Zvanični Beograd reagovao je na izjave člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, povodom obeležavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ocenjujući da su njegove poruke "poziv na obnavljanje animoziteta i sukoba u regionu". Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je 12. jula saopštilo da "Bošnjacima danas niko ne preti, a iz Beograda prema bošnjačkom narodu godinama unazad idu iskreni i dosledni pozivi na saradnju i izgrađivanje prijateljskih i dobrosusedskih veza". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istog dana izjavio da Srbija želi dobre odnose sa Bošnjacima. "Sa Bećirovićem je nemoguće jer je lažov, i izmišlja i obmanjuje svoje građane o lažnim pretnjama koje ne postoje iz Srbije", naveo je Vučić 12. jula. Član Predsedništva BiH Denis Bećirović je dan ranije, na obeležavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, pored ostalog izjavio da je to bila "kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu". "Znam da mnogi ni danas ne žele slušati o ulozi rukovodstva Srbije u genocidu. Moja obaveza je da o tome javno govorim. Agresija na BiH pokrenuta je iz Beograda. Bez vojne, logističke i finansijske podrške iz Beograda, ne bi bilo moguće izvršenje genocida u Srebrenici", kazao je Bećirović. Uprkos presudama međunarodnih sudova, vlasti u Srbiji negiraju da su snage Vojske Republike Srpske u julu 1995. godine počinile genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka u Srebrenici i okolini. Nazivaju ga "teškim zločinom". Reagujući na izjave Denisa Bećirovića, ministarstvo spoljnih poslova Srbije je navelo da je "agresivna retorika Bećirovića bez sumnje prizivanje sukoba, iako sukobe niko osim njega i šačice njegovih ideoloških istomišljenika ne želi". "Srbija će nastojati da u budućnosti svim političkim akterima u regionu objasni notornu i očiglednu činjenicu da je naš jedini interes razvoj i napredak regiona, a da je preduslov za to smirivanje političkih strasti i napuštanje politike neosnovanih optužbi i upiranja prstom", navodi se u saopštenju. Ocenili su da "niko ne negira da se zločin u Srebrenici dogodio, ali Sarajevo insistirajući na tome da ga prikaže kao zločin nad zločinima posredno negira i obezvređuje zločine počinjene nad Srbima i Hrvatima, a njih nije bilo malo, niti su žrtve bile malobrojne". Generalna skupština Ujedinjenih nacija u maju prošle godine usvojila je Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Zvanični Beograd je lobirao protiv te rezolucije. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije navodi u saopštenju da je rezolucija "progurana kroz UN, ne da bi doprinela pomirenju, već da bi bila prilog u pokušaju reanimacije nastojanja da se srpskom narodu pripiše kolektivna krivica za jedan strašan, ali svakako ne jedini strašan zločin tokom rata u BiH". Do danas je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava genocida u Srebrenici, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Međunarodni sud pravde u Hagu doneo je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida, kao i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 11. jula obilježena je 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su u ljeto 1995. godine počinili pripadnici Vojske Republike Srpske. Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, preživjeli te brojne domaće i međunarodne delegacije. Nakon vjerske ceremonije, ukopani su posmrtni ostaci sedam novoidentificiranih žrtava. Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih općina i dalje se traga. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciGenocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Predstavnici porodica žrtava podsjetili su tokom komemoracije na neizmjernu bol koju nose, posebno oni koji još uvijek tragaju za nestalim, ali i na važnost očuvanja sjećanja i istine o genocidu. Tokom komemoracije, poruke solidarnosti i podrške uputili su lideri zemalja Evropske unije, regije i svijeta. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović poručio je da je Srebrenica poruka da zlo ne miruje nego se samo primiri. "Živimo u vremenu narastanja zla i negiranja genocida. Protagonisti zla nadaju se da se lažima mogu pobrisati sve. Nikada i nikako. Duboko u nama ukorijenila se nesalomljiva snaga koja nas je naučila da razlikujemo istinu od laži", rekao je Kavazović. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je prošlo je 30 godina od počinjenog genocida za koji je kazao da je "kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu". "Znam da mnogi ni danas ne žele slušati o ulozi rukovodstva Srbije u genocidu. Moja obaveza je da o tome javno govorim. Agresija na BiH pokrenuta je iz Beograda. Bez vojne, logističke i finansijske podrške iz Beograda, ne bi bilo moguće izvršenje genocida u Srebrenici", kazao je Bećirović. Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice i Žepe, zahvalila se svim zemljama koje su u Generalnoj skupštini UN-a glasale za rezoluciju o genocidu u Srebrenici. "One koji nisu, neka žive u mraku", kazala je Subašić i dodala da su "svijet i Evropa nijemo posmatrali dok su ubijali našu djecu pred očima cijelog svijeta, koji treba da se stidi". Poruku su uputili i najviši čelnici Evropske unije i NATO-a te predsjednici ili šefovi vlada i ministri vanjskih poslova više država. Naglasili su da nikada neće biti zaboravljeni ti mračni dani, ali i da se međunarodna zajednica srami jer je 1995. godine zakazala da zaštiti 8.000 muškaraca i dječaka. Naglasili su da sjećanje na genocid u Srebrenici mora ostati živo, da se istina ne smije zaboraviti te da u Evropi nema mjesta za revizionizam, iskrivljavanje činjenica, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Građane i političke lidere u Bosni i Hercegovini i regiji pozvali su da zajedno s evropskim partnerima grade zajedničku budućnost zasnovanu na poštovanju različitih uvjerenja, vjerske i nacionalne pripadnosti, identiteta i jezika.

Prošlo je 30 godina od genocida u Srebrenici u julu 1995. Tokom godina mogu se pratiti tri faze kroz tri dekade odnosa prema genocidu u politici Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska.

Trideset godina genocida u Srebrenici obilježeno je ukopom sedam žrtava od kojih su najmlađa dvojica Senajid Avdić i Hariz Mujić imala 19 godina. Sa komemoracije žrtvama poručeno je kako je međunarodna zajednica zakazala u odbrani zaštićene zone Ujedinjenih nacija, ali da nove generacije ne smiju odrastati u mržnji i negaciji zločina.

"Došlo je vreme za istinu" – tako su provladini mediji u Srbiji najavljivali filmove i "specijalne emisije" koje negiraju genocid u Srebrenici. Emitovane su u danima obeležavanja tridesete godišnjice ubistva više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dečaka. O genocidu kao "obmani" govorili su, pored ostalih, predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj. Na televizijama "Informer" i "Prva", koja ima nacionalnu frekvenciju, prikazan je serijal koji "razotkriva najveću političku manipulaciju usmerenu protiv srpskog naroda". Potpisuje ga organizacija "Centar za društvenu stabilnost", autor ranijeg filma koji negira zločin nad kosovskim Albancima u selu Račak 1999. "Taj narativ je sad naročito pojačan. Pored toga što se navršava 30 godina od genocida, ove godine je usmeren i na obračun sa političkim protivnicima vlasti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) istoričar i autor knjige o genocidu u Srebrenici Dragan Popović. Godišnjica u Srbiji protiče u atmosferi studentskih i građanskih protesta i blokada koji su uzdrmali vlast populističkog predsednika Aleksandra Vučića. Iako se o Srebrenici nisu izjašnjavali, vlast i provladini mediji optužuju "blokadere" da srpski narod hoće da proglase genocidnim. Ovo je bila i glavna poruka državne kampanje protiv usvajanja Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici 2024, iako se u tom dokumentu ne spominje nijedan narod, niti država. Godinu kasnije, napadima je izložena i nekolicina opozicionih poslanika koji su Skupštini Srbije podneli još jedan u nizu predloga Rezolucije o osudi genocida. Ko poziva na prekid politike negiranja?"Odgovora iz parlamenta još uvijek nema", kaže za RSE poslanik Stranke demokratske akcije Sandžaka Ahmedin Škrijelj. Poslanički klub, koji uz ovu manjinsku bošnjačku stranku, čine i albanska Partija za demokratsko delovanje i opozicioni Pokret slobodnih građana, podneo je 3. jula Predlog rezolucije koja poziva na prekid politike negiranja genocida, nekažnjivosti i glorifikacije zločina i zločinaca. "U Prijedlogu rezolucije na nekoliko mjesta potenciramo da srpski narod nije genocidan, nego oni koji neće da se suoče sa posledicama svoje pogubne politike, a to je vladajući režim", navodi Škrijelj. Podseća i da SDA Sandžaka od 2015. podnosi Skupštini predloge Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici, koji ostaju bez odgovora. Odluka u rukama vlastiPredlog rezolucije može podneti bilo koji poslanik, ali vladajuća većina odlučuje hoće li se naći na dnevnom redu. Čine je Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije koje nisu odgovorile na pitanje RSE da li će Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici uvrstiti u dnevni red po hitnom postupku, kako su zatražili predlagači. Vlast na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem ne priznaje da su snage Vojske Republike Srpske na čelu sa Ratkom Mladićem u julu 1995. počinile genocid nad bošnjačkim stanovništvom i naziva ga "teškim zločinom". Nakon što je Mladić u Hagu osuđen na doživotni zatvor, pojedini vladajući parlamentarci javno su mu pružali podršku, a mural koji ga veliča stajao je skoro dve godine na fasadi zgrade u centru Beograda. "Politika koja je dovela do Srebrenice je danas na vlasti u Srbiji. Kada relativizuju i negiraju genocid, oni brane sebe. Ne od krivične, ali od političke i moralne odgovornosti", navodi istoričar Dragan Popović. Ostaje upamćena poruka aktuelnog predsednika, koju je kao funkcioner Šešeljeve Srpske radikalne stranke devedesetih poslao sa skupštinske govornice, "ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana". Deceniju kasnije, Vučić je parlamentu isticao plakat s porukom "Sigurna kuća za Ratka Mladića". Ključni obrt u javnim nastupima dogodio se 2015. kada je u Potočarima prisustvovao obeležavanju godišnjice genocida. Na putu ka mezarju okupljeni su ga ispratili zvižducima, a u njegovom pravcu poletele su i kamenice. Tabloidi do danas ovaj događaj nazivaju pokušajem "ubistva predsednika Srbije". Provladini mediji u kampanjiPredlog rezolucije o Srebrenici podnelo je šest poslanika, koliko broji njihova poslanička grupa i isti dan našli su se na meti provladinih tabloida. "Informer" je predlog nazvao "sramnim", a predlagače "antisrpskim blokaderima koji traže da se Srbija proglasi genocidnom državom". Posebno "sramotnom" označena je tačka predloga u kojoj se navodi da Skupština Srbije "izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što Srbija nije sprečila genocid u Srebrenici, niti je kaznila počinioce". Da Srbija nije preduzela ništa da spreči ubistvo više od 8.000 Bošnjaka, utvrdio je 2007. Međunarodni sud pravde. "Ne postoji argument koji možete da koristite da rušite da je u Srebrenici bio genocid", rekao je za RSE poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj. "Ova Rezolucija je potrebna Srbiji i srpskom narodu da pošalju poruku da ostali narodi i države u njima ne vide pretnju i opasnost, već da će se okrenuti izgradnji mira i vraćanju povjerenja na prostoru bivše Jugoslavije", dodao je. Predlog rezolucije zasnovan je i na presudama Haškog tribunala, ali i Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici. Na bilbordima širom Srbije i danas se mogu videti poruke državne kampanje iz 2024. da "Srbi nisu genocidan narod", iako se u dokumentu koji su usvojile Ujedinjene nacije ne spominju ni srpski narod, ni kolektivna odgovornost. Šta kažu studenti u blokadi?Ove godine su u kontekst Srebrenice dovedeni i studenti u blokadi koji predvode višemesečne antivladine proteste tražeći odgovornost za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu, i nove izbore. "Blokaderi bi da Srbiju proglase genocidnom, a Vučić se lavovski borio protiv usvajanja sramne rezolucije o Srebrenici u UN-u", bila je naslovnica "Informera" 25. juna. Studenti u blokadi, koji nemaju lidere, nisu se određivali o genocidu u Srebrenici. Oni za RSE nisu želeli da govore o ovoj temi, a ranije su saopštili da se zbog heterogenosti studentskog pokreta neće izjašnjavati o pitanjima koja nisu deo njihovih zahteva. "Mislim da je razlog u onome što su u startu nazvali - dogovoreni ideološki minimum. Verujem da većina njih nema dovoljno informacija o tome šta se dešavao u Srebrenici. Ali takođe verujem da ovo sad nije trenutak kad to uopšte može da se objasni mladim ljudima", kaže istoričar Dragan Popović. Zbog ličnih stavova o genocidu, pojedini studenti bili su izloženi targetiranju i napadima tabloida. "Verujem da prvo mora da se otvori prostor u društvu za dijalog, da se skloni autokratski režim i njegova kontrola nad medijima, a tek onda idu sledeći koraci koji neće biti laki, a to je da se ljudima objasni šta je bila Srebrenica i zbog čega je važno da je pamtimo", dodaje Popović. Stavovi opozicije u SrbijiSlično navode i pojedine stranke opozicije koje na poziv studenata bojkotuju rad parlamenta. "U ovom sazivu Skupštine dok je Aleksandar Vučić na vlasti se ništa neće promeniti i mi je do daljeg smatramo nelegitimnom. Kad se promene okolnosti možemo razgovarati i o dokumentima koje predlažu druge političke stranke", rekao je za RSE lider Demokratske stranke Srđan Milivojević. On je dodao da je Skupština Srbije na inicijativu te partije 2010. godine usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u skladu sa presudom Međunarodnog suda pravde. Iako se ovaj dokument poziva na presudu kojom je utvrđeno da je u Srebrenici izvršen genocid, u tekstu se taj termin ne pominje. Novi predlog Rezolucije nije razmatrao ni opozicioni Zeleno-levi front jer ne učestvuje u radu parlamenta. "Nikada nismo bežali od toga da kažemo da ono što se dogodilo Srebrenici jeste genocid i javno smo o tome govorili i u Narodnoj Skupštini. I sve vreme imamo situaciju u kojoj nas režim napada da mi tvrdimo da su Srbi genocidan narod, što niko od nas ne tvrdi", izjavila je za RSE poslanica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević. Na pitanja da li bi podržali predlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici nisu odgovorili Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije i Nova Demokratska stranka Srbije, koja je 2024. učestvovala u kampanji protiv usvajanja UN-ovog dokumenta. I lider Narodnog pokreta Miroslav Aleksić ranije je poručivao da se u Srebrenici "desio zločin, ali ne i genocid". "Iako se povodom nove inicijative neće desiti ništa, važno je da ona stoji u Skupštini i da ostane zabeleženo da je neko to ipak tražio", kaže istoričar Dragan Popović. Da li je Srbija kaznila odgovorne?Predlog rezolucije obavezuje Srbiju da sprovede istragu i kazni sve odgovorne za genocid. Svega desetak dana uoči 30. godišnjice, sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta u Vojsci Republike Srpske Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Srebrenici. Do danas su u Srbiji donete još tri presude, bez spominjanja genocida. Dve su rezultat sporazuma o priznanju krivice koje je Tužilaštvo sklopilo sa okrivljenima neposredno nakon što je BiH protiv njih podigla optužnice. Pred Višim sudom u Beogradu vodi se još jedan postupak vezan za Srebrenicu. Suđenje za ubistvo više od 1.300 bošnjačkih civila u selu Kravica, koje je počelo krajem 2016, i dalje je u fazi dokaznog postupka. Svi okrivljeni brane se sa slobode.

Tabuti sa posmrtnim ostacima sedam žrtava srebreničkog genocida u četvrtak su izneseni iz kruga bivše Fabrike akumulatora u Potočarima do prostora Musale u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari. Tabute su na rukama prenijeli članovi porodica i građani koji su došli da odaju počast. Radi se o nekompletnim tijelima koja su pronađena u nekoliko grobnica i biće sahranjeni 11. jula u Memorijalnom centru Potočari. Najmlađe žrtve su Senajid Avdić i Hariz Mujić, koji su imali 19 godina kada su ubijeni u julu 1995. godine. Osim njih, biće ukopani Rifet Gabeljić, Hasib Omerović, Sejdalija Alić i Amir Mujčić. Najstarija žrtva, i jedina žena koja će biti ukopana je Fata Bektić, koja je imala 67 godina u julu 1995. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.765 žrtava. U Potočare su poslijepodne stigli i učesnici "Marša mira". Njih nekoliko hiljada su 8. jula krenuli iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug "Marš mira" ka Srebrenici, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Oni su tri dana pješačili istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju. U entitetu Federacija BiH 11. juli je proglašen Danom žalosti. Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Nekoliko hiljada učesnika koji su učestvovali u "Maršu mira" stigli su u Potočare 10. jula predveče. Oni su 8. jula krenuli iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug ka Srebrenici, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Oni su tri dana pješačili istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju. Učesnici "Marša mira" će prisustvovati obilježavanju godišnjice i kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. "Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava. Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. U Memorijalnom centru će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.765 žrtava srebreničkog genocida. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Sjedinjene Američke Države podržavaju napore da se dođe do pravde i da se sa pravdom suoče počinioci gnusnih zločina, poručio je u četvrtak otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Daniel Koski uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Naglasio je da SAD nastavljaju svoju nepokolebljivu posvećenost miru, pomirenju i zajedničkom životu u Bosni i Hercegovini da bi se izgradila budućnost u kojoj se ovakva patnja nikada neće ponoviti. On je izrazio najdublje poštovanje prema žrtvama Srebrenice i prema svima u Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu koji su uz njih. "Obilježavanje genocida ne smije biti samo sjećanje na prošlost; to je i ponovna potvrda zajedničke posvećenosti miru, empatiji, dostojanstvu i pravdi; to je transformisanje tragedije u razlog za nadu. Sjedinjene Države nastavljaju svoju nepokolebljivu posvećenost miru, pomirenju i zajedničkom životu u Bosni i Hercegovini da bi se izgradila budućnost u kojoj se ovakva patnja nikada neće ponoviti", naveo je pored ostalog Koski. Snage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini što je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterizirano kao genocid. Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada je ukopano 6.765 osoba, dok je na drugim lokacijama, prema željama porodica žrtava, ukopano oko 250 žrtava genocida. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici"Dug je put ka zacjeljenju, ali vi na tom putu niste sami. Sjećamo se mrtvih. Poštujemo žive. I nastavljamo svoju posvećenost budućnosti koja će biti utemeljena na miru i zajedničkoj čovječnosti", naveo je, pored ostalog, Koski. Brojne delegacije najavile su svoj dolazak na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici. U BiH je došla i visoka delegacija američkog State Departmenta, predvođena vršiocem dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom.

Vojvotkinja od Edinburgha Sophie Helen Rhys-Jones i visoka delegacija američkog State Departmenta, predvođena vršiocem dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom, borave u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini. Vojvotkinja od Edinburgha će 11. jula pročitati poruku kralja Charlesa III na obilježavanju 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Supruga princa Edwarda i zagovornica Inicijative za sprečavanje seksualnog nasilja u konfliktu, najavila je sastanak sa porodicama i žrtvama. Tokom sastanka s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem u Sarajevu, istaknula je da se u Ujedinjenom Kraljevstvu daje veliki značaj obilježavanju godišnjice sjećanja na žrtve genocida, saopštilo je Predsjedništvo BiH. Vršioc dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandon Harahan sastao se sa članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Hanrahan je prenio poruke podrške miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, naglašavajući značaj očuvanja suvereniteta zemlje i funkcionalnosti njenih institucija. Osudio je secesionističku retoriku i aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost i koheziju države. Ministar Konaković je istaknuo da je vanjskopolitički prioritet BiH napredak na putu ka članstvu u EU i NATO, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Brojne delegacije najavile su svoj dolazak na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, a u BiH su stigli šefovi diplomatije Švedske i Danske kao i podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička i pitanja izgradnje mira. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciSnage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini što je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterizirano kao genocid. Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada je ukopano 6.765 osoba, dok je na drugim lokacijama, prema željama porodica žrtava, ukopano oko 250 žrtava genocida.

Sud Bosne i Hercegovine donio je prvu presudu u predmetima sa dokazima iz SKY i Anom aplikacija, izrekavši Radovanu Damjanoviću kaznu od dvije i pol godine zatvora. Tridesetosmogodišnji Damjanović iz Sarajeva prvostepeno je osuđen za krivična djela organiziranog kriminala, u vezi sa trgovinom drogom, saopštilo je u četvrtak Tužilaštvo BiH. U provedenom postupku, Sud je prikupljene dokaze iz SKY aplikacija, prihvatio kao valjane, zakonite i vjerodostojne. Sud BiH u decembru 2022. godine je potvrdio prvu optužnicu u kojoj su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija, nakon što je Evropska komisija u svom izvještaju o napretku BiH na putu prema EU, u oktobru iste godine, zatražila podizanje prvih optužnica koje se odnose na ove aplikacije. Tokom protekle tri godine u BiH je uhapšeno više desetaka osoba koje su osumnjičene za trgovinu drogom, oružjem i ubistvima iz istraga o korištenju mobilnih uređaja SKY i ANOM. Među njima su policijski službenici, osumnjičenici za trgovinu drogom i oružjem, kao i za prostituciju. Neki od njih su koristili te uređaje, a poruke koje su razmjenjivali preko njih su dešifrirale strane policijske agencije. Dostavile su ih Tužilaštvu BiH koje je pokrenulo istrage u okviru kojih je policija uhapsila, pored ostalih, glavnog policijskog inspektora MUP-a Republike Srpske, službenika državne policije koji je štitio zgradu Predsjedništva BiH, te šefa regionalnog ureda Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. ANOM je trebala biti "neprobojna" usluga koja je uključivala posebnu aplikaciju i mobilne uređaje. Napravili su je i distribuirali FBI i Australska savezna policija (AFP). Prema zvaničnim podacima FBI-ja, u maju 2021. godine, takve uređaje je koristilo oko 11.800 osoba. Prema podacima Europola prikupljeno je oko 27 miliona poruka koje su razmjenjivali kriminalci iz više od stotinu zemalja. Dio poruka u ovim uređajima su dešifrirali američki FBI i Europol, te ih proslijedili lokalnim policijama. Uređaj SKY ECC je imao više od 117.000 korisnika. Za razliku od ANOM-a, ovu kanadsku aplikaciju su početkom 2021. razotkrile belgijska, holandska i francuska policija. Američke i evropske policijske agencije prikupile su oko milijardu poruka, od čega je polovina dešifrirana do aprila 2021. Američki FBI, australski AFP i Europol su dio dešifriranih poruke iz ANOM-a i SKY ECC-a proslijedile policijskim agencijama i tužilaštvima širom svijeta.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se 10. jula u Sarajevu sa ministricom vanjskih poslova Kraljevine Švedske Marijom Malmer Stenergard, u okviru njene posjete povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. "Ministar Konaković zahvalio je ministrici Stenergard na posjeti, te izrazio posebnu zahvalnost Kraljevini Švedskoj na principijelnoj i dosljednoj podršci očuvanju sjećanja na genocid u Srebrenici", saopćeno je pored ostalog iz MVP BiH. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciBrojne delegacije najavile su svoj dolazak na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Snage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini što je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterizirano kao genocid. Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada je ukopano 6.765 osoba, dok je na drugim lokacijama, prema željama porodica žrtava, ukopano oko 250 žrtava genocida.

Rosemary DiCarlo, podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička i pitanja izgradnje mira, boravi u posjeti Bosni i Hercegovini gdje će prisustvovati obilježavanju 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. U Sarajevu se 10. jula sastala sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem koji je zahvalio DiCarlo na ličnom angažmanu i podršci da Generalna skupština UN-a u maju prošle godine usvoji rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. DiCarlo je rekla da se nada da će postojeći politički problemi u BiH biti prevaziđeni, izrazivši spremnost UN-a, njegovog ureda u Sarajevu i nje lično da pomognu u tome, posebno kad je riječ o suočavanju sa prošlošću i procesu pomirenja. Brojne delegacije najavile su svoj dolazak na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciSnage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini što je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterizirano kao genocid. Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada je ukopano 6.765 osoba, dok je na drugim lokacijama, prema željama porodica žrtava, ukopano oko 250 žrtava genocida.

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić najavio je u četvrtak, 10. jula, da će od Tužilaštva BiH zatražiti da se ispita kome bi BiH trebala isplatiti više od 110 miliona maraka (više od 55 miliona evra) duga za "Viaduct" na offshore račun na Kanalskim otocima. Radi se o dugu po presudu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Vašingtonu, pred kojim je slovenačka firma tužila BiH zbog toga što je Vlada entiteta Republika Srpska jednostrano raskinula ugovor o koncesiji, koji se odnosio na izgradnju hidroenergetskog sistema na rijeci Vrbas. Amidžić je na konferenciji za novinare rekao da državno Ministarstvo finansija "nije spremno" da uplati novac "nekim licima koje nemaju nikakve veze sa licima koja su podnijela tužbu". "Pitao sam Pravobranilaštvo da li se na račun koji je dostavljen u prijedlogu za izvršenje mogu uplatiti pare i dobio sam odgovor da ne mogu. Ja ne sporim da se dug može ustupiti ili prodati, ali nama nije dostavljen nijedan dokument koji bi dokazao da je kompanija na čiji račun treba da se uplati novac preuzela taj dug", istakao je Amidžić. On je rekao da je "nemoguće" saznati prava imena fizičkih lica koja stoje iza firme na čiji račun bi trebala biti uplaćena sredstva. Amidžić je naveo da se radi o računu kojeg je dostavila advokatska kuća koja je zastupala "Viaduct". Njegov istup dolazi nakon saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH o slučaju "Viaduct" početkom juna. Tada je Jovana Cvijetić, pravobraniteljka BiH izjavila da Bosna i Hercegovina ne zna na koji račun bi mogla da isplati dug. Istakla je i kako je "Viaduct" u stečaju, te da su advokati u dopisima "stavljali račun nekog fonda, skraćenice, strane riječi". Šta je poznato o slučaju 'Viaduct'?"Viaduct" je maju prošle godine zatražio zapljenu tri zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, što je Opštinski sud u Mostaru i prihvatio sredinom marta ove godine, dok se čekaju presude ostalih sudova. Ova slovenačka firma je zapljenu tražila nakon što je sud u Vašingtonu presudio u njenu korist u tužbi protiv BiH, jer je RS prekršila ugovor sa ovom firmom. ICSID je naložio BIH 2022. godine da isplati odštetu koja je tad procijenjena na oko 39 miliona evra. Od tada rastu kamate, pa se dug povećao na više od 56 miliona evra, jer BiH još nije našla rješenje kako da isplati dug, koji je svaki dan veći za devet hiljada evra. Iako se prije nekoliko godina entitet RS obavezala da će platiti dug u slučaju "Viaduct", entitetske vlasti odbijaju to da učine, tvrdeći da je dug obaveza države Bosne i Hercegovine, a da entitet ne može biti predmet međunarodne arbitraže. Pred sarajevskim sudom je "Viaduct" dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu. Zbog duga su i Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) zamrznute redovne isplate evropske agencije EUROCONTROL, što je ugrozilo rad ove agencije. "Viaduct" je preko lokalne firme HES Vrbas dobio 2004. godine koncesiju od Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banja Luka, ukupne snage 85,7 MW. Međutim, projekat nikad nije zaživio. Investitor, koji nije imao prethodne reference u izgradnji ovakvih objekata, tvrdio je u tužbi da mu vlast nije osigurala dozvole ni podršku, kao i da je Vlada RS jednostrano raskinula koncesiju 2015. godine nakon što je uzvodno na rijeci Vrbas dala koncesiju vlastitom preduzeću Elektroprivreda RS. U slučaj se uključio i treći igrač iz sjene, strani fond koji je financirao "Viaductovu" tužbu. Slovenska firma je nakon dobivene presude krenula u zapljenu i zamrzavanje imovine države BiH u zemlji i inostranstvu.

Nekoliko stotina bajkera, učesnika Motomaratona Srebrenica iz zemalja Zapadnog Balkana i Europe, krenulo je prema Potočarima, kako bi obilježili 30. godišnjicu genocida u Srebrenici. Riječ je o 14. Motomaratonu Srebrenica, koji se održava u znak sjećanja na žrtve genocida. "Naša poruka je da se ovo nikad nikom ne desi, ne ponovi, i naravno da ovo ne zaboravimo", rekao je pred polazak iz Sarajeva Enver Sulić, organizator Motomaratona. Bajkeri, prema riječima Sulića njih više od hiljadu, iz brojnih zemalja svake godine dolaze u Bosnu i Hercegovinu, gdje s kolegama iz bh. gradova kreću na put prema Potočarima, u kojima će na 30. godišnjicu genocida, 11. jula, biti sahranjeno sedam žrtava. Učesnici dolaze iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije i drugih država. "Ove godine prvi put prijavili su se motociklisti iz Sjeverne Makedonije, a zabilježen je i porast prijava iz Srbije, prvenstveno iz gradova Tutin, Novi Pazar i Sjenica", rekao je Sulić. Na putu do Potočara, bajkeri staju na mjestima stradanja i odaju počast žrtvama. Ove godine će u Memorijalnom centru u Potočarima biti klanjana dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida. Najmlađe žrtve su Senajid Avdić i Hariz Mujić, koji su imali 19 godina k ubijeni u julu 1995. godine. Osim njih, bit će ukopani Rifet Gabeljić, Hasib Omerović, Sejdalija Alić i Amir Mujčić. Najstarija žrtva, i jedina žena koja će biti ukopana je Fata Bektić, koja je imala 67 godina u julu 1995. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciMeđunarodni sud pravde u Hagu utvrdio je 2007. godine da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a, Vojska Republike Srpske počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, više od 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci stupili su u štrajk u četvrtak, 10. jula. Oni traže od gradske uprave povećanje plata za 20 posto. U okviru Centra djeluje 30 javnih vrtića sa preko 400 zaposlenih. U skladu sa Odlukom o minimumu procesa rada, vrtići će biti otvoreni od 6.00 do 12.00 časova. Predstavnici radnika ranije su istakli zaposleni sa visokom stručnom spremom imaju platu oko 1.370 maraka, što je 70 maraka (oko 35 eura) više od minimalca za tu stručnu spremu. Predsjednica sindikata radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Slađana Mišić, kaže da na pregovore o povećanju plata čekaju skoro godinu dana. "U avgustu prošle godine smo gradskim vlastima predali konkretne zahtjeve za početak pregovora o povećanju plata i poboljšanju uslova rada. Dakle, skoro godinu dana mi o tome pričamo", istakla je Mišić za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodaje i da je posljednje povećanje plata bilo prije tri godine. "Radi se o tome da nas stalno prozivaju da su oni nama povećali platu. Ljudi moji, jeste, dali ste nam 200 maraka prije toliko godina. Ali, to je u među vremenu pojela inflacija", istakla je Mišić. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ranije je izjavio kako grad nema novca za povećanje plata. "Nemamo trenutno kapaciteta za povećanja. Nećemo uzimati sredstva sa održavanja grada da bismo ispunili populističke zahtjeve", istakao je Stanivuković. Skupština grada Banjaluka usvojila je krajem maja budžet za ovu godinu u iznosu od oko 267 miliona maraka, koji je za 26 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni fond za plate i doprinose, prema ovom budžetu, je oko 61 milion maraka, što je povećanje od skoro tri miliona u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, i pored većeg ukupnog budžeta, nije planirano povećanje plata zaposlenima u javnim ustanovama i institucijama kojima upravlja Grad. Za povećanje plata radnicima Centra za oko 20 odsto neophodno je oko 1,6 miliona maraka. Vlada Republike Srpske krajem januara je utvrdila iznos najnižih plata u ovom entitetu u skladu sa stručnom spremom. Tako je minimalna plata za nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike 900 maraka, za treći stepen obrazovanja 950 maraka, za srednju stručnu spremu 1.000 i 1.300 maraka za visoku stručnu spremu. Radnici Centra su 16. juna u Banjaluci održali mirne proteste zbog nepostizanja dogovora sa gradskim vlastima o povećanju primanja.

Nihad Nino Ćatić, ratni reporter iz Srebrenice nestao je pokušavajući se izvući iz grada u koji su snage Vojske Republike Srpske ušle 11. jula 1995. godine i počinile genocid. Majka Hajra tražila ga je uzaludno 26 godina, sve do svoje smrti. Drugi sin Nermin, koji živi u Švedskoj nastavlja potragu za bratom, za koju nije siguran hoće li je za svog života i završiti.

Evropski parlament usvojio je 9. jula izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. i 2024. godinu, potvrdivši snažnu podršku kandidaturi BiH za pristupanje EU, ali naglašavajući da je taj proces zasnovan na zaslugama, usklađen s Kopenhagenskim kriterijima i utemeljen na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Izvještaj je usvojen sa 459 glasova za, 130 protiv i 63 suzdržana, prenosi Beta. "Pozdravljajući odluku Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, usred promjenjivog geopolitičkog pejzaža, poslije ruske invazije na Ukrajinu, poslanici Evropskog parlamenta priznaju ključne reforme, ali izražavaju zabrinutost zbog zastoja u napretku i slabe implementacije", navodi se. U izvještaju se poziva na provođenje potrebnih ustavnih i izbornih reformi, kao i na napore za jačanje demokratskih institucija i vladavine prava te borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Poslanici Evropskog parlamenta, navodi se dalje, oštro su osudili "razdornu retoriku i secesionističke politike, posebno one koje promovišu predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i rukovodstvo RS-a", zbog čega su pozvali EU da preduzme odlučne mjere, uključujući i ciljane sankcije, kako bi se "suprotstavila destabilišućim snagama koje prijete stabilnosti zemlje i evropskoj bezbjednosti". U izvještaju se naglašava i zabrinutost zbog "zlonamjernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija stranih aktera, posebno Rusije i Kine, koje narušavaju povjerenje javnosti u EU". "Budućnost Balkana je u Evropi, a ne pod ruskom dominacijom. Bosna i Hercegovina je u najtežoj situaciji u Evropi nakon Ukrajine i moramo pronaći način da joj pomognemo da postigne punu integraciju u zapadne strukture", rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Ondržej Kolarž (Ondřej Kolař). Prema njegovim riječima, događaji u BiH svakodnevno pokazuju da se mora težiti miru, stabilnosti i razvoju BiH, ocijenivši da, ako se to propusti, "ponovo može doći do rata i uništenja". 'Nesposobnost BiH da napreduje od Dejtona do Brisela je i naš i njihov neuspjeh'Kolarž je takođe ocijenio da je nesposobnost Bosne i Hercegovine da napreduje od Dejtonskog mirovnog sporazuma do Brisela za žaljenje, jer je to neuspjeh i te zemlje, ali i Evropske unije. On je na pres-konferenciji, nakon što je Evropski parlament usvojio izvještaj za BiH, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, istakao da je Albanija prvak u procesu pregovora sa EU na Zapadnom Balkanu, a da BiH nije, te da iako ima reformi koje su provedene ostalo je jako puno posla da se uradi. "Ovaj izvještaj je obilježen 30. godišnjicom srebreničkog masakra i potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je okvir funkcionisanja države do danas. To je jedna od tema koju sam pokušao da obradim u izvještaju za 2023. i 2024. rekavši da nesposobnost BiH da dođe od Dejtona do Brisela je nešto što ne možemo da pozdravimo, to treba žaliti jer je to neuspjeh i BiH i naš", rekao je. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciDodao je da ima mnogo problema i u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu - od šverca droge, trgovine ljudima, do korupcije te da mnogo mladih ne vidi budućnost u BiH i seli se u države EU. "Ovo je izazov jer kada imate populaciju koja nije uvjerena da joj je budućnost u EU, jer svi koji su za EU su otišli da žive u tim zemljama, onda je teže poslati poruku da je EU najbolja opcija", rekao je. Gdje je BiH na evropskom putu?Bosna i Hercegovina je u februaru 2016. aplicirala za članstvo u EU. Evropska komisija je u svom mišljenju o aplikaciji dostavljenom 2019. navela kojih 14 prioriteta BiH mora da ispuni prije početka pregovora o članstvu. BiH je u decembru 2022. dobila status zemlje kandidata, a kako je rekao tadašnji šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler (Johann Sattler), "brojni drugi faktori su pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu". U martu 2024. godine je Evropski savjet donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon preporuke Evropske komisije. Tada su pozvali Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, za trenutak kada BiH preduzme sve ranije tražene korake. Između ostalog, sem imenovanja pregovaračkog tima, BiH mora da usvoji novi zakon o sudovima, te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je 9. jula zaključak kojim je zatražio izvještaj od Tužilaštva BiH o istrazi protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, osumnjičenog za napad na ustavni poredak BiH. Tužilaštvo BiH, mora, prema usvojenom zaključku, dostaviti Predstavničkom domu BiH izvještaj u roku od 15 dana. Izvještaj bi trebala razmatrati i Komisija za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH. Dodik je 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH na ispitivanje, zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na ustavni poredak. Prethodno je, nekoliko mjeseci, izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici, raspisanoj zbog nemogućnosti saslušanja u ovoj istrazi, zbog čega mu je i određen pritvor. Istog dana, održano je ročište na Sudu BiH na kome je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i Dodiku ukinut pritvor, uz obrazloženje da "više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen". Dodiku je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu. Sud BiH je istu odluku donio 9. jula i za predsjednika Skupštine RS-a Nenada Stevandića, te entitetskog premijera Radovana Viškovića, ukinuvši im takođe pritvor uz mjere zabrane. Stevandić i Višković su takođe osumnjičeni u istrazi napada na ustavni poredak zajedno sa Dodikom. Sud BiH je, u drugom postupku, 26. februara, izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Sjednica održana bez poslanika Dodikovog SNSD-aNa sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH nisu došli poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Uoči sjednice su iz Kluba SNSD-a saopštili kako neće prisustvovati, jer je sjednica zakazana dva dana uoči obilježavanja 11. jula, "kada se u BiH u javnosti podižu tenzije i emocije". U Potočarima kod Srebrenice će 11. jula biti sahranjeno sedam žrtava srebreničkog genocida. Tog dana je na području entiteta Federacija BiH proglašen Dan žalosti. Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja prošle godine u New Yorku Rezoluciju koja predviđa proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlasti RS-a ne priznaju međunarodnim sudovima utvrđen genocid u Srebrenici u kojem su tokom jula 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, nakon što su ušle u tada zaštićenu zonu UN-a. Snage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Zločin u Srebrenici jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, za koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima utvrđeno da se radi o genocidu. u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je 6.765 žrtava genocida, a oko 250 ubijenih ukopano je na drugim mjestima. Za genocid u Srebrenicu osuđeno je više od 50 osoba, na oko 700 godina zatvora, a među njima ratni predsjednik RS-a Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske RS-a Ratko Mladić Nije usvojena inicijativa za izmještanje migrantskog kampa iz Blažuja, pored SarajevaPoslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH nisu usvojili inicijativu za izmještanje migrantskog kampa u Blažuju kod Sarajeva, koju je podnio je predsjedavajući Kluba poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović. Za inicijativu je glasala opšta većina, ali nije postojao dovoljan broj glasova entitetske većine. Da bi tačka bila usvojena, potrebno je da, pored opšte većine, za nju glasa i jedna trećina poslanika sa teritorije svakog entiteta. Parlamentarni kolegij, radeći kao komisija, nastoji potom da u roku od tri dana postigne saglasnost. Ukoliko saglasnost postignu predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajućeg, odluka se smatra usvojenom. Inicijativom se predlagalo da Savjet ministara BiH, u saradnji s Ministarstvom bezbjednosti, međunarodnim i lokalnim partnerima, hitno pronađe novu lokaciju za smještaj migranata, koja će ispunjavati potrebne standarde. Magazinovićev prijedlog prethodno je usvojila i Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH. U objavi na društvenoj mreži X, Magazinović je naveo kako je cilj inicijative "humano zbrinjavanje i tretman migranata, uz istovremeno osiguranje održavanja javnog reda i mira, sigurnosti građana". U obrazloženju predložene inicijative se navodi kako je od formiranja kampa prije sedam godina, kroz njega prošlo više od 120.000 migranata. "U tom periodu zabilježeni su brojni incidenti u kampu i njegovoj okolini, uključujući sukobe, napade, rasturanje droge, pa i ubistva", stoji u obrazloženju. Navodi se i kako migrantski kamp u Blažuju, "nikada nije zadovoljavao osnovne uslove za svoju namjenu". "Smješten je u bivšoj kasarni, bez adekvatne komunalne infrastrukture, gdje je evidentno da se ne radi adekvatnim uslovima za human i kontrolisan boravak, što doprinosi nestabilnosti i narušavanju ljudskih prava korisnika, kako migranata, tako i lokalnog stanovništva", istaknuto je uz prijedlog inicijative. Dodaje se i kako kamp "narušava normalan život, imidž, te privredni razvoj" sarajevske opštine Ilidža, najbliže kampu u Blažuju, uz isticanje kako se turistički radi o jednoj od najposjećenijih destinacija u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. U BiH se nalaze četiri privremena prihvatna centra za migrante – Ušivak i Blažuj kod Sarajeva, te Lipa i Borići u Bihaću, na sjeverozapadu zemlje. Svi centri za migrante nalaze se na teritoriji entiteta Federacija BiH, dok u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odbijaju bilo kakvu opciju za smještaj migranata. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u ovim kampovima je sredinom juna boravila 641 osoba – od ukupnog kapaciteta većeg od 4.500. Među njima je najviše osoba iz Afganistana, oko jedne četvrtine. Podaci Ministarstva bezbjednosti BiH pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine, u zemlju ušlo nešto manje od 4.000 migranata , što je 62 posto manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je ušlo oko 10.500.

Sud Bosne i Hercegovine je ukinuo pritvor Radovanu Viškoviću, predsjedniku Vlade Republike Srpske (RS) i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Skupštine RS-a. Ročište je održano u srijedu, 9. jula, na kojem su im određene mjere zabrane, odnosno obaveznog povremenog javljanja državnom organu. "Postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH, osumnjičeni su izvedeni pred Sud Bosne i Hercegovine, te je održano ročište na kojem je Sud donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i osumnjičenim Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću ukinut pritvor, s obzirom na to da je utvrđeno da više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen", saopćio je Sud BiH. Ova pravosudna institucija je prije nekoliko dana ukinula pritvor i Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u martu ove godine za njih trojicu izdala sudskoj policiji naredbu za privođenje. U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak". Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS-a trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS-a kojim vlasti u RS-u planiraju da definišu taj entitet u Bosni i Hercegovini kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije". U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS-a, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u. Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci. Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marca Rubija, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, do više stranih ambasada u BiH.