Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je zahtjev odbrane Milorada Dodika i odgodio početak glavnog pretresa, dok se ne riješi zahtjev odbrane da se suđenje premjesti iz Sarajeva u Banjaluku. Milorada Dodika i Miloša Lukića tužilaštvo tereti za krivično djelo ''neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH''. Nakon zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je 6. decembra da secesionistička retorika truje proces pomirenja i duh saradnje u BiH.

Pod krinkom dostavljača namirnica, državljanin Bosne i Hercegovine Vladimir Jovančić pomogao je Rusu Artjomu Ussu (Artem) da pobjegne iz rezidencije u Milanu u kojoj je bio u kućnom pritvoru, u martu 2023., uoči izručenja u Sjedinjene Američke Države. Osam mjeseci kasnije, Jovančić je uhapšen pri ulasku u Hrvatsku, u akciji u kojoj su surađivali talijanska i hrvatska policija, Eurojust, državno tužiteljstvo Italije i vlasti SAD-a, i trebao bi biti izručen u SAD. Tamo bi, u slučaju da bude osuđen, mogao biti kažnjen na 20 godina zatvora. Nešto poput filmskog scenarija odigralo se 22. marta 2023., dan nakon što je talijanski sud odlučio da će Artjoma Ussa, 40-godišnjeg ruskog biznismena, isporučiti Sjedinjenim Američkim Državama. Jovančić je, s četiri suučesnika, Ussa preko Slovenije, Hrvatske i BiH, dopremio u Srbiju, odakle je avionom iz Beograda otišao u Moskvu. Uss je u SAD-u optužen da je vodio globalnu shemu za krijumčarenje miliona dolara osjetljive vojne i tehnologije dvostruke namjene, kao i naftu iz Venecuele u sankcioniranu Rusiju i tamošnje oligarhe i kompanije. Artjom Uss je sin Aleksandra Ussa, bivšeg guvernera ruske regije Krasnojarsk i bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. U SAD-u mu prijeti kazna do 30 godina zatvora zbog optužbi za kršenje sankcija i pranje novca. State Department je raspisao i nagradu od sedam miliona dolara za one koji pruže korisne informacije o Ussu. Ko je sve uhapšen s Jovančićem? Talijansko tužiteljstvo je 6. decembra navelo da je, osim Vladimira Jovančića, uhapšen i njegov sin Boris Jovančić u Italiji. Izdati su nalozi za hapšenje državljanina Slovenije Mateja Janeziča, te dvojice Srba - Srđana Lolića i Nebojše Ilića, javila je talijanska novinska agencija ANSA. Akcija "još traje", pojasnili su tužitelji, a traga se za ostalom trojicom navodnih članova "bande". Iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) su rekli da "nisu službeno obaviješteni o slučaju hapšenja bh. državljanina Jovančića". Istovremeno, iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske je za RSE odgovoreno kako potvrđuju da je u koordiniranoj akciji s inozemnim partnerima, 4. decembra 2023. godine na ulasku u Republiku Hrvatsku uhapšen 52-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine. "Za njim je više zemalja raspisalo europski uhidbeni nalog i međunarodnu potragu za kazneno djelo pomaganja i omogućavanja bijega pritvorenika u kućnom pritvoru. Nadležni sud mu je odredio istražni zatvor", ističe se u odgovoru za RSE. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave Hrvatske na upit RSE je rečeno da je to ministarstvo "obaviješteno o uhićenju bosanskohercegovačkog državljanina temeljem europskog uhidbenog naloga, a za kojim je na snazi međunarodna potraga SAD-a". "Postupak je u tijeku", navodi se u odgovoru za RSE iz hrvatskog ministarstva pravosuđa i uprave. Iz Ministarstva pravde, unutrašnjih poslova i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije nisu odgovorili da li su ih iz SAD kontaktirali povodom ovog slučaja, kao i da li su dvojica državljana Srbije od ranije poznata policiji. Ured tužitelja SAD-a za RSE je odgovorio da ne mogu komentirati detalje o ekstradiciji. Iz Eurojusta do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE. Talijanski tužitelj o umiješanosti "drugih osoba" Milanski tužitelj Marcello Viola je u srijedu 6. decembra na konferenciji za medije rekao da postoji "mogućnost umiješanosti drugih osoba", osim pet pomenutih u akciji. Viola je rekao i da trenutno ne postoje dokazi o umiješanosti ruskih tajnih službi, o čemu se spekuliralo u talijanskim medijima. Američki tužitelji su tražili da Jovančić bude izručen, jer je počinio teška kaznena djela, ali i jer se dokazi još prikupljaju. Naveli su i da postoji mogućnost da Jovančić pokuša pobjeći zbog kazne koja mu prijeti u slučaju da bude proglašen krivim, kao i da "održava mrežu kriminalaca na Balkanu, u Rusiji i drugdje". "Kad bi bio pušten, Jovančić bi nedvojbeno pobjegao i potražio utočište u Rusiji ili nekoj drugoj zemlji koja ne izručuje", navodi se u dokumentu Ministarstva pravosuđa SAD-a. Kako je Uss pobjegao? Prema zvaničnom dokumentu američkih tužitelja, Uss, koji je u Milanu uhapšen u oktobru 2022., u januaru 2023. je regrutirao "srpsku organiziranu kriminalnu grupu" koju su činili Vladimir Jovančić i drugi kako bi mu pomogli da pobjegne u Rusiju, u slučaju da talijanski sud donese odluku o izručenju. Jovančić je najprije upoznao Ussovu suprugu u milanskom hotelu, gdje je dogovoreno da će Jovančić djelovati kao dostavljač namirnica. Ussova supruga je Jovančiću dala i mobilni telefon i depozit od 10.000 eura za njegove usluge, navode američki dužnosnici. Talijanski tužitelji su rekli da nisu našli dokaze da je Ussova supruga umiješana. Naknadno je Jovančić dobio i ključ karticu za direktan pristup Ussovoj rezidenciji. Na dan bijega, Jovančić i nekoliko suučesnika su otišli u rezidenciju. Američki tužitelji pišu da je potom Jovančić Ussa otpratio u automobil i rezačem za metal uklonio elektronski monitor za gležanj, te ga bacio kroz prozor. Monitor je aktivirao alarm, ali je Uss pobjegao dok je policija stigla do imanja. Odvezli su se u Sloveniju, a u narednih nekoliko dana su se prebacili iz Slovenije u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. U Srbiji je Uss platio Jovančiću dodatnih 40.000 eura prije ukrcavanja u avion iz Beograda kojim je otišao u Rusiju. Srbija je među rijetkim državama u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji i ima direktne letove s Moskvom. Američki tužitelji objavili su i fotografiju nadzorne kamere na kojoj se vidi kako Jovančić i Uss napuštaju rezidenciju u Milanu na dan bijega. Na press konferenciji u Milanu u srijedu, 6. decembra je rečeno da su identificirana peterica članova skupine koja je omogućila bijeg preko slovenske granice, te da su se kretali u četiri automobila do Srbije, dva volva i audiju, jedan talijanskih registarskih oznaka, po jedan slovenskih i srpskih. "Nije se radilo o improviziranom bijegu, već o razrađenom, konstruiranom i opsežno planiranom planu, do te mjere da su neki automobili bili posebno kupljeni. Karabinjeri su potvrdili da su granicu prešli u Gorici", rečeno je na press konferenciji talijanskog tužiteljstva u Milanu. Bijeg koji je posramio Talijane U aprilu, nakon bijega, talijanski ministar pravde Carlo Nordio započeo je disciplinski postupak protiv trojice sudija koji su dodijelili kućni pritvor Ussu. Nordio je tada rekao da je riječ o "grubom i neoprostivom nemaru" sudaca, jer su odobrili kućni pritvor u novembru 2022. uprkos protivljenju Tužiteljstva koje je ukazalo na velika financijska sredstva osumnjičenog i stvarnu opasnost od bjekstva. Reuters je tad napisao da je bijeg osramotio vladu, a premijerka Giorgia Meloni je, također, kritizirala prvobitnu odluku da se Ussu odobri kućni pritvor. Meloni je u aprilu rekla da će vlada razjasniti "anomalije" u slučaju Artjoma Ussa. Ona je podržala ministra Nordija u namjerama da ispita razloge za Ussov kućni pritvor. Talijanska agencija ANSA tada je napisala da je Uss navodno pobjegao uz pomoć ruskih obavještajnih operativaca. Za šta se sve tereti Artjom Uss u SAD-u? Američki su dužnosnici prošle godine optužili Ussa za vođenje razrađene višegodišnje sheme krijumčarenja koja je dopremala osjetljivu vojnu tehnologiju u Rusiju, kao i za navodno krijumčarenje venecuelanske nafte, kršeći američke sankcije. Američki dužnosnici tvrdili su da su Uss i još jedan Rus, Jurij Orehov, koristili njemačku tvrtku Nord-Deutsche Industrieanlagenbau kao paravan za stjecanje osjetljivih vojnih i dvonamjenskih tehnologija od američkih proizvođača. Predmeti su uključivali napredne poluvodiče i mikroprocesore koji se koriste u borbenim avionima, raketnim sustavima, radarima, satelitima i drugim svemirskim vojnim aplikacijama, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa SAD-a. Neki od čipova pojavili su se u ruskoj vojnoj opremi pronađenoj na bojnom polju u Ukrajini, rekli su dužnosnici. Njemačka tvrtka je, također, korištena kao paravan za krijumčarenje stotina miliona barela nafte iz Venecuele ruskim i kineskim kupcima, rekli su američki dužnosnici. Ussa je 17. oktobra 2022. uhapsila talijanska policija u milanskoj zračnoj luci dok se spremao ukrcati na let za Istanbul. Orehova je uhapsila njemačka policija. Otprilike mjesec dana kasnije, sud u Milanu naredio je da se Uss premjesti iz zatvora u kućni pritvor, potez za koji su američki dužnosnici upozorili da je potencijalno opasan zbog Ussove obitelji. Ussov otac, Aleksandar Uss, bogati je poslovni čovjek s vezama s Igorom Sečinom, moćnikom koji je povezan s Kremljem i koji je izvršni direktor državnog naftnog diva Rosnefta za kojeg se vjeruje da je radio za sovjetske obavještajne agencije 1980-ih. Aleksandar Uss je, također, služio kao guverner prostrane, mineralima bogate sibirske regije Krasnojarsk do aprila 2023. godine. Kad je stigao u Rusiju nakon bijega Uss je ruskim medijima rekao: "Ja sam u Rusiji! U proteklih nekoliko posebno dramatičnih dana uz mene su bili jaki i pouzdani ljudi", prenijela je državna novinska agencija RIA Novosti njegove riječi u aprilu. Suradnja na tekstu: Dušan Komarčević

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj su u novom pohodu protiv odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Najavljuju donošenje zakona o imunitetu kojim će biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika. To je, naime, jedan od članova nacrta zakona koji će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS, čije zasijedanje je zakazano za 12. decembra. Osim ovog člana u nacrtu zakona, u koji je RSE imao uvid, definiše se da zvaničnici zakonodavne i izvršne vlasti ne mogu odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti. To znači da poslanici u Skupštini RS, članovi Vlade RS, predsjednik i dva potpredsjednika, te delegati u Vijeću naroda RS neće biti, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, krivično ili građanski odgovorni za glasanje za zakone, odluke ili potpisivanje ukaza, između ostalog. Upravo za to se trenutno tereti Milorad Dodik, predsjednik RS i Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS protiv kojih se vodi postupak u Sudu BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dodiku prijeti zatvorska kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima, jer je potpisao ukaze kojima se omogućuje stupanje na snagu zakona u RS o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika u BiH i odluka Ustavnog suda BiH. Te zakone, usvojene u Skupštini RS, prethodno je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio 1. jula ove godine. Tad je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je neprovođenje odluka visokog predstavnika definisao krivično djelo. Za Ambasadu SAD u Bosni i Hercegovini nacrt zakona o imunitetu je "jasan pokušaj da se Milorad Dodik i zvaničnici u vlasti Republike Srpske (RS) zaštite od odgovornosti za bilo kakve nelegalne radnje koje su počinili ili će počiniti". Šta još kažu u ambasadi SAD? U Ambasadi SAD u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu i da će Zakon o imunitetu RS "omogućiti veću korupciju i zloupotrebu vlasti od strane zvaničnika RS", te da nije u skladu sa međunarodnim standardima. "Njegovo usvajanje značilo bi da se međunarodne pravne norme ne primjenjuju u RS i da se podriva vladavina zakona", navode u Ambasadi SAD u BiH za RSE. Pozivaju i poslanike da ne usvoje nacrt zakona. "Građani RS zaslužuju transparentnu i odgovornu vlast koja je fokusirana na stvaranje političkog, ekonomskog i sigurnosnog okruženja neophodnog za prosperitet građana, njihove djece i unučadi. Predloženi nacrt zakona o imunitetu vodi RS u suprotnom smijeru", istakli su u Ambasadi SAD u BiH. Šta se još navodi u Nacrtu zakona? Visoki predstavnik se u tekstu Zakona definiše kao "lice koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini". Vlasti u RS ne priznaju Schmidta za visokog predstavnika u BiH, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zakon predviđa retroaktivnu primjenu, odnosno odnosi se na krivične ili parnične postupke počevši od 1. avgusta 2021. godine.   Radi se o datumu kada je Christian Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH. U prethodnom Zakonu o imunitetu RS, kojeg je nametnuo 2002. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati u Vijeću naroda RS, a od građanske odgovornosti predsjednik i potpredsjednici RS, te entitetski premijer i ministri u Vladi RS. U Nacrtu novog zakona sada su krivičnim imunitetom obuhvaćeni i predsjednik RS sa potpredsjednicima, te premijer i članovi Vlade RS. Šta kažu predlagači zakona? Tekst Nacrta u skupštinu je uputila "grupa poslanika", a potpisnik zahtjeva za skupštinsku raspravu je Kostadin Vasić, poslanik Ujedinjene Srpske u Skupštini RS. Radi se o partiji koja je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Vasić za RSE navodi da je predloženi zakon "reakcija na odnos Federacije BiH i stranaca u odnosu na Republiku Srpsku, kao i hajku koja se diže na visoke funkcionere iz svih stranaka i Vlade RS". Na upit RSE-a da li se zakon predlaže zbog procesa protiv Dodika, Vasić je odgovorio: "Naravno da Republika Srpska mora da se zaštiti, da zaštiti svog predsjednika, člana Predsjedništva (BiH) i sve ostale funkcionere koji obavljaju dužnost i na nivou BiH i na nivou RS". U opozicionoj Partiji demokratskog progresa (PDP) za RSE navode da neće podržati Nacrt zakona o imunitetu. Šef poslaničkog kluba PDP u Skupštini RS Igor Crnadak mišljenja je da se "radi o potpuno nepotrebnom zakonu". "Radi se o zakonu kojim vlast, odnosno Ujedinjena Srpska, u ime SNSD-a, pokušava da stvori novi neprobojni bedem prema funkcionerima. Umjesto popravljanja položaja građana, popravlja se i unapređuje položaj funkcionera", kaže Crnadak. Crnadak nije želio da komentariše da li je sudski proces protiv Dodika motiv za novi zakon. "Ne mogu ja reći šta su njihovi motivi u smislu pojedinačnih lica i da li se tu radi zbog nekog pojedinačnog političara, ali mislim da taj zakon ne treba uopšte da se usvoji. A drugo, mislim da čak i kada bi bio usvojen, ni meni nije najjasnije kako bi funkcionisao, na koji način bi, na primjer, mogao zaštititi nekoga od eventualnog sudskog procesa pred Sudom BiH", navodi Crnadak. Kako će se provoditi Zakon? Kostadin Vasić, iako zvanično predlagač, nije mogao da objasni kako će izgledati provođenje Zakona o imunitetu RS u praksi, tačnije, kako će njime biti omogućeno Dodiku da se pozove na imunitet pred Sudom BiH. "Pitanje je sad i koliko će taj zakon oni poštovati, jer očigledno da ništa ne poštuju, koliko će ga poštovati stranci i Bošnjaci na nivou Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine", rekao je Vasić. U tekstu Nacrta navodi se da se pitanje imuniteta rješava odlukom suda pred kojim se vodi krivični postupak, nakon što lice protiv koga se vodi proces izjavi da je osnova za pokretanje krivičiog postupka izvršena u okviru njegovih dužnosti. Dodaje se i kako se protiv odluke suda može podnijeti žalba Ustavnom sudu Republike Srpske. Pred Sudom BiH se ne može primijeniti entitetski zakon Kako kaže Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava, "nacrtom zakona u RS politički se zloupotrebljava pravo na imunitet, jer taj pravni institut ne može da štiti dužnosnike, ukoliko oni, obavljajući dužnost ili funkciju, krše zakon". "U procesima pred Sudom BiH se ne mogu primijeniti entitetski zakoni, oni ne vrijede za postupak koji se vodi pred državnim sudom (protiv Dodika). E sad, ovdje je interesantno dalje pratiti situaciju kako će se ponašati i Sud BiH, kako će se ponašati visoki predstavnik. Ovo je još jedan izazov praktično visokom predstavniku u smislu 'ti si ništa ovdje, ti si bezveze ovdje i mi te ne priznajemo'", kaže Bakšić za RSE. On ističe kako u regiji, u susjednim zemljama postoje zakoni koji predviđaju imunitet. "Postoji u teoriji imunitet neodgovornosti i to znači da nosilac funkcije može obavljati svoju funkciju i da neće odgovarati krivično za one radnje koje je proveo u okviru svoje funkcije. Ali, se podrazumijeva da sve radnje koje poduzima, poduzima u skladu sa zakonom", navodi Bakšić. Dodaje kako postoji i imunitet nepovredivosti koji definiše "da, ako se posumnja da je krivično djelo počinio izabrani zvaničnik, recimo član parlamenta, ne može biti uhapšen bez saglasnosti parlamenta". "Samo nigdje nemate ovako sada nakaradno postavljeno, kao u ovome prijedlogu zakona. Oni kažu, mi ćemo biti pod imunitetom u slučaju nepoštovanja odluka visokog predstavnika, jer je on nelegitiman. A visoki predstavnik dođe u Ujedinjene nacije kao visoki predstavnik i tamo ga priznaju kao legitimnog i podnosi izvještaje", zaključuje Bakšić. Imunitet je, zapravo, po njegovim riječima, institut prevashodno namijenjen za zaštitu djelovanja opozicionih poslanika u parlamentima, da mogu da se kritički odnose prema vlasti, da postavljaju poslanička pitanja i podnose interpelacije bez straha da će biti uhapšeni. Kakva je dalja procedura? Da bi Zakon o imunitetu RS stupio na snagu, potrebno je, da nakon razmatranja i usvajanja nacrta, bude usvojen i u formi prijedloga. Kostadin Vasić naveo je da postoji većina u Skupštini RS da tekst Nacrta bude usvojen. Ministar pravde RS Miloš Bukejlović, za Javni medijski servis, Radio Televiziju Republike Srpske, naveo je da će Zakon o imunitetu RS ide u redovnu proceduru. To podrazumijeva i javnu raspravu o čijoj dužini će takođe da odluči Skupština RS.

Predsedavajuća Veća ministara BiH Bojana Krišto očekuje da bi BiH u decembru mogla dobiti datum za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU). Ona je predvodila delegaciju BiH u drugom Forumu političkog dijaloga na visokom nivou sa Evropskom komisijom (EK) u Briselu 5. decembra. "Vjerujem da smo zaista sazreli i da možemo osigurati sve nužne pretpostavke za jačanje dijaloga između institucija BiH, kao i političkih lidera u BiH, koji će nas dovesti do ispunjavanja svih onih uslova koji stoje pred nama. Očekujemo da će Bosna i Hercegovina u decembru dobiti datum za otvaranje pristupnih pregovora", izjavila je Krišto.   Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Oliver Varhelyi), koji je predstavljao evropsku stranu na ovom forumu, rekao je da su u evropskim institucijama uvereni da BiH može uraditi više u ispunjavanju kriterijuma za napredak u evropskim procesima. "Vidimo veliki napredak u reformama, nove vlade uspostavljene su na svim nivoima, brzo se usvajaju budžeti, a sve političke stranke prepoznale su evropske integracije kao prioritet", naglasio je Varhelji. Ocenio je da je su vlasti u BiH svojim angažovanjem dokazale da je Evropski savet doneo pravu odluku kada je prošle godine dodelio kandidatski status zemlji. Evropski komesar je, međutim, upozorio da BiH treba da pokaže još rezultata u glavnim aspektima ključnih reformi. "Sa ovom opredeljenošću, mi ćemo biti spremni da predložimo i preporučimo Savetu otvaranje pregovora o članstvu sa BiH kada bude napretka manje više u istim linijama u kojim je do sada zabeležen", rekao je evropski komesar za proširenje. BiH mora da pokaže rezultate da bi počela pregovore sa EU Dodik kaže da postoji mogućnost otvaranja pregovora Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je nakon razgovora u Evropskoj komisiji takođe rekao da je spomenuta mogućnost da Evropski savet razmotri mogućnost da se odobri otvaranje pristupnih pregovora za BiH. On je izjavio da evropski put BiH nije sporan ali da na tom putu postoje određeni izazovi koje treba rešiti. "Mora se poštivati Ustav BiH i mora se poštivati činjenica da EU traži prilagođavanje kroz reforme a to je da autonomno donose lokalni faktori u smislu da se opredeljuju za EU, a ne da to čine stranci, bez obzira u čije ime", izjavio je Dodik novinarima u Briselu. Dodik priznaje da postoji "ozbiljan zastoj" i spomenuo je donošenje nekoliko zakona. Takođe je priznao da su učesnici Foruma spomenuli problem funkcionisanja BiH zbog aktivnosti u Republici Srpskoj. Ocenio je, međutim, da ovaj bh. entitet ne krši često Ustav. "Pogledajte Ustav BiH i vidjećete da ga najčešće krše stranci, praveći neku Bosnu koja nije ustavna. Republika Srpska neće moći da bude deo paketa saglasnosti za evropski put ako ona treba na kraju tog puta da bude eliminisana. Naravno u tome nećemo učestvovati", poručio je Milorad Dodik. Prema zvaničnicima EU, među pozvanima na politički forum bili su i kolegij Parlamenta BiH, šefovi klubova (parlamentarnih grupa), premijeri oba bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske (RS), te premijeri deset kantona Federacije BiH i gradonačelnik Brčko Distrikta. Prvi susret u okviru političkog foruma na visokom nivou je održan 17. maja ove godine u Sarajevu. Politički forum organizuje Evropska komisija sa ciljem praćenja realizacije njenih preporuka i izveštavanja o postignutom napretku BiH na Evropskom putu. BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU. U ovogodišnjem izveštaju o napretku se poručuje da će, kada se oceni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, "Komisija preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU". Evropska komisija će do marta 2024. godine obavestiti Savet EU o svakom napretku. Ne isključuje se mogućnost da se ova uslova preporuka o BiH razmotri i na decembarskom sastanku ministara za evropska pitanja EU, kao i na samitu EU koji će biti održan sredinom ovog meseca. To će se desiti ako se na dnevnom redu ovih sastanka nađu ovogodišnje preporuke o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom. Varhelyi u Sarajevu: U doba rata Rusije i Ukrajine trebaju nam saveznici, a oni ne idu u Moskvu

Jedna fotografija na društvenim mrežama i mnogo nagađanja. Na fotografiju ukazuju mještani, a nadležni ne zaustavljaju glasine, već ignorišu pitanja o kamionima s registarskim oznakama Srbije koji tutnje selima na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine, odvozeći iz tamošnjih rudnika uglja. Svaka faza otvaranja rudnika i iskopavanja produbljivala je strahove kod dijela mještana koji su uvjereni da im se pred očima devastira životni prostor. Kao dokaz za to pokazuju, između ostalog, i nekada bistri potok Grabovac koji protiče kroz selo Medna, a koji je sada boje blata. Zaprljana voda dalje otiče u rijeku Medljanku, koja se potom ulijeva u rijeku Sanu, pritoku najduže balkanske rijeke Save. Da voda nije samo zaprljana, već i zatrovana, potvrdio je Institut za javno zdravlje bh. entiteta Republike Srpske (RS) koji je na uzorcima iz potoka proveo analizu 3. februara na zahtjev ekoloških udruženja, Asocijacije "Green Ways" Gornja Pecka i "Centra za životnu sredinu" Banja Luka. U izvještaju, objavljenom 22. februara ove godine, navedeno je da je izmjerena koncentracija željeza u vodi iz potoka Grabovac skoro 30 puta veća od maksimalno dozvoljene, aluminijuma 27, a bakra četiri puta. Izmjerena je i prekomjerna količina olova. "Sve je išlo prljavo i bez ikakvog pitanja su uzurpirali zemlju", kaže Milorad Simić, iz Medne, mjesta od stotinjak stanovnika, u opštini Mrkonjić-Grad, oko 180 kilometara zapadno od Sarajeva. "Meni su dvije parcele od devet hiljada kvadrata propale i 22 bukve i 17 hrastića. To je sve zatrpano", opisuje Simić u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Slična je priča i Steve Pene, koji je svojevremeno počeo da gradi kuću na mjestu udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kom je potom iskopan rudnik. "Da sam znao, pomjerio bih kuću tamo malo dalje", govori Pena i pokazuje iz kog pravca bi se, po njegovom mišljenju, na novi dom mogle obrušiti tone šljake sa kopa. Jedna kiša ili snijeg dijele ga od toga, uvjeren je. "Od jednog sela, koje je puno izvora pitke vode… kažu da su ovo strašna isparavanja iz ove jalovine, da su jako štetna. Vidjećemo ako se otisne, hoće li preći potok i doći ovdje do nas", kaže Pena. Ko kopa? Ugalj se kopa na padini iznad kuća i crkve u Mednoj. Buka bagera i kamiona je svakodnevna i nesnošljiva, kažu mještani, a u šta se uvjerio i reporter RSE kada je obišao kop 27. septembra. Koncesije za kopanje uglja u Mednoj, u vlasništvu su preduzeća "Medna NV". "Medna NV" je u decembru 2017. pokrenula inicijativu za istraživanje uglja, koju je od Vlade RS dobila u maju 2018. godine. U oktobru 2020. je Vlada pokrenula dodjelu koncesije, a dodijeljena je "Medni NV" 28. januara 2021. godine, na sedam godina, uz koncesionu naknadu od 2,80 maraka (1,43 evra) po iskopanoj toni uglja. Ove odluke su objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske. Taj novac ide u budžet Vlade RS i Mrkonjić-Grada, po omjeru 30/70. Preduzeće "Medna NV", u vlasništvu je Nebojše Tegeltije i Božidara Mijatovića, prema podacima u zvaničnoj bazi podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini. Prema podacima o poslovanju, "Medna NV" u 2020. i 2021. godini nije imala nikakve prihode, da bi prihodi u narednoj 2022. godini skočili na 1,08 miliona evra. To su podaci zvanične, na internetu dostupne baze podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini. Koncesiju za rudnik u Bistrici ima firma "Drvo-export" iz Teslića. Uvidom u zvaničnu bazu podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini, "Drvo-Export" je u prošloj godini svoje prihode utrostručio, sa 1,75 miliona na 5,24 miliona evra. Povećali su i neto dobit više od deset puta, sa 117 hiljada evra na 1,21 milion. Na osnovu inicijative "Drvo-exporta", postupak dodjele koncesije je pokrenut 22. juna ove godine, a ona je dodijeljena 14. septembra rješenjem Vlade RS, kako se navodi u Službenom glasniku RS. Koncesija je dodijeljena na pet godina, a u budžet Vlade i grada Prijedora, u omjeru 30/70 posto na ime koncesione naknade će da ide 2,60 maraka (oko 1,30 evra) za svaku iskopanu tonu rude. Teslićka kompanija iskopavanje uglja počela je zvanično prije nekoliko mjeseci, iako se kop pripremao bez bilo kakve dozvole mjesecima prije nego što je dodijeljena dozvola za kopanje. Građani su zbog toga sprovodili blokade i kampovanje na putevima, tokom maja i juna 2023., nekoliko mjeseci prije zvanične dodjele koncesije. Protesti organizovani pod nazivom "Čuvamo svoje dvorište" nisu urodili plodom. A nakon što je koncesija zvanično dobijena, radovi su intenzivirani. Čije mašine kopaju? Na ulazu u kop u Bistrici stoji tabla na kojoj piše "privatno vlasništvo", dok su se iza ulaza, u danu kada je reporter RSE obišao kop 27. septembra, mogli vidjeti bageri i mrvilice u punom poslu, kao i mašina čiju su fotografiju naknadno ustupili mještani. Mašina nosi oznaku preduzeća "Inkop", iz Ćuprije u centralnoj Srbiji, ali zvanične potvrde da li je mašina, zaista, u vlasništvu te firme - nema. U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za RSE su naveli da nemaju podataka da je "Inkop Ćuprija" privremeno izvezla u BiH mašine, odnosno da je "Drvo-export" radio privremeni uvoz mašina. Nisu mogli da navedu ni da li je firma "Drvo-export" uvezla mašine kao kupljene, jer se, kako nam je odgovoreno iz UIO, "radi o podacima koji se ne mogu odati bez dozvole klijenta". Za porijeklo od preduzeća registrovanog u Ćupriji, čije ime je ispisano na mašinama koje kopaju ugalj u Bistrici, mještani kažu da su po internetu i sami tragali. Šta je poznato o 'Inkopu' iz Ćuprije? Građevinska firma "Inkop", u većinskom je vlasništvu Zvonka Veselinovića, kontroverznog biznismena sa sjevera Kosova, dijela zemlje većinski naseljenim srpskim stanovništvom. Prošle godine je zaradila oko 17,4 miliona evra, a zajedno sa kćerkama firmama i više od 24,5 miliona evra, pokazalo je istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE), u kojem su analizirani finansijski izvještaji tih firmi, dostupni u privrednom registru Srbije. Imovina "Inkopa" i povezanih preduzeća, kako je utvrdio RSE, vrijedi najmanje 38 miliona evra. Tu spadaju građevinska oprema i razne nekretnine – poslovni prostori, zemljište, hotel na Kopaoniku, vila u Beogradu. "Inkop" je, zajedno sa Veselinovićem, 2021. godine stavljen pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država. Ministarstvo finansija SAD označilo je Zvonka Veselinovića kao lidera organizovane kriminalne grupe, i jednu od najozloglašenijih koruptivnih figura na Kosovu. Stotinjak kilometara od Bistrice, u Mednoj, mještani reporteru RSE pokazuju fotografiju sa društvene mreže Instagram, na kojoj je Zvonko Veselinović fotografisan na kopu uglja u tom mjestu. Fotografiju o kojoj se mnogo spekuliše, a na kojoj se nalazi sa Zvonkom Veselinovićem, i čiju autentičnost RSE ne može da potvrdi, objavio je na Instagramu 22. oktobra 2022. godine Nebojša Tegeltija, direktor i suvlasnik preduzeća "Medna NV" koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na toj lokaciji. U Službi za poslove sa strancima pri Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine za RSE su potvrdili da Veselinoviću nije zabranjen ulazak u zemlju, te da je boravio u BiH tokom oktobra prošle godine. 'Ne uznemiravajte', mole iz Veselinovićeve firme Na više pitanja koja je RSE uputio Veselinovićevom "Inkopu" putem mejla, a o eventualnom učešću ove firme registrovane u Srbiji u poslovima sa ugljem u BiH, nije odgovoreno. Umjesto toga, u mejlu koji je poslat umjesto odgovora, navodi se da ih novinari RSE "ometaju u radu", da im se "u svakoj sferi pričinjava Zvonko Veselinović", te se traži da ih novinari RSE "ne uznemiravaju". "Neshvatljivo je ophođenje RSE prema firmi koja vrlo profesionalno obavlja svoje poslovanje, prije svega poštujući sve zakonske regulative", stoji u odgovoru. O mogućnosti da firma u kojoj je Veselinović suvlasnik, posluje na zapadu BiH, RSE je pitao Ministarstvo energetike i rudarstva RS, bh. entiteta na čijoj su teritoriji opštine Mrkonjić-Grad i Prijedor. Pitanje smo uputili 2. oktobra, do objavljivanja ovog teksta, skoro dva mjeseca kasnije, odgovor nije stigao. Odgovor nismo dobili ni od koncesionara preduzeća "Medna NV", baš kao ni od "Drvo-exprot" iz Teslića, grada udaljenog oko 140 kilometara od prijedorskog rudnika. Na brojeve telefona, navedene kao kontakti u zvaničnim evidencijama u oba preduzeća, niko se nije javljao na pozive RSE. RSE je poslao i upit preduzeću "Medna NV" na zvaničan mail 22. septembra, na koji do objave teksta nije odgovoreno. Među dostupnim podacima za "Drvo-export", nema e-mail adrese. Načelnik Opštine Mrkonjić-Grad Dragan Vođević za RSE kaže da "ne zna" da li je Veselinović dolazio u tu opštinu. Tvrdi da, i ako je bio, nije kontaktirao sa predstavnicima opštine. Za građane koji imaju zemlju na području rudnika Vođević ističe da su "to dobro naplatili". Napominje da opštini nije podnesena niti jedna zvanična prijava zbog rudnika. "Ljudi rade, ovi što su prodali, naplatili, dobili su puteve uređene. Putevi su sad gore po selima po deset metara širine. To nije nikad bilo, niti bismo to sad mogli napraviti. Negdje je i štete napravljeno, nisu ni oni cvjećke sigurno, ali ljudi se požale, dogovore sa njima, naplate i ide dalje", kaže Vođević. U Bistrici, pak, ponavljaju da im je primarni interes kvalitet života. "Dnevno prolazi 50-60 kamiona, diže se prašina, blato, ljudi odmahuju glavom. Zagađuju nam lokalni potok. Samo to ležište se nalazi na tom potoku", kaže mještanin Bistrice Danijel Lazić. Šta se zna o 'Drvo-eksportu'? Danijel Lazić, kaže još za RSE, da je za "Drvo-eksport" prvi put čuo kada se u selu prije šest mjeseci pojavio Srđan Klječanin, odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), partije predsjednika RS Milorada Dodika, u Tesliću. Navodi, da se Klječanin predstavio kao predstavnik investitora, "Drvo-eksporta". "Pojavile su se tu mašine na kojima piše da je 'Inkop Ćuprija'. Na više od pola mašina piše taj naziv 'Inkop Ćuprija'. Nemaju registarskih oznaka, ne znamo jesu li kod nas registrovane. Pa smo mi povezali to i Klječaninovu priču da su to ljudi iz Srbije, da rade", rekao je Lazić, ali, dodaje, odgovor od ovog sagovornika nisu dobili. "Samo nam je to rekao, 'mene je država uvela i ja ću raditi po cijenu života tu'. I još je dodao, 'radiću po cijenu života i nema potrebe da nečije dijete strada', kao 'ovo je otišlo predaleko', u tom smislu", rekao je Lazić za RSE. Međutim, Klječanin je u telefonskom razgovoru za RSE negirao da je vodio sporni razgovor s mještanima Bistrice. Na pominjanje imena Zvonka Veselinovića, izričit je da taj biznismen sa Kosova nema ništa s rudnicima. Dodaje još da je čuo da Veselinović u BiH "uglavnom dolazi zbog lova". Srđan Klječanin još dodaje da sagovornici RSE nisu mještani Bistrice, nego da se "radi o reketašima koji gledaju ličnu korist za sebe", te je rekao i kako nema udjela u vlasništvu u preduzeću "Drvo-export". Prema podacima o upisu vlasništva, koje je za RSE dostavio Okružni privredni sud u Doboju 24. novembra, preduzeće "Drvo-export" iz Teslića osnovano je krajem 2012. godine sa početnim kapitalom od 2.000 maraka (1.000 evra). Kao osnivač preduzeća, sa udjelom od 100 odsto u vlasništvu, tada je upisana Miljana Klječanin. Preduzeće je tada registrovano kao Društvo sa ograničenom odgovornošću za uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, uvoz-izvoz, trgovinu, proizvodnju i usluge. U aprilu 2021. godine, unesena je izmjena u vlasništvo, kako se vidi u istom dokumentu, te je kao osnivač, sa stoodstotnim vlasništvom nad "Drvo-exportom" sada naveden Boris Gavrić. Krajem maja ove godine, izvršena je nova dopuna registracije preduzeća proširenjem djelatnosti. U dopuni registracije se navodi i kako "Drvo-export" ima upisano pravo spoljnotrgovinskog poslovanja u okviru registrovanih djelatnosti. Između ostalog, kao djelatnosti "Drvo-exporta" navedene su i vađenje mrkog uglja, kamenog uglja, te vađenje ruda gvožđa, ruda uranijuma i torijuma, kao i vađenje ostalih ruda obojenih metala. Razgovor s ministrom bezbjednosti BiH Mještanin Bistrice Zoran Ninić za RSE tvrdi da Srđan Klječanin nije jedini predstavnik nekog od nivoa vlasti koji se zainteresovao za zbivanja u rudnicima na zapadu BiH. Njega je, kaže, na razgovor u Banjaluku zvao i ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić. Ninić u Bistrici ima poljoprivredno domaćinstvo, te je jedan od najaktivnijih protivnika rudnika, čije zemljište se nalazi u blizini kopa. Ninić za RSE kaže da nema namjeru da prodaje svoju zemlju za rudnik. Nenad Nešić je lider Demokratskog narodnog saveza, partije u koaliciji sa Dodikovim SNSD-om. Razgovor je, po Ninićevim riječima, organizovan u jednom banjalučkom restoranu u večernjim časovima 7. septembra ove godine. "Bio sam pozvan na razgovor sa ministrom bezbjednosti, gospodinom Nešićem, koji je istakao da je on zamoljen od strane Vlade Srbije da utiče da se ovo ne osporava. Nije bilo tu nekih konkretnih ponuda, ali moglo se negdje u pozadini naznačiti. Naravno, sve sam to odbio, gospodin Nešić je demonstrativno napustio taj sastanak i otišao", kaže Ninić za RSE. Na pitanje novinara da li je imao sastanke sa mještanima Bistrice zbog rudnika uglja, Nenad Nešić je 15. novembra u Banjaluci rekao da zna da se radi o selu kod Prijedora, ali da tamo nikada nije bio, te da bi "na te spekulacije stavio tačku". Ko vozi ugalj? Stotine kamiona, najviše sa registarskim oznakama Srbije, dolaze prazni, odlaze natovareni ugljem iz ova dva rudnika. To govore mještani i Bistrice i Medne. Na fotografijama koje su RSE dostavili mještani, a čiju autentičnost ne možemo potvrditi, uočljiva su vozila sa oznakama dva preduzeća iz Raške, grada na jugu Srbije. To su "Family Team 2017" i "Bowex". Nijedna od ovih firmi nema svoj sajt, podataka za kontakt je vrlo malo, a vlasnici nisu javno eksponirane ličnosti. Kako stoji u privrednom registru, firma "Family Team 2017" je osnovana prije šest godina u Raški, gradiću u Srbiji, u blizini granice sa Kosovom. Ista baza podataka pokazuje i da je firma u aprilu 2023. sjedište prebacila u jedan stan u Beogradu. Kao vlasnica i direktorka firme zvanično se vodi Nevena Puzović, a firma ima svega šestoro zaposlenih i prošlogodišnju zaradu od oko 13,5 hiljada evra. Putem portala javnih nabavki, RSE je uočio da je poslovni partner "Family Team-a 2017", na svim državnim poslovima koje su dobili u 2022. godini, bila firma koja se dovodi u vezu sa barikadama koje su podizali srpski mještani na sjeveru Kosova, kako bi pokazali neslaganje sa odlukama Vlade Kosova različitim povodima – "Srbijaautoput". Kamion sa oznakama firme "Srbijaautoput" RSE je identifikovao na barikadi kod Zubinog Potoka, jednoj od četiri opštine na sjeveru Kosova u ljeto 2022. Ta firma, u kojoj se kao vlasnik vodi Željko Janković, tada nije objasnila otkud kamion na barikadi. Na jedan od brojeva "Family Teama", zvanično zavedenih u privrednom registru, javila se knjigovodstvena agencija, uz obrazloženje "da ne mogu da nam daju broj vlasnika". Na drugom zvaničnom broju nam je poručeno da je "greška". Na pitanja RSE upućena mejlom odgovor nije stigao. Firma "Bowex“, prema podacima Agencije za privredne registre, osnovana je početkom ove godine – sa početnim kapitalom od samo 100 dinara, što je manje od jednog evra. Kao vlasnici su upisani Boban Stefanović i Veljko Knežević, a u privrednom registru Srbije nije zavedeno koliko imaju zaposlenih. "Bowex" nije odgovorio na mejl RSE da li je i kako uključen u prevoz uglja iz Republike Srpske. Ova firma, u poslovne podatke u privrednom registru Srbije, nije upisala broj telefona za kontakt. Pored "Bowexa", Boban Stefanović se pojavljuje kao suvlasnik u još dvije firme iz Raške, od kojih se jedna bavi prevozom, a druga trgovinom. Gdje se izvozi ugalj? Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine gotovo u cjelini ide ka Srbiji. U prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima Uprave za direktno oporezivanje BiH, iz te države je izvezeno uglja u vrijednosti 53,7 miliona evra, od toga u Srbiju u vrijednosti 53,5 miliona evra. O eventualnom uvozu konkretnih tovara uglja sa kopova iz Medne i Bistrice, RSE nije dobio odgovor iz "Elektroprivrede Srbije", vodeće kompanije za proizvodnju struje u punom vlasništvu države. Takođe, Vlada Srbije nije odgovorila na upit RSE da li i na koje načine učestvuje u nabavci uglja iz Republike Srpske. Srbija uvozi ugalj iz RS, detalji nepoznati Uz objašnjenje da su u pitanju osjetljivi podaci, Elektroprivreda Srbije (EPS) je odbila zahtjev RSE da dostavi informacije o uvozu uglja iz Republika Srpske. U odgovoru na upit poslat 6. novembra, EPS je odgovorila četrnaest dana kasnije, sa konstatacijom da su ti podaci povjerljivi, jer su u vezi sa energetskim objektima "od posebnog značaja za nacionalnu bezbednost i ekonomske procese", te da bi objavljivanje "ugrozilo energetsku stabilnost" Srbije. "Posebno imajući u vidu svetsku ekonomsku krizu i probleme sa kojima se suočava Republika Srbije i EPS AD, u cilju očuvanja elektroenergetske stabilnosti i dostupnosti električne energije građanima i privredi u potrebnim količinama i po trenutnim cenama", dodaje se. Međutim, da Elektroprivreda Srbije uvozi ugalj iz Republike Srpske, vidi se u finansijskom izvještaju za 2022. godinu, koji je dostupan na sajtu Agencije za privredne registre. Navodi se da su troškovi uvoza uglja u 2022. godini iz "rudnika u okruženju", u koje se ubrajaju nabavke iz Rumunije, Grčke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republike Srpske, iznosili preko 138,5 miliona evra. U izvještaju stoji i da su uvozne carine, prevoz i "ostali troškovi u vezi sa nabavkom" iznosili preko 15 miliona evra. Izostaju detalji – od kojih firmi se ugalj kupuje, po kojoj cijeni, ko i kako ga transportuje. O tim detaljima nisu željeli da razgovaraju ni prevoznici sa kojima je RSE stupio u kontakt. Iz tri kompanije, čije je sjedište u Bosni i Hercegovini, a koje voze ugalj za Srbiju, "Rimes prom" iz Gradačca, "Arap trans" iz Banjaluke, te "Drinić trans" iz Oštre luke, za RSE su naveli da su ugalj vozili u Termoelektranu Obrenovac kod Beograda. Saradnja na tekstu: Ermin Zatega

Bosna i Hercegovina bi od ministara za evropska pitanja članica Evropske unije (EU) trebalo da dobije uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ova uslovna preporuka Saveta ministara EU za Bosnu i Hercegovinu je u skladu sa stavom Evropske komisije koja je u ovogodišnjem izveštaju takođe uslovno preporučila otvaranje procesa za ovu zemlju. "Savet (EU) preporučuje da Evropski savet odluči da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo", stoji u najnovijem nacrtu zaključaka, u koji je RSE imao uvid, za Bosnu i Hercegovinu koje treba da usvoje ministri za evropska pitanja zemalja članica EU. Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Saveta EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obe države. Ministri nadležni za evropska pitanja bi trebalo da usvoje ove zaključke na sastanku Saveta opštih poslova EU koji će biti održan 12 decembra. Odluka o otvaranju pristupnih pregovora je nadležnost najvišeg političkog nivoa, odnosno Evropskog saveta koji čine lideri svih članica. Oni će se sastati 14. i 15. decembra kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima, s ciljem da se donese i formalna odluka. Doduše, fokus rasprave će biti Ukrajina i Moldavija. Decembarski sastanak na nivou ministara EU će biti posvećen procesu proširenja gde osim preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biće usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU. EU spremna da preduzme mere protiv onih koji podrivaju državnost BiH U nacrtu zaključaka koji se odnosni na Bosnu I Hercegovinu, pozivaju se svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i delovanja, "uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje". Poručuje se takođe da EU neće podržati secesionističke inicijative. Ponavlja se u nacrtu zaključaka nedvosmislena opredeljenost za Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. "Savet (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu Republika Srpska koji su u suprotnosti sa evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Savet žali zbog usvajanje zakona u entitetu Republika Srpska o neprimenjivosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu", poručiće ministri nadležni za evropska pitanja. Savet ističe da suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine se moraju se poštovati", navode ministri, uz upozorenje da će "svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posledica". BiH treba da dodatno radi na ispunjavanju 14 kriterijuma Savet EU putem nacrta zaključaka pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina preduzela nakon dodele statusa kandidata u decembru 2022. "Potrebni su dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o svojoj aplikaciji za članstvo u EU kako je odobrio Savet 2019. godine i koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata", poručiće evropski ministri. Sve o 14 za BiH teško ostvarivih EU kriterija Oni će takođe priznati da su učinjeni neki važni koraci i obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnim dešavanjima u entitetu Republika Srpska. Međutim, Savet EU, kako se navodi, primećuje opšti ograničeni napredak u reformama. Poručuje se takođe da je EU spremna da dalje pomogne Bosni i Hercegovini u njenim reformama i njihovoj održivoj implementaciji, uključujući one usmerene na njen put ka EU. Zakon o stranim agentima u RS 'veliki korak unazad' Iako konstatuje ograničen napredak, Savet EU putem ovih zaključaka podvlači potrebu za jačanjem vladavine prava, uključujući usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu i usvajanje zakona o sudovima. Poziva se BiH da preduzme odlučne korake za rešavanje problema korupcije i organizovanog kriminala ka uspostavljanju evidencije istraga i osuda, uključujući i na visokom nivou. Izražava se žaljenje zbog "nazadovanja u slobodi izražavanja i medija" te se u to smislu poziva zemlja da osigura bezbednost novinara i odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva pretnji i nasilja. "Savet žali zbog ponovnog uvođenja krivičnih kazni za klevetu u entitetu Republika Srpska i žali zbog nedavnog usvajanja u prvom čitanju u entitetskoj skupštini Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao 'strani agenti', a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad", navodi se u nacrtu zaključaka. BiH značajno poboljšala usklađivanje sa spoljnom politikom EU Savet EU pozdravlja pozitivne korake preduzete u cilju poboljšanja upravljanja migracijama i koordinacije, posebno usvajanje zakona o strancima. Poziva se Bosna i Hercegovina da se u potpunosti uskladi sa viznom politikom EU, da zaključi sporazum o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama (FRONTEX), te da osigura pristup azilu. Savet EU ozim zaključcima ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se dalje aktivno uključi u regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose, te da brzo ratifikuje sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa. Pohvaljuje se "značajno poboljšanje" Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, čime zemlja, kako smatraju evropski ministri "signalizira svoju jasnu posvećenost putu ka EU". Ohrabruje se BiH da nastavi ovaj pozitivan trend i poziva se da obezbedi punu implementaciju restriktivnih mera, uključujući one koje se odnose na Rusiju i Belorusiju.

Fabrika cementa Lukavac, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lerinca Mesaroša (Lőrinc Mészáros), kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz "Mesaroš grupe", koja okuplja firme ovog biznismena kojeg prate kritike zbog njegove bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Mesaroš, koji je u Hrvatskoj vlasnik NK Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, tom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine. Magazin "Forbes" u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, "Mesaroš i Mesaroš", veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti. Njegova "Talentis grupa", koja je u sastavu "Mesaroš grupe", tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme "Asamer Baustoffe AG". Austrijska firma je 2001. godine, tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom, dok je 2014. otkupila preostale dionice. Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u "Rudniku krečnjaka Vijenac", kompaniji "Talentis International Construction Investments Kft", a sve mora biti završeno do 5. decembra. Fabrika cementa u Lukavcu je jedna od dvije velike cementare u Bosni i Hercegovini. Počela je sa radom 1974. godine, a kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa. Lukavačka fabrika i "Tvornica cementa Kakanj" na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona evra. Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije "Heidelberg Materials" od 2000. godine. Šta kažu u kompanijama? U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe "Lukavac Cement", čime su dobili "ekskluzivna prava za pregovaranje". Navode da su, otkad su se posljednji put o ovome oglašavali u javnosti, zakonske procedure završene, te da "rade punom parom da bi ispunili i posljednje uslove iz sporazuma do ciljnog datuma". "'Mesaroš Grupa' je jedan od najvećih tržišnih igrača u Mađarskoj, prisutna je u mnogim strateškim sektorima nacionalne ekonomije, i doprinosi ekonomskom učiniku zemlje, koja postepeno ojačava daljom ekspanzijom u regiji", navodi se u odgovoru. Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou. "Kupovina 'Lukavac Cementa' dalje će proširiti građevinski portfolio 'Mesaroš Grupe', sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu", navodi se u odgovoru za RSE. Za razliku od Mađara, austrijska kompanija je odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da transakciju ne mogu komentarisati iz razloga povjerljivosti. Ko je Lerinc Mesaroš? Prema procjenama magazina "Forbes", Mesaroš posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara. On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felčut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban. Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Mesaroša. Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz. Poznat je po citatu da su "Bog, sreća i Viktor Orban" igrali ulogu u njegovom usponu. Gabor Bodiš, novinar iz Budimpešte, za RSE kaže da u Mađarskoj važi pravilo "ako kažete Lerinc Mesaroš, onda mislite Viktor Orban". "To je njegov školski drug, koji je od običnog vodoinstalatera postao za desetak godina najbogatiji Mađar, koji dobija sve bitne tendere u Mađarskoj", naglašava Bodiš. 'Pomama' za cementom u Mađarskoj Njemački časopis "Der Spiegel" je u martu pisao da je tokom 2022. godine neimenovani mađarski biznismen, za kojeg navode da je blizak Orbanu, pisao upravama dvije njemačke kompanije u čijem zajedničkom vlasništvu je proizvođač cementa baziran u Mađarskoj, "Dunav-Drava Cement", sa planom da je preuzme. Kako piše RSE na mađarskom jeziku, sličnu ponudu je dobila i cementara "Holcim", u švajcarskom vlasništvu. Ovo je samo jedan u nizu koraka kojima se otežava njihova pozicija na mađarskom tržištu. Mađarska uprava za ekonomsku konkurenciju je 2020. godine pokrenula istragu protiv cementara koja još nije okončana, a Vlada je 2021. godine uvela dodatnu naknadu za određene kompanije u oblasti rudarstva od čak 90%. Ove godine, Vlada je počela da ograničava izvoz građevinskog materijala, te je donijela odluku da u nekim slučajevima država ima pravo preče kupovine od izvoznika. "MNV", državna kompanija za upravljanje imovinom, dobila je mogućnost da kupuje taj materijal (uključujući i cement) po trenutnoj tržišnoj vrijednosti. Zbog svih dodatnih nameta, cementare posluju sa velikim gubicima. Kako navodi Evropska komisija na svom sajtu, zbog postavljanja fiksnih cijena na određene građevinske materijale, uputili su mađarski slučaj ka Evropskom sudu pravde. Komisija je već dvaput prije toga formalno upozoravala Mađarsku zbog sličnih stvari, te su odlučili da se obrate sudu. Gabor Bodiš kaže da nakon što je propao pokušaj kupovine cementara koje se nalaze u Mađarskoj ali su u stranim rukama, mađarski kapital se okrenuo drugim tržištima. On ocjenjuje da je ovoj zemlji potrebno mnogo cementa zbog planirane izgradnje nuklearne elektrane Pakš 2. "Pakš 1 radi gotovo već 30 godina, a drugi dio koji se gradi prvenstveno ruskim kreditom od 10 milijardi evra, tačno se još ne zna ko će to graditi, s obzirom na režim sankcija protiv Rusije, ali prema izjavi ministra za izgradnju i investicije, neophodno je da bude u mađarskim rukama jedna fabrika cementa, jer će ogromna potražnja biti za cementom za izgradnju druge faze te nuklearke", smatra Bodiš. Dva reaktora za ovu elektranu će da obezbijedi ruski "Rosatom", a trebalo bi da počne sa radom početkom sljedeće decenije. Širenje mađarskog uticaja na Balkanu Prema Bodišu, kupovina cementare u Bosni i Hercegovini se uklapa u politiku Vlade Viktora Orbana "da širi uticaj, ne samo ekonomski nego i ideološki" u regionu. "Zato se on i njegova Vlada zalažu da se Zapadni Balkan što prije primi u EU, prije svega Srbija, zato što je u odličnim odnosima sa predsjednikom Srbije. Time će, bar tako računa, dobiti nove saveznike", smatra Bodiš. On naglašava da je u Mađarskoj teško sklopiti ovakav posao "bez znanja, odobrenja, možda i inicijative samog Viktora Orbana". Nedžma Džananović Miraščija, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, za RSE ocjenjuje da je očigledno da postoji plan jačeg ekonomskog prisustva Mađarske na Zapadnom Balkanu, "a to jače ekonomsko prisustvo ne ostavlja puno prostora za političke praznine". Ona pojašnjava kako funkcionišu lideri kao što je Viktor Orban. "Kontrola nad politikom i društvom ostvaruje se kroz gušenje medija, gušenje nevladinih organizacija, ali i kroz upravljanje resursima u svim tim zemljama koje je izrazito piramidalno – zna se ko je na vrhu, glavni čovjek, i onda krug njemu odanih ljudi", kazala je Džananović Miraščija. Ona se pita – kada padne određena politička struktura, da li padaju i firme koje su bile uspješne u sprezi sa politikom. "Sasvim je jasno da Mađarska nema realno ekonomsku snagu za takve akvizicije, ali svejedno dolazi i pojavljuje se u Srbiji, u BiH, postavlja se pitanje kako? Da li taj novac stvarno postoji", rekla je ona. Ističe da bi bilo dobro da je isključivo u pitanju ekonomska logika, te da i BiH bude dio tog tržišta, ali da biznisi koji dolaze iz zemalja poput Mađarske "nisu biznisi koji su nužno utemeljeni u inovaciji i konkurentnosti, već upravo na političkoj bliskosti i grubim oblicima klijentelističke korupcije". Mađarske investicije u BiH Iako je mađarski premijer Viktor Orban blizak sa predsjednikom Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, investicije u RS i Federaciju BiH su slične. Direktne investicije u prošloj godini su bile 10,4 miliona maraka (oko 5,3 miliona evra), od čega je 2,9 miliona evra otišlo u RS, a 2,4 miliona u FBiH, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Ukupno, zaključno sa decembrom prošle godine, iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu je investirano 55,7 miliona maraka (oko 28,5 miliona evra). Posljednji dostupni podaci za pojedinačne oblasti su za 2021. godinu, te je, prema njima, najviše mađarskih investicija bilo u prerađivačkoj industriji, više od 70%. Kompanija iz Budimpešte "Lugos Renewables" će biti većinski vlasnik solarne elektrane koja bi trebalo da bude izgrađena na jugu BiH, o čemu je RSE već pisao. Orban je obećao pomoći poljoprivrednicima u RS sa 100 miliona evra koji će biti iskorišteni za kupovinu mašina mađarske proizvodnje. Do sada je utrošeno 35 miliona. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, tokom boravka u Mađarskoj 22. novembra, sa delegacijom mađarskog ministarstva vanjskih poslova, kako je rečeno nakon susreta, dogovorio je da Vlada Mađarske izdvoji dodatnih pet miliona evra za subvencionisanje poljoprivredne mehanizacije. Mađarski premijer se krajem 2021. godine usprotivio sankcijama Evropske unije protiv Dodika, te je kasnije upozoravao da će u tom slučaju Mađarska uložiti veto. On i Dodik se često sastaju, a nakon posljednjeg sastanka u Budimpešti početkom oktobra, predsjednik RS je izjavio da bi Mađarska mogla preuzeti projekte koje je u tom entitetu obustavila Njemačka zbog, kako su naveli, secesionističke politike vlasti RS. Saradnja na tekstu: Akos Keller-Alant

Ivo Josić boluje od karcinoma prostate. Ne može se liječiti u gradu gdje živi jer linearni akcelerator Kliničkog centra Tuzla ne radi devet mjeseci. Na svakodnevna zračenja mora putovati 130 kilometara do Zenice.

"Pod okupacijom" naslov je izložbe radova dvije mlade ukrajinske umjetnice - Mashe Vyshedsky i Jane Malyge, koja je 1. decembra, otvorena u Omladinskom kulturnom centru Abrašević u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine. Zajedno su do sada kreirale više od 200 likovnih radova koji su izlagani širom svijeta.

Koliko je predmeta ratnih zločina riješeno za 28 godina u BiH?

U Sarajevu je otvoren Festival svjetla u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Bit će otvoren tri mjeseca.Svjetlosne dekoracije su postavljene u botaničkom vrtu i fasadi muzeja. Inspirirane su muzejskom građom,

Novi rudnici uglja niču gotovo preko noći, dok se vađenje uglja pojačava i u starijim rudnicima u Bosni i Hercegovini. Tamo gdje su nekada bili putevi, sada su ivice ambisa. Gdje je bila šuma, sad je blato, i strah da će klizište ugroziti kuće. RSE je takve prizore zabilježio u selima opštine Prijedor u entitetu Republika Srpska, i susjednog Sanskog Mosta na teritoriji entieteta Federacija BiH.

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) oslobodio je u prvostepenom postupku Predraga Markočevića i Marinka Đukića, za ratni zločin na području Teslića, na sjeveru Bosne i Hercegovine. Predraga Markočevića, nekadašnjeg komandira Stanice javne bezbjednosti (SJB) Teslić, zajedno sa Đukićem, bivšim šefom Kriminalističke službe SJB Teslić, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine teretilo je za zločine počinjene nad civilnima, bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, počinjene od aprila do kraja decembra 1992. godine. Među te zločine spada i progon počinjen, kako je to navelo Tužilaštvo, ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, oni su "svjesno učestvovali u planiranju, pripremanju i izvršenju progona civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva opštine Teslić", na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi, a u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih i policijskih snaga Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a potom Republike Srpske (RS). U istom postupku se sudilo i Dušanu Kuzmanoviću, bivšem načelniku SJB Teslić, ali je razdvojen, jer je Kuzmanović nedostupan organima Bosne i Hercegovine. Postupak protiv optuženih trajao je pet godina. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo je da će, nakon što dobije pisani otpravak presude, uložiti žalbu.   

Bivši borci Vojske Republike Srpske protestvovali su u Banjaluci zbog najavljenog, a potom otkazanog, obilježavanja Dana državnosti BiH. Socijaldemokratska partija BiH najavila je performans povodom Dana državnosti, što je entitetska policija zabranila. Demonstranti su se razišli nakon što su prostorije SDP-a u Banjaluci napustili državni zvaničnici i članovi pojedinih političkih partija koji su u subotu doputovali u Banjaluku.

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) u narednim danima bi trebao dati iskaz u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u vezi tvrdnje da na području istočne Bosne i Hercegovine, u bh. entitetu Republika Srpska, postoje vojni kampovi. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno u ovoj pravosudnoj instituciji. Ovim slučajem će se baviti Odjel za terorizam, nakon što je u Tužilaštvu BiH otvoren predmet zbog Helezove izjave. Osim pravosudne institucije, slučaj će se naći i na dnevnom redu Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije pri državnom Parlamentu, potvrđeno je za RSE. Bosanskohercegovački ministar odbrane je 23. novembra iznio navode o postojanju vojnih kampova na području Rogatice i planine Maglić. "Nije to nikakva tajna, to ljudi vide, sela oko Rogatice, to ljudi uslikaju, u sred dana da se tamo vrši vježba. Imam slike, to ću pokazati na televiziji", kazao je Helez za RSE 23. novembra. Fotografije koje dokumentuju postojanje vojnih kampova Helez nije pokazao na zahtjev RSE, rekavši da ih "ne smije poslati", te da će ih objaviti na televiziji. Helez nije odgovarao na poziv RSE ni 24 sata nakon ove izjave, niti se bilo gdje oglašavao o svojim tvrdnjama. Ministar odbrane BiH, inače kadar Socijaldemokratske partije BiH, navode o vojnim kampovima na istoku BiH je najprije iznio gostujući na televiziji N1 2. novembra, navodeći da se radi "o nekim mladim ljudima i nekim ljudima iz Rusije", ne želeći da kaže od koga je dobio te informacije. Do zaključenja teksta o ovim Helezovim tvrdnjama nisu odgovorili ni u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji, koja je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van zemlje. Odgovor o tome da li su međunarodne snage na istoku BiH, u entitetu Republika Srpska, dokumentovale vojne kampove, nije stigao ni iz mirovne misije EUFOR Althea. EUFOR je najduža vojna operacija Evropske unije koja nadzire mir u Bosni i Hercegovini i jedina koja ima izvršni mandat da koristi silu. Trenutno se u BiH nalazi oko 1.100 vojnika ove misije. Šta kažu u nadležnim institucijama? Izjava ministra odbrane BiH biće tema sljedeće redovne sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA-e pri državnom Parlamentu. To je za RSE potvrdio Ilija Cvitanović, predsjednik Komisije, navodeći da će sjednica biti održana u narednih 15 dana. Cvitanović, inače lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990., kaže da je u "stalnom kontaktu" sa direktorom OBA-e, te da nema dokaza za Helezove tvrdnje o vojnim kampovima u RS. "Ne postoje nikakvi pokazatelji da postoje takve aktivnosti kako je gospodin Helez to javno izjavio. Ali, u zadnje vrijeme se često pojavljuje da političari daju neozbiljne izjave koje uznemiruju javnost, koje tjeraju strah ljudima koji žive na pojedinim područjima, pogotovo tim povratničkim područjima na koja se i odnosila izjava gospodina Heleza", rekao je Cvitanović za RSE. On je pozvao na uzdržavanje od, kako je rekao, "populističkih" izjava o vojnim kampovima, ali i o terorističkim ćelijama u BiH. "Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku vrlo sigurna država, sa ozbiljnim institucijama koje mogu odgovoriti svakom izazovu koji može biti produkt ovih geopolitičkih događanja, kako agresije Rusije na Ukrajinu i nemira na Bliskom Istoku", rekao je Cvitanović. Da sjednica treba biti održana, slaže se i član Zajedničke komisije Safet Softić (Stranka demokratske akcije). "Mislim da nije moguće da prođe (postojanje vojnih kampova) ispod radara, samo nismo mi sjednicu imali od vremena kada je ministar dao tu izjavu do danas. Mislim da je tako nešto sigurno bilo u obuhvatu OSA-e, kao njena djelatnost. Ne mogu sad neku autentičnost potvrditi svega toga, ali ako je to zaista tačno, mislim da je to OSA sasvim sigurno morala da zna", rekao je Softić za RSE. Istovremeno, na pitanje RSE da prokomentariše Helezovu izjavu, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (Narod i pravda) izjavio je kako "više vjeruje" kolegi ministru obrane Zukanu Helezu da u BiH ima ruskih kampova nego pismu parlamentaraca iz Banjaluke da u BiH ima mudžahedinskih kampova. "Svaki od navoda se mora provjeriti", kazao je Konaković, dodavši da Bosna i Hercegovina "mora institucionalno reagirati kako bi se zaustavili svi radikalni potezi koji bi naštetili našem evropskom putu". Inače, 12. novembra je grupa poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska, pisala američkom Kongresu i Evropskom parlamentu, navodeći da je BiH "već dugo utočište radikalnih islamista". Grupa poslanika iz entiteta Federacija BiH potom je na iste adrese poslala pismo u kojem su naveli "da najveću prijetnju miru u BiH ne predstavlja izmišljeni 'vjerski radikalizam', već radnje i akcije funkcionera SNSD-a od kojih je većina, na čelu sa Miloradom Dodikom, na crnoj listi SAD-a i Velike Britanije". U RS tvrde da nema "paravojski i parapolicija" U Republici Srpskoj odbacuju tvrdnju o postojanju vojnih kampova. Komentarišući Helezove tvrdnje, ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio je 24. novembra da u RS nema "paravojski i parapolicija". Karan je novinarima u Banjaluci rekao da u RS djeluje samo entitetski MUP, te da je "obuka sastavni dio rada MUP-a". Na Helezove navode je reagovao i dan ranije Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik) koji je tražio od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto da "u najkraćem roku sazove hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom navoda ministra odbrane Zukana Heleza ". Šta kažu bezbjednosni stručnjaci? Bez detaljne provjere nadležnih obavještajnih i bezbjednosnih institucija teško je reći da li vojni kampovi postoje ili ne postoje u RS, ocjenjuje za RSE Ahmed Kico, stručnjak za bezbjednost. U provjeru, po njegovim riječima, trebali bi biti uključeni, pored OBA-e i Granična policija, te državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Sve prikupljene podatke bi potom, po njegovom mišljenju trebala razmotriti i Zajednička komisija za nadzor nad OBA BiH. „Helez, ne znam odakle mu takve informacije, u svakom slučaju je obavezan da odgovara za ono što izjavi. Možda je on dobio neke informacije od nekoga, ja to ne znam, ali nadležne institucije trebaju da istraže da li se pojavljuju neke informacije o tome. Teško je o tome razgovarati, ako nemate validnih i dostojnih informacija", rekao je Kico. Svakako bi, dodaje on, bilo dobro i da se državne institucije obrate EUFOR-u. "Sve institucije i agencije i državne i entitetske, trebaju se suprotstavljati paravnojnim, paraobavještajnim aktivnostima, pogotovo ako se vrši obuka, opremanje i tako dalje. To je direktno podrivanje sigurnosti Bosne i Hercegovine i dovođenje u pitanje sigurnosti, ne samo BiH, nego regiona Zapadanog Balkana", ocjenjuje Kico. Priča o vojnim kampovima, 'osjetljivo pitanje' za povratnike u istočnu Bosnu Pitanje sigurnosti je najvažnije pitanje za sve povratnike u BiH, a naročito onima uz rijeku Drinu, ocjenjuje za RSE muftija goraždanski Remzija Pitić. Navodi kako "postojanje grupa i kampova u kojima se neke grupe okupljaju nije nepoznata stvar", ali da je to pitanje u nadležnosti bezbjednosnih agencija koje se time trebaju baviti. No, Pitić, u čijoj nadležnosti su medžlisi Islamske zajednice u Rogatici i Foči, u čijem području je planina Maglić, nije odgovorio na upit RSE koja saznanja ima o "postojanju grupa i kampova". Sa druge strane, Emir Pavica se u rodnu Rogaticu vratio 2004. godine, gdje trenutno radi u opštinskim strukturama. Kaže da se kroz rad u lokalnoj zajednici nije susreo sa bilo kakvim tvrdnjama o vojnim kampovima oko Rogatice. "Na opštini Rogatica nikad, ama baš nikad niti je bilo sličnih incidenata, a kamoli da ima nekakav vojni kamp. Strogo demantujem to", rekao je Pavica. I Izet Spahić, jedini bošnjački odbornik u Opštini Foča, kaže za RSE da nema saznanja o vojnim kampovima na planini Maglić u toj opštini. "Dakle, ja nikada na tu temu ni sa kim nisam razgovarao", rekao je Spahić za RSE. Na području Opštine Foča od prijeratnih oko 17.000 stanovnika bošnjačke nacionalnosti, prema popisu stanovništva iz 2013. godine trenutno živi nešto više od 1.200 Bošnjaka. Helez i ranije iznosio tvrdnje o kampovima Ministar odbrane BiH Zukan Helez i prije nekoliko mjeseci iznio je tvrdnju o postojanju vojnih kampova. "U BiH je od početka rata u Ukrajini ušlo 14.000 Rusa, a u Srbiju oko 140.000. U Srbiji imate i poligone za obučavanje, u BiH je bio jedan – na teritoriji RS, u istočnoj Bosni i ugašen je", rekao je Helez u aprilu ove godine gostujući na N1. Nije poznato da li je od tada vođena istraga o ovim navodima, a sam Helez nije iznio dokaze svojih tvrdnji. Ilija Cvitanović za RSE je rekao da se Zajednička Komisija za nadzor OBA-e "bavila tim pitanjem" na jednoj od redovnih sjednica, te da nema dokaza za te iznesene Helezove tvrdnje. Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su do sada vodili istragu o postojanju vojnih kampova u RS.  

Priče afganistanskih migranata koji čekaju prijevoz od Sarajeva do Bihaća.

Kada je oslijepila nakon trećeg porođaja, Milijana suprugu i njegovoj porodici više nije bila dobra. Postala je žrtvom nasilja kojem su često svjedočila i djeca. Nakon što je potražila pomoć u sigurnoj kući, Milijana je stekla novo zvanje, dobila posao i započela život ispočetka uz poruku: “ako sam ja mogla slijepa, možete i vi zdrave.” 25. novembar obilježava se kao međunarodni Dan borbe protiv nasilja nad ženama. (Snimatelj i montaža: Almir Biber, animacija Berin Terović)

Barake kod Mostara su novi dom za državljane Bosne i Hercegovine i njihove srodnike koji su 20. novembra stigli u zemlju nakon evakuacije iz Pojasa Gaze.