Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Zanimljivosti Životinjskog Sveta - No 1

     Svadbeni put japanske jegulje, divovske pčele, cink - ubica u otrovu zvečarke, nokautirani pauk, pseće i ljudske godine, organizovana odbrana termita, spavanje ptica selica... Pred vama su zanimljive činjenice koje možda niste znali o životinjama, a neke od njih susrećete svakoga dana.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
    Posle svih ovih zanimljivosti iz životinjskog sveta shvatićete koliko su pojedine životinje posebne. Naučnici svakodnevno dolaze do različitih saznanja o životinjama, tako da uvek pred nas izlaze najneverovatnije činjenice o ovim divnim stvorenjima. Možda nešto od ovoga i znate, ali neke su činjenice zaista zadivljujuće.

 SVADBENI PUT JAPANSKE JEGULJE

   Biolozi koji su se specijalizovali za morske ribe i životinje otkrili su dvadesetih godina prošlog veka da jegulje iz evropskih i severnoameričkih slatkih voda odlaze na svadbeni put preko čitavog Atlantskog okeana, da bi se u Sargaskom moru, južno od Bermudskih ostrva, izmrestile i tu uginule. Od tog vremena oni su sve do nedavno tragali da otkriju kuda na svoj svadbeni put i mrešćenje putuju takozvane japanske jegulje, Anguillidae japonica, koje do mrešćenja žive u azijskim slatkim vodama.
    Japanski biolog Kacumi Cukamoto i njegove kolege sa tokijskog univerziteta preduzimali su u potrazi za mestom mrešćenja japanskih jegulja četiri ekspedicije, ali su tek na petoj takvoj ekpediciji na naučnom brodu Hakubo-Maru, uspeli da otkriju mesto njihovog mrešćenja. Kao i druge jegulje u svetu i ove japanske su sve do vremena za mrešćenje živele u potocima i rekama na kontinentu Azije, a kada bi ih nagon za mrešćenjem poterao one su se otiskivale u Tihi okean i njime putovale do mesta mrešćenja.
    Trideset devetog dana plovidbe i vučenja sitnookastih mreža radi hvatanja jeguljinih larvi oni su na dubini od 75 metara uspeli da uhvate veoma male i mlade larve, po čemu su zaključili da se mesto njihovog mrešćenja mora nalaziti negde blizu. Na osnovu njihove veličine zaključili su da su larve morale biti stare svega 19 dana, a na osnovu brzine i smera struje koja ih je nosila, da se njihovo mesto mrešćenja nalazi na oko 300 kilometara prema zapadu od mesta gde su se nalazili.
    Posle utvrđivanja koordinata regiona njihovog mrestilišta biolozi su videli da se ono nalazi na 1920 kilometara istočno od Filipinskih ostrva, u delu Tihog okeana koji je po svojim osobinama veoma sličan Sargaskom moru, u regionu u kojem se slanije tropske vode južnog dela Tihog okeana susreću  i mešaju sa nešto manje slanim vodama severnoekvatorijalne okeanske struje.
    Prema zaključcima biologa Cukamota i njegovih kolega upozorenje jeguljama da se na svom svadbenom putu zaustave i izmreste u tom regionu ne dolazi od različite slanosti u tim vodama, već od njenog specifičnog ukusa i mirisa, koji dolazi otuda što dve struje, severnoekvatorijalna koja se kreće ka zapadu i struja Kurošio, koja se kreće ka severu, donose sobom različitu faunu i floru. Kada se larve japanske jegulje izlegu, struja Kurošio nosi ih na sever, tako da kada stignu do obala azijskog kontinenta one su već dovoljno odrasle da uplivaju u njegove potoke i reke.

 DŽINOVSKE PČELE

      Najveća pčela na svetu 'Chalicodoma pluto' ušla je u entomološke registre prema uzorcima uhvaćenim još 1859. godine. Verovalo se da je ova vrsta izumrla, međutim otkriveno je da Chalicodoma živa i zdrava obitava u gnezdima termita u Indoneziji.
    Danas se postavlja se isto pitanje koje su i sebi postavljali istraživači iz XIX veka: zašto su čeljusti te pčele tako široke, čak i u odnosu na njeno veliko telo  koje je dužine skoro 4 centimetra.
     Pomnim posmatranjem zapaženo je da ženke koriste snažne čeljusti za skupljanje smole i komadića kore sa stabala, inače dobrog materijala za oblepljivanje tunela i  komora, u kojima mlade pčele nalaze skrovište od agresivnih termita.
    To je mogao biti odgovor na postavljeno pitanje, ali druga enigma nema objašnjenje: zašto su te pčele izabrale da žive sa termitima koji im uopšte nisu naklonjeni?

 CINK - UBICA U OTROVU ZVEČARKE

     Od ujeda zvečarke godišnje u SAD umire 20 ljudi, a oko osam hiljada ima ozbiljne zdravstvene posledice. Nedavno se otišlo korak dalje u analizi otrova ove opasne zmije. Neki biohemičari tvrde da je cink zapravo glavni vinovnik smrtonosnog ujeda. Naime, iz sekreta zvečarke izolovano je pet otrovnih jedinjenja koja sadrže - cink.
    Bliže objašnjenje glasi: u sadejstvu ovog metala i molekula proteina stvara se enzim u zmijskom otrovu koji nagriza krvne sudove i povratno izaziva raspad mišićnog tkiva žrtve. Čim je cink uklonjen iz pomenutih jedinjenja, ovi efekti otrova više nisu primećeni.

 NOKAUTIRANI PAUK

      U nekim zemljama , među lekovima za smirenje, prilično se koristi Kvalud tablete. Biolozi sa Kolumbija univerziteta otkrili su da jedna vrsta malog puža - vodeničara upotrebljava sličnu prirodnu supstancu za svoju odbranu. Napadnuti puž lući kapljice čija je hemijska struktura veoma slična metakvalonu, sastojku sedativa u tableti Kvaluda. Pauk zabada čeljusti u pužića i unosi u sebe kapi. Rezultat je obeznanjeni pauk.
    Odbrambena supstanca na poseban način imobiliše pauka na nekoliko dana, ponekad i čitavu nedelju. Čudno je, ipak, da ona deluje tek posle sat vremena, kada je za spas žrtve već kasno. Naučnici koji su otkrili ovaj, jedinstveni način odbrane, vide njegovu svrhu u zaštiti puževih rođaka, koji su uvek u blizini. Dok je paralisan, pauk može da postane plen ostalih grabljivica, a ako preživi nesvesticu, sa jelovnika će sigurno zauvek da izbriše ovu vrstu beskičmenjaka.

 PSEĆE I LJUDSKE GODINE

    Za računanje psećih godina ne postoji jedinstvena formula zbog toga što psi manjih dimenzija rastu i sazrevaju brže, a žive duže od pasa većih dimenzija. Međutim, kinolozi su i za ovo pronašli jednostavnu računicu pa kažu: prva pseća godina računa se kao dvadeset i jedna ljudska, a svaka sledeća računa se kao četiri ljudske godine. Tako na primer, za psa od sedam godina može se isvesti ovakva računica: 21+(6*4)=45 ljudskih godina, što drugim rečima znači da je pas u zrelim godinama. Pas od deset godina ima prema ovakvoj računici 57, a pas od 15 godina, ima 77 ljudskih godina.

ORGANIZOVANA ODBRANA TERMITA

      U zajednici temita postoji klasa vojnika koji koriste hemijska sredstva i gerilsku taktiku da se zajednica odbrani od napadača. U popisu odbrambenih postupaka ovih termita-vojnika navodi se: kada se na jedno poveće gnezdo termita nabacilo nekoliko šaka žutih mrava termiti-vojnici su odmah digli uzbunu i organizovali odbranu.
Za jednu grupu termita-vojnika zapaženo je da je odmah pristupila zatvaranju otvora na gnezdu, dok su ostali počeli da se bore sa svojim protivnicima, primenjujući pri tom različite borbene radnje. Tako su neki od njih svoje protivnike grizli, gnječili i lomili, drugi su nasrtali na njih i polivali i prskali ih svojom mokraćom i fekalijama, treći su ih bacali u vazduh, dok su četvrti primenjivali kombinaciju svih ovih borbenih radnji. Zanimljivo je da su termiti-vojnici svoje protivnike polivali i prskali ne samo mokraćom i fekalijama, već i nekom specijalnom lepljivom supstancijom koja nije zapažena ni kod jedne druge životinjske vrste, sem kod ovih termita.

 SPAVANJE PTICA SELICA

      Ptice selice koje svake jeseni kreću na svoju veliku seobu i koje u toku te seobe neprekidno lete i po nekoliko sedmica, veoma malo spavaju u toku svog leta. Ornitologe je dugo mučilo ovo pitanje i odgovor na njega. Kada se radi o rodama, odgovor su dobili tek kada su rodama na grudi privezali osetljive radio aparate, pomoću kojih su dobili podatke da rode spavaju u letu, tako što svoju glavu polažu na krilo. Svaka roda spava, istina, svega deset do petnaest minuta, ali joj je i to potpuno dovoljno da povrati snagu za dalji let. Posmatrajući ptice selice u letu, svako je mogao zapaziti da one lete u jatima u obliku klina, kao i da sva jata zajedno obrazuju jedan veliki klin.
    Pojedinačno jato roda koje se sprema za spavanje odlazi u sredinu velikog jata da tokom leta ne bi izgubilo orijentaciju. Let ovog jata koje spava odvija se po sluhu, to jest, rode koje spavaju čuju kroz san krike ostalih budnih roda i tako se orijentišu u letu. Kada ovo jato roda odspava i odmori se, ono odlazi na neko mesto u velikom klinu, često puta na čelo klina, a na njegovo mesto dolazi drugo jato na koje je došao red za spavanje. Iz tog razloga čovek može da zapazi da se formacija klina kod ptica selica za trenutak pokvari, ali da ubrzo klin dobija svoj pravilan oblik.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Divni Svet ŽivotinjaDivni Svet Životinja - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana