugoslovenskoj emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i jedno vreme bio je potpredsednik vlade, ali je ubrzo odstranjen iz političkog života, budući da je komunistički režim Josipa Broza sprovodio parlamentarnu demokratiju kao formu bez ikakvog sadržaja.

1952. - Generalna skupština UN prihvatila predlog Indije o uspostavljanju primirja u Koreji.

1961. - Anton Geesink je prvi nejapanac koji je postao svetski prvak u džudou.

1962. - Edit Sparlok Sampson stupila na dužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja na mestu sudije u SAD.

1962. - Teška magla koja je London prekrivala četiri dana uzrokovala smrt trovanjem sumpor dioksidom velikog broja ljudi.

1967. - Južnoafrički hirug Kristijan Barnard u bolnici 'Grote Šur' u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine izvršio transplantaciju srca. Pacijent Luis Vaškanski potom, sa srcem jedne 25-godišnje devojke stradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

1971. - Počeo indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1973. - Svemirska letelica Pioneer 10 poslala prve detaljne snimke Jupitera.

1975. - U Laosu vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

1978. - Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta, koja je 1921. započela karijeru u Beogradu kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši na prečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru najviše je obeležila nenadmašna interpretacija Živke u 'Gospođi ministarki' Branislava Nušića.

1984. - U Viskonsinu u SAD-u venčali su se najstariji mladoženja na svetu, Hari Stivens, star 103 godine, i njegova nevesta Telma Lukas, 83 godine stara.

1984. - Katastrofa u indijskom gradu Bhopalu: Istiecanje smrtonosnog plina iz pogona američke kompanije 'Union Carbide' za izradu pesticida usmrtilo je 4,000 stanovnika grada a još stotine hiljada su povređene.

1989. - Posle pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

1991. - Generalna skupština UN izabrala Butrosa Galija, dotadašnjeg potpredsednika egipatske Vlade, za generalnog sekretara UN. On je nasledio Peruanca Havijera Pereza de Kueljara i tu dužnost obavljao do 1997. godine.

1991. - Rusija priznala nezavisnost Ukrajine, a ruski predsednik Boris Nikolajevič Jeljcin zauzeo se za što brže normalizovanje odnosa Rusije i Ukrajine.

1995. - Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979, kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.

1997. - U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja, među kojima SAD, odbile da se priključe sporazumu.

2000. - U Čikagu je umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama 'Eni Alen'.

2001. - Vlasti Saudijske Arabije prvi put odobrile ženama da imaju lična dokumenta.

2001. - Umro je Gerhard Rigner, autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.

2003. - Umro je britanski glumac Dejvid Hemings poznat po ulogama u kultnim filmovima 'Uvećanje' i 'Barbarela'.

2005. - U Beogradskom Domu omladine osnovan je lokalni ogranak Vikimedijine zadužbine (Wikimedia Foundation) - Wikimedia Srbije i Crne Gore, kao peti ogranak u svetu.

2006. - Predsednik Venecuele Ugo Čavez ponovo pobedio na predsedničkim izborima.

2008. - Popularni pevač Ruande Simon Bikindi osuđen je pred Međunarodnim sudom u Aruši na 15 godina zatvora, zato što je u svojim pesmama podsticao na genocid u toj zemlji. Prema podacima UN, od aprila do jula 1994, ubijeno je oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjinske zajednice Tutsa i umerenih Huta.

2009. - U samoubilačkom napadu u hotelu u Mogadišu poginule su 22 osobe, među kojima tri ministra prelazne somalijske vlade. Somalija je bez stabilne vlade skoro dve decenije, a mirovne snage Afričke unije angažovane su zbog skoro svakodnevnih napada islamskih ekstremista.

2013. - Američki federalni sud odobrio je gradu Detroit zašititu od poverilaca i na taj način omogućio najveći banrokrot u javnom sektoru u istoriji SAD.

2016. - Urna s pepelom bivšeg kubanskog lidera Fidela Kastra stigla je u Santijago de Kubu gde je pre više od 60 godina počela Kubanska revolucija. Povorka s urnom je stigla na konačno počivačlište posle četiri dana putovanja takozvanim 'karavanom slobode', tragom puta koji su Kastro i njegove pristalice prešle posle pobede snaga diktatora Batiste 1959. godine.

2017. - SAD su donele odluku da se povuku iz sporazuma UN o međunarodnoj pomoći migrantima i izbeglicama, smatrajući da taj sporazum nije skladu sa politikom SAD prema migracijama.



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti Balkana i SvetaNajnovije Vesti - Balkan i Svet
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana
Testiranje Refleksa
Mesec i Njegove Mene
Testirajte Reflekse