■ 452. - Hunski kralj Atila, zvan Bič Božiji, izvršio je invaziju na Italiju.
■ 518. - Umro je Anastasije I, istočnorimski - vizantijski car, veliki reformator vizantijskog novčanog i fiskalnog sistema.
■ 632. - U Medini je umro Abul Kasim Muhamed, osnivač islama, monoteističke religije zasnovane na 'Kuranu'. Sproveo je političko i versko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju prema Istoku i prema Zapadu.
■ 1492. - Umrla je Elizabeth Woodville, engleska kraljica.
■ 1624. - Snažan zemljotres pogodio Peru.
■ 1625. - Rođen je Giovani Domenico Cassini, francuski astronom, matematičar i inženjer italijanskog porekla.
■ 1671. - Rođen je Tomaso Albinoni, italijanski kompozitor.
■ 1695. - Umro je holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens. Otkrio je 1655. Saturnov prsten i jedan njegov satelit, objasnio način prostiranja svetlosti (Hajgensov princip) i konstruisao časovnik sa klatnom.
■ 1745. - Rođen je Caspar Wessel, danski matematičar.
■ 1786. - U Njujorku je prodat prvi komercijalno napravljen sladoled. Inače, sladoled je poslastica poreklom sa istoka; ideju o pravljenju sladoleda je odatle čuveni mletački istraživač preneo u Evropu, a kasnije je u SAD-u otvorena prva fabrika za proizvodnju sladoleda.
■ 1795. - Umro je Luj XVII, kralj Francuske.
■ 1809. - Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn, autor dela 'Zdrav razum' i 'Američka kriza' u kojima je podržao 'Deklaraciju nezavisnosti' američkih kolonija.
■ 1810. - Rođen je Robert Šuman, nemački kompozitor i jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Ističe se kao muzički liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis 'Neue Zeitschrift fur Musik', u kom je vodio odlučnu borbu protiv negativnih pojava i konzervatizma u muzici svoga vremena. Dela su: solo pesme (ciklusi 'Pesnikova ljubav', 'Ljubav i život žene'), klavirske kompozicije 'Karneval', 'Simfonijske etide', 'Dečje scene', koncerti za klavir, za violončelo i orkestar, simfonije, kamerna muzika i dr.
■ 1824. - Noah Cushing iz Kvebeka patentirao je veš mašinu.
■ 1837. - Rođen je Ivan Kramskoj, ruski slikar.
■ 1845. - Umro je Andrew Jackson, američki vojskovođa, političar i državnik.
■ 1846. - Umro je Rodolphe Topffer, švajcarski pisac, ilustrator i karikaturist, 'otac stripa'.
■ 1867. - Rođen je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton i industrijski građevinski materijal. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel 'Imperijal' u Tokiju.
■ 1871. - Austrougarski car Franc Jozef I objavio odluku o ukidanju Vojne krajine. Odluka sprovedena 1873. Krajina bila austrijski granični pojas prema Turskoj, po uspostavljanju Austrougarske monarhije. Po uvođenju opšte vojne obaveze izgubila vojni značaj.
■1876. - Umrla je francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ('Indijana', 'Lelija', 'Đavolja bara', 'Majstori trubači', 'Povest mog života'). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.
■ 1883. - Francuska uspostavila kontrolu nad Tunisom, svojim protektoratom od 1881. Tunis stekao nezavisnost 1956.
■ 1884. - Na predlog Mihovila Pavlinovića Dalmatinski sabor donio odluku da se sa strankama razgovara na hrvatskom jeziku i da nitkog se ne smije primiti u državnu službu ako uz talijanski jezik ne dokaže i poznavanje hrvatskoga jezika.
■ 1885. - Rođen je Karl Genzken, nacistički fizičar.
■ 1889. - U Los Anđelesu je počela sa radom prva žičara.
■ 1902. - Juraj Biankini u Dalmatinskom saboru zahtijevao da se prihvati zakon po kojemu bi privatne dečje vrtiće i pučke škole smela pohađati samo deca kojoj je materinji jezik onaj koji se u tim privatnim školama uči i podučava; cilj zakona bio je sprečiti da talijanska Lega Nazionale uz pomoć iredentističkog društva Dante Alighieri širi mrežu vrtića i škola. Austrijske vlasti protivile su se primeni ovog zakona, u duhu suradnje s autonomašima.
■ 1916. - Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.
■ 1921. - Rođen je indonežanski general i diktator Suharto. Uz pomoć vojske 1967. je postao premijer preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. Od 1968. je predsednik Indonezije do 1998. kada pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira biva prinuđen da podnese ostavku.
■ 1922. - U Sabornoj crkvi u Beogradu venčali su se kralj Aleksandar Karađorđević i rumunska princeza Marija (kći rumunskog kralja Ferdinanda I i Marije, princeze od Saks-Koburg-Gota). Prvi kum im je bio engleski kralj Džordž, kojeg je zastupao njegov sin Albert, a drugi kum - knez Arsen Karađorđević.
■ 1925. - Rođen je Barbara Buš, bivša američka prva dama, žen predsednika Buša.
■ 1929. - Margaret Bondfild postavljena za ministra rada, kao prva žena u vladi u istoriji Velike Britanije.
■ 1937. - U Beogradu su održane antifašističke demonstracije radnika i studenata povodom dolaska šefa nemačke diplomatije Konstantina fon Nojrata; tokom protesta, policija je uhapsila mnoge demonstrante. Nojrat je posetio Mađarsku, Jugoslaviju i Bugarsku da bi ojačao nemački uticaj i zbližio Jugoslaviju i Mađarsku radi izolovanja Čehoslovačke.
■ 1940. - Nemačke krstarice Šarnhorst i Gnajsenau u Drugom svetskom ratu potopile britanski nosač aviona Glorijus i razarače Ardent i Akasta. Poginulo više od 1.500 ljudi.
■ 1940. - Otkriven je neptunijum, veštački radioaktivni hemijski element pod rednim brojem 93.
■ 1941. - Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske u izvršile invaziju na Siriju da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine.
■ 1942. - Japanske podmornice bombardovale najveći australijski grad Sidnej.
■ 1943. - Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović - Alas, osnivač Beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dečak je izučio ribarski zanat kod beogradskog alasa Gašpara Čuklje, potom položio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak Mika Alas. Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primenjene matematike, matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela su: 'Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina', 'Elementi matematičke fenomenologije', 'Fenomenološko preslikavanje', 'Predavanja o matematičkim spektrima', putopis 'Kroz polarnu oblast', popularno napisan roman 'Jegulje'.
■ 1944. - Poginula Milica Pavlović Dara, narodni heroj Jugoslavije.
■ 1946 - Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. ('Tkači', 'Pred zoru', 'Luda u Hristu Emanuel Kvint', 'Dabrovo krzno', 'Ifigenija u Delfima').
■ 1949. - Džordž Orwell objavljuje roman '1984.'.
■ 1955. - Rođen je Tim Berners-Li, engleski pionir interneta.
■ 1956. - U Argentini je osnovan Hrvatski oslobodilački pokret.
■ 1965. - Armija SAD u Južnom Vijetnamu dobila ovlašćenje da preduzima ofanzivne operacije.
■ 1966. - Tornado je uništio mesto Topeka u Kansasu. 16 ljudi je poginulo, na stotine ranjeno.
■ 1968. - Uhićen je Džejms Earl Ray, optužen za ubojstvo Martina Luthera Kinga mlađeg.
■ 1969. - U postavci grupe Rolling Stones dolazi do zamene - na mesto Briana Jonesa dolazi gitarista Mick Taylor.
■ 1986. - Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm izabran za predsednika Austrije. Bojkotovao ga je gotovo ceo svet.
■ 1987. - Novi Zeland prvi u svijetu zabranio nuklearne aktivnosti.
■ 1989. - Pomorski areholog dr. Robert Balard locirao je olupinu nemačkog bojnog broda Bizmark.
■ 1991. - Monika Seleš je pobedom nad Arančom Sančez Vikario (6:3,6:4) osvojila French Open.
■ 1992. - Vođena bitka za Žuč, za vrijeme opsade Sarajeva.
■ 1993. - U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske, šef francuske policije za vreme nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.
■ 1993. - Pripadnici Armije BiH izvršili pokolj u selu Maljinama kod Travnika, pri čemu je ubijeno 37 Hrvata.
■ 1995. - Grupa američkih marinaca uspešno okončala akciju spasavanja kapetana Skota O'Grejdija, čiji je avion F16 šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila vojska bosanskih Srba.
■ 1998. - Umro je nigerijski general Sani Abača, a vlast je preuzeo general Abdulsalam Abubakar, deveti vojni šef države u istoriji Nigerije.
■ 1998. - Umrla je Marija Rajhe, nemačka matematičarka i arheolog.
■ 2001. - Briselski sud proglasio krivim i zatražio doživotnu robiju za četiri osobe, među njima dve opatice, zbog zločina u Ruandi. Savet ministara Ruande saopštio je krajem 2000. da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.
■ 2001. - Umro je Branko Pleša, glumac i reditelj, profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu.
■ 2001. - U jednoj školi u Ikedi, u Japanu, duševno poremećen čovek nožem usmrtio osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio.
■ 2004. - Predsednik Kine Hu Đintao doputovao u posetu Poljskoj, prvu posetu nekog šefa kineske države Varšavi posle 55 godina.
■ 2006. - Francuskinja Rafaela le Guvelo je prva osoba koja je prešla Indijski okean na dasci. Ona je provela 60 dana na specijalno dizajniranoj dasci, dugačkoj sedam metara.
■ 2008. - Umro je Šaban Bajramović, najslavniji srpski romski pevač i kompozitor. Napisao je i komponovao oko 700 pesama, snimio 20 albuma i pedesetak singlova.
■ 2009. - Danci su se na referendumu izjasnili za promenu ustava koja omogućava da ženski naslednici krune imaju ista prava kao i muški naslednici za dolazak na tron.
■ 2012. - Generalna skupština UN izabrala je ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića za predsedavajućeg Generalne skupštine UN, na period od jedne godine.
■ 2014. - Na Kosovu održani prevremeni parlamentarni izbori na kojima je učestvovalo 30 političkih subjekata iz svih nacionalnih zajednica. U 38 opština glasalo se za 120 poslanika Skupštine Kosova. Pravo glasa na izborima imalo je 1.782.454 građana, od kojih oko 130.000 Srba.
■ 2015. - Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana dobila je 40,7 odsto glasova na parlamentarnim izborima. S obzirom da nije osvojila apsolutnu većinu vladajuća stranka je prinuđena da, prvi put u svojoj vladavini od 2002. godine, formira koalicionu vladu.
� Klik Gore na Sliku - Prikaz; � Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti - Balkan i Svet

Pogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu