Nakon dugogodišnjeg ignoriranja i apela za nabavku letjelica za gašenje požara, kantoni na jugu Bosne i Hercegovine ovoga ljeta unajmljuju avion iz Hrvatske, što će koštati više od milion maraka, odnosno oko pola miliona eura. Sa hercegovačkim vatrogascima, požare u blizini Mostara i drugih južnih gradova, proteklih dana je gasio air tractor, u vlasništvu privatne kompanije iz Osijeka. Unajmile su ga gradske vlasti Mostara i tri kantona na jugu zemlje, a na raspolaganju im je od juna do oktobra. Federacija BiH nema vlastite letjelice za gašenje požara, pa se vatrogasci u tom bh. entitetu oslanjanju na podršku helikoptera Oružanih snaga u BiH. U drugom entitetu, Republici Srpskoj, pak, postoje helikopteri koji se mogu, uz ostalo, koristiti za gašenje požara. No, i to se pokazalo nedovoljnim za gašenje većih požara, poput prošlogodišnjeg u Nacionalnom parku Sutjeska kada je zatražena pomoć iz Srbije. Bez letjelica i posebne požarne jedinice, vatrogasci na području Hercegovine, koja je najviše pogođena ljetnim požarima, "ručno" ugase hiljade požara godišnje. Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da je u takvim okolnostima unajmljivanje aviona iz Hrvatske bila jedina opcija, obzirom da su se vlasti na višim nivoima oglušile na pozive za nabavku. "Očekivali smo reakciju viših nivoa vlasti, jer kad gori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, to je problem koji se tiče cijele zemlje. No, nažalost, nije bilo sluha, a mi nismo imali resurse da letjelice kupimo sami", kazao je Pavlović za Radio Slobodna Evropa (RSE). Nabavke planirane, pa otkazivanePriča o nabavci letjelica za gašenje požara u Federaciji BiH stara je više od deset godina. Vlada Federacije BiH usvojila je 2021. informaciju o potrebi nabavke letjelica, za što je u entitetskom budžetu iduće godine bilo planirano 30 miliona maraka (oko 15 miliona eura). Međutim, novac je preusmjeren za druge potrebe. Tadašnji predsjednik entitetske Vlade Fadil Novalić, koji je danas u zatvoru zbog nabavke neadekvatnih respiratora tokom pandemije korona virusa, pravdao je odluku o preusmjeravanju novca kompliciranim javnim nabavkama. Za nabavku je, u to vrijeme, bila nadležna Uprava civilne zaštite Federacije BiH koja je, u ranijoj izjavi za RSE, potvrdila da je dala suglasnost za preraspodjelu novca, ali bez obrazloženje zašto je to urađeno. I u budžetu FBiH za 2023 godinu, bilo je izdvojeno tri i po miliona maraka (oko 1,7 miliona eura) za unajmljivanje letjelica i četiri miliona (oko dva miliona eura) za rekonstrukciju hangara. No, novac nije iskorišten za te namjene, nego ga je Vlada povukla, kroz rebalans budžeta. Vlade Federacije BiH i Federalna uprave civilne zaštite do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o razlozima odustajanja od kupovine letjelica i da li trenutno ima novih inicijativa za nabavku. Predsjednik entitetske Vlade Nermin Nikšić izjavio je u junu da u iznajmljivanju vidi bolji potez nego u kupovini "air tractora". "Prevelik je trošak. Vi morate odškolovati pilota, pripremiti aparate i onda pilot nađe bolje uslove i ne možete ga na kraju spriječiti da ode u te bolje uslove. Kad ga iznajmljujete, onda ste sigurni da ćete ga imati za onaj period za koji ste to iznajmili", naglasio je tada Nikšić. Iz Ministarstva prometa Federacije BiH naveli su pak da nisu bili nositelji projekta nabavke planirane 2022., ali da je on u prvoj fazi predviđao najam, a u drugoj kupovinu letjelica. Istaknuli su da su u oovj godini izdvojili 400.000 maraka (oko 200.000 eura) za sufinanciranje najma aviona i da će to biti pilot projekt, kojim će biti "testirane mogućnosti i izazovi za buduću nabavku letjelica". Iskustva u korištenju letjelice iz Hrvatske, bit će temelj za donošenje odluke o trajnom i održivom rješenju, naveli su iz Ministarstva, ne precizirajući kad će biti ponovno pokrenuta procedura nabavke. 'Nema političke volje'Radna grupa čiji je zadatak bio da izradi elaborat za nabavku letjelica i uspostavljanje specijalne jedinice za gašenje požara u Federaciji BiH, formirana je u maju 2022. godine. Elaborat je predviđao kupovinu tri air tractora, dva helikoptera, te obuku desetak pilota, inženjera i tehničara. Nekadašnji član ove radne grupe, koji je za RSE govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže da je sve blokirano zbog nedostatka političke volje. "Tada smo završili kompletnu studiju, ali u tom momentu dolazi do Općih izbora, smjene vlasti i sve se zaustavlja. Da je bilo političke volje, sve bi bilo riješeno. Svi smo bili za to da se unajmi avion, ali da se, istovremeno, krene u proceduru stvaranja vlastitih kapaciteta", kazao je. U međuvremenu, cijene su rasle, pa je danas, kako kaže, za air tractora umjesto tadašnjih 2,7 miliona dolara, potrebno oko četiri miliona dolara. Uz to, radi se o dugoročnom procesu, obzirom da je, uz nabavku letjelica, potrebna obuka pilota i drugog osoblja koje Federacija BiH nema. "Prvi elaborati su urađeni još 2008. i do danas smo mogli imati jedinicu poput one u Hrvatskoj, koja je jedna od najjačih u Evropi za gašenje požara. Nije do ljudi, ni do novca, nego do političke volje. A bilo bi korisno za cijelu BiH, jer nećemo u Federaciji samo gledati ako gori u RS", kaže sugovornik RSE. Unajmljivanje aviona iz Hrvatske je, kako kaže, u postojećoj situaciji, dobro, ali ne i trajno i najbolje rješenje kako tvrde predstavnici entitetske vlasti. "Na kraju će ovo privremeno rješenje biti skuplje nego da smo postepeno krenuli graditi kapacitete. Iduće godine možda neće biti zainteresiranih da nam iznajmi avione. Ova firma iz Hrvatske radi vrhunski posao, ali iduće godine može otići, ako neko ponudi više para", kaže on. Od 2006. do prošle godine, požari u BiH su opustošili oko 12 posto teritorije te zemlje, podaci su Evropskog informacionog sistema za praćenje požara. Najviše ih izbija u ljetnom periodu, uglavnom, na jugu zemlje. Od početka ljeta ove godine požari su, među ostalim, buknuli u nekoliko naselja u blizini Mostara, te u Posušju, Grudama i Širokom Brijegu. Vatrogasac Mario iz Posušja kaže za RSE da bi nabavka letjelica trebala biti prioritet domaćim vlastima, ali da su lokalne zajednice u toj želji prepuštene same sebi. "Naravno, sve je stvar novca, a bez pomoći države teško će to ići. Psihološki je vatrogascima lakše kad imaju pomoć iz zraka i to sve treba uvezano. Nedostatna nam je i oprema u odnosu na susjedne zemlje i kad se požar razbukta, sve pada na lokalne zajednice", kaže on. Ugovor o unajmljivanju letjelice iz Hrvatske previđa 50 sati njenog leta mjesečno. Ona može djelovati na području tri kantona na jugu zemlje koji će trošak dijeliti sa Ministarstvom prometa i komunikacija Federacije BiH i Civilnom zaštitom Mostara. Stacionirana na mostarskom aerodromu, sa pilotima i posadom iz Hrvatske, do sada je imala 30-ak intervencija na području Hercegovine, navode iz Vlade HNK. Pero Pavlović, glasnogovornik kantonalne Vlade u Mostaru kaže za RSE da je letjelica iz Hrvatske, uz helikoptere Oružanih snaga BiH, bila od velike pomoći vatrogascima, ali da je jedino rješenje jačanje vlastitih kapaciteta. "Trebamo pronaći način da zajedno riješimo pitanje eskadrile, a ne da se oslanjamo na pomoć momaka iz Oružanih snaga BiH, koji su izuzetno hrabri i odvažni, pa letjelicama koje nisu adekvatne za gašenje požara, priskaču u pomoć kad god ih se pozove", kazao je. Dodao je da se nada da će ovo motivirati vlasti na drugim razinama da razmisle o kupovini letjelica kako se ne bi ovisilo rentanju. Potrebna ulaganja i u RSPožari koji su proteklih dana izbili u pojedinim područjima RS ugašeni su ili su stavljeni pod kontrolu, informacije su iz uprave civilne zaštite tog entiteta. Vršilac dužnosti direktora Uprave, Boris Trninić, kaže da u tom bh. entitetu postoje planovi za nabavku dodatnih helikoptera, kao i da je potrebno ulagati u sisteme za rano upozoravanje na opasnost od izbijanja požara. "Ti sistemi su jako skupi, ali sigurno bi se isplatilo, jer su samo prošle godine štete bile višemilionske. Ne preostaje nam puno, osim da se baziramo na dodatna opremanja snaga i napore da umanjimo štetu od požara", kazao je Trninić za RSE. Bosna i Hercegovina pristupila je u septembru 2022. Mehanizmu Evropske unije za civilnu zaštitu, što znači da joj je na raspolagnju pomoć članica tog tijela u slučaju bilo koje nesreće, uključujući i požare. Vijeće ministara BiH donijelo je prije nekoliko dana odluku da će tražiti međunarodnu pomoć u gašenju požara, u slučaju procjene da BiH, s vlastitim resursima, nije u mogućnosti efikasno reagirati. Iz civilnog društva su proteklih godina na adresu državne vlasti upućivane kritike da, za razliku od drugih zemalja, u borbi protiv požara nije koristila mehanizam međunarodne pomoći.

Nevladin Fond za humanitarno (FHP) pozvao je Tužilaštvo u Srbiji da pokrene istragu protiv ratnog ministra policije Republike Srpske (RS) Tomislava Kovača, koji je za vlasti u Beogradu slobodan čovek, uprkos optužnici Bosne i Hercegovine za genocid. FHP je u Dosijeu o Kovaču, koji je predstavljen 15. jula, izneo brojne sudski utvrđene činjenice, dokaze i dokumente koji govore o njegovoj ulozi u prisilnom premeštanju i masovnim streljanjima Bošnjaka iz Srebrenice. "U Dosijeu je opisano nekoliko masovnih streljanja, među kojima je najobimnije ono koje se dogodilo na Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica u kojem su zatočenike mahom pogubili pripadnici policijskih snaga", rekla je na predstavljanju Dosijea istraživačica FHP-a Katarina Maruna. Tomislav Kovač je prethodno, 10. jula 1995, naredio da se deo snaga Ministarstva unutrašnjih poslova RS izdvoji kao samostalna jedinica i uputi u rejon Srebrenice. Od 12. jula, uz Kovačevo znanje, pripadnici policije su zajedno sa Vojskom RS-a učestvovali u prisilnom premeštanju civila iz baze pod zaštitom Ujedinjenih nacija i odvajanju i zarobljavanju muškaraca, navodi se u Dosijeu. "Postoje brojni dokazi da se Kovač nalazio i na terenu. Dok su trajala masovna streljanja zatočenika, gotovo svakodnevno se sastajao sa vojnim i političkim rukovodstvom Republike Srpske", rekla je Maruna. Prema sopstvenom, ali i svedočenju drugih pripadnika policije, Kovač je 14. jula bio u selu Kravica gde je ubijeno više od hiljadu civila. "Dok su trajala pokopavanja posmrtnih ostataka žrtava, on je prolazio pored Zemljoradničke zadruge (u Kravici) i pričao sa pripadnicima policije koji su u ovom zločinu učestvovali, a pre svega sa Nedeljkom Milidragovićem", rekla je Maruna. Milidragović je jedan od osmorice optuženih kojima se pred Višim sudom u Beogradu sudi za masovna ubistva u Kravici. Suđenje, koje je počelo 2016, je i dalje u fazi dokaznog postupka, a svi okrivljeni se brane sa slobode. Šta kažu tužilaštva u Srbiji i BiH?Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega protiv Tomislava Kovača nije pokrenuta istraga. FHP je to tražio još 2006. godine. "Početkom ove godine od Tužilaštva smo dobili zvaničnu informaciju da se protiv Kovača ne vodi nikakva istraga. I to je jedini odgovor koji smo dobili", rekla je Katarina Maruna. U međuvremenu, optužnicu protiv nekada prvog čoveka policije RS-a je 2017. podiglo Tužilaštvo BiH. Tereti ga da je kontrolisao snage koje su učestvovale u genocidu. Policija je, kako se navodi u optužnici, sprovela i operacije sakrivanja dokaza o pogubljenju, jer su posmrtni ostaci žrtava ekshumirani iz primarnih masovnih grobnica i ponovno ukopani u neobeležene sekundarne masovne grobnice. Kovač je 2016. svedočio na suđenju petorici bivših pripadnika snaga bosanskih Srba u Sarajevu putem video linka iz Beograda. Negirao je da je policija RS-a učestvovala u zločinima u Srebrenici. Pred Haškim tribunalom bio je svedok odbrane na suđenju ratnom lideru RS-a Radovanu Karadžiću, koji je uz vojnog komandanta Ratka Mladića, osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i ratnih zločina u BiH. Sudsko veće je zaključilo da Kovač nije verodostojan svedok jer "nepodudarnosti, pa čak i ratobornost koju je na mahove ispoljavao tokom svedočenja, potiču od njegovih napora da minimizira svoje učešće u događajima u Srebrenici". Gde je i šta radi Tomislav Kovač?"Živi u Beogradu kao slobodan čovek i vlasnik je uspešnog biznisa", navodi Katarina Maruna iz FHP-a. Kovač, koji ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, jedan je mnogih koji su u Srbiji našli utočište od krivičnog gonjenja u susednoj zemlji jer Beograd ne izručuje svoje državljane optužene za ratne zločine. Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom gde negira da su "Srbi učestvovali u zločinu u Srebrenici", ali i komentariše "aktuelna pitanja", od ruske invazije na Ukrajinu i rata u Gazi, do "mogućnosti izbijanja trećeg svetskog rata". U aprilu 2023. govorio je na konferenciji o opsadi Sarajeva u Beogradu sa koje je poručeno da je opsada "medijska i politička laž". U martu 2024. u Domu Vojske Srbije je uz državne zvaničnike prisustvovao promociji knjige o "ratnom putu" Specijalne brigade policije, čiji su pripadnici učestvovali u genocidu. Snage Vojske RS ubile su u Srebrenici i okolini 8.372 muškaraca i dečaka nesrpske nacionalnosti. Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je 2007. potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Haški tribunal osudio je za zločine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

Iz Suda Bosne i Hercegovine su 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da "ne postoji propisan precizan rok za izradu drugostepene odluke" u predmetu koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS). Ističe se da se odluke Apelacionog vijeća "izrađuju i dostavljaju strankama u razumnom roku koji se procjenjuje u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od kompleksnosti predmeta". Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, drugostepena presuda se mora izreći najdalje u roku od 30 dana od ročišta pred Žalbenim vijećem ili sudije moraju obavijestiti predsjednika Suda BiH zbog čega to nije učinjeno. Ročište Miloradu Dodiku je održano 12. juna kada je Tužilaštvo BiH zatražilo da mu bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora, na koliko je prvostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. Na toj sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, također, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina. Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a, a Lukić oslobođen optužbi. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH. Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove. Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka. Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv dva policijska službenika iz policijske stanice u Kalesiji zbog sumnje da su počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. U optužnici se navodi da postoji osnovana sumnja da ovi policajci nisu postupali u skladu sa propisima kada je po telefonskoj prijavi Inela Selimović prijavila svog supruga Emira za nasilje u porodici, 30. januara ove godine. Selimović je osumnjičen da je u noći između 12. i 13. februara ubio suprugu Inelu i njihovog 13-godišnjeg sina. Ubistvo se dogodilo u porodičnom stanu Selimovića u Kalesiji kod Tuzle, na sjeveru Bosne. Policijske snage su, nakon dojave, a uz odobrenje kantonalnog tužitelja i suca Općinskog suda nasilno ušle u stan i zatekle dva beživotna tijela. U saopštenju za javnost Kantonalnog tužilaštva TK se navodi da su policajci postupali suprotno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i Pravilnika o načinu provođenja zaštitnih mjera za počinioce nasilja u porodici koji su u nadležnosti policije. "Bez obzira na to što je prijaviteljica po izlasku policijskog službenika na mjesto događaja tražila da se ništa ne preduzima po prijavi, u skladu sa propisima takva prijava ne može da se povuče, te su ovi policijski službenici bili dužni da preduzmu radnje koje su obavezne u cilju provođenja zaštitnih mjera za podnositeljicu prijave za nasilje u porodici", ističe se u saopštenju. Kantonalni sud u Tuzli je u februaru odredio pritvor Emiru Selimoviću, osumnjičenom za dvostruko ubistvo u Kalesiji, koji je nakon ubistva bio u bjekstvu. Uhapšen je 17. februara u nenaseljenoj vikendici kod Prnjavora u sjevernoj Bosni. Nasilje u BiH se može prijaviti na SOS brojeve gender centara i to 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku. Nasilje se može prijaviti i na broj policije na 122. Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine postupa po zahtjevu Tužilaštva BiH koji se odnosi na određene provjere finansiranja vladajuće političke stranke Narod i Pravda, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jelena Miovčić, portparolka SIPA-e. "U ovoj fazi ne možemo davati više informacija", dodala je Miovčić. Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE. Stranku Narod i Pravda, na čijem čelu je aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, osnovali su u martu 2018. godine uglavnom bivši visoki dužnosnici vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Na općim izborima 2018. godine Narod i pravda (NiP) je osvojila mjesta u skupštini Kantona Sarajevo i formirala vlast sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) BiH i Našom strankom (NS) gdje su izbacili SDA iz vlasti. Dvije godine kasnije su s istim strankama osvojili većinu načelničkih mjesta u gradu Sarajevo, te u nekoliko drugih općina u entitetu Federacija BiH. Nakon općih izbora 2022. godine, NiP je sa SDP-om, NS-om, te Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH formirao vlast u Federaciji BiH, a sa nekoliko drugih manjih stranaka u šest od deset kantona u Federaciji BiH. Sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodećom strankom u Republici Srpskoj, nakon izbora 2022. godine su formirali i državnu vlast, ali je taj savez prekinut početkom 2025. godine.

Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić, koji je u Hagu osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, služiće ostatak kazne u Nemačkoj. U odluci koju je potpisala predsednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana navodi se da će Stanišić ostati u pritvoru u Sheveningenu do prebacivanja u Nemačku. Stanišić je do sada odslužio oko 10 godina kazne. Predsednica suda je odbila njegov zahtev da ga pre prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kaznu pregleda nezavisni medicinski stručnjak jer mu, kako tvrdi, zdravstveno stanje ne dozvoljava bilo kakvo putovanje i prebacivanje u drugu zemlju. "Uprkos Stanišićevom argumentu, Mehanizam nema sporazum o izvršenju kazni s Holandijom, niti je Sporazumom između Ujedinjenih nacija i Holandije predviđen dugotrajni pritvor osuđenika nakon osude", navodi se u odluci. Dodaje se da će Stanišić moći da pokrene sva pitanja u vezi sa svojim zdravljem sa Vladom Nemačke pre prebacivanja. Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i njegov pomoćnik Franko Simatović pravosnažno su 31. maja 2023. osuđeni na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrbima u pet opština u Bosni i Hercegovini i jednoj opštini u Hrvatskoj, od 1992-95. godine. Apelaciono veće suda time je preinačilo prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović bili osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu, s proleća 1992. Franko Simatović je u avgustu 2023. pušten na prevremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je do tada odslužio osam i po godina kazne. Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za zločine koje su počinili pripadnici paravojnih i specijalnih jedinica koje su bile pod njihovom kontrolom. Zaključeno je da je Služba državne bezbednosti Srbije finansirala Srpsku dobrovoljačku gardu, paravojnu formaciju poznatu i pod imenom "Arkanovci", kojom je rukovodio Željko Ražnatović Arkan. Simatović i Stanišić su osuđeni i za zločin jedinice "Škorpioni" u leto 1995. kod Trnova, gde je streljano šest Bošnjaka iz Srebrenice, u kojoj su srpske snage počinile genocid. Čelnici obaveštajnih struktura u Beogradu, tokom devedesetih, tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za udruženi zločinački poduhvat i ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Srpska demokratska stranka (SDS), kao najglasnija opozicija Miloradu Dodiku i njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ponovo proživljava unutrašnju krizu, ali njeni najviši zvaničnici uvjeravaju da ih to neće zaustaviti na putu ka smjeni SNSD-a iz državne vlasti. Milan Miličević, šef SDS-a od novembra 2022. godine, podnio je 13. jula ostavku, a prije njega gotovo cijelo stranačko rukovodstvo, nakon što su tri prethodna predsjednika – Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Mladen Bosić proširili partijskim hodnicima nezadovoljstvo Miličevićevim vodstvom. "SDS-u trebaju novi, ozbiljni i strateški pogledi na društvenu zajednicu u Republici Srpskoj i ovo ne kažem samo ja, već značajan broj funkcionera naše stranke", kazao je Govedarica za Radio Slobodna Evropa. Miličević nije odgovarao na pozive RSE, ali je ranije saopćio "da postoji organizovana ekipa ljudi u vrhu SDS-a, ali i nekih drugih struktura izvan stranke, koja ide direktno u podjelu stranke i njeno slabljenje", te da to "posebno odgovara ovom režimu u RS i onima koji su na njega oslonjeni". SDS je prije 35 godina osnovao danas osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, ali je ova stranka nakon ratnog perioda tek povremeno činila vlast u Republici Srpskoj, dok je SNSD preuzimao općinu po općinu u tom entitetu. Danas SDS ima 12 zastupnika u entitetskom parlamentu koji broji 83 zastupnika, tri zastupnika od ukupno 57 u državnom parlamentu i 11 (grado)načelničkih pozicija, uglavnom, u manjim općinama. U najvećem gradu Banjoj Luci, naprimjer, SDS nema niti jednog odbornika, ali već tri decenije neprikosnoveno upravlja drugim najvećim gradom, Bijeljinom, kao glavnom utvrdom do sad neosvojivom za SNSD. Važi li dogovor o rušenju Dodika?Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović uvjerava da se "operacija izbacivanja Dodikovog SNSD-a iz državne vlasti nastavlja", usprkos potresu unutar same stranke koji je, sudeći po snimcima burne rasprave na Izvještajnoj skupštini, zamalo kulminirao i fizičkim obračunima. "Naši zastupnici [u državnom parlamentu] nastavit će raditi na tim aktivnostima i tu neće biti promjene bilo kakvog kursa", kazao je Radulović za RSE. SDS u partnerstvu sa Partijom demokratskog progresa i Listom za pravdu i red sklopio je početkom godine savez sa strankama sarajevske "Trojke" koja okuplja Socijaldemokratsku partiju (SDP) BiH, Narod i Pravdu te Našu Stranku s jasnim ciljem izbacivanja Dodikovog SNSD-a iz državne vlasti. Međutim, SNSD mjesecima sprječava smjenu svojih ministara i zamjenika koristeći se bojkotom ili napuštanjem sjednica, što im omogućuje Ustav BiH i komplicirane poslovničke procedure. Iz Partije demokratskog progresa (PDP), čiji je predsjednik Draško Stanovuković dva puta osvojio gradonačelničku poziciju u Banjoj Luci ispred Dodikovih kandidata, ali bez čvrste većine u lokalnoj skupštini, kažu kako oni ostaju partner SDS-u na državnom i entitetskom nivou. "Događaji u SDS-u i u državnom parlamentu nemaju nikakvu dodirnu tačku niti će imati ikakvog uticaja na politički život na nivou BiH i RS-a", kazao je za RSE Nenad Vuković, državni delegat PDP-a. Može li se Dodik izbaciti iz državne vlasti?Državna vlast Bosne i Hercegovine (BiH) praktično je paralizirana već gotovo pola godine zbog neriješenih odnosa između vodećih stranaka iz dva entiteta, ali i odnosa između vladajućih partija u Federaciji BiH. Jedan od primjera je nemogućnost postizanja dogovora za potencijalno povlačenje više od milijardu eura iz fondova Evropske unije. Tri vladajuće stranke iz Federacije BiH (SDP, NiP i NS) i tri opozicijske iz Republike Srpske (SDS, PDP i Lista za pravdu i red) potpisale su "novu političku platformu", kako su nazvali dokument. Kao cilj su postavili funkcioniranje države BiH, uz zaobilaženje blokade koju je postavio SNSD. Bio je to nastavak političkih procesa nakon što je krajem januara 2025. godine "Trojka" iz Federacije BiH raskinula koaliciju sa SNSD-om, strankom koja uz Hrvatsku demokratsku zajednicu, čini vlast na državnom nivou nakon izbora 2022. godine. "Trojka" iz entiteta Federacija BiH je kao formalni razlog navela antiustavne pokušaje narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, zbog kojih su sadašnjem političkom vrhu SNSD-a i RS-a uvedene međunarodne sankcije. I vladajuće i opozicijske stranke iz Federacije BiH su s opozicijom iz RS-a glasale u Zastupničkom domu za smjenu državnih ministara i zamjenika ministara iz SNSD-a, te ulazak Trojke iz RS-a u državnu vlast. Međutim, u tome ih nije podržao HDZ, a uz to komplicirana ustavnopravna procedura u BiH nalaže da smjene ministara i njihovih zamjenika mora podržati i Dom naroda. Rad ovog drugog parlamentarnog doma delegati iz Dodikove stranke mogu blokirati nedolaskom na sjednice ili njihovim napuštanjem. Za četvrtak, 17. jul, zakazan je nastavak ranije prekinute i odmah istog dana nova hitna sjednica Doma naroda na kojoj bi se ponovno trebale naći smjene SNSD-ovih dužnosnika u Vijeću ministara i parlamentu. "SNSD će ponovo napustiti sjednicu, kao i sve prethodne u posljednjih šest mjeseci", kazao je RSE Nenad Vuković, delegat PDP-a u Domu naroda. Vuković kaže da je "siguran" da druga hitna sjednica neće početi, a sumnja da se ni prva neće završiti. Zastupnici vladajućih SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka "Trojke" iz Federacije BiH nisu odgovarali na pozive RSE. Šerif Špago, zastupnik opozicijske Stranke demokratske zajednice (SDA), koja je do izbora 2022. godine činila vlast s HDZ-om i SNSD-om, ocijenio je da je BiH u pat poziciji koja će se odužiti i nakon izbora 2026. godine. "Opozicija iz RS-a je prevarena. Bez izbornog zakona po mjeri HDZ-a BiH ili jakog pritiska iz EU neće doći do deblokade rada Vijeća ministara BiH", kazao je Špago za RSE. Špago smatra da rekonstrukcija Vijeća ministara, na čijem čelu je Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), "prije svega nije u interesu HDZ-a, jer [predsjednik HDZ-a Dragan] Čović s Dodikom upravlja svim procesima, od finansija u cijeloj zemlji, preko imenovanja pa nadalje".

Na granicama Bosne i Hercegovine još nema ni uniformi, ni oznaka, ni vozila Agencije Evropske unije za zaštitu granica, iako je prošlo mjesec dana od kako je BiH potpisala sporazum sa EU o tome. Tada je, praktično, država postala posljednja zemlja Zapadnog Balkana koja je pristala na prisustvo Frontexa. Njime EU dobija ovlaštenje da rasporedi svoje službenike uz granice BiH, na granične prelaze i aerodrome, uključujući i granice prema susjednim državama koje nisu članice EU. No, prije toga, pravilo nalaže da se prije dolaska evropskih službenika završi operativni plan, odnosno dokument koji će precizno utvrditi gdje i kako će Frontex djelovati u BiH. Ovaj dokument, koji je ključan za praktične detalje saradnje, treba da usaglase Granična policija BiH i Frontex. "Trenutno je Frontex u procesu finaliziranja operativnog plana s vlastima Bosne i Hercegovine. Ovaj korak je ključan i mora se završiti prije nego što rasporedimo službenike i opremu", naveli su iz Frontexa za Radio Slobodna Evropa (RSE). Do sada su evropski službenici u BiH bili prisutni isključivo kao posmatrači, na osnovu Radnog aranžmana iz 2009. godine i to samo na Sarajevskom aerodromu. Iz Delegacije EU u BiH su za RSE istakli da su od tada pružali operativnu podršku, u vidu obuka iz oblasti procedura graničnih provjera, otkrivanja krivotvorenih dokumenata, profiliranja putnika i sličnih oblasti. "Potpisivanjem Sporazuma o statusu Frontexa saradnja je unaprijeđena na način da je pripadnicima stalnih snaga omogućeno da primjenjuju izvršna ovlaštenja prilikom pružanja podrške Graničnoj policiji BiH", navodi se u odgovoru Delegacije EU u BiH. Šta donosi operativni plan?Operativni plan je dokument koji definiše svakodnevnu saradnju i odnose između pripadnika Granične policije BiH i Frontexa. Radi se o dokumentu, koji se usvaja jednom godišnje i u kojem bi trebalo detaljno da se navedu nadležnosti pripadnika Frontexa, odnos sa institucijama u BiH, komandovanje i izvještavanje, broj i profil službenika, lokacije gdje će biti raspoređeni, kao i pravni status i imunitet. Ni iz Granične policije ni iz Frontexa nisu precizirali kada bi taj plan mogao biti potpisan, ali su potvrdili da se "uveliko radi na tome". Kako pojašnjavaju, operativni plan omogućava da se svaka aktivnost stranih službenika odvija u skladu s zakonima BiH i pod potpunim nadzorom domaće Granične policije. Uključuje i obavezu da Frontex poštuje domaće propise i ljudska prava. Iz Granične policije BiH naveli su za RSE kako će Frontex djelovati isključivo u saradnji s domaćim graničnim policajcima i prema njihovim uputama. "Njihov rad biće usmjeren na tri oblasti: provjeru dokumenata i otkrivanje lažnih identiteta, borbu protiv prekograničnog kriminala, te tehničku i logističku podršku uz opremu i specijalizirana sredstva", navode u Graničnoj policiji BiH za RSE. Kako će izgledati rad 'na terenu' evropskih graničara u BiH?Trenutno je, prema navodima Granične policije BiH za RSE, planirano da pripadnici Frontexa rade na pojedinim graničnim prelazima sa bh. graničnim policajcima, a u narednom periodu i na nadzoru granice u graničnom pojasu. "Za buduće proširenje angažmana već je određeno šest organizacionih jedinica u kojima bi mogli biti raspoređeni", istakli su u Graničnoj policiji BiH za RSE. I Frontex i Granična policija imaće službenike za koordinaciju i svakodnevni nadzor. "Oni će pisati izvještaje koji će se svakodnevno verifikovati od strane tih koordinatora i oni će se slati kroz određenu platformu Frontexu. Tako da je tu isključena bilo koja vrsta komandovanja, nametanja od bilo koje policijske agencije. Dakle, samo i isključivo Granična policija", rekao je predstavnik Granične policije BiH na brifingu za novinare 10. juna u Sarajevu. Radi se o visokom funkcioneru Granične policije BiH, koji je insistirao da se ne navodi njegovo ime, ni funkcija, ali da se predočene informacije mogu objaviti. Dodao je kako Sporazum ima i odredbe koje predviđaju mogućnosti rada pripadnika Frontexa i bez prisustva domaćih graničnih policajaca, ali uz dozvolu Granične policije BiH Istakao je i Frontex neće moći djelovati van graničnog pojasa bez posebne saglasnosti i koordinacije i sa drugim institucijama, Upravom za indirektno oporezivanje, Službom za poslove sa strancima i kantonalnim, te entitetskim policijama. "Dolazak Frontexa znači prisustvo uniformisanih službenika sa oznakama, ličnim naoružanjem i ovlaštenjem za upotrebu sile u jasno propisanim situacijama, uključujući i sredstva prinude ako bude potrebno", rekao je predstavnik Granične policije BiH na brifingu za novinare 10. jula. Naveo je i kako Sporazum reguliše i pitanje imuniteta, pa će službenici Frontexa uživati zaštitu za djela počinjena tokom vršenja službene dužnosti u BiH, ali ostaju odgovorni pred svojim matičnim državama. Kao jedan od "izazova" u kojem očekuju pomoć Frontexa, u Graničnoj policiji BiH ističu borbu protiv zloupotrebu bezviznog režima i prava na azil u Bosni i Hercegovini. BiH ima bezvizni režim sa više zemalja čiji državljani nemaju pristup zemljama EU, što državljani tih zemalja koriste da bi Bosnu i Hercegovinu iskoristili kao međustanicu dalje ka zemljama Zapadne Evropa. Na brifingu za novinare, predstavnik Granične policije BiH naveo je kako se "značajan broj prava" propisanih za migrante, više zloupotrebljava, nego koristi u BiH. "U prošloj godini smo imali recimo preko 20.000 namjera za azil, a oko 200 zahtjeva, tako da vidite tu neki značajan raskorak u tom smislu i tu će nam trebati neka vrsta podrške", rekao je on. U Graničnoj policiji BiH očekuju od Frontexa da im pomogne i u otkrivanju falsifikovanih dokumenata, a pogotovo da angažuju evropske policajce koji poznaju jezike migranata. No, istovremeno i za Graničnu policiju BiH izazov predstavlja naći dovoljan broj domaćih graničnih službenika koji govore engleski jezik. Engleski jezik će biti službeni jezik komunikacije i izvještavanja o saradnji sa Frontexom. Kadrovsko i tehničko pojačanjeTrenutno u Graničnoj policiji BiH, prema postojećoj sistematizaciji, nedostaje blizu 800 policijskih službenika. Prema posljednjim podacima iz januara ove godine, u BiH ima nešto manje od 1.700 zaposlenih graničnih policajaca, a trebalo bi ih biti oko dvije i po hiljade. U Nacrtu srednjoročnog plana Granične policije BiH za period 2026-2028. godina, ističe se i kako za rješavanje složene bezbjednosne situacije na granici nedostaje dodatno još 1.000 graničnih službenika, te se ukazuje i na nedostatak savremenije opreme. Dio tih nedostataka u Graničnoj policiji BiH planiraju da nadomjeste upravo pripadnicima Frontexa, te korištenjem i njihove opreme. "U slučaju angažmana na određenom području ćemo imati mogućnost da ćemo od jedne, napraviti dvije patrole sa šest službenika, jer je minimum za angažovanje jedan naš službenik i dva službenika Frontexa. Osim brojnosti, dobijamo i stručnjake specijalizovane za falsifikate, krađu vozila, krijumčarenje ljudi, korištenje tuđih dokumenata", istakao je predstavnik Granične policije na brifingu za novinare u Sarajevu. Naveo je kako pripadnici Frontexa donose i svoju specijalističku opremu, terenska vozila, pokretne termovizijske sisteme, uređaje za detekciju, "sve već isprobano" u zemljama Šengena. Sporazum BiH i EU temeljen na 'pojačanom' mandatu FrontexaSporazum koji je Bosna i Hercegovina potpisala sa Evropskom unijom šesti je sporazum koji se temelji na pojačanom mandatu Frontexa iz 2019. godine. Prvi i drugi su potpisani sa Moldavijom i Sjevernom Makedonijom tokom 2022. godine, zatim sa Crnom Gorom i Albanijom u septembru 2023. godine, te Srbijom u junu prošle godine. Svako raspoređivanje pripadnika Frontexa izvan EU zahtijeva zahtjev zemlje domaćina i naknadno sklapanje operativnog plana između agencije i njezinog nacionalnog partnera. Frontex trenutno ima gotovo 500 pripadnika raspoređenih na zapadnom Balkanu. Iz Delegacije EU u BiH ranije su saopštili kako je intenziviranje saradnje u oblasti upravljanja granicama dovelo do "značajnog smanjenja neregularnih prelazaka granica", sa 145.600 u 2022. na 21.520 u prošloj godini. Taj trend je nastavljen i tokom 2025. godine, s daljim padom od 58 posto u prva četiri mjeseca, podaci su koje je iznijela Delegacija EU u

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari započeo je proces reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić. Fazlić je kazala da će u narednih sedam dana biti reeksumirani posmrtni ostaci 89 žrtava kako bi im se pridodali posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identificirani. Reasocijaciji posmrtnih ostataka prisustvovat će porodice žrtava po čijem odobrenju se ova reekshumacija provodi. "Ove godine se radi 18. reekshumacija. U dosadašnjih 17 reekshumacija izvršeno je 1.536 reasocijacija, a tom prilikom reekshumirane su ukupne 1.464 žrtve. Još 70 žrtava je reekshumirano po dva puta, dok su dvije žrtve reekshumirane, čak, tri puta", kazala je Fazlić. Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih općina i dalje se traga. Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici

Darko Ćulum se vratio na poziciju direktora Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, nešto manje od četiri mjeseca nakon što je zatražio razrješenje sa ove pozicije. Ćulum je 14. jula za agenciju Srna izjavio da je "opozvao" ostavku, te je dodao da je u toku konkursna procedura za imenovanje. On je zvanično tražio da ga Savjet ministara Bosne i Hercegovine razriješi dužnosti 19. marta. Vanredna sjednica Savjeta zakazana za 20. mart, na kojoj je jedina tačka dnevnog reda trebalo da bude stanje u SIPA-i, nije ni održana, jer su ministri iz Republike Srpske (RS), Staša Košarac i Srđan Amidžić, bili protiv dnevnog reda. Tehnički, to znači da Ćulum zvanično nikada nije otišao sa ove pozicije. U vremenu između podnošenja ostavke i povratka u direktorsku kancelariju, Ćulum, bivši direktor policije RS-a, obavljao je savjetničke funkcije u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a. On je ostavku prvobitno podnio dan nakon što je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem – predsjednikom, premijerom i predsjednikom parlamenta RS-a, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak". Nekoliko dana prije toga, izdat je nalog za privođenje i ispitivanje ovog trojca, ali iz SIPA-e je saopšteno da su izvršili bezbjednosnu procjenu koja se tiče asistiranja sudskoj policiji u njihovom privođenju, te su ocijenili situaciju "visokorizičnom". Ipak, situacija se tokom jula primirila, te su prvo Dodik, a kasnije i Višković i Stevandić, dobrovoljno došli u Sud BiH gdje su saslušani, te im je ukinuta mjera pritvora. Dodikovi pozivi za napuštanje institucijaDodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Ubrzo nakon toga, vlasti u RS-i predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usvojile su nekoliko neustavnih zakona, kojima se jednostrano ukida nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija (uključujući i SIPA-u) na teritoriji tog bh. entiteta. Kasnije, Dodik je pozivao osobe iz RS-a koje su zaposlene u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i SIPA-i, da napuste ove institucije te se zaposle u entitetskim organima. Ipak, usvojeni zakoni nisu urodili plodom, te je SIPA nastavila da provodi akcije u RS-u, a pravosuđe da procesuira osobe. Takođe, Dodik je tokom aprila priznao da njegovi pozivi za napuštanje državnih institucija nisu prošli kako je očekivao.

Požar koji je izbio u nedjelju u blizini mostarskog naselja Zalik, aktivan je i u ponedjeljak, 14. jula, potvrdio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, dodajući kako se očekuje pomoć u gašenju i iz zraka. "Unatoč velikim naporima vatrogasaca i Air tractora, zbog vjetra i velike požarne linije požar je aktivan. Jutros se nadamo dodatnoj potpori helikoptera, a Air tractor će naravno nastaviti", naveo je Kordić u objavi na društvenim mrežama. Kordić je uputio uputio apel građanima da budu oprezni prilikom aktivnosti koje mogu dovesti do požara. Istovremeno, kako prenosi novinska agencija Srna, situacija na požarištima na području Trebinja je bolja u odnosu na prethodne dane. Prema riječima v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite Borisa Trninića požari koji su bili aktivni proteklih dana u pojedinim područjima Republike Srpske su ugašeni ili pod kontrolom. On je napomenuo da se može izraziti sumnja da je uzrok požara ljudski faktor.

Lider Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević podneo je u nedelju ostavku na tu funkciju na sednici na kojoj je trebalo da se raspravlja o poverenju dosadašnjem lideru i predsedništvu te najveće opozicione partije u bh. entitetu Republika Srpska. Milićević, inače gradonačelnik Teslića, uhapšen je 9. juna zbog, kako je navelo Tužilaštvo RS, sumnje da je počinio krivično delo primanje mita i trgovina uticajem, dok je tokom pretresa u njegovoj kući pronađeno oko 200.000 evra. Sud je međutim odbio predlog da mu se odredi pritvor. U vreme hapšenja uz njega su stali svi visoki funkcioneri SDS-a, navodeći da se radi o politički motivisanom procesu, čak i oni koji su posle toga inicirali pitanje njegove smene s čela stranke, prenela je Beta. Član Predsedništva SDS-a Boris Luketa, rekao je će tu partiju umesto Milićevića u naredna tri meseca voditi predsednik Glavnog odbora Jovica Radulović. Luketa je rekao novinarima u Bijeljini da je Statut stranke u tom pogledu vrlo jasan i da Raduloviću, nakon tri meseca, Glavni odbor može produžiti mandat vršioca dužnosti predsednika stranke za još tri meseca ako u međuvremenu ne budu sprovedeni stranački izbori. Ostavka zbog 'mira u kući'Posle ostavke Milićević je objavio otvoreno pismo članovima i simpatizerima SDS-a, u kojem je naveo da je podneo neopozivu ostavku "zbog mira u kući, koja se zove Srpska demokratska stranka". "Ne zbog političkog poraza, ne zbog umora, ne zbog pritisaka režima, već zbog onih koje sam do juče smatrao prijateljima i istomišljenicima. Zbog onih koji su meni, a neki i stranci, okrenuli leđa pod uticajem sumnjivih motiva i tuđih interesa, koji dolaze izvan SDS-a", naveo je Miličević. On je izrazio nadu da će njegova ostavka "doneti kraj podelama" u stranci, dodavši da se povlači iz svih stranačkih organa i da će biti deo gradske organizacije SDS-a Teslić, čiji je i načelnik. Milićević je naveo da inicijativa o njegovoj smeni, koju su potpisali i za koju su lobirali neki "stranački prvaci", jasno govori da, istakao je, postoji organizovana ekipa u vrhu SDS-a, ali i nekih drugih struktura izvan stranke, koja ide direktno u podelu stranke i njeno slabljenje. "I nije slučajno da se to dešava upravo sada, kad se događaju tektonski poremećaji na političkoj sceni u BiH i Republici Srpskoj. Postoje oni kojima to odgovara, a posebno odgovara ovom režimu i onima koji su na njega oslonjeni, a lažno se predstavljaju patriotama", naveo je Miličević. Posle četiri sata burne rasprave, sednica Izveštajne skupštine SDS-a na kojoj se očekivalo glasanje o poverenju Miličeviću, završena je njegovom neopozivom ostavkom, prenela je Srna. Hapšenje Miličevića udaljilo je mogućnost realizacije planova opozicije u RS da se dogovore sa strankama u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine i da izbace Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD Milorada Dodika iz vlasti na nivou BiH. Vlast na državnom nivou je mesecima u blokadi, nakon što stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije u koaliciju "Trojka", odbijaju svaku saradnju sa SNSD-om, zbog njegovih poteza predsednika RS Milorada Dodika.

Zvanični Beograd reagovao je na izjave člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, povodom obeležavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ocenjujući da su njegove poruke "poziv na obnavljanje animoziteta i sukoba u regionu". Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je 12. jula saopštilo da "Bošnjacima danas niko ne preti, a iz Beograda prema bošnjačkom narodu godinama unazad idu iskreni i dosledni pozivi na saradnju i izgrađivanje prijateljskih i dobrosusedskih veza". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istog dana izjavio da Srbija želi dobre odnose sa Bošnjacima. "Sa Bećirovićem je nemoguće jer je lažov, i izmišlja i obmanjuje svoje građane o lažnim pretnjama koje ne postoje iz Srbije", naveo je Vučić 12. jula. Član Predsedništva BiH Denis Bećirović je dan ranije, na obeležavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, pored ostalog izjavio da je to bila "kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu". "Znam da mnogi ni danas ne žele slušati o ulozi rukovodstva Srbije u genocidu. Moja obaveza je da o tome javno govorim. Agresija na BiH pokrenuta je iz Beograda. Bez vojne, logističke i finansijske podrške iz Beograda, ne bi bilo moguće izvršenje genocida u Srebrenici", kazao je Bećirović. Uprkos presudama međunarodnih sudova, vlasti u Srbiji negiraju da su snage Vojske Republike Srpske u julu 1995. godine počinile genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka u Srebrenici i okolini. Nazivaju ga "teškim zločinom". Reagujući na izjave Denisa Bećirovića, ministarstvo spoljnih poslova Srbije je navelo da je "agresivna retorika Bećirovića bez sumnje prizivanje sukoba, iako sukobe niko osim njega i šačice njegovih ideoloških istomišljenika ne želi". "Srbija će nastojati da u budućnosti svim političkim akterima u regionu objasni notornu i očiglednu činjenicu da je naš jedini interes razvoj i napredak regiona, a da je preduslov za to smirivanje političkih strasti i napuštanje politike neosnovanih optužbi i upiranja prstom", navodi se u saopštenju. Ocenili su da "niko ne negira da se zločin u Srebrenici dogodio, ali Sarajevo insistirajući na tome da ga prikaže kao zločin nad zločinima posredno negira i obezvređuje zločine počinjene nad Srbima i Hrvatima, a njih nije bilo malo, niti su žrtve bile malobrojne". Generalna skupština Ujedinjenih nacija u maju prošle godine usvojila je Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Zvanični Beograd je lobirao protiv te rezolucije. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije navodi u saopštenju da je rezolucija "progurana kroz UN, ne da bi doprinela pomirenju, već da bi bila prilog u pokušaju reanimacije nastojanja da se srpskom narodu pripiše kolektivna krivica za jedan strašan, ali svakako ne jedini strašan zločin tokom rata u BiH". Do danas je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava genocida u Srebrenici, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Međunarodni sud pravde u Hagu doneo je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida, kao i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 11. jula obilježena je 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su u ljeto 1995. godine počinili pripadnici Vojske Republike Srpske. Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, preživjeli te brojne domaće i međunarodne delegacije. Nakon vjerske ceremonije, ukopani su posmrtni ostaci sedam novoidentificiranih žrtava. Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih općina i dalje se traga. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciGenocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Predstavnici porodica žrtava podsjetili su tokom komemoracije na neizmjernu bol koju nose, posebno oni koji još uvijek tragaju za nestalim, ali i na važnost očuvanja sjećanja i istine o genocidu. Tokom komemoracije, poruke solidarnosti i podrške uputili su lideri zemalja Evropske unije, regije i svijeta. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović poručio je da je Srebrenica poruka da zlo ne miruje nego se samo primiri. "Živimo u vremenu narastanja zla i negiranja genocida. Protagonisti zla nadaju se da se lažima mogu pobrisati sve. Nikada i nikako. Duboko u nama ukorijenila se nesalomljiva snaga koja nas je naučila da razlikujemo istinu od laži", rekao je Kavazović. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je prošlo je 30 godina od počinjenog genocida za koji je kazao da je "kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu". "Znam da mnogi ni danas ne žele slušati o ulozi rukovodstva Srbije u genocidu. Moja obaveza je da o tome javno govorim. Agresija na BiH pokrenuta je iz Beograda. Bez vojne, logističke i finansijske podrške iz Beograda, ne bi bilo moguće izvršenje genocida u Srebrenici", kazao je Bećirović. Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice i Žepe, zahvalila se svim zemljama koje su u Generalnoj skupštini UN-a glasale za rezoluciju o genocidu u Srebrenici. "One koji nisu, neka žive u mraku", kazala je Subašić i dodala da su "svijet i Evropa nijemo posmatrali dok su ubijali našu djecu pred očima cijelog svijeta, koji treba da se stidi". Poruku su uputili i najviši čelnici Evropske unije i NATO-a te predsjednici ili šefovi vlada i ministri vanjskih poslova više država. Naglasili su da nikada neće biti zaboravljeni ti mračni dani, ali i da se međunarodna zajednica srami jer je 1995. godine zakazala da zaštiti 8.000 muškaraca i dječaka. Naglasili su da sjećanje na genocid u Srebrenici mora ostati živo, da se istina ne smije zaboraviti te da u Evropi nema mjesta za revizionizam, iskrivljavanje činjenica, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Građane i političke lidere u Bosni i Hercegovini i regiji pozvali su da zajedno s evropskim partnerima grade zajedničku budućnost zasnovanu na poštovanju različitih uvjerenja, vjerske i nacionalne pripadnosti, identiteta i jezika.