Devet je sati ujutro i oglasilo se školsko zvono u sarajevskoj Drugoj gimnaziji, ali ne za početak, već kraj nastave za taj dan. Nastavnici i učenici hitno se evakuiraju u dvorište zbog dojave o bombi. Samo u posljednjih sedam dana ova srednja škola u Sarajevu dobila je pet e-mailova s lažnim dojavama o bombi u školskoj zgradi. "Dojave stižu na moj ili školski e-mail i moram evakuirati školu i pozvati policiju da obave pregled, inače činim krivično djelo", kaže direktorica Druge gimnazije Dženisa Buljugić, za Radio Slobodna Evropa (RSE). Druga gimnazija nije izuzetak, jer se u posljednih desetak dana s lažnim dojavama suočavaju i druge sarajevske osnovne i srednje škole. Prijetnje, uglavnom, dobijaju putem e-maila, nakon čega moraju evakuirati učenike i nastavnike i organizirati online nastavu dok policija ne završi kontradiverzioni pregled (KDZ) zgrade. Dojave nisu prestale ni nakon što je policija, 14. oktobra uvečer privela maloljetnika iz Sarajeva, osumnjičenog da je uputio desetine prijetnji školama. Sarajevska Druga gimnazija u utorak ujutro dobila je, čak, dva prijeteća e-maila. "Bilo je toga i prije 15 godina, ali znalo se da je to, recimo, zbog testa. No, ovo sad djeluje kao napad na djecu, roditelje, radnike, policiju, na sve živo", ističe Buljugić. Sve to, kako kaže, blokira rad škola i izaziva stres. "Mora neko biti u školi do dolaska krim-službe. Policija fotografira računar na kome je otvoren mail i morate odgovarati na pitanja i čekate KDZ pregled kompletne škole. To obično završavaju u noćnim satima, a onda opet ponovo sutra", kaže Buljugić. Na adrese škola, trgovačkih centara, sudova i drugih institucija u Sarajevu samo u protekle dvije godine stigli su deseci dojava da su u njima postavljene bombe, podaci su sa sajta Tužiteljstva Kantona Sarajevo. Zgrade su evakuirane, policija je obavila KDZ pregled i sve dojave su se ispostavile lažnima. U istom periodu su, prema objavljenim podacima, otkrivena i procesuirana samo dva slučaja lažnog dojavljivanja, a izrečene zatvorske kazne iznose u prosjeku pola godine. Maloljetnici ne podliježu krivičnoj odgovornosti i oni se, eventualno, suočavaju sa disciplinskim postupkom koji provode škole. Dojave dovode i do dodatnih troškova, s obzirom na to da se policajcima za KDZ pregled dodatno plaća između 38 i 55 maraka po satu. Zašto je teško otkriti lažne dojavljivače? Lažne dojave o bombama u obrazovnim institucijama u Sarajevu periodično se ponavljaju. U maju 2022. dojavu je primilo 110 osnovnih i srednjih škola, koje pohađa oko 18.000 učenika, a pokazala se lažnom. Saša Mrdović, sudski vještak u predmetima kibernetičkog kriminaliteta, objašnjava da dojavljivači, uglavnom, otvaraju lažne mailove, te potom koriste virtualne privatne mreže (VPN), s ciljem skrivanje IP adrese. "Osim što se obraća e-mail provajderima, policija se tada mora obratiti i VPN provajderima, a to traje. I kad se uspije doći do IP adrese, sa koje je originalno poslan mail, ona može pripadati jednom domaćinstvu i treba utvrditi ko ga je koristio", kaže on. Zakon u Federaciji BiH za lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti i ugrožavanje sigurnosti predviđa novčane sankcije i kazne zatvora do pet godina. RSE je zatražio podatke o broju prijavljenih za lažne dojave o bombama u Sarajevu u proteklih pet godina, kao i o broju procesuiranih, od kantonalnog Tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Općinskog suda. Nijedna od ovih inistutucija nije dostavila tražene podatke. Za razgovor o situaciji nisu bili dostupni ni u Ministarstvu obrazovanja KS. Istovremeno, iz Vijeća roditelja za RSE kažu da dojave o bombama svakodnevno dobija desetak škola. Elma Dizdarević, predsjednica Vijeća, kaže za RSE da vlasti moraju "ozbiljnije shvatiti situaciju" i po potrebi uključiti i policijske agencije na višim nivoima. "Ovo je sada problem cijelog društva. Roditelji ne mogu na posao, djeca odu na nastavu, ali ih vrate", kaže ona. Vijeće roditelja traži da vlasti ulože više napora kako bi dojave bile zaustavljene, a počinioci sankcionirani. Također, traže educiranje učenika o ponašanju u trenutnoj situaciji i psihološku podršku. "Da se djeca u školama ponovo osjećaju sigurno, jer ovo što se dešava zdrav razum ne može shvatiti", ističe ona. Zbog učestalih dojava brojne sarajevske škole pribjegavaju online nastavi u pojedinim smjenama. Dječija psihologica Mirela Badurina za RSE kaže da takva situacija, a ovisno o reakcijama nastavnika i roditelja, može djeci unijeti nemir i strah. "U ovakvom društvu u kakvom živimo, punom neizvjesnosti, to može biti dodatna kapljica u moru problema u kojima se djeca 'guše' i tereta koji nose", kaže Badurina za RSE. Dojave o bombama i sudovima S anonimnim dojavama o postavljenim bombama suočavale su se posljednjih godina i pravosudne institucije u Sarajevu. Općinski sud je u 2022. zaprimio 14 lažnih dojava, zbog čega je odgođeno 2.047 ročišta. Do kraja marta prošle godine u taj sud stiglo je šest dojava, a 720 ročišta je odgođeno. Na upit RSE iz Općinskog suda nisu dali podatke o dojavama koje su imali u prošloj godini, kao i broju procesuiranih i izrečenim kaznama. Pretragom online registra tog suda RSE je evidentirao, tek, dvije presude za lažne dojave o bombama. Jedna od njih izrečena je u julu 2022. Eldina Kuku i Alminu Osmanoviću koji su osuđeni na po šest mjeseci zatvora, zbog lažne dojave o bombi u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Drugom presudom je Alem Kahrović prvostepeno osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora, jer je u junu 2022. policiji dojavio da je postavljena bomba u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu BiH.

U Jablanici je klanjana kolektivna dženaza za 19 žrtava razornih poplava koje su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra pogodile Bosnu i Hercegovinu. Ukopani su na mezarjima Donja Jablanica, Djevor i Zlate. Osim u Jablanici, četiri su žrtve u Konjicu i tri u Fojnici. U Jablanici je 15. oktobar proglašen Danom žalosti.

U naseljima Donja Jablanica, Zlate i Djevor 15. oktobra ukopane su žrtve, njih 19, stradale u poplavama i odronima koji su pogodili područje Jablanice u noći 4. oktobra. U ovom mjestu na jugu Bosne i Hercegovine oko 2.000 ljudi je prisustvovalo kolektivnoj dženazi za 19 žrtava poplava. Poplave i klizišta odnijele su žrtve i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini i do sada su pronađena tijela ukupno 26 žrtava. Radi se o 19 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice, u srednjoj BiH. Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave. Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje. Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici. Sve o poplavama i klizištima u BiH   Putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, na poplavljenim područjima su boravili spasilački timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su tokom protekle sedmice učestvovali u potrazi za nestalim osobama, dok su inžinjerijske jedinice pomagale u saniranju posljedica poplava. Kroz Mehanizam EU dopremljena je i pomoć za smještaj osoba čiji su domovi uništeni ili oštećeni u poplavama (ukupno 75 kontejnera iz Turske i Hrvatske), generatori za struju, pumpe za vodu, te druga oprema potrebna za smještaj raseljenih osoba, navelo je Ministarstvo sugurnosti BiH, 14. oktobra. U poplava i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, a procijenjena šteta je oko 25.6 miliona eura.  

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS) čeka nalaz nadležnog entitetskog inspektora o klizištu na planini Trebević iznad Sarajeva, koje ugrožava glavni grad Bosne i Hercegovine. To je odgovoreno u utorak, 15. oktobra iz tog Ministarstva u RS na upit Radija Slobodna Evropa (RSE). Kako navode, od izvještaja inspektora, zavisiće dalje postupanje. Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u bh. entitetu RS pokrenulo se klizište koje se posljednjih dana ubrzano kreće, prijeteći da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača, koje je u drugom entitetu, Federaciji BiH. Iz Opštine Istočni Stari Grad u RS saopšteno je ranije da su nadležne službe tog entiteta, gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, počele sanaciju 11. oktobra. U nadležnom Ministarstvu RS, za RSE kažu kako ih entitetski inspektor mora obavijestiti o stanju na terenu i preduzetim mjerama. "S obzirom da mi nismo dali dozvolu, da nismo imali žalbi ni bilo kakvih zahtjeva za postupanje - u ovoj situaciji djelujemo isključivo u okviru svojih nadležnosti i s ciljem zaštite života i imovine građana u oba entiteta", istakli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. U odgovoru napominju da je građevinsku dozvolu za "Trebević Hils" dala Opština Istočni Stari Grad 2018. godine, a da je Ministarstvo nadležno za izdavanje dozvola tek od 2022. godine, nakon što je dio Trebevića na teritoriji entiteta RS proglašen parkom prirode, sa vrlo visokim stepenom zaštite. "Za inspekcijski nadzor nadležna je lokalna inspekcija - u ovom slučaju, pošto opština nema svoje inspektore, na teren je izlazila inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Kako su nam rekle kolege iz republičkog Inspektorata, nakon dopisa Federalne civilne zaštite, gradski inspektori su izašli na teren i konstatovali da investitor radi po zakonu", navodi se u odgovoru na upit RSE.     Kasno naveče 10. oktobra je i Opština Stari Grad Sarajevo izdala saopštenje, navodeći da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju. Među devet navedenih hitnih mjera su i priprema plana evakuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište. Donesene mjere su još i izgradnja drenažnih kanala za odvod oborinskih voda van naselja, čiščenje oborenih stabala, kamenja i zemlje iz korita Bistričkog potoka. Opština je naložila i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji, a prema posljednjim podacima od 11. oktobra, stanje je stabilno. U poplavama i klizištima u BiH nakon kiša i nevremena 4. oktobra stradalo je najmanje 20 ljudi, prema posljednjim podacima vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona obavljenim 10. oktobra. Sve o poplavama u Bosni i Hercegovini

Bivšim dužnosnicima vodeće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini Stranke demokratske akcije (SDA) – Asimu Sarajliću, Sabahudinu Delaliću i Muhamedu Šehoviću – ponovno će se suditi. Kako je saopćeno iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo, Kantonalni sud u Sarajevu uvažio je žalbu Tužiteljstva na prvostepenu, oslobađaju presudu protiv Sarajlića, bivšeg potpredsjednika SDA, Delalića koji je bio član Izvršnog odbora Općinske organizacije SDA Novi Grad Sarajevo, te Šehovića koji je bio tehnički sekretar stranke. Ponovo će im se suditi pred Općinskom sudom u Sarajevu. Optužnica ih tereti za namještanje unutarstranačkih izbora SDA za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Optuženi su da su od 20. do 25. februara 2020. prije zakazanih unutarstranačkih izbora, na kojima su predloženi kandidati za predsjednika bili Semir Efendić, načelnik Novog Grada Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Šehovića, ugovorili sastanak sa stranačkim delegatom SDA Velidom Tvrtkovićem. Tvrtkoviću su, prema optužnici, obećali da će korištenjem svog utjecaja na osnovu pozicija unutar SDA, zaposliti njegovu suprugu. Tvrtković je trebao zauzvrat svoj glas dati kandidatu Prevljaku. Prevljak je na koncu 26. februara 2020. izabran za predsjednika Kantonalnog odbora, a Efendić je istupio iz SDA i postao predsjednik Stranke za BiH, te je na izborima 6. oktobra osvojio novi načelnički mandat. "Afera Asim", kako je kolokvijalno nazvana u javnosti u BiH, objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici načelnika Efendića. Međutim, osim teme unutarstranačkih izbora, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti o lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. U "tajnom snimku" pod nadimkom "Osmica" spomenut je i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić, a govorilo se i o načinu izbora bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake. Općinski sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudi naveo da je snimak nastao na nezakonit način. Sarajlić je bio i šef Kadrovske komisije Stranke demokratske akcije koja je predlagala imena za, naprimjer, direktore javnih poduzeća i na američkoj je "crnoj listi", jer je, kako je obrazloženo, "uključen u korupciju visokog nivoa što uključuje trgovinu uticajem, zloupotrebu položaja, te primanje mita u zamjenu za utjecanje na odluke o zapošljavanju u državnim preduzećima kakvo je BH Telecom". Mehmedagića su sankcionirale Sjedinjene Američke Države, jer je, kako je obrazloženo, "koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA, te "iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz 'Osmorke', skupine bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA". Američko Ministarstvo trezora navodi i da je "surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku". Mehmedagić i suspendirani predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec su osumnjičeni su da su 2020. godine zloupotrijebili položaj i nezakonito prisluškivali uposlenike državnog Suda i Tužiteljstva BiH, kako bi saznali detalje nekoliko istraga protiv organiziranog kriminala i korupcije. Bivši gradonačelnik Sarajeva i kadar SDA Abdulah Skaka je optužen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, pored ostalog, da je vijećnicima obećavao razne pogodnosti, između ostalog i novac, kako Bogić Bogićević ne bi mogao biti izabran za gradonačelnika, odnosno kako bi se optuženi Skaka mogao kandidirati i biti izabran za novi mandat na toj poziciji.

Po nalogu kantonalnog Tužilaštva, u Sarajevu je uhapšen Nijaz Salamović, direktor Javnog komunalnog preduzeća "Rad" i Reuf Sulejmanović, bivši predsjednik Nadzornog odbora te kompanije, saopćilo je ovo tužilaštvo 14. oktobra. Pod istragom je još šest osoba, među kojima su bivša direktorica i članovi Nadzornog odbora u ovom komunalnom preduzeću. Oni su osumnjičeni da su u protekle tri godine nezakonito imenovali Salamovića, prvo za izvršnog direktora, a potom za direktora preduzeća, iako nije ispunjavao uvjete za ove pozicije, kaže se u saopćenju. Imenovan je usprkos tome što ih je i Ured za borbu protiv korupcije upozoravao na nepravilnosti u tom procesu. Tako su Salamoviću, koji se sumnjiči da je fingirao i radni staž i radno iskustvo na rukovodećim poslovima, omogućili nezakonitu korist u iznosu od oko 120.000 maraka (oko 60.000 eura), koju je ostvario obavljajući funkcije koje nije mogao niti smio obavljati, dodaje se u saopćenju. Nakon kriminalističke obrade u policiji, uhapšeni će biti predani u nadležnost kantonalnog Tužilaštva. Akciji hapšenja prethodila je istraga koju je Tužilaštvo provelo u suradnji sa Upravom policije Ministarstva unutrašnjih poslova i Uredom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

U drugoj epizodi serijala Perspektiva mladi Mostarci poručuju da "Mostar nije grad koji se treba dijeliti na ovu i onu stranu". Nisu zadovoljni odnosom vlasti prema tamošnjoj omladini, te pozivaju na ostanak mladih i veću uključenost u politiku jer, kako kažu, "Mi najbolje vidimo stvarnu sliku grada i šta je nama potrebno".

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine osudila je novi slučaj nasilja u porodici, koji je snimljen i objavljen u medijima i na društvenim mrežama "Ovaj incident ističe ozbiljan problem koji zahtjeva hitnu pažnju i djelovanje svih članova društva, posebno institucija odgovornih za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici", saopćila je Agencija 12. oktobra. Reakcija Agencije dolazi nakon što je u pojedinim medijima u BiH i regiji, kao i na društvenim mrežama, objavljena vijest i video o zlostavljanju pjevačice iz BiH Aldine Bajić od njenog supruga. Agencija je pozdravila brzu reakciju policije i drugih subjekata zaštite u ovom slučaju i pozvala nadležne institucije da preduzmu potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu žrtvama nasilja. Upozoreno je da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i predstavlja kršenje ljudskih prava, a građanima upućen apel da "ne okreću glavu od ovakvih problema", nego da ih prijave i pruže podršku žrtvama. Nasilje je moguće prijaviti policiji, pozivom na broj telefona 122, a na raspolaganju su i SOS telefonai - u Federaciji BiH 1265, a u Republici Srpskoj 1264. Samo u periodu između 2021. i 2022. godine, u BiH je ubijeno 19 žena, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Prema podacima OSCE-a gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Zakoni za nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu. U BiH je u 2022. godini izrečeno 728 kazni za nasilje u porodici, a najviše je uvjetnih, njih 481. Izrečeno je, također, 35 oslobađajućih, 76 novčanih, te 136 zatvorskih kazni, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Još su dva slučaja potrage za nestalim osobama nakon razornih prošlosedmičnih poplava i klizišta na sjeveru Hercegovine završena pronalaskom beživotnih tijela, jednog na prostoru Grada Konjica, drugog na prostoru Opštine Jablanica. Kako je izvijestila Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, nadležne službe su u subotu, uz potvrdu članova porodice, identifikovali tijelo koje se proteklih dana vodilo kao NN, a riječ je o jednom od nestalih lica sa prostora Jablanice. Prema službenim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, broj potvrđenih žrtava na poplavom pogođenim područjima ovog kantona sada iznosi 22 mrtvih. U Bosni i Hercegovini su do sada pronađena tijela 25 žrtava. Radi se o 18 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice. Spasilački timovi i dalje tragaju za najmanje četiri nestale osobe. Ranije u subotu Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da je pronađeno tijelo žrtve poplava i odrona u Buturović Polju, kod Konjica. Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić je naveo da je riječ o 78-godišnjoj ženi čije tijelo je pronađeno u subotu, nakon čega su je identifikovali sinovi. Više o poplavama i klizištima u BiH čitajte ovdje Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave. Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje. Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici. Zemlje regije i Evropske unije uputile su spasilačke ekipe, novčanu i drugu pomoć za preživjele te saniranje šteta. Vlada Federacije BiH proglasila je stanje prirodne nesreće na području ovog entiteta.

Sedam dana nakon poplava na jugu Bosne i Hercegovine, magistralni put Jablanica-Mostar biće otvoren za sva vozila od od 19 do sedam sati ujutro. Pored magistralnog puta je rijeka Neretva koja je mutna, a na pojedinim dijelovima su vidljive velike hrpe smeća koje plutaju.

Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region. Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svetlo jer nije Briselu podnela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU. EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona. Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa. Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima. Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena. Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vredan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama. Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dve milijarde evra biće obezbeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde evra u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

Najmanje 230 objekata je uništeno ili oštećeno u poplavama i klizištima koja su pogodila Jablanicu, gradić na jugu Bosne i Hercegovine. U selu Donja Jablanica, do 10. oktobra je pronađeno 17 tijela poginulih, a za nekoliko se još traga.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je obustavio provođenje Pravilnika o izučavanju istorije, prema kojem učenici devetih razreda u Republici Srpskoj uče, između ostalog, o Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske RS i Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS. U saopštenju nakon vanredne sjednice u petak, 11. oktobra, ističe se da obustava stupa na snagu odmah do konačne odluke Ustavnog suda po apelaciji 13 poslanika Parlamenta Bosne i Hercegovine. "Ustavni sud je, između ostalog, istakao da bi provođenje Pravilnika i Priloga u osporenom dijelu imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice koje se ogledaju u postojanju opasnosti od eventualnog prouzrokovanja daljnje segregacije i podjele među učenicima različitih etničkih zajednica, te povećanja osjećaja isključenosti i marginalizacije učenika iz drugih etničkih zajednica, što bi moglo stvoriti atmosferu diskriminacije", stoji u saopštenju Ustavnog suda BiH. Dodaje se i kako primjena dijelova Pravilnika i Priloga, s obzirom da je školska godina već počela, "može potencijalno ugroziti ljudska prava učenika i nanijeti im znatnu štetu koja se neće moći retroaktivno popraviti". "Stoga je Ustavni sud ocijenio da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu zahtjeva", istakli su u najvišoj pravosudnoj instanci u zemlji. Apelacija Ustavnom sud BiH podnesena je 16. septembra, a uslijedila je nakon što je na stranici Prosvjetno-pedagoškog zavoda RS objavljeno da će učenici devetih razreda u osnovnim školama u RS u novoj školskoj godini učiti više o ratnim bitkama iz devedesetih godina prošlog vijeka o stradanju srpskog naroda. Apelaciju su podnijeli poslanici opozicionih stranaka u Parlamentu BiH- Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Narodnog evropskog saveza (NES). Novi nastavni plan inicirali su tokom ove godine predstavnici demobilisanih boraca u RS, a ideju je podržala entitetska vlast na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) proruskog lidera Milorada Dodika. Nastavni plan je izmijenjen, odnosno proširen temom pod nazivom "Republika Srpska i Odbrambeno otadžbinski rat", ali su udžbenici istorije za deveti razred ostali nepromijenjeni. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poručili su 4. septembra kako bi "takav nastavni plan i program produžio patnju žrtava svih etničkih grupa i njihovih porodica, educirao buduće generacije na lažnim iistorijskim narativima, potkopao napore u procesu pomirenja i ugrozio stabilnost BiH". Šta stoji u udžbenicima istorije za deveti razred u RS? Rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. u udžbeniku istorije za deveti razred osnovnih škola u RS predstavljen je kroz poglavlje "Građanski rat u BiH: Stvaranje Republike Srpske". Tako, među ostalim, piše da su u "građanskom ratu u BiH međusobno ratovale vojske Srba, Hrvata i muslimana", kao i da je "iako malobrojnija, srpska vojska bila nadmoćnija, naročito u početku rata". Za Radovana Karadžića u opisu je navedeno da je imao "izuzetno važnu ulogu u stvaranju RS", te da je 2019. osuđen na doživotni zatvor. Istovremeno, nema informacija o zločinima zbog kojih je osuđen u Haškom tribunalu. Mladić je opisan kao general koji je "imao važnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj 1991. i da je od 1992. do 1996. bio načelnik Glavnog štaba vojske RS". Navodi se i da su Mladića vlasti Srbije 2011. godine isporučile Haškom tribunalu, bez podataka o ratnim zločinima za koje se teretio, a kasnije i osuđen. Takođe, pobrojano je desetak naselja i gradova, kao mjesta masovnog stradanja, no nema dodatnog objašnjena šta se u tim područjima dogodilo tokom rata. Među mjestima stradanja je i Srebrenica, ali nema spomena da je u tom gradu u julu 1995. godine Vojska RS ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i da je međunarodnim presudama taj zločin okvalifikovan kao genocid.  

Dok u drugim krajevima Bosne i Hercegovine još tragaju za žrtvama poplava i odrona od 4. oktobra, na planini Trebević iznad Sarajeva počela je sanacija klizišta koje ugrožava stanovnike jednog od naselja glavnog grada. Sve o poplavama u Bosni i Hercegovini Iz Opštine Istočni Stari Grad u Republici Srpskoj (RS) saopšteno je da su nadležne službe tog entiteta gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, entiteta kojem pripada ugroženo naselje Širokača, počele sanaciju klizišta 11. oktobra. Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u Republici Srpskoj pokrenulo se klizište koje se posljednjih dana ubrzano kreće, prijeteći da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača. Na teren su izašli pripadnici civilnih zaštita iz opština Istočni Stari Grad i Stari Grad Sarajevo, te Civilna zaštita Kantona Sarajevo, kao i nadležna inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Utvrđeno je da su začepljeni odvodni kanali i slivnici, čime je onemogućen prirodni tok oborinskih voda sa Trebevića, saopštila je Opština Istočni Stari Grad. "Ekipe sa mehanizacijom već su na terenu i u toku je čišćenje odvodnih kanala i slivnika, kako bi se oborinske vode usmjerile van naseljenog dijela Trebevića", stoji u saopštenju. Navodi se i da će inspekcijski organi uskoro izraditi detaljan projekat sanacije, koju će zajednički realizovati obje opštine, kao i da će izvođenje radova pratiti nadležne službe. Kasno naveče 10. oktobra je i Opština Stari Grad Sarajevo izdala saopštenje, navodeći da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju. Među devet navedenih hitnih mjera su i priprema plana evekuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište. Donesene mjere su još i izgradnja drenažnih kanala za odvod oborinskih voda van naselja, čiščenje oborenih stabala, kamenja i zemlje iz korita Bistričkog potoka. Opština je naložila i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji, a prema posljednjim podacima od 11. oktobra, stanje je stabilno. U poplavama i klizištima u BiH nakon kiša i nevremena 4. oktobra stradalo je najmanje 20 ljudi, prema posljednjim podacima vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona obavljenim 10. oktobra.

Mještani naselja Miljkovići i Kozice, u brdima zapadno od Mostara, održali su u petak, 11. oktobra, protest protiv izgradnje solarnih elektrana iznad njihovih kuća. Mještani ovih naselja na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) protestom su izrazili zabrinutost, jer su iznad njihovih kuća započeti građevinski radovi za solarna postrojenja. "Razlog našeg okupljanja je ovo što se dogodilo u Donjoj Jablanici, da kažemo da nećemo dozvoliti ovu 'solarmaniju' i ludilo, da se iznad naših glava i kuća prave solarne elektrane bez našeg učešća i bez javne rasprave", kazao je Mario Ćosić, predstavnik neformalne grupe građana. U noći između 3. i 4. oktobra sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu pogodile su velike padavine, koje su izazvale bujice, poplave i klizišta. Poplave u Bosni i Hercegovini Najteže je stradalo naselje Donja Jablanica gdje je od poplava, odrona i klizišta 20 osoba je poginulo, od čega 17 u Jablanici. Ćosić je pozvao Jelenu Cvijetić, pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine, da po službenoj dužnosti zaštiti državnu imovinu BiH. "Odlukom Ustavnog suda BiH od 11. 7. 2024. godine, prenamjena državnog šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište je nezakonita i neustavna. Zabrana raspolaganja državnom imovinom je na snazi. Ne mogu županije (kantoni) i entiteti raspolagati državnom imovinom. To može samo BiH", kazao je Ćosić. On je kazao i da je entitetska Vlada Federacije BiH provela odluku i poništila koncesiju za Vareš, te Mostarci okupljeni u neformalnu skupinu "Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru" traže da se ponište sve prenamjene državnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko za potrebe solarnih postrojenja. Ćosić smatra da je Mostarcima 2022. godine "nametnut prostorni plan za energetska postrojenja bez javne rasprave i stručne studije", te da su gradonačelnik Mario Kordić (Hrvatska demokratska zajednica) i predsjedavajući Gradske skupštine Salem Marić (Stranka demokratske akcije) tim planom "izjednačili solarne i vjetroelektrane protiv čega je sva struka". Kazao je i da Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona "nije dala suglasnost za Prostorni plan Mostara za solarna postrojenja", te da se on "kao plan nižeg reda mora se usuglasiti s Prostornim planom HNK-a". Robert Šunjić, mještanin Miljkovića, kazao je da "prvu sudbinu" s mještanima Jablanice i Konjica dijele tako što su "u ratu ginuli, stradali, da su im kuće sru šene i da su ih jedva obnovili bez ikakve pomoći". "Ljudi u Međinama (drugo mjesto kod Mostara gdje se gradi solarna elektrana i gdje su proljetos bile bujične poplave) stražare k'o 1992. godine, s baterijama po brdu. Mahom su to starci. Vidjeli ste šta je 'strefilo' Jablanicu, stradali jadni garibi (sirotinja)", kazao je Šunjić. Meho Marić, mještanin sela Kozice, kazao je da oni uglavnom žive od stočarstva, a da će solarna elektrana "uništiti sve". "Mi da tražimo 100 kvadrata da nam dijete napravi kuću, ne možemo ih dobiti. Ovo su tajkuni koji imaju pare i koji rade šta hoće da ne pitaju obični narod. Solari će nam biti 150 metara od kuća. Ako se nastavi dalje gradnja kako se najavljuje, doći će nam na 20 metara", kazao je Marić. Mještani od inspektora traže da izađe na cestu i ispita "može li investitor u punoj krivini napraviti priključak na magistralnu cestu, gdje će preko pune linije izlaziti bageri i kamioni teški 40 tona". Iz neformalne grupe građana "Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru" su ranije ustvrdili da je 2010. godine urađena Studija uticaja na okoliš, te da u njoj stoji da je riječ o prostoru s nagibom, gdje se ne preporučuje postavljanje solara. Početkom novembra 2023. godine, uslijed velikih kiša, došlo je do obilnih bujičnih voda, koje su nanijele velike štete kućama i imanjima u naselju Međine, između Mostara i Širokog Brijega. Mještani su to doveli u vezu sa, kako tvrde, nepropisnom izgradnjom solarnih elektrana na padinama iznad njihovih kuća. Neformalna grupa građana "Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru" okuplja mještane sedam naselja sa ruralnih područja šireg prostora Grada Mostara. To su naselja Prigrađani, Miljkovići, Kozice, Međine, Gubavica, Pijesci, te Planinica. Oni tvrde da se bore protiv stihijskog izdavanja saglasnosti i koncesija za izgradnju elektroenergetskih objekata na širem području Mostara. U januaru i aprilu su održali protest ispred Gradske vijećnice.

Brzo napredujuće klizište na Trebeviću ugrožava preko 250 kuća u sarajevskom naselju Širokača. Stanovnici su u strahu dok se pukotine šire, a vlasti obećavaju rješenje.

Šest dan nakon poplava, u selima u općini Fojnica građani su očajni. Ne vjeruju da će ikad više biti isto kao prije. Sanela i suprug izgubili su, kažu, svoj dom iz snova. Za RSE pokazuju snimke i fotografije kuće i dvorišta koje su sređivali cijeli život i kojem se divio cijeli komšiluk, a danas na tom mjestu blato i kamenje.

Lokalni izbori u Fojnici, Kiseljaku i Kreševu u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, te Konjicu na jugu zemlje, ranije odgođeni zbog poplava, odrona i klizišta, biće održani 20. oktobra. To je odlučila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u četvrtak, 10. oktobra. CIK, međutim, još nije donio odluku o održavanju izbora u Jablanici na jugu zemlje, koja je i najviše pogođena posljedicama poplava i odrona nastalih sa 3. na 4. oktobar. "Prethodno su članovi Centralne izborne komisije BiH obišli navedene opštine i održali sastanke s opštinskim izbornim komisijama, i zajednički je ocijenjeno da je nedjelja, 20.oktobar, pogodan datum za održavanje izbora", saopšteno je iz CIK-a BiH nakon sjednice. Prema posljednjim podacima, najmanje 23 osobe je nastradalo u poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u noći sa četvrtka na petak, 4. oktobra, dok se za nestalima još traga. Obilne padavine su aktivirale brojna klizišta, a najteža situacija je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje. Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici. Lokalni izbori u BiH održani su 6. oktobra, a odluku o njihovom odgađanju u pet gradova i opština CIK je donio 5. oktobra. Na lokalnim izborima u BiH, su birana 142 gradonačelnika, odnosno načelnika opština, te isti broj skupština opština/gradova. Na ovogodišnjim lokalnim izborima pravo glasa imalo je nešto više od 3,4 miliona ljudi, koliko je upisano u Centralni birački spisak.  

Pronađeno je još jedno tijelo žrtve poplave i odrona u Donjoj Jablanici, potvrdio je Kenan Šašić, iz Civilne zaštite Jablanica, 10. oktobra za Radio Slobodna Evropa. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnih poslova Srbije, kada je tijelo pronađeno na terenu su radili pripadnici Specijalističkog tima za spasavanje iz Srbije, spasioci iz Crne Gore i bh. entiteta Republika Srpska. Do sad su pronađena 23 tijela stradalih, od čega 17 u Jablanici i tri u Konjicu u sjevernoj Hercegovini, te tri u Fojnici u središnjoj Bosni. Vlasti i dalje tragaju za nekoliko nestalih osoba, ali njihov tačan broj nije saopćen. Velike padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak 4. oktobra sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosni, te su izazvale bujice, poplave i klizišta. Prekinuta je željeznička i cestovna komunikacija između Sarajeva i Mostara. Zemlje regije i EU-a uputile su spasilačke ekipe, novčanu i drugu pomoć za preživjele te saniranje šteta. Vlada Federacije BiH proglasila je "stanje prirodne nesreće" na području ovog entiteta.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hrvatske odbacilo je optužbe i navode britanskog Guardiana da hrvatska granična policija spaljuje odjeću, mobitele i pasoše zaplijenjene od tražitelja azila, koji pokušavaju prijeći u Evropsku uniju (EU), prije nego što vrati migrante natrag u Bosnu i Hercegovinu (BiH). "Događaji koje navodi The Guardian nisu potvrđeni, a čak ni Neovisni mehanizam nadzora nije zaprimio nikakvu prijavu te nema saznanja o navodnim događajima", saopćio je MUP Hrvatske nedugo nakon što je birtanski list objavio ovaj tekst. Izvještaj s fotografijama spaljenih stvari, uz svjedočanstva o seksualnim napadima i premlaćivanjima koje je učinila policija, koje je Guardianu dala humanitarna organizacija No Name Kitchen, najnoviji su navodni dokazi brutalnosti na granicama EU prema ljudima koji migriraju, navodi britanski list. No Name Kitchen je detaljno otkrio lokacije osam velikih "lomača" na kojima su hrvatski policajci navodno spaljivali lične stvari i dokumente koji su potrebni migrantima za podnošenje zahtjeva za azil kada stignu u EU. Na spaljenim pametnim telefonima mogli bi se nalaziti i dokazi o zloupotrebama koje provodi hrvatska policija, videa i fotografije koje su snimili tražitelji azila, saopćio je No Name Kitchen. Aktivisti organizacije No Name Kitchen su obišli granicu između Hrvatske i BiH krajem 2023. i početkom 2024. kako bi pronašli dokaze o "lomačama" koji se spominju u svjedočenjima ljudi koji su vraćeni s granice. "Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, obavještavamo Vas kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju, jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku, budući da Republika Hrvatska nije zemlja njihovog odredišta (97% migranata u Republici Hrvatskoj su tražitelji međunarodne zaštite)", odgovaraju iz MUP-a na ove optužbe. Ove sve podatke, kako navode, "potvrđuje i istraživanje IOM-a u kampovima za migrante u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo da migranti ne žele ostati u Republici Hrvatskoj, nego zlouporabljuju sustav traženja azila kako bi, slobodom kretanja koju onda imaju, neometano došli do države članice u kojoj žele boraviti". "Također, oduzimanje mobitela i stvari je nešto što migranti govore kao dio svoje priče u svim državama članicama na vanjskoj granici, a u Republici Hrvatskoj to je lako provjerljivo kao neistinito, jer svi migranti sa sobom u prihvatilištima imaju barem jedan mobitel", tvrde iz MUP-a Hrvatske. Svjedočanstva o navodnom nasilju Aktivisti organizacije No Name Kitchen, prema onom što je objavio The Guardian, također su prikupili svjedočanstva o navodnom nasilju granične policije. Trudna Marokanka (23) rekla im je u decembru 2023. godine da su je seksualno napastvovali hrvatski policajci prije nego što su spalili njezine stvari, s predmetima drugih članova njezine skupine. Prema drugom svjedočenju, iz novembra 2023. godine, četvoricu Marokanaca navodno su pretukli policajci koji su potom zapalili njihove stvari. "Vezano uz optužbe o seksualnom napadu, potpuno je neshvatljivo da bi se takav događaj dogodio, a da se to odmah ne prijavi policiji, na bilo kojoj razini i na bilo kojem mjestu, s obzirom na to da u tom slučaju imamo žrtve navodnog kaznenog djela i možemo provoditi kriminalističko istraživanja svih navodnih događaja", odgovaraju iz MUP-a Hrvatske. Navode kako im je rok od jednog dana koji im je britanski list dao za odgovor prekratak "da bi od granične policije Bosne i Hercegovine dobili provjeru je li takav događaj prijavljen policiji i imaju li oni kakvih saznanja". Napominju da je Hrvatska "prva zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika, pokazavši transparentnost policijskog postupanja pa svi događaji mogu biti i neovisno ispitani". Iz MUP-a na sve odgovaraju kako je "hrvatska policija još od 2016. godine, suočena s optužbama u vezi postupanja prema migrantima jer dosljedno provodi mjere zaštite vanjske granice EU i sprječava nezakonite ulaske". Unatoč svjedočenjima humanitarnih radnika i novinara, Hrvatska stalno poriče da je vraćala tražitelje azila u Bosnu ili da je protiv njih koristila nasilje. Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova rekao je da imaju "politiku nulte tolerancije prema bilo kakvim potencijalnim nezakonitim aktivnostima koje počine njihovi službenici", te da imaju neovisan mehanizam za nadzor ponašanja policije. Glasnogovornik je rekao da su krijumčari ljudi često odgovorni za nasilje i krađe na granici, te da je policija dokumentirala "mnoge slučajeve izmišljenih tvrdnji". Organizacija No Name Kitchen je nedavno podnijela podnesak posebnom izvjestitelju UN-a za mučenje sa svojim dokazima. Evropski sud za ljudska prava presudio je 2019. da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje afganistanske djevojčice koja se s porodicom morala vratiti u Srbiju željezničkom prugom. Udario ju je i usmrtio voz. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je u januaru 2023. godine Hrvatsku krivom zbog požara u pritvoru na granici prema Srbiji u kojem su tri migranta sedam godina ranije izgubila život, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou, koji je i podnio tužbu, teško je ozlijeđen.