Njemački parlamentarac Josip Juratović za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da će se žalit na odluku zadarskog suda da odbije njegovu tužbu protiv desničarskog "Hrvatskog tjednika" zbog uvrede. Taj medij objavio je 2017. godine tekst da je Juratović "neskriveni mrzitelj hrvatskog naroda" koji "veliča Tita" i koji je "likovao nad osuđujućim presudama" generalu Slobodanu Praljku i drugima. Prvostupanjski postupak je završen odbacivanjem tužbe, punih pet godina od podnošenja i šest godina od objavljivanja teksta Gojka Borića naslovljenog "Juratović je neskriveni mrzitelj hrvatskog naroda i zato ga Hrvati trebaju izbjegavati". Sutkinja ocijenila da je Juratović javna osoba Sutkinja zadarskog suda obrazložila da je Josip Juratović javna osoba koja ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi, a da su navodi u Borićevom tekstu – vrijednosni sudovi za koje je postojao javni interes da ih se objavi. "Niti sam likovao nad presudama, niti sam veličao Tita, koji nikada nije bio demokrat", pojašnjava Juratović za Radio Slobodna Europa (RSE). On kaže da kao političar i njemački parlamentarni zastupnik poštuje rad i odluke pravosudnih tijela, ali da mu cijela priča izgleda – suspektno. "Ne znam zašto se takva vrsta klevete koja me stvarno oštetila – možda ne politički, ali u društvu, u okolini u kojoj se krećem - može propustiti bez da se barem netko izvine", kaže Juratović. Juratović: Evo što sam stvarno govorio On kaže kako nije bio kritičan prema hrvatskim generalima, već da je znao – govoreći o prosvjedima hrvatskih veterana – upravo Antu Gotovinu isticati kao pozitivan primjer "koji se uvijek korektno ponaša". A što se tiče govorenja pod Titovom slikom na skupu u Njemačkoj nazvanom "Titova Jugoslavija" pred 15 godina, što mu se također stavlja kao krimen, kaže kako je zakasnio na skup, i da je od dvije opcije – ne govoriti s takvom kulisom ili ignorirati kulisu i ipak govoriti, odabrao ovu drugu. Tvrdnje o 'naručenom tekstu' Na suđenju je jedan od Juratovićevih svjedoka, urednik njemačkog izdanja "Večernjeg lista", Stipe Puđa kazao kako vjeruje da je inkriminirani tekst o Juratoviću naručio bivši predsjednik krovne udruge hrvatske dijaspore Hrvatski svjetski kongres Mijo Marić. On je također bio svjedok, ali obrane. Naime, "Večernji" je otkrio da je Marić sebi i supruzi isplaćivao novac iz njemačkih javnih izvora, Juratović je to prijavio toj konkretnoj njemačkoj instituciji, pa je Marić bio razriješen sa svih funkcija. "Kao njemački parlamentarni zastupnik, koji sam u to vrijeme bio zadužen za integraciju, pa me se oko te teme pitalo, morao sam izvijestiti o onome o čemu se pisalo i u medijima i oko čega su vođeni postupci koji nisu išli u korist Mije Marića", pojašnjava Juratović. Prijetnje nakon teksta Međutim, on kao najružniju posljedicu ovog teksta koji je imao velikog odjeka među hrvatskom dijasporom u Njemačkoj vidi prijetnje i psovke koje su mu bile upućivane na skupovima i koncertima, ali i ne samo njemu. "Ja sam se osjećao nesigurno i nelagodno i nisam znao što još može iskrsnuti. Osim toga, došli su anonimni pozivi kući – mi znamo tvoju kćer! Kada se tako nešto pojavi, tu se maltretira i obitelj. Meni je ponuđena policijska zaštita, ali ja sam rekao da je ne želim, jer onda više ne bih imao slobodno kretanje", opisuje Juratović. RSE je putem društvenih mreža i telefonom pokušao doći do glavnog urednika "Hrvatskog tjednika" i odgovorne osobe tvrtke "Tempus" koja izdaje to glasilo Ivice Marijačića za komentar ovog sudskog postupka, ali do zaključenja ovog priloga on se nije povratno javio. Josip Juratović jedini je njemački parlamentarac hrvatskog porijekla. Od početka devedesetih godina prošlog stoljeća aktivan je u obnovi sindikata i mirovnim inicijativama na jugoistoku Europe. Profil 'Hrvatskog tjednika' Zadarski "Hrvatski tjednik" je glasilo krajnje desne političke vokacije koje vrlo često u svojim napisima koristi govor mržnje i izraze etničke netrpeljivosti, zbog čega je često predmet sudskih postupaka. Uvjetnu zatvorsku kaznu dobio je novinar tog glasila koji je otkrio identitet maloljetnice koja je bila žrtva višekratnog grupnog silovanja.

Hrvatska Vlada predstavila je nove granice izbornih jedinica, nakon što je Ustavni sud upozorio na prevelike razlike u "težini" biračkog glasa od jedne do druge jedinice. Vladajući kažu kako je novo rješenje čak i bolje do postojećeg, a oporba i struka ga kritiziraju. Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj bi se zadržalo 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, a granice izbornih jedinica su korigirane tako da je odstupanje u broju birača između dvije izborne jedinice najviše 2,2 posto, mnogo manje nego što je bilo do sada – i do 14,5 posto, a manje nego što i zakon nalaže – do 5 posto. Vlada kaže da je provela naloge Ustavnog suda "Osim grada Zagreba, koji zbog svoje veličine u ovakvom izbornom sustavu mora biti u više izbornih jedinica, a on je sada u 3 umjesto u 4 izborne jedinice, niti jedan drugi grad niti općina nije teritorijalno podijeljen u različite izborne jedinice", kazao je premijer Andrej Plenković. Naime, Ustavni sud je među ostalim naložio i da granice izbornih jedinica u šro većoj mjeri moraju pratiti aktualne administrativne granice jedinica lokalne i regionalne samouprave. Premijer i lider vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) se pohvalio i da se za 78 posto građana ne mijenja izborna jedinica, a da će u drugu izbornu jedinicu preći 22 posto upisanih birača. Plenković je kazao kako je ovaj prijedlog rezultat rada radne grupe u Ministarstvu pravosuđa, a da su priče da je to djelo HDZ-ove radne grupe izmišljanje oporbe. Ko je kriv za neažurnost Registra birača? Na kritike da je kao temelj za izmjene granica izbornih jedinica uzet Registar birača, a da je sam Ustavni sud upozorio da u njemu ima pola milijuna ljudi više nego što u Hrvatskoj ima punoljetnih po Popisu stanovništva iz 2021., iz Vlade odgovaraju da je odgovornost da odjave prebivalište - na građanima, a da je Ustavni sud presudom iz prošle godine otežao da to policija radi po službenoj dužnosti nakon provjere. Na kritike da u izradu prijedloga nije uključena stručna javnost i oporba, Plenković je odgovorio kako ovaj prijedlog upravo kreće u 30-dnevno javno savjetovanje, a da potom ide na dva saborska čitanja, pa će biti dovoljno prilike za iznošenje primjedbi i zamjerki. Oporba protiv prijedloga Lijeva i desna oporba unisono su protiv Vladinog prijedloga. Traže da se Ustavni sud o njemu očituje, ali iz Ustavnog suda odgovaraju da se mogu očitovati o ustavnosti zakona, a ne i zakonskih prijedloga. "Znači li to da ćemo možda ići na izbore po neustavnom zakonu? Što će biti kada se u budućnosti utvrdi da je neustavan? Dovest ćemo se u stanje banana-država u kojima se poništavaju izbori! Je li to Andrej Plenković hoće", pitala je u Saboru Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka. Ogorčena je i Anka Mrak Taritaš iz oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS). "On čini sve da građani kažu – ma uopće više ne znam u kojoj sam izbornoj jedinici, i to mi se sve zajedno ne da! Plenković cijelo vrijeme koliko-toliko zadovoljava formu, ali idemo vidjeti što se iza toga skriva", upozorava Anka Mrak Taritaš. Izborna jedinica kroz šume i brda "Ovo nije državničko, već kratkoročno rješenje", kaže za RSE Višeslav Raos koji na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti predaje Izborne sustave. "Ono ne omogućuje da se trajno korigira broj mandata koje se bira u svakoj izbornoj jedinici, nego će se svake četiri godine morati prekrajati izborne jedinice, što naravno otvara prostor za arbitrarnost i manipulacije. Pitam – hoćete li to opet raditi za 4 i 8 godina? Hoće li tako svaki puta 20 posto birača šetati iz jedne u drugu izbornu jedinicu", pita Raos. Iako je Plenković odbio da se kod korigiranja granica izbornih jedinica radilo o bilo kakvom "gerrymanderingu" (formiranju granica izbornih jedinica na način da se maksimizira vlastite izborne rezultate), Raos nije mogao, a da ne komentira prijedlog novih granica VII izborne jedinice koja bi išla od juga Zagreba do Hrvatskog primorja i od slovenske do bosansko-hercegovačke granice. "Najviše upada u oči ova VII izborna jedinica gdje se čini da će se moći voditi kampanje samo tako da se ide kroz šume, jer obuhvaća sve neke šumske i brdske dijelove zemlje. Krene se od Novske u Moslavini, pa se može ići do Gračaca u Lici i do Čabra u Gorskom kotaru. Možda bi trebalo organizirati neke posebne turističke ili biciklističke ture – 'Putevima VII izborne jedinice'" , sugerira Raos. GONG: Ovo je regresija od postojećeg modela U nevladinoj udruzi GONG slažu se s ocjenom da će se kod svakih sljedećih izbora zbog demografskih promjena iznova morati politički prekrajati izborne godine. "U određenim dijelovima predloženi model je čak i regresija od postojećeg modela. Prije su postojale jedinice koje su u cijelosti obuhvaćale županije, a sada imamo fragmente drugih jedinica u svakoj izbornoj jedinici", kaže koordinatorica izbornih aktivnosti u udruzi građana GONG Josipa Brajković Dika. Nije problematičan samo teritorijalni aspekt, upozorava koordinatorica, nego je tu dodatno i problem Registra birača na kojem se temelji ovaj model. Po njenoj ocjeni, u Vladi su "posve zanemarili uputu Ustavnog suda. Ta uputa je da "pri formiranju izbornih jedinica treba izbjegavati fragmentaciju postojećih (administrativnih i drugih tradicionalnijih) geografskih cjelina, odnosno žrtvovati teritorijalnu smislenost na račun čisto matematičkog ujednačavanja jačine glasačkog prava po jedinicama". O parlamentarnim izborima U Hrvatskoj se na parlamentarnim izborima u 12 izbornih jedinica. Građani glasaju u 10 teritorijalnih izbornih jedinica i u svakoj biraju po 14 zastupnika, dakle ukupno 140 zastupnika. Predstavnici manjina biraju u XII izbornoj jedinici 8 zastupnika, a predstavnici dijaspore u XI izbornoj jedinici 3 zastupnika, što je ukupno 151 zastupnik. Protekli parlamentarni izbori održani su u srpnju 2020. godine i na njima je relativni pobjednik bio HDZ koji je s partnerima formirao vladu. Izlaznost je bila 46,9 posto. Sljedeći parlamentarni izbori biti će održani 2024. godine. Ustavni sud dao je Vladi rok da izmjene granica izbornih jedinica budu usvojene u Saboru do 1. listopada ove godine.

Hrvatska Vlada predstavila je šesti krug porezne reforme, kojim žele povećati plaće zaposlenima i olakšati poslovanje tvrtkama. Onima s najnižim plaćama država će uplaćivati dio mirovinskog doprinosa, a ukida se prirez koji je lokalnoj samoupravi važan dio prihoda. Opozicija i eksperti kažu da najavljeni efekti neće biti postignuti, a da se dodatno destabilizira mirovinski sustav. "Cilj nam je podići plaće, a to što radimo nema veze s izborima koji su tek dogodine", poručio je premijer Andrej Plenković predstavljajući novi paket porezne reforme. Ukida se porez na porez na dohodak, takozvani prirez, koji je važan izvor prihoda za lokalnu samoupravu, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država će za one sa najnižim primanjima uplaćivati dio doprinosa za mirovinsko osiguranje. Povećati plaće, pogotovo najniže "Prvi cilj je da se povećaju plaće, a pogotovo one najniže. Drugi cilj je da se poveća kupovna moć kućanstava, i treće je – osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova", poručio je Plenković predstavljajući paket porezne reforme. Za one sa plaćom do 700 eura plaće bi se povećale nešto preko 42 eura mjesečno, za one s plaćom do 900 eura nešto preko 34 eura, a za one sa plaćom od 1.100 do 1.300 eura nešto preko 20 eura mjesečno. Oporba je posebno bijesna zbog ukidanja prireza, pa će gradovi i općine – da namire sredstva za funkcioniranje svoje infrastrukture - morati dizati stopu poreza na dohodak. To je bio i cilj, kažu u oporbi. "Sve to zato da bi Plenković mogao prozivati oporbu" "Zamjenjujemo jednu stvar sa drugom, doslovce na način da joj promijenimo ime! Ali što Plenković želi napraviti? Želi prisiliti gradonačelnike Rijeke, Zagreba i Splita i sve druge koji mu nisu po volji da ove godine moraju donijeti novu odluku o porezima, kako bi ih onda on mogao prozivati", tvrdi predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Peđa Grbin. U Zagrebu, Rijeci i Splitu na vlasti su gradonačelnici iz oporbe. Sindikati upozoravaju na nesigurnost rješenja U sindikatima kažu da najava o povećanju plaća na prvu dobro zvuči, ali da radnici dugoročno sigurno ulaze u nesigurniji položaj. Prvo, kako je Vlada odlučila dati subvenciju, tako je može i povući, a to će onda automatski smanjiti neto plaću radnika. A drugo – dodatna intervencija proračuna u mirovinski fond je načimanje nečega što dugoročno može ići u još gorem smjeru. Tajnik Sindikata graditeljstva u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Domagoj Ferdebar. "Čini mi se da je to trenutno puno komplikacija za malo efekta, a dugoročno puno nesigurniji sustav mirovinskog osiguranja za radnike", kazao je Ferdebar za Radio Slobodna Europa (RSE). Sada se mirovine financiraju sa 62,6 iz doprinosa zaposlenih, a 37,4 posto iz proračuna, većinom iz prikupljenog PDV-a. Poreznom reformom udio iz proračuna povećao bi se na 43,1 posto, a udio iz doprinosa smanjio na 56,9 posto. Struka nije posebno oduševljena predloženim Vladinim mjerama. "S ekonomskog aspekta jasno je da ova porezna reforma nije uvjerljiva da će podići razinu kvalitete života građana niti poslovanja tvrtki", kaže za RSE profesor ekonomske grupe predmeta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mladen Vedriš. Porezna preraspodjela, a ne rasterećenje "Što se tiče lokalne samouprave, ukidanje prireza otežat će život građana. A što se tiče pojačanog prijenosa iz proračuna u mirovinski sustav, to ga čini osjetljivijim i ovisnijim – ne od vlastitih prihoda, što je logično jer svatko tko radi odvaja za sutra, za vlastitu mirovinu - nego to ovisi o transferima bilo po osnovi vanjskih uplata, bilo PDV-a", kaže Vedriš. Za Vedriša je ovaj Vladin prijedlog politički ambiciozan, ali ekonomski ne previše uvjerljiv. "Radi se o poreznoj preraspodjeli, a ne rasterećenju", ocijenio je analitičar. "Porezno rasterećenje bilo bi kada bi se negdje spustile porezne stope. Funkcija koju pokrivate tim iznosom ostala bi ista, a istovremeno bi kroz povećanu vrijednost PDV-a naplatili veću vrijednost po nižoj stopi, i onda je to ekonomija razmjera. Ovdje nećete stvoriti veću vrijednost niti ćete naplatiti više poreza, a onda nakon toga rasteretiti porezne obveznike", kaže Vedriš. Prirez nije namet, već potreba Ukidanje prireza nije povoljno za gradove u Hrvatskoj, jer od 30 najvećih gradova svega sedam ih nema prirez. "Što je grad veći, to je njegova infrastruktura kompleksnija, od prometa i javnog života do kumunalnih potreba. Prirez je nasušna potreba, a ne namet, jer on svima nama koji živimo u gradu čini taj život ugodnijim i primjerenijim. Sa svojih 20-30 eura pojedinačno ne možemo riješti ni bolji promet ni vrtiće ni kazališta", upozorava Vedriš. Ako te usluge nema, građani su zakinuti, a ako bi se plaćala izravno komercijalno, taj bi novac vrlo brzo ispario na plaćanju povećane cijene pojedinih usluga, dodao je. Kako će veći dio povećane proračunske intervencije u mirovine biti pokriven naplaćenim PDV-om, Vedriš je to ovako ilustrirao: "Što se tog mjeseca proda i naplati u mallovima, to će biti gotovo polovica vrijednosti mirovina. Simbolički rečeno, unuk će dobiti 50 eura od dide ili bake za džeparac, otići će u shopping mall u kupnju i onda se to – daj bože – vraća u mirovinski fond. Trenutno je to moguće napraviti jer je visoka razina priljeva sredstava iz EU u državni proračun, pa se oslobađa prostor da se prelijeva u mirovinski fond", opisuje Vedriš. Međutim, on upozorava – a što ako se smanji priljev iz EU fondova ili ako se zbog samo jedne slabe turističke sezone smanji priljev PDV-a? "Ako se to desi, mirovinski sustav postat će vrlo osjetljiv", upozorio je naš sugovornik. Plan je da paket poreznih zakona, nakon što prođe potrebnu proceduru javnog savjetovanja i dva čitanja u Saboru, stupi na snagu 1. siječnja sljedeće godine.

Dvije i po godine od potresa koji je pogodio šire područje Petrinje i tri mjeseca od imenovanja trećeg ministra graditeljstva za to vrijeme, stvari su se pomakle s mrtve točke. Obnova se posljednjih mjeseci intenzivirala, ali usko grlo je nedostatak kadrova, pogotovo kvalificiranih, kažu za Radio Slobodna Europa (RSE) sa petrinjskog područja pogođenog katastrofalnim potresom pred dvije i po godine. "Vidi se pomak. Iskreno, radi se tu nešto, ali i dalje je to nedovoljan broj. Mislim da je jako veliko pitanje radna snaga tako da, koliko bi god oni to i htjeli, jednostavno nemaju koga angažirati. Ali u gradu (Petrinji, op. EZ) počela je općina da se radi, zgrada suda, hrpa stvari," kaže aktivist Srpskog narodnog vijeća za područje Petrinje Milan Ivanić. On kaže kako je problem sa radnom snagom višestruk. Nema domaćih koji mogu raditi, jer mnogo se ljudi iz tog kraja iselilo s obiteljima u zapadnoeuropske zemlje za boljom egzistencijom. A sada je na gradilištima i do 50 posto radnika porijeklom iz Azije, i mnogima među njima primijeti se da nemaju iskustva sa građevinskim poslovima, kaže Ivanić. Isti je problem i po selima. Ivanić je iz Moštanica, sela na cesti od Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici. "Po selima ovdje – onako, onako... Znači - ono što je započeto. Ima par novih gradilišta ali mislim da je i ovdje veliki problem radna snaga. Ovdje konkretno kod mene u selu – po tome vidim da je problem – čeka se jedne te iste ljude bukvalno na deset mjesta. Ovdje za temelje, tu čekaju sa kućom da završe temelje pa da idu dalje, tako da vidim da i tu dosta škripi s radnom snagom", opisuje naš sugovornik. On je svakodnevno na terenu i nije vidio da je negdje nedavna poplava nanijela nove štete, povrh onih koje je nanio potres pred dvije i po godine. Do kraja ljeta svi van iz kontejnera Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić obišao je u utorak 23. svibnja radove obnove i postpotresne sanacije u Sunji i Petrinji. Jedni od najvećih stradalnika spore obnove bili su ljudi koji su u potresu ostali bez svojih domova, i već su dvije zime proveli u kontejnerskim naseljima i kamp-prikolicama. U Petrinji u kontejnerskim naseljima živi šezdesetak obitelji. "Do kraja ljeta ćemo zbrinuti sve naše sugrađane u kontejnerskim naseljima, a ubrzat ćemo i obnovu privatnih kuća", najavio je Bačić. Za one u kontejnerskim naseljima predviđeno je više modela. "Jedan od tih modela su višestambene zgrade, njih osam, koje se grade u Petrinji i koje će do zime biti dovršene. Jedan dio njih ćemo tamo useliti", kaže ministar. Za Petrinjce koji su u potresu ostali bez krova i žive u kontejnerskim naseljima, a nemaju pravo na obnovu jer nisu živjeli u vlastitoj nekretnini, u postupku je nabava niskoenergetskih drvenih montažnih kuća. "One će u svakom slučaju biti primjereniji i prikladniji smještaj od kontejnera", poručuje ministar. Po građevince, ako treba, i preko granice Bačić je novinarima kazao kako Ministarstvo nije zadovoljno dinamikom radova nekih izvođača, s kojima će se u četvrtak održati sastanak kako bi ih se upozorilo na preuzete rokove. "U proteklih mjesec i pol 14 javnih nabava, s ukupno 141 gradilištem, moralo je biti poništeno. Zbog toga je velika potražnja za građevinskom operativom, a ako se ne pronađe u zemlji, morat će se angažirati izvođači iz inozemstva", najavljuje ministar. On se pohvalio i da je, 50 dana prije krajnjeg roka od 30. lipnja, iskorišteno čak 110 posto od osiguranih 390 milijuna eura nepovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koje je Hrvatska dobila od EU nakon potresa. Koliko je utrošeno, što se planira? Prema podacima koje je 19. svibnja ministar Bačić predstavio na susretu sa građevinarima u Zagrebu, do sada je na obnovu nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji (Sisak, Petrinja, Glina, Hrvatska Kostajnica i dr.) ukupno potrošeno 513,5 milijuna eura. Od toga je 346 milijuna iz Fonda solidarnosti Europske unije, 163 milijuna eura iz državnog proračuna i 4,5 milijuna eura izvanproračunski korisnici. U tijeku je pregled dokumentacije pristigle na zaključeni natječaj za nabavu 500 niskoenergetskih drvenih montažnih kuća. Na potresom pogođenom području planirana je izgradnja 36 višestambenih zgrada s 670 stanova iz proračunskih sredstava, kao i obnova javnih institucija, privatnih kuća i infrastrukture. Potres iz 2020. godine Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji, te Bosni i Hercegovini. Dan ranije područje je pogodio nešto slabiji potres. U potresu 29. prosinca smrtno je stradalo osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi 5,6 milijardi eura. Osim infrastrukturnih oštećenja, glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona. Zaprimljeno je ukupno 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21 posto). Njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim - potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.  

U do sada najvećoj prevari u poslovanju kriptovalutama u Hrvatskoj teškoj milijune dolara, vlasnik kompanije, kojem su uz obećanje visokih profita građani povjeravali novac, je nestao. Policija provodi izvide, a dio ljudi koji su ulagali u tu tvrtku koja je nudila brzu i veliku zaradu, obratio se i splitskom odvjetniku i stručnjaku za informatičko pravo Ivanu Čizmiću koji kaže da je novac njegovih klijenata završio na velikoj svjetskoj trgovini kriptovaluta. Vlasnik riječke tvrtke "BitLucky" koja se bavi trgovinom i ulaganjem u kriptovalute Luka Burazer poslao je korisnicima mail u kojem ih je izvijestio kako je "nizom loših trejdova (poslova) i odluka nažalost doveo stanje firme u kriznu situaciju". Kako se vara sa kripto valutama? Zašto istočni Evropljani predvode u korištenju kriptovaluta? Novac klijenata završio na Binanceu, kaže odvjetnik "Nakon toga se gubi svaki trag odgovornih osoba u navedenoj kompaniji kojoj su moje stranke povjerile određena sredstva radi daljnih ulaganja", kaže Čizmić za Radio Slobodna Europa (RSE). "Mi sada idemo u više smjerova –pokušati ući u trag tim sredstvima prema ekschangerima – mjenjačnicama poput Binancea, a ovdje prema Državnom odvjetništvu i Trgovačkom sudu u odnosu na odgovorne osobe u kompaniji", navodi Čizmić. On kaže kako provedena forenzika pokazuje da je novac njegovih klijenata završio na Binanceu, velikoj svjetskoj trgovini kriptovaluta. Sljedeći je korak obavijestiti Binance o tom slučaju i od njih zatražiti službene podatke, ako postoji osnovana sumnja, a nakon toga će se moći utvrditi ima li elemenata kaznenog djela, pojašnjava Čizmić. On je kazao kako nitko od desetaka njegovih klijenata, investitora u "BitLucky" ne želi o svom slučaju govoriti za medije. Radi se o Ponzi, odnosno piramidalnoj shemi Jedan od prvih investitora u kriptovalute u Hrvatskoj, poduzetnik Hrvoje Prpić još je pred nekoliko godina javno doveo u pitanje vjerodostojnost poslovanja tvrtke "BitLucky". Kako kaže, sumnje koje su se tada pojavile, sada su se najvjerojatnije obistinile i ljudi su bili žrtve naivnosti i financijske nepismenosti. "Ovdje se radi o 'Ponzi' shemi, odnosno piramidalnoj shemi, gdje se riječ 'kripto' koristi samo za nekakav marketing kako bi se ljudi polakomili za zaradom", pojašnjava Prpić. "Ponzi" shema nazvana je po poduzetniku otprije stotinjak godina Charlesu Ponziju koji je prikupljao novac navodno za investiranje, a prve investitore isplaćivao je novcem koje bi uplatili kasniji investitori. Slični su bili lanci sreće ili financijske piramide u tranzicijskim zemljama početkom devedesetih kada se po sličnom principu novac prvim ulagačima vraćao investicijama kasnijih ulagača, a osnivači piramide bi obično nestali sa većinom uplaćenog novca. U medijima su se pojavile špekulacije kako je ovaj slučaj rezultat nedostatnog pravog okvira, što RSE nije mogao da potvrdi. Prpić, pak, ponavlja da se radi o kombinaciji pohlepe i financijske nepismenosti kod investitora, a da je pravni okvir sasvim zadovoljavajući. "Takve su stvari zakonski regulirane. Bitno je da ljudi koji investiraju traže od brokera potvrdu da je on licenciran. Luka Burazer nije bio licencirani broker, njegov fond nijer bio licenciran, odnosno prijavljen Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), i na taj način se moglo vidjeti da tu postoje ilegalne stvari. Da je to bilo legalno, sve bi to bilo regulirano", kaže Prpić. Policija provodi tajne izvide Kako je tvrtka registrirana u Rijeci, RSE je uputio upit Policijskoj upravi primorsko- goranskoj. Zatražene su "informacije uz tijek istražnih radnji uz slučaj moguće prijevare vezano za tvrtku "BitLucky. "Koliko se do sada PU Primorsko-goranskoj javilo osoba koje tvrde da su oštećene? Je li utvrđeno gdje se nalaze osobe povezane sa poslovanjem tvrtke i je li policija stupila s njima u kontakt", stoji u upitu RSE. Iz PU primorsko-goranske odgovoreno je da "raspolažu određenim saznanjima vezanim za navode iz upita, kako iz objava u medijima tako i od nekoliko građana koji su se obratili ovoj Policijskoj upravi". "U tijeku je prikupljanje podataka radi utvrđivanja elemenata za poduzimanja mjera i radnji koje bi bile u nadležnosti policije te obzirom na tajnost izvida nismo u mogućnosti iznositi više informacija", stoji u odgovoru policije na upit RSE. Tvrdnje o iznosu od 15 milijuna dolara RSE je mailom i telefonom pokušao stupiti u kontakt sa vlasnikom i prokuristom tvrtke "BitLucky", ali bez uspjeha. Specijalizirani portal kriptovijesti.net, koji je prvi objavio da je novac investitora netragom nestao, potvrdio je za RSE da se vlasnik i tajnica tvrtke ne javljaju, ali da su ranije uspjeli stupiti u kontakt s prokuristom tvrtke Eugenom Travaljom i tajnicom. "Objava (o tome da novca više nema, op. EZ) je temeljem iskaza svih investitora te telefonskih (snimljenih) poziva u kojem tajnica i prokurist priznaju da novca više nema. Iznos nestale sume je mnogo manji nego li se isprva nagađalo, te nije 70 milijuna dolara, već približno 15 milijuna dolara", stoji u odgovoru portala kriptovijesti.net. Ni ovaj podatak RSE nije mogao potvrditi. Što kažu vlasti? O slučaju je u ponedjeljak, 22. svibnja, govorio i ministar financija Marko Primorac. Na pitanje novinara - kada će se to tržište bolje regulirati odgovorio da se trenutno radi na više zakonskih inicijativa i reformi, a da će se raditi i na tom pitanju. "Trudit ćemo se sanirati određene štete i učiniti situaciju boljom nego što je bila do sada", izjavio je. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je novinarima kazao kako je središnja banka upozoravala da ona nije regulirala tržište kriptovaluta i da onaj tko mu se izlaže treba biti vrlo oprezan. "Vrlo jasno smo rekli, ako idete na to tržište, budite spremni s iznosom s kojim idete da ga možda i izgubite", izjavio je Vujčić. Prema dokumentima tvrtke do kojih su došli mediji, a čiju vjerodostojnost RSE nije mogao potvrditi, ulaganja preko "BitLuckyja" išla su od 15.000 kuna (oko 2.000 eura) do 500.000 kuna (66.000 eura), uz ugovor na godinu dana. Ulagačima se obećavalo 5 do 25 posto mjesečne dobiti. Nakon niza skandala u vezi kripto valuta, Evropska unija (EU), čija je hrvatska članica, pooštrila je nadzor nad tim sektorom donoseći sveobuhvatni skup pravila koja će, kako se očekuje, stupiti na snagu već sljedeće godine. Time bi EU uskoro mogla postati globalni lider u regulaciji kripto imovine i zaštite ulagača, na čemu aktivno radi i Velika Britanija, dok SAD još uvijek ne poduzimaju konkretne korake, pišu svjetski mediji. Regulacija kriptovaluta postala je hitnija za regulatore nakon kolapsa kripto berze FTX, te su iz EU pojasnili da su bila potrebna pravila koja će bolje zaštititi Evropljane koji su uložili u ovu imovinu i spriječiti zloupotrebu kripto industrije u svrhe pranja novca i terorizma.

U Muzeju grada Zagreba otvorena je u četvrtak, 18. svibnja navečer izložba "Objektiv NDH: opasni i nepoćudni" – policijski kartoni ljudi koji su za vrijeme marionetskog režima Nezavisne države Hrvatske iz zagrebačkih zatvora otpremani u jasenovački logor. Izložbu su pripremili Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac i Odjel za kulturu Srpskog narodnog vijeća. Prostor sjećanja, ali i prostor učenja Uvećane fotografije, policijski kartoni ljudi uhapšenih kao protivnici režima ili politički sumnjivci i iz zagrebačkih zatvora upućeni u jasenovački logor su sadržaj izložbe o "opasnima i nepoćudnima" za ustaški režim. "To je prostor sjećanja, ali i prostor učenja“, na otvorenju je rekla voditeljica Odjela za kulturu krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj – Srpskog narodnog vijeća - i koautorica ove izložbe Aneta Vladimirov. Radi se o policijskim kartonima i fotografijama iz Fonda 259 u Hrvatskom državnom arhivu – Redarstvena oblast za grad Zagreb, njih oko 8.000, za koje se za oko 1.400 ustanovilo da imaju neku povezanost s Jasenovcem - bilo da su ti ljudi ostavili svoje živote u Jasenovcu, bilo da su kroz njega prošli na putu za neki drugi logor. Među onih oko 900 koji su od ovog broja skončali svoj život u Jasenovcu, ali i nekoliko koji su preživjeli, izabrani su policijski kartoni i fotografije za ovu izložbu. Vizualizacija žrtava zločina "Vizualizaciju – a fotografija upravo to predstavlja – smatramo jednim od najvažnijih elemenata memorijalizacije. Jer kada govorimo o žrtvama, jedna razina su brojke, druga imena i prezimena, treća razina bi bila rekonstrukcija njihovih biografija, a ono što najviše za njih možemo učiniti je da ih vizualno učinimo dostupnima“, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) koautor izložbe, viši kustos u Spomen-području Jasenovac Đorđe Mihovilović. Ova je izložba na neki način komplementarna sa stalnim postavom memorijalnog muzeja u Spomen-području Jasenovac. "Apsolutno! Ona ga nadograđuje i danas-sutra ona može poslužiti za razmišljanje o nekom budućem stalnom postavu kada se na njemu bude radilo. Sobe sjećanja, kakva je ona u Memorijalnom centru za žrtve Holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, postavljene su upravo na jedan sličan način“, pojašnjava Mihovilović. 'Nije ugodno gledati te fotografije...' Iako se radi o fotografijama s policijskih kartona, one s obzirom na trenutak u kojem su snimane imaju svoju posebnu dramatiku i posebno značenje. "To je jedna značajna fotografska građa, ali - na to smo i kod postavljanja izložbe pazili s određenom dozom mjere – ona vizualizira žrtve, ali ipak je na tim fotografijama dijelom dehumanizirana populacija“, kaže Mihovilović. "Znači, ljudi snimljeni dok su u zatvorskom sustavu, na putu prema logoru. Imamo fotografije osoba zatečenih situacijom, u iščekivanju odvođenja u logor... Nije to ugodno gledati, tako da smo tu dosta oprezno postupali“, pojašnjava Mihovilović. Na izložbi su prikazani stariji i mlađi, muškarci i žene, dugogodišnji komunisti, ali i domaćice i seljaci. Kako se navodi u katalogu, "u nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi, Srbi i Romi, u logorske kapacitete NDH dospijevale pretežno kolektivnim deportacijama”. Pripremu izložbe financijski su podržali Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina hrvatske Vlade i Ministarstvo kulture RH. Izložba u Muzeju grada Zagreba otvorena je do 18. lipnja, a ulaz je slobodan. Jasenovac i njegove žrtve U nepune četiri godine postojanja jasenovačkog logora, u njemu i na nekoliko obližnih lokacija je ubijeno ili umrlo od posljedica nečovječnog postupanja, bolesti i gladi između 85 i 100 tisuća ljudi. Pojedinačni popis do kojeg su znanstvenim istraživanjem došli djelatnici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac navodi imenom i prezimenom 83.145 žrtava, i taj popis nije zaključen. Od toga je bilo 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je žrtava srpske nacionalnosti, njih 47.627, od toga 21.738 muškaraca, 13.706 žena i 12.386 djece. U Jasenovcu su stradala 16.173 Roma – 5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece. Ukupno je 13.116 Židova stradalo u logoru – 7.762 muškarca, 3.753 žene i 1.601 dijete. Stradalo je i 4.255 Hrvata, 1.128 Bošnjaka, 266 Slovenaca i drugih.

Opozicija u Hrvatskoj traži da se i njih uključi u izradu novog izbornog sustava, nakon što je Ustavni sud u veljači ukinuo Zakon o izbornim jedinicama. Naime, zbog demografskih promjena pojavile su se velike razlike u broju birača po izbornim jedinicama, i glas građana više nije isto "težio“ u svakoj od njih, što je bio razlog Ustavnom sudu da ukine taj zakon i naloži da se novi donese do 1. listopada 2023. godine. Predstavnici oporbenih stranaka i više ustavnopravnih i politoloških stručnjaka osudili su na okruglom stolu u Hrvatskom saboru praksu vladajućih da bez konzultacija s njima, dapače bez službeno formirane radne skupine, rade novi Zakon o izbornim jedinicama. Vladajući su odgovorili da je opozicija unazad dvije godine izišla sa devet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, a da nijednom nisu pozvali HDZ na suradnju. Drugi problem je smjer i obuhvat izmjena zakona. Izborni model 'iz Plenkovićeve kuhinje' Rješenje o kojem se piše u medijima, dakle ostavljanje postojećih 10 izbornih jedinica sa po 14 zastupnika u svakoj od njih, ali uz pomicanje granica izbornih jedinica, ima za cilj osiguravanje HDZ-ove većine na sljedećim izborima, a kao model ne jamči trajnost, rečeno je na okruglom stolu u petak, 12. svibnja. Vladajući marginaliziraju Sabor, a takvim načinom donošenja novog izbornog zakona dodatno slabe povjerenje u institucije sustava, tvrde u opoziciji. "Ako dozvolimo da se dogode izbori po modelu koji je rađen u 'kuhinjskom kabinetu' Andreja Plenkovića, koji u svojim prethodnim fazama nije bio komuniciran ni sa opozicijom ni sa javnošću, ni sa strukom, dozvolit ćemo da Plenković zabije zadnji čavao u lijes bar onoga što je bio privid nekakvog demokratskog sustava“, kazala je predsjednica Kluba Zeleno-lijeve koalicije u Saboru Sandra Benčić. HDZ je odmah odgovorio će, kada Ministarstvo pravosuđa dostavi Vladi prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama. biti poštivana propisana procedura. U pitanju su javna rasprava o prijedlogu, rasprava u saborskim odborima i dva čitanja u Saboru, a, prema HDZ-u, sve će biti gotovo do 1. listopada, što je krajnji rok što ga je postavio Ustavni sud. Šta kažu u HDZ-u? Što se tiče prozivanja oporbe da ih se ne uključuje u ovu HDZ-ovu radnu grupu, HDZ-ov zastupnik Damir Habijan odgovorio im je da su licemjerni. "U zadnje dvije godine oporba je podnijela devet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva. Koja je radna skupina na tome radila? Tko je od HDZ-a u njoj sudjelovao? Koje su stručne osobe koje su u tome sudjelovale? Je li bilo neko javno savjetovanje? Ne, ništa od toga", odgovorio je Habijan na prozivanja oporbe. Prema medijskim napisima, koji se pozivaju na dobro upućene pojedince u HDZ-u, HDZ-ova stranačka radna grupa izišla je s prijedlogom da se ne mijenja dosadašnji sustav 10 izbornih jedinica sa po 14 zastupnika, nego da dođe do manjih promjena granica izbornih jedinica zbog demografskih promjena. Tako Zagreb više ne bi bio u četiri, nego u tri izborne jedinice, a u dvije slavonske izborne jedinice koje su doživjele najveći demografski gubitak, došlo bi do nešto većeg pomicanja granica kako bi se postiglo približno isti broj birača kao i u drugim izbornim jedinicama. Kritika struke Ustavni stručnjak Robert Podolnjak sa Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako je i Ustavni sud, tražeći izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, upozorio da u aktualnom Registru birača (dostupan je podatak za parlamentarne izbore 2020. godine) ima pola milijuna ljudi više nego što ima punoljetnih hrvatskih građana s prebivalištem u Hrvatskoj. Zato on ne zagovara kriterij prisutan u većini europskih zemalja koje imaju srodan izborni sustav – broj stanovnika. "Ja sam kao kriterij predložio broj birača koji su glasali. On u najvećoj mogućoj mjeri slijedi jednako biračko pravo", ocjenuje Podolnjak. Druga je njegova zamjerka da je u predloženom rasporedu izbornih jedinica "gerrymandering" – izborni inženjering u formiranju izbornih jedinica – još prisutniji nego u postojećem rasporedu, i da se manje nego sada poštuje poklapanje izbornih jedinica sa upravnim granicama unutar zemlje. "Dok se po postojećem rasporedu granice tri županije poklapaju s granicama izbornih jedinica, po novom prijedlogu to više nigdje neće biti slučaj. Iznova se predlaže i jedna izborna jedinica od Slavonije do nekoliko jadranskih otoka. Ustavni sud je upozorio da bi takva izborna jedinica koja obuhvaća i sjever Hrvatske i otoke bila iracionalna i arbitrarna", podsjetio je Podolnjak. 'Truli kompromis' Komentator portala telegram.hr Jasmin Klarić kaže za Radio slobodna Europa (RSE) kako je ovaj HDZ-ov prijedlog koji je plasiran u medije "truli kompromis“. Umjesto da se nađe rješenje koje bi vrijedilo sljedećih dvadeset godina, moguće je da će se za svake izbore zbog demografskih kretanja iznova morati mijenjati granice izbornih jedinica. Također, prema Klariću, da se zadovolji prvog čovjeka HDZ-a u Slavoniji Ivana Anušića koji odbija da se sa "njegovog“ terena bira manje zastupnika, slavonske izborne jedinice proširit će se dijelom gotovo do Slovenije i slično. "To je jedan višestruko truli kompromis – kompromis unutar HDZ-a i kompromis s odlukom Ustavnog suda o granicama izbornih jedinica, koji se vjerojatno neće dugo održati čak i ako HDZ ostane na vlasti nakon jednog, dva ili tri ciklusa parlamentarnih izbora", skeptičan je Klarić. Česte promjene granica izbornih jedinica uzrokovanih demografskim kretanjima mogle bi imati i vrlo neobične posljedice. "Moglo bi se dogoditi da građani nekog grada ili općine za svaki izborni ciklus budu u drugoj izbornoj jedinici, što bi stvarno bio krajnji apsurd", zaključuje Klarić. Sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj održat će se 2024. godine, a iste godine biti će i izbori za zastupnike u Europski parlament i, krajem godine, predsjednički izbori. Protekli parlamentarni izbori održani su u srpnju 2020. godine, usred epidemije korone, i na njima je relativni pobjednik bio HDZ koji je s partnerima formirao novu vladu. Na izbore je izišlo manje od pola upisanih birača, njih 46,9 posto.

Genijalni znanstvenik Nikola Tesla završio je srednješkolsko obrazovanje i maturirao je pred 150 godina u Karlovcu, na teritoriji tadašnje Austo-Ugarske Monarhije. Pred taj jubilej u Karlovcu, u današnjoj centralnoj Hrvatskoj, je otvoren edukativni inovacijski centar o njemu. Nalazi se odmah pored zgrade gimnazije u koju je išao i Nikola Tesla, čine ga tri etaže interaktivni, edukativni, informativni i vrlo zabavni Nikola Tesla Experience Centar. Otvoren je u ponedjeljak 8. svibnja navečer šarenim multimedijalnim dešavanjem. Već prvog radnog dana u utorak imao je 150 posjetitelja, a u srijedu 10. svibnja posjetilo ga je šest grupa posjetitelja. U petak 12. svibnja je u Centru Dan otvorenih vrata, kada će ulaz biti besplatan. Obilježiti da je Tesla bio karlovački đak Jedna od inicijatorica ovog projekta je karlovačka županica i nekadašnja učenica karlovačke gimnazije Martina Furdek-Hajdin. "Nikola Tesla tri godine je bio đak karlovačke 'realke', današnje gimnazije. Mi Karlovčani izuzetno smo ponosni na tu činjenicu, međutim do danas tu povijesnu činjenicu nismo adekvatno vrednovali", kaže ona za Radio Slobodna Europa (RSE). Ona i još nekoliko generacijski povezanih kolegica i kolega koji su tada radili u karlovačkoj gradskoj upravi pokrenuli su pred koju godinu ovaj projekt. "Htjeli smo nadići spomen-ploče, biste, nazive ulica ili trgova, neke skulpture. Željeli smo da Nikola Tesla u Karlovcu ima nešto više", kazala je županica. I ima! Ne ploču, ne bistu, nego nešto više Za "Nikola Tesla Experience Centra" njegova ravnateljica Martina Marušuć Britvec, navodi da se radi o suvremenom zdanju kojim se odaje počast znanstveniku: "Centar je otvoren svima – i malima i velikima, i onima koji o Tesli znaju mnogo, i onima koji bi o njemu željeli nešto naučiti", kaže ravnateljica Centra za RSE. "Svi posjetitelji imaju priliku u terminu i tempom kojeg sami odaberu proći cijeli postav i proučiti ga. Ujedno, na info-pultu na početku razgledanja dobit će prijenosni tablet na kojem mogu još dodatno proučavati i gledati postav i izloške", opisuje Martina Marušuć Britvec. Iako je Tesla bio sve, samo ne uspješan poslovni čovjek, Centar daje prostor i inovatorima i poduzetnicima. "Mladi inovatori, ali i poduzetnici u Centru imaju mjesto gdje će moći dobiti inspiraciju Teslom, a ujedno kod naših savjetnica dobiti podršku za razvoj svojih ideja, moći će koristiti naše prostore i našu dvoranu opremljenu suvremenom tehnologijom sa 80 mjesta i u njima organizirati događaje", nabraja ravnateljica Centra. Građanin svijeta i svemira Osim sadržaja koji govore o Teslinim izumima, njegovom životu i razdoblju u kojem je živio i školovao se u Karlovcu od 1871. do 1873. godine, ali i drugim mjestima po svijetu gdje je živio, postav Inovacijskog centra posebno naglašava njegov humanizam. "Danas nam te vrednote nedostaju i pokušavamo naglasiti upravo taj sustav vrijednosti gdje raditi za dobrobit čovječanstva nije sramota, nego vrlina i kvaliteta. A upravo to je Nikola Tesla i radio, bez kalkulacija. On je radio za cijeli svijet i bio je građanin cijelog svijeta, a, kako on sam kaže, i svemira", navodi županica Furdek-Hajdin. I grad Karlovac uključio se u projekt. Gradonačelnik Damir Mandić kaže za RSE kako su prilikom obnove gimnazije 2005 - 2006. godine u spremištima pronađena stara školska učila, koja su kasnije renovirana i izložena u školi. "Ta učila su jedan vidljivi materijalni dokaz njegovog boravka i školovanja u ovoj školi. Jer, sjetimo se da je Tesla često znao spominjati svog gimnazijskog učitelja fizike Martina Sekulića koji ga je oduševio za istraživanja. I sa otkrivanjem tih učila počela se rađati i potreba i inicijativa da se obilježi Teslin boravak u Karlovcu", kaže Mandić. U Karlovcu Teslina ulica, ploča, sada centar, a dalje... Mandić kaže kako u Karlovcu, "ne baš u centru grada", ima Ulica Nikole Tesle, a na zgradi gimnazije postavljena mu je i spomen-ploča. On je bio direktor karlovačke gimnazije od 2006. do 2007, i potkraj njegovog mandata 2015 ili 2016. godine pojavila se ideja da se ta škola nazove Teslinim imenom. "Ali tada smo mi već imali neki okviran plan izgradnje ovog interpretacijskog centra, i ja sam kao ravnatelj tada komunicirao da idemo napraviti taj centar, pa onda možemo preimenovati i gimnaziju. Jer, nekako mi je to preimenovanje na razini simbolike i tim sam vrijednim ljudima tada rekao da na tragu Teslinih inovacija to i nije neka inovativna ideja", prisjeća se gradonačelnik Mandić. Ko ruši Teslin dignitet? Čiji je Tesla, pitanje je koje se svako malo postavlja. Karlovačka županica Martina Furdek- Hajdin podsjeća da je Tesla rođen u Smiljanu, sada dijelu Gospića, da se školovao u Karlovcu, a da ga je životni put vodio diljem Europe zaključno do Sjedinjenih Država. "On je svojim životnim iskustvom, biografijom i autobiografijom želio poslati poruku da svijet nema granica i da se ne smijemo njima omeđiti. Mislim da svako svojatanje 'čiji je Tesla' ruši njegov dignitet i dignitet ostavštine koju nam je ostavio, jer on je stvorio 20. stoljeće. Mi nekada kažemo da je tu u Karlovcu Nikola postao Tesla i svi moramo biti ponosni na činjenicu da je rođen u domovini Hrvatskoj", kaže županica. Tesla i nedavna politika I Nikola Tesla bio je žrtva raspada Jugoslavije. Još uvijek nepoznati počinitelji dignuli su 1991. godine u zrak njegov spomenik autora Frane Kršinića u centru Gospića, par kilometara od Smiljana, sela u kojem je rođen 1856. godine. Spomenik je 2021. godine ponovno postavljen, ali ne na istoj lokaciji. U Smiljanu se nalazi i Teslin Memorijalni centar. Teslinoj ulici u središtu Zagreba nikada nije mijenjano ime, a 2006. je u Zagrebu u prisustvu kompletnog državnog vrha otkriven Teslin spomenik, rad Ivana Meštrovića, također u najstrožem centru, stotinjak metara južno od pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjeg. Njegov rođendan 10. srpnja proglašen je na inicijativu Udruge "Nikola Tesla - Genij za budućnost" 2014. godine Nacionalnim danom Nikole Tesle - Danom znanosti, tehnologije i inovacija, a zagrebački Tehnički muzej od 2015. godine nosi ime Tehnički muzej Nikola Tesla. Kada je sa 1. siječnjem 2023. godine u Hrvatskoj umjesto kune uvedena zajednička europska valuta euro, na poleđini "hrvatskih" kovanica od 10, 20 i 50 centa nalazi se lik Nikole Tesle. I beogradski aerodrom nazvan je imenom Nikole Tesle, u Beogradu već dugo postoji i Muzej Nikole Tesle.

Iako je Hrvatska po broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka među najgorima u Europskoj uniji, većina hrvatskih sudaca ocijenila je da nije dovoljno plaćena i krenula u "bijeli štrajk" ili "mjere upozorenja", kako ih oni nazivaju. Već drugi dan ne održavaju se rasprave na prvostupanjskim građanskim, trgovačkim, prekršajnim i krivičnim sudovima – nema rastava, rješenja o nasljeđivanju, registriranja tvrtki. I tako sljedećih 14 dana, ili dok Vlada ne pristane na povišenje plaća prvostupanjskim sucima za 600 eura, a da se osnovica plaće svim ostalim sucima digne za 20 posto. Tako bi recimo plaća suca početnika na najnižem sudu iznosila nešto preko 2.100 eura. Udruga sudaca zadovoljna odazivom U Udruzi hrvatskih sudaca koja organizira ovaj "bijeli štrajk" zadovoljni su odazivom. Glasnogovornik Udruge, sudac Marijan Bitanga. "Ocjenjujemo da je na državnoj razini više od 70 posto sudačkog kadra uključeno u 'mjere upozorenja'", kazao je Bitanga za Radio Slobodna Europa (RSE). Iz Ministarstva pravosuđa su na upit RSE o odazivu sudaca na "bijeli štrajk" kazali kako takve podatke – nemaju. I dok obje strane kažu da su spremne na nastavak pregovora, iz Udruge sudaca su upit resornog ministra predsjednicima sudova da izvijeste koliko sudaca štrajka kvalificirali kao – pritisak izvršne vlasti na pravosuđe. Puhovski: Većina ljudi misli da su suci stalno u štrajku Građani koje smo na ulicama Zagreba pokušali anketirati izrazito su bili neskloni komentirati štrajk sudaca. Politički analitičar Žarko Puhovski za RSE daje jedno zanimljivo tumačenje zašto je tome tako. "Za većinu ljudi se sa ovim 'tihim štrajkom' zapravo ne mijenja puno, jer oni smatraju da taj štrajk sudaca stalno traje", kaže Puhovski. On je uvjeren da suci u svojim zahtjevima imaju mnogo manju potporu javnosti nego liječnici ili prosvjetari, ali će na kraju dobiti daleko više novca nego bilo tko drugi. "Jer s jedne strane imaju ozbiljnu polugu moći, a to je odluka o sudbini građana, a sa druge strane će vlasti biti pod pritiskom prigovora oporbe da opet malim plaćama žele podjarmiti sutkinje i suce, pa će taj pokušaj sudačkog štrajka veoma brzo uspješno završiti", ocjenjuje Puhovski. Za dizanje plaća u pravosuđu, ali – kome Programski direktor nevladine udruge Kuća ljudskih prava iz Zagreba Ivan Novosel za RSE kaže kako podržava zahtjev sudaca da im se plaće usklade sa rastom inflacije, ali da bi to trebalo vrijediti za sve zaposlene u državnom i javnom sektoru. On podržava dizanje plaća u pravosuđu, ali – kome. "Prije svega bi trebalo značajno unaprijediti uvjete rada i podići plaće najnižim službenicima u pravosudnom sustavu – zapisničarima, onima koji otpravljaju presude i drugima, jer vidjeli smo i u medijima i znamo iz drugih izvora da dosta presuda kasni sa otpravkom, zbog toga što nema tko raditi u tom sustavu", sugerira Novosel. On kaže kako suci, kao i svi drugi zaposleni imaju pravo na štrajk, ali da se pitanje pravosuđa ne smije svesti samo na pitanje materijalnih uvjeta i plaća. "Trebamo govoriti i o tome kako građani percipiraju neovisnost pravosuđa, a iz naše ljudskopravaške perspektive još je bitnije govoriti o kvaliteti pravosuđa i njegovoj brzini i dostupnosti – od toga da imamo i dalje jako puno upitnih presuda koje nisu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, pa pitanje ostvarivanja prava žrtava u raznim postupcima i tako dalje", zaključuje Novosel. Stanje u pravosuđu, podaci EU Prema izvještaju Europske komisije i dokumentu "Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2022." broj neriješenih sudskih predmeta i trajanje postupaka u Hrvatskoj i dalje su među najvišima u EU-u. Iako se u usporednom razdoblju 2020-2021. na drugostupanjskim sudovima (županijski sudovi, visoki trgovački, upravni, kazneni, prekršajni sudovi) nastavio smanjivati broj neriješenih predmeta, a trajanje postupaka skraćivati, na nižim prvostupanjskim sudovima (općinskim) broj neriješenih predmeta uglavnom je rastao ili ostao isti. Broj neriješenih građanskih parnica povećao se za 22 posto. Stanje u pravosuđu iz vizure sudaca Udruga hrvatskih sudaca je 9. svibnja u priopćenju među ostalim kazala kako suci u Republici Hrvatskoj rade na najviše predmeta "po glavi", u usporedbi sa svim članicama EU, a da neprekidno pada broj zaposlenih na službeničkim radnim mjestima u pravosuđu. "Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana”, stoji u njihovom priopćenju. Sljedeći sastanak pregovarača Ministarstva i Udruge hrvatskih sudaca najavljen je za srijedu 10. svibnja.

Na izborima u Hrvatskoj 7. svibnja izabrano je 338 manjinskih vijeća u županijama, gradovima i općinama te 106 predstavnika manjina. U 19 od 20 županija, u gradu Zagrebu i u još 65 gradova i 116 općina pravo glasa imalo je oko 235.000 ljudi. Prema prvim procjenama, svoje pravo iskoristilo je oko deset posto birača, pripadnika manjina. Iako vijeća i predstavnici imaju samo savjetodavnu ulogu, važni su kao još jedan mehanizam političkog utjecaja manjina u nekoj sredini. Odaziv srpske manjine najbolji u Lici Kada je riječ o srpskoj manjini, najbolja izlaznost bila je u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je glasalo 20 posto upisanih birača. U Vukovarsko-srijemskoj županiji glasalo je 16,40 posto upisanih birača, a u Šibensko-kninskoj županiji 13,10 posto upisanih birača, pripadnika srpske manjine. U Ličko-senjskoj županiji su i dvije općine sa najboljim odazivom glasača pripadnika srpske manjine – Vrhovine sa 54,50 posto izišlih birača i Udbina sa 49,61 posto. Za razliku, izlaznost u Zagrebu bila je svega 1,24 posto, u Istri 1,98 posto, u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nešto iznad dva posto. Uzroci slabijeg izlaska Saborski zastupnik srpske manjine Boris Milošević ocjenjuje za Radio Slobodna Europa (RSE) da su među razlozima slabijeg izlaska na ove izbore loša medijska pokrivenost i informiranost, ograničena uloga vijeća koja nemaju prevelike ovlasti te jako mali broj biračkih mjesta. "Ali, generalno, izlaznost od plus-minus deset posto je očekivana izlaznost za te izbore. Ja bih to usporedio sa izborima za mjesne odbore, gdje glasaju svi stanovnici i gdje je broj biračkih mjesta puno veći, pa izlaznost bude deset do najviše 15 posto", kaže Milošević. Slab odaziv Roma u Orehovici Matjaž Oršuš bio je do ovih izbora predsjednik Vijeća romske manjine Međimurske županije, a kako je izabrano svih 25 kandidata sa liste Saveza Roma u Hrvatskoj "Kali Sara", na kojoj je i on, Oršuš očekuje da će biti predsjednik Vijeća i u novom mandatu. Kaže da je zadovoljan odazivom koji je na razini županije iznosio više od 28 posto. "Mislili smo da će biti čak i više ljudi, ali neki nisu izašli jer su imali pričesti i firme. Ljudi su dali povjerenje nama jer su vidjeli da smo u prošlom mandatu napravili puno toga za romsku zajednicu u Međimurju", kaže Oršuš za RSE. Navodi i kako je zadovoljan i ukupnim odazivom Roma na izbore, gdje je primjerice u Murskom Središću odaziv bio više od 50 posto, dok slab odaziv u općini Orehovica od manje od pet posto tumači utjecajima "iz većinskog naroda". Asipi: Vijećima dati više sredstava Novinar Emirat Asipi izabran je u Vijeće albanske manjine Grada Zagreba kao prvi na jednoj od kandidacijskih lista. Iako je zadovoljan odazivom, kaže kako birači popisi nisu bili pročišćeni, jer dio građana albanske narodnosti nije više u Hrvatskoj. "Ove četiri godine moramo raditi na pročišćavanju biračkog popisa i na osvješćivanju toga da vijeća zaista jesu politička tijela Albanaca u gradovima i općinama i da je to reprezentativni dio koji bi trebao dobiti na značaju. To se može napraviti jedino tako da imaju više sredstava i više mogućnosti za rad sa pripadnicima svoje manjine", kaže Asipi za RSE. Jankovics: Svaki peti Mađar je glasao Mađarska manjina poslovično disciplinirano izlazi na manjinske izbore, pa su na ovim izborima po izlaznosti drugi nakon Roma. "S obzirom na okolnosti - nedostatak nacionalne kampanje i mali broj biračkih mjesta, mi smo sa izlaznošću od 20,7 posto na nacionalnoj razini zadovoljni", kaže za RSE Saborski zastupnik mađarske manjine i predsjednik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, Robert Jankovics. "To je svaki peti Mađar otišao glasati i mislim da je to - pogotovo u odnosu na druge - dobar rezultat. Mislim da je mađarska zajednica dobro razumjela da je jako važno da izabrana vijeća i predstavnici imaju jedan relativno dobar legitimitet i mislim da je sljedeće četiri godine neupitan legitimitet vijeća i predstavnika mađarske manjine koji su izabrani u nedjelju", ocijenio je Jankovics. Vrlo dobru izlaznost imala je i bošnjačka manjina. Gdje će se izbori ponoviti? Izbori će se ponoviti za 14 dana samo u općini Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji i to za općinsko Vijeće srpske manjine. Konstituirajuće sjednice izabranih vijeća trebale bi se održati do 1. srpnja, odnosno 45 dana od objave konačnih rezultata izbora. Sazivaju ih nadležni lokalni dužnosnici: župani, gradonačelnici i načelnici. U ponedjeljak objavljeni izborni rezultati su privremeni i službeni, konačni će postati kad isteknu rokovi za zaštitu izbornog prava, odnosno rokovi za prigovore i rješenja po njima. Podatka o odazivu na izbore na razini države još nema, ali po prvim procjenama odaziv na razini gradova bio je 9,25 posto, na razini županija 10,27, a na razini općina 18,7 posto. Krapinsko-zagorska županija jedina je u kojoj izbori nisu održani, zbog izostanka pravovaljanih kandidatura. O ulozi manjinskih vijeća i predstavnika Manjinska vijeća birana se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1,5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 pripadnika neke manjine, i u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu ili općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici birali su svog predstavnika. Manjinska vijeća i pripadnici biraju se radi unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu. U općinska manjinska vijeća bira se do deset članova, u gradska 15, a u županijska 25. Manjinska vijeća u nedjelju je biralo 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.

Sljedećeg tjedna Europski parlament glasa o izmjenama europskih direktiva koje će zabraniti ugrađene kvarove u elektronskim uređajima. To će uštediti novac građanima, smanjiti otpad i otvoriti nova radna mjesta, vjeruje glavna pregovaračica, europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan. Ona je najavila da bi nakon desetgodišnjeg angažmana na zabrani ugrađenih kvarova u elektroničke i druge uređaje njen trud mogao konačno uroditi plodom. Naime, sljedećeg tjedna Europski parlament glasa o izmjenama i dopunama Direktive o pravima potrošača i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, koje se bave tom tematikom. Potom kreću pregovori sa Vijećem Europske unije, za koje očekuje da bi do rujna trebali biti zaključen, i direktive kreću u implementaciju na tržištima zemalja Europske unije. Prekid s praksom 'kupi, koristi, baci' "Novom regulativom prekinut ćemo sa praksom 'kupi, koristi, baci', građani će uštedjeti koji euro, a istovremeno sačuvati okoliš", najavila je eurozastupnica na konferenciji za novinare u Zagrebu. Kazala je kako će građani na taj način dobijati uređaje "koji će dulje trajati, koji se neće kvariti odmah nakon što istekne jamstvo ili vrlo brzo nakon toga, što je danas praksa, koje će se moći popraviti i prilikom kupnje dobiti sve informacije što kupuju, kako bi donijeli što odgovorniji izbor". Izmjenom Direktiva zabranit će se ugrađivanje komponenti koje ograničavaju trajanje uređaja. Zabranit će se prodaja uređaja za koje je dokazano da imaju ugrađeni kvar, a koji nije uklonjen u razumnom roku – to je do sada bio jedino Nintendo Switch joystick. Također i prodaja uređaja koji traže zamjenu potrošnih dijelova ranije nego je nužno – primjerice kada printer javlja da se potrošio toner i da treba kupiti novi, a toner je napola pun, i uređaja koji su napravljeni tako da slabije funkcioniraju ako zamjenski dijelovi ili punjenja nisu od originalnog proizvođača. Razdoblje prilagodbe Nakon usvajanja Direktiva slijedi razdoblje prilagodbe za proizvođače, ali i za države članice da prilagode svoja zakonodavstva. Biljana Borzan nije željela špekulirati hoće li ono trajati godinu, godinu i po ili dvije godine. "Molim građane za još malo strpljenja. Radi se o nečemu što su trpjeli godinama i žalili mi se u velikom broju. Ovo su sada slatke muke za izdržati ovaj zadnji period", poručuje eurozastupnica. Nema više nelojalnosti sa Istoka Nova pravila neće vrijediti samo za proizvođače iz Europske unije, već za sve proizvođače iz Azije ili drugdje koji žele plasirati robu na tržištima EU, pojasnila je Borzan na pitanje Radija Slobodna Europa (RSE). "Time zapravo izbijamo mogućnost stvaranja nelojalne konkurencije. Europski proizvođači znaju vrlo često biti u lošijem položaju jer moraju poštivati stroga pravila, a onda se pojave jeftini proizvodi, često sa Istoka, koji ih 'potuku' u konkurenciji. To sada više neće biti moguće", najavljuje Biljana Borzan, koja je na ovoj temi bila izvjestiteljica i pregovaračica Europskog parlamenta. Novim propisima predviđa se da proizvođači i trgovci uz postojeće obavezno dvogodišnje jamstvo ponude potrošačima dodatne dvije godine garancije, a kupci pri kupnji novih uređaja moraju imati informaciju postoje li rezervni dijelovi u slučaju kvara i ima li ograničenja vezanih uz popravke, poput nepostojanja servisera. Ona vjeruje da bi se izmjenom paradigme iz 'kupi, koristi, baci' u popravljanje i prenamjenu moglo stvoriti iznimno mnogo novih radnih mjesta. Serviseri traže da se i o njima vodi računa Pročelnik Sekcije RTV elektroničara – preciznih mehaničara u Obrtničkoj komori grada Zagreba Zoran Stašević u toku je sa pripremom novih direktiva. Što se mehaničke strane, odnosno materijala tiče, on za RSE kaže kako je uobičajeno da neki metalni dio ne bude više debeo 10 milimetara nego 7, pa će se prije pohabati, a da neki dio nije više od bakra nego od željeza, pa će prije istrunuti. Međutim, Stašević tvrdi da je u takvim situacijama praktički nemoguće dokazati da se radi o programiranom kvaru. "Sa druge strane, softverski možete napraviti programirane kvarove, ali to je jako, jako teško dokazati. Činjenica je da da se uređaji kvare brže i češće i da je to vrlo vjerojatno posljedica masovnije proizvodnje i želje da se ti uređaji čim prije zamijene za nove", kaže Stašević. On pozdravlja što će direktive natjerati proizvođače da rade kvalitetnije i da daju garancije na dulje vrijeme, npr. na pet godina, ali pita – a što sa serviserima? "Serviserima treba omogućiti lakši i jeftiniji pristup do dijelova, jer se i na njih sada plaća PDV od 25 posto. Zatim, hoće li uređaji koji će imati petogodišnju garanciju - kada nakon tog vremena dođu na servis - hoće li oni biti tehnički izvedeni tako da su popravci mogući, kako bismo i mi serviseri opstali", pita se Stašević. Prema jednom ranijem istraživanju koje je naručila Biljana Borzan, 94,1 posto hrvatskih građana smatra kako bi uređaji trebali trajati duže. Njih 93,8 posto građana smatra kako kućanski aparati danas traju kraće nego prije 20 godina, a njih 61,1 posto građana smatra kako se uređaji proizvode s ugrađenim kvarom kako bi trajali kraće. Kod tog pitanja u anketi njih 29% kazalo je kako ne zna je li to istina ili nije, a njih 9,9 posto smatra da to nije točno.

U nedjelju 7. svibnja održavaju se u Hrvatskoj izbori za manjinska vijeća i manjinske predstavnike u općinama, gradovima i županijama. Iako je njihova funkcija u prvom redu savjetodavna, oni su važni kao mehanizam koji omogućuje da se glas manjina čuje kada se radi o rješavanju problema lokalne zajednice ili specifičnih problema konkretne manjine u toj zajednici. Šesti po redu manjinski izbori održat će se u svih 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu, u 84 grada i 177 općina. Ovisno o zastupljenosti u pojedinom gradu, općini i županiji manjinska vijeća birat će pripadnici 14 manjina, a predstavnike njih 19. Najviše vijeća i predstavnika bira najbrojnija manjina – Srbi, a uz njih na birališta izlaze pripadnici još 19 manjina. Manjinski izbori – medijski zanemareni Osim što su manjinski izbori najslabije medijski popraćeni, i u javnom prostoru tretira ih se kao potpuno nebitne, dodatni je problem i što neke jedinice lokalne samouprave kao nebitnu smatraju i samu savjetodavnu ulogu manjinskih vijeća, kažu u krovnoj organizaciji srpske manjine, Srpskom narodnom vijeću (SNV). "Neke jedinice lokalne i regionalne uprave to ozbiljno shvaćaju i uvažavaju manjinska vijeća u toj njihovoj ulozi", ističe voditeljica Odjela koordinacije rada manjinskih vijeća i predstavnika u SNV-u, Jelena Nestorović. "Pozivaju ih na sjednice i sa njima diskutiraju stvari koje se tiču lokalnih zajednica, dok ih se dio ponaša upravo suprotno, tretira taj institut kao nešto nebitno i ne omogućuje vijećima infrastrukturu za rad", kaže ona. Nestorović ne primjećuje da se posljednjih godina situacija na terenu poboljšala oko uvažavanja manjinskih vijeća. "Čak mislim, kako vrijeme prolazi, da ta situacija nekako stagnira i ide u nekom lošijem smjeru, a ne boljem. Mi za to nemamo neko naročito rješenje, osim svog vlastitog pojačanog angažmana tokom kampanje", zaključuje Jelena Nestorović. Zastupljenost srpske manjine Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj žive 123.892 pripadnika srpske nacionalne manjine. Najviše Srba živi na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Primorsko-goranske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Čitajte: Osude napada desničarskog lista na medije srpske manjine Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 19 vijeća i jedan predstavnik srpske nacionalne manjine u županijama (uključujući grad Zagreb), 59 vijeća i šest predstavnika u gradovima te 76 vijeća u općinama. Iako se broj pripadnika srpske manjine između Popisa stanovništva 2011. i Popisa stanovništva 2021. godine smanjio za trećinu, a način zastupljenosti uvjetovan je brojnošću neke manjine, ove godine SNV je kandidirao svoje liste za 156 manjinskih vijeća na raznim razinama i za 7 predstavnika. Glavni problem ovih izbora neupućenost građana Broj pripadnika manjina u Hrvatskoj, osim kod romske manjine, prilično se smanjio između Popisa stanovništva 2011. godine i Popisa iz 2021. godine. Iako su i Bošnjaci jedna od manjina čiji se broj smanjio, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Armin Hodžić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako broj vijeća i predstavnika ostaje više-manje isti. On kao pozitivno ističe da je u Zagrebu unazad dva - tri mjeseca porastao broj Bošnjaka u Popisu birača, što on tumači time da pred ove izbore mnogi provjeravaju svoje podatke pa se – kako je kazao - "preizjašnjavaju". Naime, mnogo se Bošnjaka još vodi pod ranijom etničkom odrednicom "Musliman", a promjena može biti obavljena samo na osobni zahtjev. Prema njegovim riječima, slaba izlaznost rezultat je slabe obaviještenosti o značenju tih izbora. "Mi i dalje imamo situaciju da ljudi nisu upućeni kakvi su to izbori, zašto su oni važni i tome slično", navodi Hodžić. On smatra da je upravo to nešto oko čega bi u budućnosti trebalo više voditi računa. "A posebno saborski zastupnici manjina koji imaju mogućnost da tu temu stave na agendu, da se u budućnosti malo više u javnosti govori o ovim izborima, kako i gdje glasaju i o njihovim mogućnostima", ističe Hodžić. Zastupljenost bošnjačke manjine Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 24.131 pripadnik bošnjačke nacionalne manjine. Najviše Bošnjaka živi na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Istarske i Primorsko-goranske županije. Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 39 vijeća i četiri predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u županijama, uključujući Grad Zagreb te pet predstavnika u gradovima. Lokalne vlasti ignoriraju manjinska vijeća Saborski zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi kaže za RSE kako se angažirao na tome da Romi na ovim izborima kandidiraju manje lista, ali sa kvalitetnijim kandidatima. I vijeća romske manjine susreću se s problemom kojeg imaju vijeća srpske manjine - tamo gdje se izabere kvalitetne i motivirane ljude, lokalne vlasti ih ignoriraju. "Kako bi bilo krasno da članovi vijeća romske manjine budu prisutni na sastancima tijela lokalne vlasti i da se mogu uključiti u diskusiju – to bi bilo jako dobro! A sa druge strane, u Međimurskoj županiji postoji jedino vijeće romske manjine, ali ono ne može funkcionirati, jer županija ne izdvaja sredstva za njen rad", požalio se Kajtazi. Umjesto nekog zaključka, Kajtazi se pita: "Koja je uopće svrha tih vijeća ako nemaju osnovne uvjete za rad, nemaju financijska sredstva, nemaju prostor i tako dalje". Zastupljenost romske manjine Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te grada Zagreba. Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je devet vijeća i da predstavnika romske nacionalne manjine u županijama (uključujući grad Zagreb), 12 vijeća i jedan predstavnik u gradovima te 13 vijeća u općinama. Nedovoljan angažman dijela pripadnika albanske manjine I broj pripadnika albanske manjine smanjio se u razdoblju između Popisa 2011. i Popisa 2021. godine, pa će se na ovim manjinskim izborima birati nešto manje tijela nego na prethodnim. Drugi je problem nedovoljan angažman u nekim dijelovima Hrvatske, kaže za RSE predsjednik Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, Esad Čolaku (Collaku). "Nažalost, u nekim sredinama Albanci uopće nisu aktivni da se kandiduju za članove vijeća i predstavnike naše nacionalne manjine, pa ćemo se Unija Albanaca i ja kao predsjednik dodatno angažirati da potaknemo te ljude da se angažiraju više nego do sada", najavio je Čolaku. Zastupljenost albanske manjine Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 13.817 pripadnika albanske nacionalne manjine. Najviše Albanaca živi na području grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 27 vijeća i osam predstavnika albanske nacionalne manjine u županijama, uključujući grad Zagreb, te deset predstavnika u gradovima. Što kaže Ustavni zakon o pravima manjina Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da vijeća nacionalnih manjina na razini općina i gradova mogu izabrati pripadnici pojedine nacionalne manjine, ako u ukupnom stanovništvu jedinice lokalne samouprave za koje se vijeće bira sudjeluju s najmanje 1,5 posto ili su u toj jedinici zastupljeni s više od 200 pripadnika. Vijeća nacionalnih manjina za područje županija i grada Zagreba mogu birati pripadnici pojedinih nacionalnih manjina koji su u njima zastupljeni s više od 500 pripadnika. Ako ne ostvaruju uvjete za izbor vijeća, a na području općine, grada ili županije i grada Zagreba broje najmanje 100 pripadnika, pripadnici pojedine nacionalne manjine mogu izabrati predstavnika nacionalne manjine. Što kažu brojke iz Popisa stanovništva Prema Popisu iz 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a u odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto. Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto, Albanaca 0,36 posto i Crnogoraca 0,08 posto. Prema Popisu iz 2011, bilo je 4.284.889 stanovnika Hrvatske. Hrvata je bilo 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Roma 0,40 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto i Crnogoraca 0,11 posto.

Od ukupnog broja aktivnih postupaka protiv medija i novinara za naknadu štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva sa kojim su izašli iz HND-a, 910 je parničnih postupaka i 30 kaznenih postupaka.