Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Kratke Vesti
Omiljeno na sajtu

Kratke Vesti Evropa
Kratke Vesti Balkan
Kratke Vesti Sport
Ostali zanimljivi tekstovi na sajtuOstali zanimljivi tekstovi na sajtu

Desilo Se Na Današnji Dan - 04. Jun

   Šta se sve događalo i koji događaji su se desili na ovaj dan, 04. juna! Šta se sve nekada dešavalo četvrtog juna, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
470. pre nove ere - Rođen je Sokrat, slavni grčki filozof.

780. pre nove ere - Prvo potpuno pomračenje Sunca pouzdano su zabeležili Kinezi na današnji dan.

907. - Kraj dinastije T'ang u Kini.

1039. - Umro je Konrad II, nemački kralj i rimsko-nemački car.

1133. - Nemački kralj Lotar II krunisan je za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

1604. - Rođena je Claudia de Medici, austrijska hercoginja i tirolska kneginja.

1647. - Engleska vojska je uhapsila kralja Čarlsa I, nakon čega ga je revolucionarni sud osudio na smrt i dve godine kasnije pogubio.

1738. - Rođen je Džordž III, kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Brunzvik-Linberga.

1783. - Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

1784. - Gospođa Thible je prva žena koja je letela u balonu.

1798. - Umro je italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao nenadmašni ljubavnik.

1831. - Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

1859. - Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju. Najveći deo života proveo je u Beču, gde je umro 1957. Bio je izvanredan poznavalac slikarskog zanata i inspirisao se srpskom nacionalnom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika. Radio je i folklorne i istorijske kompozicije, uključujući 'Seobu Srba', 'Proglašenje Dušanovog zakonika', 'Takovski ustanak', 'Mačevanje', 'Kićenje neveste'.

1859. - Francuska vojska pod komandom Napoleona III je porazila austrijsku vojsku u bici kod Mađente.

1867. - Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Između dva svetska rata po njegovoj zamisli je izgrađena 'Manerhajmova linija' odbrane duž granice sa SSSR.

1876. - Umro je Abdul Aziz, osmanlijski sultan.

1878. - Velika Britanija s Otomanskim carstvom sklopila tajni sporazum protiv Rusije, na osnovu kojeg je Britanija okupirala Kipar, a zauzvrat se obavezala da pomogne Turcima u slučaju ruskog napada.

1884. - Rođen je srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se delima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje sveta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Prilikom povlačenja srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915, izvršio je samoubistvo. Pokušao je da stvori tzv. beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Dela su: romani 'Došljaci', 'Čedomir Ilić', zbirka pripovedaka 'Kad ruže cvetaju', crtice 'Pod životom', 'Vitae fragmenta'.

1896. - Američki pronalazač i industrijalac Henry Ford provozao se ulicama Detroita na 'kvadriciklu' - prvi model automobila.

1911. - Rođen je Milovan Đilas, partizanski komandant i najpoznatiji jugoslovenski disident.

1915. - Rođen je Modibo Keita, prvi predsednik afričke države Mali.

1916. - Rođen je Robert F. Furchgott, američki biohemičar.

1916. - Kod Lavova u Prvom svetskom ratu počela je Brusilovljeva ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom front i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe Centralnih sila i zarobio oko 400.000 vojnika.

1920. - U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor s Mađarskom oduzevši joj teritoriju u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

1940. - Britanska mornarica je završila sa evakuisanjem 234.000 engleskih i 112.000 francuskih vojnika iz Denkerka za samo šest dana, i to pored žestokih i neprekidnih nemačkih napada i bombardovanja. U operaciji je učestvovao veliki broj brodova i motornih čamaca svih kategorija.

1941. - Umro je bivši nemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svetski rat. Na presto nemačkog carstva stupio je 1888, a 1918. je, posle poraza Nemačke, primoran da abdicira i pobegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

1941. - Nacistička Nemačka i marionetska ustaška Nezavisna Država Hrvatska (NDH), na sastanku u Zagrebu u Drugom svetskom ratu, dogovorile se o iseljavanju u Srbiju oko 200.000 Srba. Bilo je to u duhu ustaške politike koja je prekrštavanjem i prisilnim iseljavanjem Srba i fizičkom likvidacijom Srba, Jevreja i Roma nastojala da od NDH stvori etnički čistu državu.

1942. - Počela četverodnevna bitka za pacifičko ostrvo Midway, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

1942. - Poginuo Reinhard Heydrich, nemački političar, pripadnik SS-a.

1943. - Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

1944. - Rim oslobođen od fašističke okupacije. Glavni zapovednik Wehrmachta u Italiji, Albert Kesselring, naredbom je povukao svoje jedinice. U grad je ušla američka 1. oklopna divizija.

1946. - General Huan Peron izabran je za predsednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, od kada je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo je izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron.

1964. - Svetska turneja Bitlsa otpočinje koncertom u Kopenhagenu, u Danskoj.

1970. - Britanski protektorat Tonga stekao je nezavisnost u okviru Komonvelta.

1971. - Umro je mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imre Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života ('Istorija i klasna svest', 'Razaranje uma', 'Mladi Hegel').

1975. - Rođena je Andželina Džoli, američka filmska i televizijska glumica, reditelj, manekenka i ambasador dobre volje Visokog komesarijata UN za izbjeglice. Proslavila se krajem 90-ih godina 20. veka glumeći akcionu junakinju Laru Kroft. Početak 2000-ih obeležila je veza i brak sa glumcem Bredom Pitom.

1976. - Rođen je Nenad Zimonjić, srpski profesionalni teniser, specijalizovan za igru parova. Osvojio je preko pedeset titula u muškoj i mešovitoj konkurenciji a 17.11.2008. je došao na prvo mesto ATP liste u konkurenciji parova.

1986. - Pred američkim sudom osuđen Jonathan Polard radi špijunaže u korist Izraela. Radio je za izraelski Mosad.

1989. - Kineske vlasti su rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

1989. - Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret 'Solidarnost' nadmoćno su pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj.

1989. - Gasovod pored Trans-sibirske pruge eksplodirao i zapalio dva putnička voza, u kojima je poginulo 575 i povređeno više od 600 ljudi.

1991. - Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.

1992. - Minirana je crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Srpskoj Varoši u Derventi. Crkva je bila izgrađena u periodu 1851-1855. i preživela je dva svetska rata.

1993. - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest 'zona bezbednosti' (Sarajevo, Tuzla, Žepa, Srebrenica, Goražde i Bihać) sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

1996. - Evropska raketa 'Arijana 5' eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.

2001. - Princ Gyanendra Bir Bikram postaje kralj Nepala.

2003. - U Obiliću na Kosovu u svojoj kući ubijena su tri člana porodice Stolić, supružnici Slobodan i Radmila i njihov sin Ljubinko. UNMIK ponudio 50.000 dolara nagrade za informacije koje bi dovele do hapšenja vinovnika tog zločina.

2003. - Hrvatska vlada je na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, koji je bio na snazi oko 12 godina.

2003. - Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao je vojnim udarom 1967.

2004. - U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi, poslednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto (Antonio de Curtis), Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

2006. - Pobedom na predsedničkim izborima, bivši predsednik Alan Garsia vratio se na političku scenu Perua, pošto je njegova vlada 1980-ih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, nasiljem pobunjenika i optužbama za zloupotrebu položaja.

2008. - Barak Obama proglasio pobedu na preliminarnim izborima Demokratske stranke za kandidata za predsednika SAD.

2009. - Organizacija američkih država - OAS ukinula suspenziju Kube i otvorila vrata njenom povratku u članstvo ove regionalne organizacije posle 47 godina.

2015. - Nakon što je donesena Uredba o imenovanju upravljačkih struktura u preduzećima, gde je Federacija većinski vlasnik, stranka DF napustila koaliciju s SDA i HDZ-om.

2017. - Sedam ljudi je poginulo i 48 povređeno u terorističkom napadu u centru Londona, za koji je odgovornost preuzela Islamska država.

2018. - Na parlamentarnim izborima u Sloveniji većinu (25 od 90 mesta u Parlamentu) dobila je Slovenačka demokratska stranka (SDS) Janeza Janše koji je imenovan za mandatara nove vlade. Slovenija je novu vladu dobla sredinom septembra, a nakon neuspeha SDS-a vladu je formiralo pet stranaka okupljenih u koaliciju oko Liste Marjana Šareca, novog slovenačkog premijera.



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Najnovije Vesti Balkana i SvetaNajnovije Vesti - Balkan i Svet
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana
Testiranje Refleksa
Mesec i Njegove Mene
Testirajte Reflekse