Nekoliko stotina građana Prijedora okupio se u subotu, 22. marta na centralnom trgu u ovom gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, kako bi iskazali protivljenje rudarenju u obližnjem selu Bukova Kosa. Prema procjenama organizatora, na protestu je bilo nešto manje od 400 ljudi. Prijedorčani su poručili da se bore protiv ekološke katastrofe, te da je cilj protesta da se skrene pažnja na štetne posljedice rudarskih aktivnosti i da se nadležni organi pozovu na odgovornost. Između ostalog, upozorili su da je rudnik ozbiljna prijetnja životnoj sredini, ali i budućim generacijama. U Bukovoj Kosi ugalj kopa firma iz Teslića u centralnoj BiH, "Drvo-export". Mještani koji žive uz rudnik suočavaju se sa nesnosnom prašinom i isparenjima uglja koji povremeno gori, jer ima povišenu koncentraciju sumpora. Zbog toga je neformalna grupa građana, aktivista i mještana odlučila da izrazi svoje nezadovoljstvo, jer je miris sumpora došao i do samog grada udaljenog oko osam kilometara od rudnika. "U vazduhu se osjeti sumpor koji svako malo gori na Bukovoj Kosi", kaže Jelena Topić, aktivistkinja i jedna od organizatora protesta. Kopanje uglja je počelo bez potrebnih dozvola i koncesije koja je naknadno izdata, a vlasti su obećavale da neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana. Jelena Topić, porijeklom iz sela Bukova Kosa, kaže da su ta obećanja pala u vodu. "Iskopavanje mrkog uglja tamo će imati mnogo veće posljedice od onoga što su prvobitno obećavali", smatra Topić Centar za životnu sredinu, ekološka organizacija iz Banjaluke, tužila je entitetsku Vladu u avgustu prošle godine zbog dodjele koncesije za eksploataciju uglja, tvrdeći da je vađenje rude počelo bez potrebnih dozvola, ali još uvijek nema sudskog epiloga.

Austrijska ministrica za evropske i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger pozvala je na sankcionisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, u objavi nakon telefonskog razgovora sa šefom diplomatije BiH Elmedinom Konakovićem 21. marta. "Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrožavaju stabilnost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i shodno tome trebaju biti sankcionisani", napisala je šefica austrijske diplomatije na mreži X. Beate Meinl-Reisinger navela je da su reforme, vladavina prava i stabilnost ključni za budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU), za šta je, kako je kazala, Austrija jedna od najodlučnijih pristalica. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je u razgovoru "da se mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini mogu očuvati samo zaustavljanjem antidejtonskog i antiustavnog djelovanja zvaničnika bh entiteta RS", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Otkad je predsjednik RS Milorad Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona. Narodna skupština RS-a je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS-a. Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, ali upitno je realno dejstvo ove mjere obzirom na to da je RS još na ljeto 2023. usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na području tog entiteta. Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci. Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini su u konstantnom rastu. Više su i plate, ali one ne prate rast troškova života. Potrošače najviše zanimaju cijene brašna, ulja i šećera. Najveći trgovački lanac u BiH s ova tri artikla napravio je više od 60 miliona prometa u prošloj godini. Istovremeno, za kafu, pivo i žvake potrošeno je znatno više. Zaoštravanje političkih prilika u zemlji također djeluje na navike potrošača, tako da neki pritežu kaiš, dok drugi troše još više.

Nismo spremni pratiti one koji ruše Ustav Bosne i Hercegovine i institucije, poručeno je 21. marta nakon sastanka predstavnika stranaka Trojke i predsjednika (Hrvatske demokratske zajednice) HDZ BiH, Dragana Čovića. Ove stranke čine parlamentarnu većinu u Bosni i Hercegovini i entitetu Federacija BiH. To su Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Naša stranka (NS), te Narod i Pravda (NiP). Kako su kazali u izjavi za medije, ključno je u ovim trenucima održati mir i stabilnost, omogućiti funkcionisanje institucija BiH i nastaviti integracijske ambicije. Njihova izjava dolazi nakon što je Skupština Republike Srpske (RS), predvođena njihovim dojučerašnjim koalicionim partnerom Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, usvojila niz neustavnih zakona. "Intenzivno smo radili jedno vrijeme, danas imamo institucije koje počinju samostalno odlučivati i naravno da nismo spremni pratiti one koji samostalno odlučuju na bilo kojoj razini, pogotovo kada se urušavaju institucije po bilo kojoj osnovi", poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH. Čović dodaje i da Vijeće ministara BiH ima probleme u funkcioniranju, te da je, kaže, uvjeren da će naći način kako deblokirati rad ove izvršne institucije. "Onog trenutka kad se naruši Ustav BiH, kad su se na neki način urušile institucije BiH koje smo slijedili našim sporazumom iz 2022. godine, mi smo faktički prestali funkcionirati, mi danas nemamo Vijeće ministara koje može normalno raditi, nemamo ni Dom naroda koje može normalno raditi, ni Zastupnički dom", kazao je Čović. Više od dvije godine je trajao koalicioni sporazum stranaka na nivou Bosne i Hercegovine. Koalicija je dogovorena nakon opštih izbora u BiH 2022. godine. Mogući raspad koalicije najavile su 23. januara najavile stranke Trojke. Stranke su najavile raskid koalicionog dogovora sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom Milorada Dodika, proruskog predsjednika entiteta Republika Srpska. Odluka je saopštena nakon sjednice Parlamenta BiH na kojoj se raspravljalo o dva reformska zakona, koji BiH treba da približe Evropskoj uniji. No, za zakon nisu glasali poslanici iz Dodikovog SNSD-a. Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić, nakon sastanka u Mostaru poručio je da se doskorašnji njihov partner u državnoj vlasti SNSD odlučio na udar na pravni sistem BiH. "Imali smo sporazum na državnim nivou potpisan koji ovih dana otišao ad acta, naši partneri odlučili su se na neke korake koje smo jasno okarakterisali kao napad na ustavni poredak BiH. Sada je održavanje mira i stabilnosti. Ovo je zemlja u kojo je vrlo važno da spriječimo bilo kakve incidente, jer svaki incident ovdje se neće završiti na nivou incidenta", kaže Nikšić. Stranke Trojke i HDZ BIH najavili su da će intenzivirati razgovore u narednom periodu sa strankama opozicije iz bh. entiteta Republika Srpska.

Sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o produžavanju pritvora za dodatna dva mjeseca bivšem ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenadu Nešiću, koji je osumnjičen za korupciju u periodu kad je obavljao dužnost direktora preduzeća "Putevi Republike Srpske". Prema ovom rješenju, pritvor Nešiću može trajati do 20. maja, saopćio je Sud BiH. Pred Sudom BiH u četvrtak je održano ročište na kome je Tužilaštvo BiH za Nešića zatražilo produženje pritvora za dodatna tri mjeseca, dok je Odbrana zatražila puštanje na slobodu. Tužilaštvo na tom ročištu nije zatražilo produženje pritvora za Mladena Lučića i Milana Dakića koji su privedeni kad i Nešić i osumnjičeni u istom predmetu. Nešić je u pritvoru od 26. decembra prošle godine. Državno tužilaštvo Nešića, Lučića i Dakića sumnjiči da su na poziciji rukovoditelja u "Putevima Republike Srpske" i neimenovanog poduzeća počinili krivična djela pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita. Tužilaštvo tereti Nešića da je za četiri godine mandata na poziciji direktora Puteva RS-a, od 2016. do 2020. godine, primio pola miliona eura mita. Nešić je nakon izbora 2022. godine imenovan na funkciji ministra sigurnosti BiH. On je 27. januara, preko advokata, podnio ostavku iz pritvora, koju je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto prihvatila razriješila ga dužnosti dan kasnije.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Nenad Stevandić izjavio je 21. marta da su vlasti ovog entiteta zatražile međunarodnu arbitražu između Bosne i Hercegovine i RS-a zbog, kako je kazao "kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma". "Zahtjev smo uputili na adrese svih potpisnika ovog sporazuma i svih velikih zemalja, uključujući i Venecijansku komisiju Vijeća Evrope", kazao je Stevandić na konferenciji za medije. Kazao je da očekuje "kraj visokih predstavnika i povlačenje njihovih odluka" i da su nakon toga predstavnici ovog entiteta "spremni tražiti kompromis i zatražiti povlačenje zakona koji su u proceduri u RS-u". Prema Stevandiću, Ustav Bosne i Hercegovine je Aneks IV Daytonskog sporazuma i da to nisu dokumenti koje je usvojila bilo koja skupština, već međunarodni ugovori koji su potpisali RS, Federacija BiH, Srbija i Hrvatska, a svjedoci su bili i velike sile poput Velike Britanije, Njemačke, SAD-a i Rusije. Isto je kazao i za Aneks X koji definira ulogu visokog predstavnika u BiH. "Budući da su to ugovori, odnosno aneksi ugovora, mi u RS-u smatramo da se mora arbitrirati da bi se ovaj ustavni sukob riješio", kazao je Stevandić. Vijeće za provedbu mira u BiH, u kojem su učestvovale Sjedinjene Američke, Države, Rusija i još više od 50 zemalja, na Bonskog konferenciji 1997. godine razradilo je Aneks X. Tad je visokom predstavniku dana ovlast da mijenja i nameće zakone i smjenjuje dužnosnike u BiH. Ove ovlasti je kasnije u više presuda potvrdio i Ustavni sud BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio je Krivični zakon BiH i uveo krivično djelo "nepoštivanje odluka visokog predstavnika". Po tom članku je 26. februara nepravosnažno osuđen predsjednik RS-a Milorad Dodik. Dopunio je i članak koji se odnosio na krivično djelo "ugrožavanje ustavnog poretka" pod kojim se ugrožavanjem smatrala prijetnja ili upotreba sile, a sad su to i "druga djela" te su Stevandić, Dodik i premijer RS-a Radovan Višković po tome osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH i za njima je Sud BiH raspisao potjernicu. "Ko god bude arbitrirao, u Londonu, Briselu, nebitno, ne postoji nijedan sudija na ovom svijetu koji će reći da zakonodavac može da bude jedan čovjek [visoki predstavnik]", ponovio je Stevandić stavove političkih predstavnika iz Republike Srpske. Stevandić je kazao da je njihova tužba protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta "prihvaćena u Strasbourgu, ali nije došla na red". Za tužbu koju su predstavnici RS-a podnijeli pred njemačkim ombudsmenom rekao da je "prošla sve procedure, ali je stari saziv Bundestaga rekao da nemaju dovoljno informacija i to prenio u novi saziv" njemačkog parlamenta. Na novinarsko pitanje hoće li se odazvati pozivu Tužiteljstva BiH koje ih sumnjiči za rušenje ustavnog poretka, Stevandić je kazao da njega terete zato što je sazivao kolegije Narodne skupštine RS-a i učestvovao u njenom radu. Tvrdi da je samo radio svoj posao i da sve poslanike štiti imunitet od krivično-pravne odgovornosti i da je "Tužiteljstvo BiH smišljeno stvorilo političku krizu koja je dovela BiH na rub sukoba". Nije želio precizirati kako je prešao granicu BiH i Srbije "jer neću nikog da dovodim u neugodnu situaciju", da je "za granični pojas nadležan MUP RS-a" te da "nije bjegunac već štićeno lice koje štiti policija". Na pitanje Radija Slobodna Evropa da komentira prijetnje predsjednika Republike Srpske da će se "oduzimati imovina onima koji ne napuste institucije BiH" - u skladu sa zakonima koje je donio ovaj entitet, a koje je Ustavni sud BiH ih stavio privremeno stavio izvan snage - Stevandić je kazao da "svako ima svoj stil". "Predsjednik Dodik ima svoj stil, premijer Radovan Višković svoj, ja imam svoj. Niko ne smije da izgubi lično pravo", kazao je Stevandić. Tvrdi da je "sve više ljudi [iz RS-a] koji napuštaju institucije BiH i da su "uvjeti života u RS-u bolji", te je najavio povećanje plaća u MUP-u RS za 40 posto. Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica. Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izjavio je u četvrtak, 20. marta da niko od zaposlenih u državnim institucijama neće ostati bez imovine ili završiti u zatvoru kako je zapretilo rukovodstvo entiteta Republika Srpska. Dan ranije predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kako su preneli mediji, rekao je da će se razmotriti o konfiskovanju imovine onima koji su iz tog entiteta, a koji nastavljaju da rade u pravosudnim institucijama čiji je rad zabranjen neustavnim zakonima koje je usvojila skupština RS. Šmit je u obraćanju rekao da zaposleni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, čiji je rad zabranjen u RS, rade "izuzetno dobar posao". "Hvala vam, jer ste opredeljeni da osigurate vladavinu prava. Ništa drugo se i ne očekuje, a oni koji iz Republike Srpske vrše pritisak na vas tvrdnjama da možete ostati bez imovine, ili završiti u zatvoru, samo zato što ne sledite ideje nekih pojedinaca – to se neće desiti", rekao je Šmit. "Zašto? Zato, jer ne živimo u Severnoj Koreji gde jedna osoba odlučuje o životu svih građana te zemlje. Živimo u slobodnoj Evropi", rekao je Šmit. On je istakao da u "demokratskom društvu postoji jasna procedura koju treba poštovati ukoliko se mišljenja razlikuju". "Mislim da se možete osloniti na Ustav, možete se osloniti na sudove, možete se osloniti na one koji brinu za mirnu budućnost ove zemlje. Sve druge ideje ne treba podržavati", rekao je Šmit. Skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je zaustavio primenu tih zakona 7. marta. Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsedniku RS Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima je pokušano da se spreči sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dodik, kao i premijer RS Radovan Višković i predsedavajući Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak i za njima je raspisana centralna poternica.

Više od 350 hiljada ljudi iz Banjaluke i okoline bi moglo da se suoči sa ekološkom katastrofom. Razlog je što su radnici regionalne deponije u Ramićima kod Banjaluke stupili u štrajk 19. marta. Deponija koja inače radi non-stop, trenutno radi samo šest sati dnevno. Na lokaciji površine oko 280 dunuma (280.000 kvadratnih metara) otpad odlažu Banjaluka i okolna mjesta, Gradiška, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo. Radnici štrajkuju, tražeći od banjalučke Gradske uprave da riješi problem između Javnog preduzeća "Dep-ot", koje upravlja deponijom, i privatnog komunalnog preduzeća "Čistoća" iz Banjaluke, koje je zaduženo za odvoz otpada. Naime, Okružni sud u Banjaluci je presudio da do kraja februara "Dep-ot" preda zemlju na kojoj se nalazi deponija "Čistoći". Ipak, odluka još nije pravosnažna. "Čistoća" je nekadašnje javno komunalno preduzeće, privatizovano 2001. godine. Njen većinski vlasnik je poznati banjalučki biznismen porijeklom iz Mrkonjić Grada, Mladen Milanović. Direktor "Čistoće", Aleksandar Bajić, nije se javljao na telefon ni odgovarao na poruke. Šta kažu u deponiji?Sindikat radnika "Dep-ota" kaže da će prvu sedmicu raditi šest sati dnevno, a iduću sedmicu samo četiri, jer moraju da ispune zakonski minimum rada. Ipak, od svojih zahtjeva neće odustati, rekao je za RSE Darko Knežević, predsjednik sindikata radnika deponije, iako je svjestan, kako kaže, da će smeće početi da se gomila. "Kroz nekih 15-ak dana, ako ovo potraje, to će biti tako. Već danas je bio problem. Ne znam, nekih 15-ak, 20 kamiona se vratilo. U suštini mi imamo prijem otpada od nekih 150 kamiona dnevno. Kako dani budu odmicali, to će biti sve vidljivije u cijeloj zajednici", istakao je Knežević. Kaže da žele da Banjaluka, kao većinski vlasnik firme, riješi problem. "Da li će to biti dogovor sa 'Čistoćom'? Da li će to biti nova lokacija? Mi u svojim zahtjevima sigurno nećemo odustati. Mi imamo 34 miliona ulaganja za ovaj period, od kad smo mi gore, od kad smo mi ušli u posjed. Mi smo preuzeli smetljište, a napravili smo modernu deponiju", naglasio je Knežević. V.d. direktora "Dep-ota", Ratko Jokić, kaže za RSE da je prioritet "zaštita radnika i zaštita imovine" preduzeća. On podsjeća da su u februaru, uprava preduzeća, predstavnici Grada Banjaluke i "Čistoće" sjeli za sto, te da su se dogovorili da se ne ide u izvršenje sudske presude dok se ne nađe kompromisno rješenje. Ipak, sedam dana kasnije, "Čistoća" je podnijela zahtjev za isplatu odštete od 1,9 miliona maraka (oko 970 hiljada evra), te je taj iznos skinut sa računa deponije. Od tada, kaže on, "tapkaju u mraku", jer ih niko ne obavještava šta će se dalje dešavati. "Apelujemo već nekoliko puta da je ovo iznad politika, iznad partija. Ovdje su ugroženi zdravlje i građana svih, cijele regije Banjaluka i našim izlaskom vjerovatno će nastati ekološka katastrofa koja je neizbježna", upozorava Jokić. Sudski izvršitelji još nisu došli na lokaciju, jer presuda još nije pravosnažna. "Dep-ot" je podnio apelaciju Ustavnom sudu RS, te želi da entitetski Vrhovni sud izvrši reviziju presude. Tužili su Grad Banjaluka, ali i "Čistoću", od koje traže odštetu od 34 miliona maraka (oko 17,4 miliona evra), koji se odnosi na ulaganja u deponiju otkad je "Dep-ot" osnovan. Vrijednost zemljišta je procjenjena na oko 10 miliona maraka (oko pet miliona evra). Stav gradova koji koriste deponijuBanjaluka je osnivač, ali i većinski vlasnik regionalne deponije, sa 62 odsto udjela. Gradska menadžerka, Mirna Savić Banjac, izjavila je da je ovaj problem "nastao prije 20 godina", odnosno prije dolaska sadašnje administracije na vlast. "Godinama nakon toga se ispostavilo da imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni i da je 'Čistoća' polagala pravo na to zemljište, što se i sada ispostavilo i u dosadašnjim sudskim presudama", kazala je Savić Banjac novinarima. Ona je rekla da i druge opštine koje koriste deponiju moraju biti uključene u rješenje problema, te da ne smije biti "radikalnih poteza" koji bi mogli da "ugroze zdravlje" ljudi. Takođe je istakla da se o stanju u "Dep-otu" treba održati sjednica gradske skupštine. Gradiška, 50-ak kilometara sjeverno od Banjaluke, drugi je najveći akcionar Depota. Gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, kaže za RSE da ne zna kako je prošla privatizacija deponije, ali ističe da odlaganje smeća ne bi smjelo doći u pitanje. "Deponija ne bi smjela da bude upitna, bez obzira što se radi o borbi za vlasništvo, ko je vlasnik, deponija mora da bude u funkciji zbog svih lokalnih uprava i zbog sigurnosti i bezbjednosti samih građana, zbog ne daj Bože nekakvih zatrpanosti smećem, ili pojave nekih boleština", ističe Adžić. Šta kažu Banjalučani?Duško iz Banjaluke kaže za RSE da je bila strašna situacija prošle zime kada je grad bio pod snijegom, "a kamo li da se desi to sa smećem". "Normalnom čovjeku to smeta. To bi trebali voditi računa gospoda u opštini, i jedni i drugi, a ne prepucavati se, a narod ispašta. Jer oni ljudi u Dragočaju, oni će udisati taj vazduh i prljavštinu, već sada, to je tragedija, a kamo li ako ostane to što pričaju, da će biti", kaže Duško. Učenik iz Banjaluke, Vuk, nada se što prije "racionalnom" rješenju. "Iz razloga što je stvarno iracionalno da u 21. vijeku nemamo mogućnost da naše smeće se odnosi na deponiju, tako da smatram da će u skorije vrijeme doći do nekog rješenja", rekao je Vuk. On kaže da u centru grada nije vidio puno smeća, ali pretpostavlja da su okolna naselja "u dosta goroj situaciji". Kako se do ovoga došlo?Problemi sa zemljištem na kojem je deponija su nastali prije više od 20 godina. Nakon što je "Čistoća" privatizovana 2001. godine, njeni vlasnici nisu prenijeli na sebe vlasništvo nad zemljištem na spornoj deponiji, iako je pripadala firmi. Tu se otpad i ranije odlagao. Godinu kasnije, 2002., odlukom Skupštine Grada Banjaluka, ovo zemljište je iskorišteno za osnivački kapital prilikom osnivanja Javnog preduzeća "Dep-ot". Banjalučka Gradska skupština je zatim 2005. godine prenijela pravo na korištenje zemljišta deponije na "Dep-ot", uz naknadu od 2,66 miliona maraka (1,3 miliona evra). "Čistoća" je 2014. godine podnijela zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) da se uknjiži kao vlasnik zemljišta. To je i učinjeno 2020. godine. Odluku su osporavali Grad Banjaluka, "Dep-ot" i Pravobranilaštvo RS. Oni su smatrali da privatna firma nema pravo na to zemljište, te su se žalili nadležnim sudovima. Okružni sud u Banjaluci početkom jula 2022. godine odbacio je njihove tužbe kao neosnovane. Na osnovu te presude, RUGIPP je donio rješenje kojim je "Čistoća" upisana kao vlasnik, dok je Okružni privredni sud u Banjaluci 2024. godine naložio da "Dep-ot" nepokretnosti preda u posjed "Čistoći".

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema nikakve nadležnosti niti pravo da se miješa u unutrašnje i vanjske poslove Bosne i Hercegovine, da tumači Daytonski mirovni sporazum, kao ni da tumači Ustav BiH i da se miješa u rad bh. pravosuđa, kazao je 20. marta član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. "To isključivo pravo imaju institucije BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice i Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće", kazao je Bećirović i dodao da predsjednik Srbije mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bećirović je u vanrednom obraćanju medijima rekao da prvostepena presuda predsjedniku bh. entiteta Miloradu Dodiku nema veze s entitetom Republika Srpska i srpskim narodom. "Izjava predsjednika Srbije da je presuda Dodiku presuda srpskom narodu, potpuno je neutemeljena i neodgovorna. Da budemo vrlo precizni, Vučić nije nadležan da bude advokat destruktivnih pojedinaca u bh. entitetu RS koji pokušavaju razoriti državu BiH i ugroziti mir i stabilnost u regiji", naglasio je Bećirović. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 12. marta da Srbija nikad neće podržati hapšenja zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska. "Srbija nikada neće podržati hapšenje predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsednika Parlamenta Srpske Nenada Stevandića, a posebno ne zbog političkih neslaganja sa zvaničnim Sarajevom i predstavnicima međunarodne zajednice i čvrsto će stajati uz svoj narod", naveo je Vučić. Sud BiH raspisao je potjernicu za predsjednikom, premijerom i predsjednikom Narodne skupštine ovog entiteta Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem koji su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH. Potjernica i mjere pritvora su raspisane nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakone kojima je zabranjeno i kriminalizirano djelovanje državnih pravosudnih institucija i policijskih agencija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je te zakone privremeno stavio van snage do konačne odluke. Tužilaštvo BiH intenziviralo je aktivnosti nakon niza secesionističkih poteza vlasti u RS predvođene Dodikom, tokom kojih je 13. marta usvojen nacrt novog ustava, koji definira Republiku Srpsku kao državu. Predsjednik Srbije došao je u Banja Luku 26. februara gdje se sastao s Dodikom i rukovodstvom RS-a nakon što je predsjednik RS-a osuđen nepravosnažno na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih dužnosti.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine je 20. marta održano ročište na kojem je Tužiteljstvo BiH zatražilo produženje pritvora za dodatna tri mjeseca za bivšeg ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića koji je osumnjičen za korupciju u periodu kad je obavljao dužnost direktora Puteva Republike Srpske. Odbrana je zatražila puštanje na slobodu, a Sud BiH će odluku donijeti "u zakonskom roku", najdalje do subote kad istječe ranije određeni dvomjesečni pritvor. Tužiteljstvo BiH nije zatražilo produženje pritvora za Mladena Lučića i Milana Dakića koji su privedeni kad i Nešić i osumnjičeni u istom predmetu. Nešić je u pritvoru od 26. decembra prošle godine. Državno Tužiteljstvo BiH Nešića, Lučića i Dakića sumnjiči da su na poziciji rukovoditelja u "Putevima Republike Srpske" i neimenovanog poduzeća počinili krivična djela pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita. Tužiteljstvo tereti Nešića da je za četiri godine mandata na poziciji direktora Puteva RS-a, od 2016. do 2020. godine, primio pola miliona eura mita. Tužiteljica Bojana Jolović je tokom ročišta 20. marta kazala da se još nije završeno vještačenje oduzetih uređaja ni financijska istraga protiv više osumnjičenih, među kojima je i Nenad Nešić. Tužiteljica je navela da je u ovom predmetu potrebna suradnja sa Srbijom i da je već blokirana određena imovina u Crnoj Gori. Produženje pritvora Tužiteljstvo BiH je zatražilo i zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a tužiteljica Jolović je kazala da je u proteklom vremenu bilo pritisaka na neke od njih kako bi promijenili iskaz ili govorili u korist optuženih. Nešić je u pritvoru od 26. januara prošle godine, a njegova advokatica Senka Nožica kazala je da njen branjenih ne može ostati u pritvoru duže od tri mjeseca, osim ako je za određeno krivično djelo zaprijećena zatvorska kazna do deset godina, a Nešić nije osumnjičen za takvo djelo. Sudu se obratio i osumnjičeni Nešić koji je kazao da ne krije svoju imovinu i da ju je prikazao u svom imovinskom kartonu, kad je imenovan za ministra sigurnosti, kazavši i da on ne može utjecati ni na koga te da pristaje i na mjere zabrane koje uključuju oduzimanje putnih dokumenata, zabranu napuštanja mjesta prebivališta i redovno javljanje u nadležnu policijsku stanicu. Nešić je nakon izbora 2022. godine imenovan na funkciji ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On je 27. januara preko advokata podnio ostavku iz pritvora, koju je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto prihvatila razriješila ga dužnosti dan kasnije. Nenad Nešić je predsjednik stranke Demokratski narodni savez, koja je u koaliciji sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska. Dodik je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih dužnosti 26. februara zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a 17. marta je za njim raspisana potjernica kao osumnjičenikom za krivično djelo napad na ustavni poredak BiH nakon usvajanja neustavnih zakona u Republici Srpskoj.

Darko Ćulum ostaje direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uprkos tome što je odlučio da se povuče sa dužnosti, nedugo nakon što je ta agencija ocijenila visokorizičnim da djeluje na osnovu naloga za privođenje trojice najviših zvaničnika Republike Srpske (RS). Ćulum nije razriješen s mjesta direktora SIPA-e, kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon što nije održana vanredna sjednica Vijeća ministara BiH, u četvrtak, 20. marta. Kako je Krišto izjavila, ministri iz RS Staša Košarac i Srđan Amidžić, inače članovi vladajuće stranke predsjednika RS Milorada Dodika, glasali su protiv dnevnog reda na kojem je bila samo jedna tačka - stanje u SIPA BiH. Krišto je kazala da je 19. marta i službeno dobila zahtjev za razrješenje Darka Ćuluma s pozicije direktora SIPA-e, ali da on i dalje ostaje na toj poziciji sve dok Vijeće ministara BiH ne odluči drugačije. Ćulum je potvrdio za Radio-televiziju RS 18. marta da je odlučio da se povuče sa ove pozicije. Zamjenik ministra sigurnosti BiH, Ivica Bošnjak, kazao je kako je za sjednicu bila pripremljena cjelovita informacija o stanju u SIPA-i, s prijedlogom konkretnih mjera. "Bilo je predviđeno više varijanti tih mjera, nažalost do razmatranja toga uopće nije ni došlo", kazao je Bošnjak, te dodao da je Ćulum ovlastio Suada Hasanovića, načelnika sektora kriminalističko istražnog odjela SIPA-e za operativne poslove na terenu i da su sva njegova ovlaštenja validna. Funkcionisanje SIPA-e nije narušeno, nakon što je direktor ove agencije Darko Ćulum zatražio razrješenje, saopšteno je iz ove institucije 19. marta. Navedeno je i da SIPA nastavlja raditi u skladu sa zakonima i nadležnostima. Asistencija u hapšenju od SIPA-e je zatražena nakon što je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje nosioca najviših funkcija u RS na saslušanje. Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana VIškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića Tužilaštvo BiH vodi istragu o "narušavanju ustavnog poretka BiH". Za njima je raspisana centralna potjernica, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta. Isti dan, iz Suda BiH je saopšteno da jedino mogu potvrditi da su donijeli "rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH kojim je određena mjera pritvora osumnjičenim". U Republici Srpskoj je u posljednjih nekoliko mjeseci doneseno niz secesionističkih odluka, kojima se na neustavan način zabranjuje rad pravosudnim i policijskim institucijama BiH u tom entitetu. Jedna od posljednjih odluka je i usvajanje nacrta entitetskog ustava, u kome se navodi da je entitet RS "država srpskog naroda". Svih 16 policijskih agencija na nivou države, entiteta i kantona ima obavezu da djeluje po potjernici koja je raspisana za predsjednikom RS Miloradom Dodikom, entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem. No, kako je još ranije ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio da niko neće biti hapšen, SIPA je praktično jedina policijska agencija koja ima nadležnost u cijeloj zemlji, pa tako i u entitetu RS. Nadležnost SIPA-e su i najteža krivična djela, poput organizovanog kriminala i ratnih zločina. Pored SIPA-e, na nivou države djeluje i Granična policija BiH, u čijoj nadležnosti je sigurnost granica zemlje, te Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, čiji zadatak je koordinacija između policijskih tijela unutar zemlje, te sa inostranstvom, kao zaštitu osoba i objekata.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske (RS), zakondavnom tjelu sa mandatom zaštite interesa konstitutivnih naroda u tom bh. entietu, donio je 20. marta. odluku o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa protiv Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a koji je usvojila Narodna skupština ovog entiteta sedam dana ranije. Usvojeni Zakon predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva. Oni bi poduzimali krivično gonjenje "za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija" i slično. Da bi zakon stupio na snagu, mora ga odobriti i Vijeće naroda RS-a koje čine klubovi Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih. Klubovi naroda mogu pokrenuti zaštitni mehanizam ako većina u klubu smatra da se tim zakonom krši "vitalni nacionalni interes". "Izjasnili smo se da pokrenemo ovaj mehanizam. Dostavit ćemo našu odluku i obrazloženje kolegiju Vijeća naroda RS-a. Potom će se zakazati sjednica Vijeća naroda na kojoj će se raspravljati o tom prijedlogu zakona", kazao je za Radio Slobodna Evropa Adil Osmanović, delegat u Klubu bošnjačkog naroda. Ako se ne postigne konsenzus, formirat će se komisija predstavnika klubova Vijeća naroda i ispred Narodne skupštine kako bi se pokušao usuglasiti stav. "Mislim da se nećemo usuglasiti i taj prijedlog, s našim zahtjevom i obrazloženjima će se dostaviti Ustavnom sudu RS-a da ocijeni da li ima povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Ako kaže da nema povrede, prijedlog zakona ide predsjedniku RS-a [Miloradu Dodiku] da potpiše ukaz o stupanju na snagu zakona", pojasnio je Osmanović. Nakon što zakon bude objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, Osmanović kaže da nakon toga ovlašteni apelanti mogu zatražiti od državnog Ustavnog suda BiH da ocijeni da li je taj zakon u skladu s Ustavom BiH. Zahtjev za ocjenom ustavnosti mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH, članovi kolegija Zastupničkog ili Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ili trećina zastupnika ili delegata u ta dva doma. Postoji mogućnost i da zakon poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) Christian Schmidt. Otkad je predsjednik RS-a Milorad Dodik prvostepeno osuđen 26. februara pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona. Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja državnih pravosudnih institucija i policije na području RS. Ustavni sud BiH je zaustavio njihovu primjenu 7. marta. Skupština RS-a usvojila je 13. marta i Nacrt novog Ustava Republike Srpske. Vlasti RS-a planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati vojsku RS-a, te ukinuti Vijeće naroda RS-a i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Izmjenu entitetskog ustava mora podržati i većina u sva tri kluba u Vijeću naroda RS-a. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica, ali oni do 20. marta nisu uhapšeni i smješteni u pritvor.

Do ovog momenta nije bilo zahtjeva zaposlenih za prekid radnog odnosa na poziv institucija iz Republike Srpske (RS), potvrdili su iz Suda Bosne i Hercegovine su za Radio Slobodna Evropa 20. marta. Glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Jelena Miovčić, saopćila je također u četvrtak da su dva zaposlena zvanično podnijela zahtjev za raskid radnog odnosa s ovom državnom policijskom agencijom, ne navodeći svoje razloge. Darko Ćulum, direktor SIPA-e koji je imenovan kao kadar vladajućih iz RS-a, podnio je ostavku na tu funkciju 18. marta. Institucije tog entiteta pozvale su zaposlene u SIPA-i, Sudu i Tužiteljstvu te Visokog sudskom i tužiteljskom vijeću BiH - koje imenuje sve suce i tužitelje u zemlji - da pređu u policiju i druge institucije u Republici Srpskoj. Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica. Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.

Snage EUFOR-a su povećale svoje brojno stanje snagama iz Češke, Italije i Rumunije. Kako je saopšteno, ovo je preventivna mjera, nakon povećanja tenzija u zemlji, uslijed usvajanja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska. EUFOR-ove snage, smještene na 17 lokacija širom BiH, imaju za cilj zaštiti stanovništvo i pružiti potporu državnim organima.

Na vrhuncu krize i nastojanja pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini da zaustavi neustavno djelovanje vlasti u Republici Srpskoj predvođenoj Miloradom Dodikom, za kojim je raspisana i potjernica, jedina policijska agencija koja može da uhapsi Dodika u bilo kom dijelu zemlje, ostala je bez direktora. Predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vlasti u RS usvojile su niz neustavnih zakona, kao odgovor na presudu kojom je predsjednik tog bh. entiteta osuđen na godinu zatvora i šest godine zabrane obavljanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Državne pravosudne institucije intenzivirale su istragu u predmetu "napad na ustavni poredak BiH", dok je entitetski parlament neustavno zabranio djelovanje Suda, Tužilaštva BiH i SIPA-e u RS, te usvojio i nacrt ustava u kome se Republika Srpska definiše kao država. Rukovodstvo RS naložilo je i izradu neustavnog zakona o formiranju granične policije tog entiteta. Nakon što je direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum 18. marta podnio ostavku, ostalo je nejasno, ko može pripadnicima SIPA-e izdati nalog za djelovanje po potjernici. Ćulum je u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa u srijedu, 19. marta, potvrdio da će Novak Mijović, Vahidin Šahinpašić i Ernad Musić rukovoditi SIPA-om nakon njegove ostavke, do izbora novog rukovodstva. Mijović i Šahinpašić u SIPA-i obavljaju funkcije savjetnika direktora, dok je Ernad Musić načelnik Sektora za planiranje, analitiku, saradnju i informisanje. Na upit na osnovu čega su im data ovlaštenja, Ćulum je za RSE rekao da oni "imaju to ovlaštenje od ranije". Ćulum je u kontekstu ovlaštenja pomenuo i načelnika Kriminalističko–istražnog odjela Agencije za istrage i zaštitu BiH Suada Hasanovića. "A Hasanović, što se tiče operativne (nadležnosti), to je i po Pravilniku (o unutrašnjoj organizaciji SIPA-e)", naveo je kratko u pisanoj poruci za RSE Ćulum. Po Zakonu o radu SIPA-e, Ćuluma može da mijenja zamjenik direktora, kojeg SIPA, takođe, nema, jer nije izabran novi, nakon što je smijenjen Zoran Galić, koji je u bjekstvu iz BiH od avgusta prošle godine. Svih 16 policijskih agencija na nivou države, entiteta i kantona ima obavezu da djeluje po potjernici koja je raspisana za predsjednikom RS Miloradom Dodikom, entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem. No, kako je još ranije ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio da niko neće biti hapšen, SIPA je praktično jedina policijska agencija koja ima nadležnost u cijeloj zemlji, pa tako i u entitetu RS. Nadležnost SIPA-e su i najteža krivična djela, poput organizovanog kriminala i ratnih zločina. Pored SIPA-e, na nivou države djeluje i Granična policija BiH, u čijoj nadležnosti je sigurnost granica zemlje, te Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, čiji zadatak je koordinacija između policijskih tijela unutar zemlje, te sa inostranstvom, kao zaštitu osoba i objekata. Šta je prethodilo ostavci Ćuluma?Ćulumova ostavka uslijedila je nekoliko dana nakon što je iz ove Agencije saopšteno kako je utvrđeno da je operacija hapšenja Dodika, Viškovića i Stevandića "visokorizična". Asistencija u hapšenju od SIPA-e je zatražena nakon što je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje nosioca najviših funkcija u RS na saslušanje. Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana VIškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića Tužilaštvo BiH vodi istragu o "narušavanju ustavnog poretka BiH". Za njima je raspisana centralna potjernica, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta. Isti dan, iz Suda BiH je saopšteno da jedino mogu potvrditi da su donijeli "rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH kojim je određena mjera pritvora osumnjičenim". U Republici Srpskoj je u posljednjih nekoliko mjeseci doneseno niz secesionističkih odluka, kojima se na neustavan način zabranjuje rad pravosudnim i policijskim institucijama BiH u tom entitetu. Jedna od posljednjih odluka je i usvajanje nacrta entitetskog ustava, u kome se navodi da je entitet RS "država srpskog naroda". Vlasti RS su pozvale i zaposlene u SIPA-i, te pravosudnim institucijama u BiH da pređu u institucije tog entiteta. Rok je bio 19. mart. Dok iz Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta tvrde da nema prelaska zaposlenih, iz SIPA-e za sada nema informacije tome ima li službenika koji su prešli u MUP RS. Šta se navodi u zakonu?Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu predviđeno je da direktora SIPA-e mijenja zamjenik direktora "za vrijeme njegovog odsustva". Zamjenik bi trebao da ispunjava "pojedine dužnosti koje mu prenese direktor, te obavlja zaduženja koja mu, prema potrebi, dodjeljuje direktor u cilju efikasnog i pravilnog obavljanja poslova SIPA-e". Osim zamjenika, direktor SIPA-e ima i dva pomoćnika, ali zakonom nije navedeno da oni mogu da im direktor može prenositi dužnosti. Agencija od oktobra 2024. godine nema zamjenika direktora, nakon što je Savjet ministara BiH sa te dužnosti razriješio Zorana Galića. Galić je pod istragom Tužilaštva BiH koje ga sumnjiči za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. On je 8. jula prošle godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje. Šta dalje?Za četvrtak 20. marta zakazana je sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj će se raspravljati o Informaciji o stanju u Agenciji, "s prijedlogom mjera za rješenje". Iz Ministarstva bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti je rad SIPA-e, saopštili su kako "funkcionisanje SIPA-e nije narušeno i da Agencija nastavlja raditi u skladu sa zakonskim procedurama i nadležnostima". "Ministarstvo bezbjednosti BiH, zajedno sa Savjetom ministara BiH, intenzivno radi na rješavanju novonastale situacije i izbora novog rukovodstva Državne agencije za istrage i zaštitu", stoji u saopštenju Ministarstva 19. marta. Zakon predviđa da direktora i zamjenika direktora SIPA-e imenuje Savjet ministara BiH na prijedlog ministra bezbjednosti BiH, sa liste kandidata koju dostavi Nezavisni odbor Parlamenta BiH. BiH nema ni ministra koji može da predloži direktora SIPA-eBosna i Hercegovina trenutno nema ni ministra bezbjednosti, koji, po zakonu, predlaže direktora SIPA-e, jer ni dva i po mjeseca od hapšenja bivšeg ministra Nenada Nešića nije izabran novi. Prethodni ministar bezbjednosti Nešić u pritvoru je od 26. decembra prošle godine kao osumnjičeni u predmetu visoke korupcije zbog čega je i podnio ostavku. Njegov prethodnik Selmo Cikotić u zatvoru je i služi trogodišnju kaznu za zloupotrebu položaja. Trenutno, Ministarstvo vodi zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, kadar Hrvatske demokratske zajednice. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto imenovala je 7. Marta Gorana Selaka za ministra bezbjednosti na prijedlog Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, s kojim je Selakova Socijalistička partija Srpske u koaliciji u Republici Srpskoj. U međuvremenu, Selak je povukao kandidaturu, s obzirom na nedovoljnu podršku u državnom parlamentu usljed krize u vladajućoj koaliciji. Stranke iz entiteta Federacija BiH koju čine Narod i Pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka (NS), raskinule su koaliciju na državnom nivou sa Dodikovim SNSD-om krajem januara. Od tad ove stranke, uz podršku opozicije i iz Federacije BiH i iz RS, pokušavaju smijeniti Dodikove kadrove iz državnih institucija. Trenutni kandidat za ministra bezbjednosti je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, opozicione partije u RS. Inicijativu za njegovo imenovanje Borjani Krišto uputila je 18. marta grupa poslanika u državnom Parlamentu, tvrdeći kako postoji dovoljan broj glasova za njegovo imenovanje.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović uputili su pismo šefovima diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu, od kojih su zatražili da budu iznad političkih pritisaka i da poštuju zakone. "Ovim dopisom ne želimo vam slati nikakve instrukcije, već vas pozvati da djelujete s principima ustavnosti i zakonitosti", navodi se u pismu. Komšić i Bećirović su pismo poslali dan nakon što su predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputili instrukcije ambasadorima BiH, koji dolaze iz RS-a, o daljnjem diplomatskom djelovanju u inostranstvu. Dodik i Cvijanović su, uz ostalo, tražili od ambasadora proaktivan pristup za osiguravanje podrške dužnosnicima RS-a i tom bh. entitetu, ističući da je taj korak nužan "zbog usložnjavanja političke situacije u BiH". Također, zatraženo je lobiranje za povlačenje snaga NATO-a iz BiH i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. U pismu su Komšić i Bećirović podsjetili ambasadore da je vođenje vanjske politike u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH i da "entiteti nemaju nikakva ovlaštenja da razmatraju pitanja iz domena vanjske politike". "Pozicija entiteta u državi BiH definisana je Ustavom BiH i oni postoje samo na osnovu ovog ustava. Entitetu nemaju međunarodni subjektivitet, to ima isključivo država BiH", istaknuli su. Dodali su da nepoštovanje Ustava i zakona BiH predstavlja krivično djelo, pozivajući ambasadore BiH da budu iznad političkih pritisaka i da poštuju zakone. "I da profesionalni standard i lični integritet budu osnova vašeg djelovanja. Zastupanje jednostranih interesa pojedinaca, umjesto interesa države, nije u skladu sa Ustavom i zakonima BiH, kao ni s načelima diplomatske prakse", poručili su. Otkako su vladajuće strukture u RS-a, krajem februara, pokrenule usvajanje neustavnih zakona, suočene su s osudama i upozorenjima Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vlast u RS-u inicirala je krajem februara usvajanje niza neustavnih zakona, kao odgovor na presudu kojom je Dodik, osuđen na godinu zatvora i šest godine zabrane obavljanja dužnosti. Tužilaštvo BiH objavilo je početkom marta da od decembra prošle godine vodi istragu o krivičnom djelu napada na ustavni poredak, ne navodeći konkretno na što se ona odnosi. Osumnjičeni su Dodik, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić, koji se nisu odazvali na pozive za davanje iskaza zbog čega je za njima 17. marta raspisana potjernica.

Svih 16 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini obavezni su da hapse osobu za kojom je Sud BiH raspisao centralnu portjernicu. Nepostupanje po nalogu Suda je teža povreda radne dužnosti i kršenje zakona. Prema Krivičnom zakonu BiH, ogovorni mogu biti procesuirani i osuđeni na zatvorsku kaznu.

Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine predat je zahtjev za rješavanje spora sa entitetom Republika Srpska kojim se traži obustava primjene Odluke o utvrđivanju Nacrta ustava ovog bh entiteta. Zahtjev je potpisalo 11 zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ove dvije stranke su opozicione. Od Ustavnog suda BiH traže donošenje privremene mjere. Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 13. marta Nacrt novog ustava RS-a kojim, između ostalog, vlasti u RS-u planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom. U svom zahtjevu, zastupnici SDA i DF-a navode da je ovim postupkom Narodna skupština RS-a prekršila odredbe Ustava BiH, što je u suprotnosti s obavezama entiteta prema Dejtonskom sporazumu. Podsjećaju da je Ustavni sud BiH već ranije stavio van snage dijelove Deklaracije o ustavnim principima koje je donijela Narodna skupština RS-a, potvrđujući da entiteti ne mogu jednostrano preuzimati nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o 'stranim agentima'Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je prema Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS-a. Narodna skupština RS-a usvojila je 27. februara, između ostalih, Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način podržavaju strani subjekti. Usvojeni zakon, između ostalog, propisuje prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu široko definisanih političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanje prijava Ministarstvu pravde RS-a o prijemu finansijskih sredstava iz inostranstva. Tim zakonom vlasti RS-a stavljaju rad nevladinih organizacija pod punu političku kontrolu koristeći model istog zakona iz Ruske Federacije. Posljedica tog zakona je u najvećoj mjeri ukidanje nevladinih organizacija u RS-u. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da je rad nevladinih organizacija i civilnog društva u cijelosti izraz demokratskih principa koji moraju biti osigurani u državi i društvu.

Funkcionisanje Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) nije narušeno, nakon što je direktor ove agencije Darko Ćulum zatražio razrješenje, saopšteno je iz ove institucije 19. marta. "Agencija nastavlja raditi u skladu sa zakonskim procedurama i nadležnostima", saopćili su iz SIPA-e, te dodali da Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine sa Vijećem ministara intenzivno radi na rješavanju novonastale situacije i izbora novog rukovodstva SIPA-e. Ćulum je potvrdio za Radio-televiziju Republike Srpske 18. marta da je odlučio da se povuče sa ove pozicije. Njegova ostavka dolazi nekoliko dana nakon što je iz ove agencije rečeno da je SIPA izvršila sigurnosnu procjenu u vezi sa asistiranjem sudskoj policiji u provođenju naredbe Tužilaštva BiH u kojoj je zatraženo privođenje predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine RS-a Nenada Stevandića na saslušanje. Naredba Tužilaštva BiH je izdata nakon što se Dodik, Višković i Stevandić nisu odazvali pozivu na saslušanje u državno Tužilaštvo koje im stavlja na teret da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak". Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS-a raspravljala o Nacrtu Ustava RS-a kojim vlasti u RS-u planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Za njima je raspisana i potjernica. Direktora i zamjenika direktora SIPA-e imenuje Vijeće ministara na prijedlog ministra sigurnosti i to sa liste kandidata koju dostavi Nezavisni odbor, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu. Vijeće ministara razrješava direktora i zamjenika direktora prema uslovima i procedurama koje sprovodi Nezavisni odbor.