Devet je sati ujutro i oglasilo se školsko zvono u sarajevskoj Drugoj gimnaziji, ali ne za početak, već kraj nastave za taj dan. Nastavnici i učenici hitno se evakuiraju u dvorište zbog dojave o bombi. Samo u posljednjih sedam dana ova srednja škola u Sarajevu dobila je pet e-mailova s lažnim dojavama o bombi u školskoj zgradi. "Dojave stižu na moj ili školski e-mail i moram evakuirati školu i pozvati policiju da obave pregled, inače činim krivično djelo", kaže direktorica Druge gimnazije Dženisa Buljugić, za Radio Slobodna Evropa (RSE). Druga gimnazija nije izuzetak, jer se u posljednih desetak dana s lažnim dojavama suočavaju i druge sarajevske osnovne i srednje škole. Prijetnje, uglavnom, dobijaju putem e-maila, nakon čega moraju evakuirati učenike i nastavnike i organizirati online nastavu dok policija ne završi kontradiverzioni pregled (KDZ) zgrade. Dojave nisu prestale ni nakon što je policija, 14. oktobra uvečer privela maloljetnika iz Sarajeva, osumnjičenog da je uputio desetine prijetnji školama. Sarajevska Druga gimnazija u utorak ujutro dobila je, čak, dva prijeteća e-maila. "Bilo je toga i prije 15 godina, ali znalo se da je to, recimo, zbog testa. No, ovo sad djeluje kao napad na djecu, roditelje, radnike, policiju, na sve živo", ističe Buljugić. Sve to, kako kaže, blokira rad škola i izaziva stres. "Mora neko biti u školi do dolaska krim-službe. Policija fotografira računar na kome je otvoren mail i morate odgovarati na pitanja i čekate KDZ pregled kompletne škole. To obično završavaju u noćnim satima, a onda opet ponovo sutra", kaže Buljugić. Na adrese škola, trgovačkih centara, sudova i drugih institucija u Sarajevu samo u protekle dvije godine stigli su deseci dojava da su u njima postavljene bombe, podaci su sa sajta Tužiteljstva Kantona Sarajevo. Zgrade su evakuirane, policija je obavila KDZ pregled i sve dojave su se ispostavile lažnima. U istom periodu su, prema objavljenim podacima, otkrivena i procesuirana samo dva slučaja lažnog dojavljivanja, a izrečene zatvorske kazne iznose u prosjeku pola godine. Maloljetnici ne podliježu krivičnoj odgovornosti i oni se, eventualno, suočavaju sa disciplinskim postupkom koji provode škole. Dojave dovode i do dodatnih troškova, s obzirom na to da se policajcima za KDZ pregled dodatno plaća između 38 i 55 maraka po satu. Zašto je teško otkriti lažne dojavljivače? Lažne dojave o bombama u obrazovnim institucijama u Sarajevu periodično se ponavljaju. U maju 2022. dojavu je primilo 110 osnovnih i srednjih škola, koje pohađa oko 18.000 učenika, a pokazala se lažnom. Saša Mrdović, sudski vještak u predmetima kibernetičkog kriminaliteta, objašnjava da dojavljivači, uglavnom, otvaraju lažne mailove, te potom koriste virtualne privatne mreže (VPN), s ciljem skrivanje IP adrese. "Osim što se obraća e-mail provajderima, policija se tada mora obratiti i VPN provajderima, a to traje. I kad se uspije doći do IP adrese, sa koje je originalno poslan mail, ona može pripadati jednom domaćinstvu i treba utvrditi ko ga je koristio", kaže on. Zakon u Federaciji BiH za lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti i ugrožavanje sigurnosti predviđa novčane sankcije i kazne zatvora do pet godina. RSE je zatražio podatke o broju prijavljenih za lažne dojave o bombama u Sarajevu u proteklih pet godina, kao i o broju procesuiranih, od kantonalnog Tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Općinskog suda. Nijedna od ovih inistutucija nije dostavila tražene podatke. Za razgovor o situaciji nisu bili dostupni ni u Ministarstvu obrazovanja KS. Istovremeno, iz Vijeća roditelja za RSE kažu da dojave o bombama svakodnevno dobija desetak škola. Elma Dizdarević, predsjednica Vijeća, kaže za RSE da vlasti moraju "ozbiljnije shvatiti situaciju" i po potrebi uključiti i policijske agencije na višim nivoima. "Ovo je sada problem cijelog društva. Roditelji ne mogu na posao, djeca odu na nastavu, ali ih vrate", kaže ona. Vijeće roditelja traži da vlasti ulože više napora kako bi dojave bile zaustavljene, a počinioci sankcionirani. Također, traže educiranje učenika o ponašanju u trenutnoj situaciji i psihološku podršku. "Da se djeca u školama ponovo osjećaju sigurno, jer ovo što se dešava zdrav razum ne može shvatiti", ističe ona. Zbog učestalih dojava brojne sarajevske škole pribjegavaju online nastavi u pojedinim smjenama. Dječija psihologica Mirela Badurina za RSE kaže da takva situacija, a ovisno o reakcijama nastavnika i roditelja, može djeci unijeti nemir i strah. "U ovakvom društvu u kakvom živimo, punom neizvjesnosti, to može biti dodatna kapljica u moru problema u kojima se djeca 'guše' i tereta koji nose", kaže Badurina za RSE. Dojave o bombama i sudovima S anonimnim dojavama o postavljenim bombama suočavale su se posljednjih godina i pravosudne institucije u Sarajevu. Općinski sud je u 2022. zaprimio 14 lažnih dojava, zbog čega je odgođeno 2.047 ročišta. Do kraja marta prošle godine u taj sud stiglo je šest dojava, a 720 ročišta je odgođeno. Na upit RSE iz Općinskog suda nisu dali podatke o dojavama koje su imali u prošloj godini, kao i broju procesuiranih i izrečenim kaznama. Pretragom online registra tog suda RSE je evidentirao, tek, dvije presude za lažne dojave o bombama. Jedna od njih izrečena je u julu 2022. Eldina Kuku i Alminu Osmanoviću koji su osuđeni na po šest mjeseci zatvora, zbog lažne dojave o bombi u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Drugom presudom je Alem Kahrović prvostepeno osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora, jer je u junu 2022. policiji dojavio da je postavljena bomba u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu BiH.

U Jablanici je klanjana kolektivna dženaza za 19 žrtava razornih poplava koje su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra pogodile Bosnu i Hercegovinu. Ukopani su na mezarjima Donja Jablanica, Djevor i Zlate. Osim u Jablanici, četiri su žrtve u Konjicu i tri u Fojnici. U Jablanici je 15. oktobar proglašen Danom žalosti.

U naseljima Donja Jablanica, Zlate i Djevor 15. oktobra ukopane su žrtve, njih 19, stradale u poplavama i odronima koji su pogodili područje Jablanice u noći 4. oktobra. U ovom mjestu na jugu Bosne i Hercegovine oko 2.000 ljudi je prisustvovalo kolektivnoj dženazi za 19 žrtava poplava. Poplave i klizišta odnijele su žrtve i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini i do sada su pronađena tijela ukupno 26 žrtava. Radi se o 19 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice, u srednjoj BiH. Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave. Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje. Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici. Sve o poplavama i klizištima u BiH   Putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, na poplavljenim područjima su boravili spasilački timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su tokom protekle sedmice učestvovali u potrazi za nestalim osobama, dok su inžinjerijske jedinice pomagale u saniranju posljedica poplava. Kroz Mehanizam EU dopremljena je i pomoć za smještaj osoba čiji su domovi uništeni ili oštećeni u poplavama (ukupno 75 kontejnera iz Turske i Hrvatske), generatori za struju, pumpe za vodu, te druga oprema potrebna za smještaj raseljenih osoba, navelo je Ministarstvo sugurnosti BiH, 14. oktobra. U poplava i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, a procijenjena šteta je oko 25.6 miliona eura.  

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS) čeka nalaz nadležnog entitetskog inspektora o klizištu na planini Trebević iznad Sarajeva, koje ugrožava glavni grad Bosne i Hercegovine. To je odgovoreno u utorak, 15. oktobra iz tog Ministarstva u RS na upit Radija Slobodna Evropa (RSE). Kako navode, od izvještaja inspektora, zavisiće dalje postupanje. Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u bh. entitetu RS pokrenulo se klizište koje se posljednjih dana ubrzano kreće, prijeteći da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača, koje je u drugom entitetu, Federaciji BiH. Iz Opštine Istočni Stari Grad u RS saopšteno je ranije da su nadležne službe tog entiteta, gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, počele sanaciju 11. oktobra. U nadležnom Ministarstvu RS, za RSE kažu kako ih entitetski inspektor mora obavijestiti o stanju na terenu i preduzetim mjerama. "S obzirom da mi nismo dali dozvolu, da nismo imali žalbi ni bilo kakvih zahtjeva za postupanje - u ovoj situaciji djelujemo isključivo u okviru svojih nadležnosti i s ciljem zaštite života i imovine građana u oba entiteta", istakli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. U odgovoru napominju da je građevinsku dozvolu za "Trebević Hils" dala Opština Istočni Stari Grad 2018. godine, a da je Ministarstvo nadležno za izdavanje dozvola tek od 2022. godine, nakon što je dio Trebevića na teritoriji entiteta RS proglašen parkom prirode, sa vrlo visokim stepenom zaštite. "Za inspekcijski nadzor nadležna je lokalna inspekcija - u ovom slučaju, pošto opština nema svoje inspektore, na teren je izlazila inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Kako su nam rekle kolege iz republičkog Inspektorata, nakon dopisa Federalne civilne zaštite, gradski inspektori su izašli na teren i konstatovali da investitor radi po zakonu", navodi se u odgovoru na upit RSE.     Kasno naveče 10. oktobra je i Opština Stari Grad Sarajevo izdala saopštenje, navodeći da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju. Među devet navedenih hitnih mjera su i priprema plana evakuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište. Donesene mjere su još i izgradnja drenažnih kanala za odvod oborinskih voda van naselja, čiščenje oborenih stabala, kamenja i zemlje iz korita Bistričkog potoka. Opština je naložila i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji, a prema posljednjim podacima od 11. oktobra, stanje je stabilno. U poplavama i klizištima u BiH nakon kiša i nevremena 4. oktobra stradalo je najmanje 20 ljudi, prema posljednjim podacima vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona obavljenim 10. oktobra. Sve o poplavama u Bosni i Hercegovini

Bivšim dužnosnicima vodeće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini Stranke demokratske akcije (SDA) – Asimu Sarajliću, Sabahudinu Delaliću i Muhamedu Šehoviću – ponovno će se suditi. Kako je saopćeno iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo, Kantonalni sud u Sarajevu uvažio je žalbu Tužiteljstva na prvostepenu, oslobađaju presudu protiv Sarajlića, bivšeg potpredsjednika SDA, Delalića koji je bio član Izvršnog odbora Općinske organizacije SDA Novi Grad Sarajevo, te Šehovića koji je bio tehnički sekretar stranke. Ponovo će im se suditi pred Općinskom sudom u Sarajevu. Optužnica ih tereti za namještanje unutarstranačkih izbora SDA za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Optuženi su da su od 20. do 25. februara 2020. prije zakazanih unutarstranačkih izbora, na kojima su predloženi kandidati za predsjednika bili Semir Efendić, načelnik Novog Grada Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Šehovića, ugovorili sastanak sa stranačkim delegatom SDA Velidom Tvrtkovićem. Tvrtkoviću su, prema optužnici, obećali da će korištenjem svog utjecaja na osnovu pozicija unutar SDA, zaposliti njegovu suprugu. Tvrtković je trebao zauzvrat svoj glas dati kandidatu Prevljaku. Prevljak je na koncu 26. februara 2020. izabran za predsjednika Kantonalnog odbora, a Efendić je istupio iz SDA i postao predsjednik Stranke za BiH, te je na izborima 6. oktobra osvojio novi načelnički mandat. "Afera Asim", kako je kolokvijalno nazvana u javnosti u BiH, objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici načelnika Efendića. Međutim, osim teme unutarstranačkih izbora, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti o lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. U "tajnom snimku" pod nadimkom "Osmica" spomenut je i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić, a govorilo se i o načinu izbora bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake. Općinski sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudi naveo da je snimak nastao na nezakonit način. Sarajlić je bio i šef Kadrovske komisije Stranke demokratske akcije koja je predlagala imena za, naprimjer, direktore javnih poduzeća i na američkoj je "crnoj listi", jer je, kako je obrazloženo, "uključen u korupciju visokog nivoa što uključuje trgovinu uticajem, zloupotrebu položaja, te primanje mita u zamjenu za utjecanje na odluke o zapošljavanju u državnim preduzećima kakvo je BH Telecom". Mehmedagića su sankcionirale Sjedinjene Američke Države, jer je, kako je obrazloženo, "koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA, te "iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz 'Osmorke', skupine bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA". Američko Ministarstvo trezora navodi i da je "surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku". Mehmedagić i suspendirani predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec su osumnjičeni su da su 2020. godine zloupotrijebili položaj i nezakonito prisluškivali uposlenike državnog Suda i Tužiteljstva BiH, kako bi saznali detalje nekoliko istraga protiv organiziranog kriminala i korupcije. Bivši gradonačelnik Sarajeva i kadar SDA Abdulah Skaka je optužen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, pored ostalog, da je vijećnicima obećavao razne pogodnosti, između ostalog i novac, kako Bogić Bogićević ne bi mogao biti izabran za gradonačelnika, odnosno kako bi se optuženi Skaka mogao kandidirati i biti izabran za novi mandat na toj poziciji.

Po nalogu kantonalnog Tužilaštva, u Sarajevu je uhapšen Nijaz Salamović, direktor Javnog komunalnog preduzeća "Rad" i Reuf Sulejmanović, bivši predsjednik Nadzornog odbora te kompanije, saopćilo je ovo tužilaštvo 14. oktobra. Pod istragom je još šest osoba, među kojima su bivša direktorica i članovi Nadzornog odbora u ovom komunalnom preduzeću. Oni su osumnjičeni da su u protekle tri godine nezakonito imenovali Salamovića, prvo za izvršnog direktora, a potom za direktora preduzeća, iako nije ispunjavao uvjete za ove pozicije, kaže se u saopćenju. Imenovan je usprkos tome što ih je i Ured za borbu protiv korupcije upozoravao na nepravilnosti u tom procesu. Tako su Salamoviću, koji se sumnjiči da je fingirao i radni staž i radno iskustvo na rukovodećim poslovima, omogućili nezakonitu korist u iznosu od oko 120.000 maraka (oko 60.000 eura), koju je ostvario obavljajući funkcije koje nije mogao niti smio obavljati, dodaje se u saopćenju. Nakon kriminalističke obrade u policiji, uhapšeni će biti predani u nadležnost kantonalnog Tužilaštva. Akciji hapšenja prethodila je istraga koju je Tužilaštvo provelo u suradnji sa Upravom policije Ministarstva unutrašnjih poslova i Uredom za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

U drugoj epizodi serijala Perspektiva mladi Mostarci poručuju da "Mostar nije grad koji se treba dijeliti na ovu i onu stranu". Nisu zadovoljni odnosom vlasti prema tamošnjoj omladini, te pozivaju na ostanak mladih i veću uključenost u politiku jer, kako kažu, "Mi najbolje vidimo stvarnu sliku grada i šta je nama potrebno".

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine osudila je novi slučaj nasilja u porodici, koji je snimljen i objavljen u medijima i na društvenim mrežama "Ovaj incident ističe ozbiljan problem koji zahtjeva hitnu pažnju i djelovanje svih članova društva, posebno institucija odgovornih za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici", saopćila je Agencija 12. oktobra. Reakcija Agencije dolazi nakon što je u pojedinim medijima u BiH i regiji, kao i na društvenim mrežama, objavljena vijest i video o zlostavljanju pjevačice iz BiH Aldine Bajić od njenog supruga. Agencija je pozdravila brzu reakciju policije i drugih subjekata zaštite u ovom slučaju i pozvala nadležne institucije da preduzmu potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu žrtvama nasilja. Upozoreno je da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i predstavlja kršenje ljudskih prava, a građanima upućen apel da "ne okreću glavu od ovakvih problema", nego da ih prijave i pruže podršku žrtvama. Nasilje je moguće prijaviti policiji, pozivom na broj telefona 122, a na raspolaganju su i SOS telefonai - u Federaciji BiH 1265, a u Republici Srpskoj 1264. Samo u periodu između 2021. i 2022. godine, u BiH je ubijeno 19 žena, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Prema podacima OSCE-a gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Zakoni za nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu. U BiH je u 2022. godini izrečeno 728 kazni za nasilje u porodici, a najviše je uvjetnih, njih 481. Izrečeno je, također, 35 oslobađajućih, 76 novčanih, te 136 zatvorskih kazni, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Još su dva slučaja potrage za nestalim osobama nakon razornih prošlosedmičnih poplava i klizišta na sjeveru Hercegovine završena pronalaskom beživotnih tijela, jednog na prostoru Grada Konjica, drugog na prostoru Opštine Jablanica. Kako je izvijestila Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, nadležne službe su u subotu, uz potvrdu članova porodice, identifikovali tijelo koje se proteklih dana vodilo kao NN, a riječ je o jednom od nestalih lica sa prostora Jablanice. Prema službenim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, broj potvrđenih žrtava na poplavom pogođenim područjima ovog kantona sada iznosi 22 mrtvih. U Bosni i Hercegovini su do sada pronađena tijela 25 žrtava. Radi se o 18 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice. Spasilački timovi i dalje tragaju za najmanje četiri nestale osobe. Ranije u subotu Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da je pronađeno tijelo žrtve poplava i odrona u Buturović Polju, kod Konjica. Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić je naveo da je riječ o 78-godišnjoj ženi čije tijelo je pronađeno u subotu, nakon čega su je identifikovali sinovi. Više o poplavama i klizištima u BiH čitajte ovdje Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave. Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje. Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici. Zemlje regije i Evropske unije uputile su spasilačke ekipe, novčanu i drugu pomoć za preživjele te saniranje šteta. Vlada Federacije BiH proglasila je stanje prirodne nesreće na području ovog entiteta.

Sedam dana nakon poplava na jugu Bosne i Hercegovine, magistralni put Jablanica-Mostar biće otvoren za sva vozila od od 19 do sedam sati ujutro. Pored magistralnog puta je rijeka Neretva koja je mutna, a na pojedinim dijelovima su vidljive velike hrpe smeća koje plutaju.

Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region. Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svetlo jer nije Briselu podnela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU. EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona. Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa. Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima. Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena. Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vredan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama. Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dve milijarde evra biće obezbeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde evra u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

Najmanje 230 objekata je uništeno ili oštećeno u poplavama i klizištima koja su pogodila Jablanicu, gradić na jugu Bosne i Hercegovine. U selu Donja Jablanica, do 10. oktobra je pronađeno 17 tijela poginulih, a za nekoliko se još traga.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je obustavio provođenje Pravilnika o izučavanju istorije, prema kojem učenici devetih razreda u Republici Srpskoj uče, između ostalog, o Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske RS i Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS. U saopštenju nakon vanredne sjednice u petak, 11. oktobra, ističe se da obustava stupa na snagu odmah do konačne odluke Ustavnog suda po apelaciji 13 poslanika Parlamenta Bosne i Hercegovine. "Ustavni sud je, između ostalog, istakao da bi provođenje Pravilnika i Priloga u osporenom dijelu imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice koje se ogledaju u postojanju opasnosti od eventualnog prouzrokovanja daljnje segregacije i podjele među učenicima različitih etničkih zajednica, te povećanja osjećaja isključenosti i marginalizacije učenika iz drugih etničkih zajednica, što bi moglo stvoriti atmosferu diskriminacije", stoji u saopštenju Ustavnog suda BiH. Dodaje se i kako primjena dijelova Pravilnika i Priloga, s obzirom da je školska godina već počela, "može potencijalno ugroziti ljudska prava učenika i nanijeti im znatnu štetu koja se neće moći retroaktivno popraviti". "Stoga je Ustavni sud ocijenio da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu zahtjeva", istakli su u najvišoj pravosudnoj instanci u zemlji. Apelacija Ustavnom sud BiH podnesena je 16. septembra, a uslijedila je nakon što je na stranici Prosvjetno-pedagoškog zavoda RS objavljeno da će učenici devetih razreda u osnovnim školama u RS u novoj školskoj godini učiti više o ratnim bitkama iz devedesetih godina prošlog vijeka o stradanju srpskog naroda. Apelaciju su podnijeli poslanici opozicionih stranaka u Parlamentu BiH- Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Narodnog evropskog saveza (NES). Novi nastavni plan inicirali su tokom ove godine predstavnici demobilisanih boraca u RS, a ideju je podržala entitetska vlast na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) proruskog lidera Milorada Dodika. Nastavni plan je izmijenjen, odnosno proširen temom pod nazivom "Republika Srpska i Odbrambeno otadžbinski rat", ali su udžbenici istorije za deveti razred ostali nepromijenjeni. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poručili su 4. septembra kako bi "takav nastavni plan i program produžio patnju žrtava svih etničkih grupa i njihovih porodica, educirao buduće generacije na lažnim iistorijskim narativima, potkopao napore u procesu pomirenja i ugrozio stabilnost BiH". Šta stoji u udžbenicima istorije za deveti razred u RS? Rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. u udžbeniku istorije za deveti razred osnovnih škola u RS predstavljen je kroz poglavlje "Građanski rat u BiH: Stvaranje Republike Srpske". Tako, među ostalim, piše da su u "građanskom ratu u BiH međusobno ratovale vojske Srba, Hrvata i muslimana", kao i da je "iako malobrojnija, srpska vojska bila nadmoćnija, naročito u početku rata". Za Radovana Karadžića u opisu je navedeno da je imao "izuzetno važnu ulogu u stvaranju RS", te da je 2019. osuđen na doživotni zatvor. Istovremeno, nema informacija o zločinima zbog kojih je osuđen u Haškom tribunalu. Mladić je opisan kao general koji je "imao važnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj 1991. i da je od 1992. do 1996. bio načelnik Glavnog štaba vojske RS". Navodi se i da su Mladića vlasti Srbije 2011. godine isporučile Haškom tribunalu, bez podataka o ratnim zločinima za koje se teretio, a kasnije i osuđen. Takođe, pobrojano je desetak naselja i gradova, kao mjesta masovnog stradanja, no nema dodatnog objašnjena šta se u tim područjima dogodilo tokom rata. Među mjestima stradanja je i Srebrenica, ali nema spomena da je u tom gradu u julu 1995. godine Vojska RS ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i da je međunarodnim presudama taj zločin okvalifikovan kao genocid.  

Dok u drugim krajevima Bosne i Hercegovine još tragaju za žrtvama poplava i odrona od 4. oktobra, na planini Trebević iznad Sarajeva počela je sanacija klizišta koje ugrožava stanovnike jednog od naselja glavnog grada. Sve o poplavama u Bosni i Hercegovini Iz Opštine Istočni Stari Grad u Republici Srpskoj (RS) saopšteno je da su nadležne službe tog entiteta gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, entiteta kojem pripada ugroženo naselje Širokača, počele sanaciju klizišta 11. oktobra. Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u Republici Srpskoj pokrenulo se klizište koje se posljednjih dana ubrzano kreće, prijeteći da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača. Na teren su izašli pripadnici civilnih zaštita iz opština Istočni Stari Grad i Stari Grad Sarajevo, te Civilna zaštita Kantona Sarajevo, kao i nadležna inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Utvrđeno je da su začepljeni odvodni kanali i slivnici, čime je onemogućen prirodni tok oborinskih voda sa Trebevića, saopštila je Opština Istočni Stari Grad. "Ekipe sa mehanizacijom već su na terenu i u toku je čišćenje odvodnih kanala i slivnika, kako bi se oborinske vode usmjerile van naseljenog dijela Trebevića", stoji u saopštenju. Navodi se i da će inspekcijski organi uskoro izraditi detaljan projekat sanacije, koju će zajednički realizovati obje opštine, kao i da će izvođenje radova pratiti nadležne službe. Kasno naveče 10. oktobra je i Opština Stari Grad Sarajevo izdala saopštenje, navodeći da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju. Među devet navedenih hitnih mjera su i priprema plana evekuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište. Donesene mjere su još i izgradnja drenažnih kanala za odvod oborinskih voda van naselja, čiščenje oborenih stabala, kamenja i zemlje iz korita Bistričkog potoka. Opština je naložila i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji, a prema posljednjim podacima od 11. oktobra, stanje je stabilno. U poplavama i klizištima u BiH nakon kiša i nevremena 4. oktobra stradalo je najmanje 20 ljudi, prema posljednjim podacima vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona obavljenim 10. oktobra.