Home Dugme
Meni

Desilo Se Danas - 21. Februar

   Pogledajte događaje koji su se desili na današnji dan, 21. februara! Šta se sve nekada dešavalo dvadeset prvog februara, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
1431. - Počelo suđenje Ivani Orleanskoj, optuženoj kao lažni prorok, veštica i heretik.

1437. - U manastiru u Pertu u Škotskoj ubijen je škotski kralj Džejms I. Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

1513. - Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafaelo Santi njegove privatne odaje, a Bramante je obnovio crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

1598. - Boris Godunov krunisan za ruskog cara.

1613. - Zemski sabor je jednoglasno izabrao Mihaila I, sina moskovskog patrijarha Filareta za cara, čime je na vlast došla dinastija Romanov.

1677. - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu 'Etika', izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

1728. - Rođen je Petar III, ruski car.

1794. - Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik Meksika nekoliko puta između 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

1795. - Francuska Ustavom ustanovljava slobodu veroispovesti.

1804. - U Velsu je Ričard Trevetik provozao prvu lokomotivu.

1828. - U američkoj državi Džordžiji izašao je prvi broj prvog indijanskog časopisa na svetu - 'Cheerokee Phoenix'.

1836. - Rođen je francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Dela su mu: baleti 'Kopelija', 'Silvija', opera 'Lakme'.

1848. - U Londonu objavljen Manifest komunističke partije, koji su napisali Karl Marx i Friedrich Engels.

1851. - Umrla je engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu 'Frankeštajn ili moderni Prometej', napisanom u duhu 'gotskih' priča strave i užasa. Ostala dela su joj: romani 'Poslednji čovek', 'Lodor'.

1858. - Edvin Ti Holms instalirao je prvi električni alarm.

1866. - Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa (Vasermanova reakcija).

1874. - Benjamin Disraeli postaje britanski premijer.

1878. - U američkoj državi Konektikat izašao je prvi američki telefonski imenik, u kome se nalazilo 50 imena.

1885. - Rođen je francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porekla Aleksandar Žorž Gitri, poznat kao Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Dela su mu: komedije 'Noćni čuvar', 'Lepa svadba', operete 'Maskirana ljubav', 'Mocart', filmovi 'Kad bi Versaj progovorio', 'Roman jednog varalice'.

1885. - Osvećen je spomenik 'Vašington' u čast prvog američkog predsednika Džordža Vašingtona. Tri godine kasnije, spomenik je otvoren za javnost, a do danas je ostao najviša zgrada u Vašingtonu.

1887. - U SAD je otvorena prva bakteriološka labaratorija.

1888. - Umro je srpski novinar i publicista Mita Cenić, sledbenik Svetozara Markovića, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti. Kao student medicine, iz Francuske je proteran pod optužbom za pripremu atentata na kneza Milana Obrenovića, koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen na osam godina robije u teškim okovima. Po izlasku iz zatvora, pokrenuo je list 'Radnik', zatim 'Borbu', 'Istinu' i političko-književnu reviju 'Čas'.

1893. - Rođen je španski gitarista Andres Segovija najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

1903. - Rođena je američka spisateljica francuskog porekla Anais Nin. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Dela su mu: 'Požarne ljestve', 'Kuća incesta', 'Zavođenje Minotaura', 'Deca albatrosa', 'Špijun u kući ljubavi', 'Pod staklenim zvonom', 'Venerina delta' ...

1907. - Rođen je engleski pisac Visten Hju Odn. Vatreno je podržavao republikance u Španiji, a otadžbinu je napustio 1939. kao znak protesta zbog potpisivanja Minhenskog sporazuma s Adolfom Hitlerom i do 1972. je živio u SAD. Dela su mu: zbirke pesama 'Pesme', 'Govornici', 'Ples smrti', 'Gle, stranče', 'Drugo vreme', 'Novogodišnje pismo', 'Ahilov štit' ...

1911. - Japan i SAD potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priljev japanskih radnika u Ameriku.

1916. - Početak Verdenske bitke, u kojoj je poginulo više od 1.000.000 vojnika.

1921. - Reza Šah je preuzeo kontrolu nad Teheranom nakon uspešnog državnog udara.

1922. - Egipat dobio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

1924. - Rođen je zimbabveanski revolucionar i državnik Robert Gabrijel Mugabe, koji je posle sticanje nezavisnosti Zimbabvea 1980. postao prvi premijer te afričke zemlje. Prethodno je kao vođa partije ZANU predvodio najjači gerilski pokret u Rodeziji protiv režima bele manjine.

1925. - Izašao je prvi broj časopisa 'New Yorker'.

■ 1937. – Rođen je norveški kralj Harald V.

1941. - U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. 1923. dobio Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.

1943. - Britanski kralj Džordž VI dodelio Rusima odlikovanje 'Mač časti' za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

1947. - Američki pronalazač Edwin Herbert Land u New Yorku demonstrirao prvu instant kameru - Polaroid.

1952. - Održana 9. dodela 'Zlatnog globusa'.

1958. - Gamal Abdel Naser izabran za prvog predsednika Ujedinjene arapske republike, federacije Egipta i Sirije.

1961. - Osnovana je ruska agencija za štampu 'Novosti'.

1963. - SSSR poslao upozorenje Americi da bi napad na Kubu mogao da znači svetski rat.

■  1965. - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm X.

1972. - Richard Nixon posetio NR Kinu. Time je postao prvi američki predsednik koji je bio u NR Kini od njenog ustanovljavanja 1949.

1973. - Izraelski lovac je iznad Sinajske pustinje oborio libijski putnički avion, usmrtivši 108 osoba.
1974. - U Skupštini SFRJ usvojen novi Ustav kojim su definisane promene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike praktično postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi federacije, čime je njihova veza s Republikom Srbijom svedena na minimum.

1983. - U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Assam poginulo više od 800 ljudi.

1984. - Ruski pisac Mihail Šolohov preminuo je u 79. godini. Šolohov se najpre javio sa pričama i crticama iz kozačkog života kao vrstan poznavalac kozačkih običaja i psihe. Roman 'Tihi Don', na kojem je radio punih 15 godina, veličanstvena je epopeja iz života donskih kozaka 1912-1933, neobična slika revolucije viđena kroz tragičnu sudbinu Grigorija Melehova. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1965. godine. Ostala dela: 'Priče sa Dona', 'Azurna stepa', 'Uzorana ledina', 'Oni su se borili za otadžbinu'..

1987. - Sirijska vojska ulazi u Bejrut.

1991. - Umrla je engleska balerina Margot Fontejn jedna od najvećih balerina XX veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima 'Žizela', 'Labudovo jezero', 'Začarana lepotica', 'Žar ptica'. Gostovala je u Beogradu 1954.

1992. - Veće sigurnosti UN-a donelo Rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFRJ (UNPROFOR) s mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 'plavih šljemova' smešten je u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

1997. - Pristalice i simpatizeri srpske koalicije 'Zajedno', koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Tog dana skinuta zvezda - petokrake, simbol komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

1999. - Poseta indijskog premijera Atala Biharija Vadžpaija Pakistanu, prvog šefa vlade Indije susednoj zemlji posle deset godina, okončana je dogovorom dviju država da tešnje sarađuju radi rešenja spora u Kašmiru, smanjenja napetosti i rizika izbijanja međusobnog nuklearnog rata.

2001. - U Kandaharu, sedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dvema ženama optuženim za prostituciju.

2002. - Američki predsednik Džordž W. Buš doputovao u zvaničnu posetu Kini. To je prva poseta jednog američkog predsednika Kini posle 30 godina. Richard Nixon je poslednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj poseti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dviju država.

2003. - Izvršen neuspeli atentat na premijera Srbije, Zorana Đinđića, na auto-putu kod Beogradske arene.

2007. - U Beču su počeli finalni pregovori Beograda i Prištine o predlogu specijalnog izaslanika UN za status Kosova Martija Ahtisarija, koji su trajali do 2. marta i na njima nije došlo do približavanja stavova o statusu Kosova. I poslednja runda pregovora 10. marta u Beču, takođe je završena bez dogovora.

2008. - U Beogradu je ispred Skupštine Srbije održan miting 'Kosovo je Srbija' kojem je prema proceni policije prisustvovalo oko 150.000 građana. Po završetku mitinga grupe huligana kamenovale su diplomatska predstavništva, napale ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, Bajrakli džamiju, razbijali izloge i pljačkali prodavnice. U ambasadi SAD koja je zapaljena, stradala je jedna osoba.

2012. - Evropska unija je odobrila paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi evra kako bi se izbegao haotičan bankrot ove zemlje, nakon što je Atina prihvatila nepopularne mere štednje, a privatni vlasnici obveznica da preuzmu veće gubitke. I pored toga ministri finansija evro zone izrazili su duboku sumnju u sposobnost Grčke da se oporavi i izbegne bankrot na duži rok.

2015. - Umro je Holm Zundhausen nemački istoričar i profesor koji se bavio problemima srpske, jugoslovenske i balkanske istorije.

2017. - U neposrednom riziku od smrti je 1,4 miliona dece pošto glad preti delovima Južnog Sudana, Nigerije, Somalije i Jemena, prema podacima UNICEF.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana