"Mjesec dana obilazili smo teren i javnosti i građanima, našim pacijentima objašnjavali da je zdravstveni sustav u kolapsu", kazala je u ime pet liječničkih udruga predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić. "Vladajući su odgovorili samo prozivanjima da iza nas stoje oporbene stranke i pokušajima da građane nahuškaju na nas", navela je ona u petak (17. ožujka), uoči za subotu najavljenog prosvjeda pred zgradom hrvatske Vlade u Zagrebu.  Ovo nije prosvjed protiv nikoga, već je to prosvjed za spas hrvatskog zdravstva, poručuju liječnici. Renata Čulinović Čaić podsjetila je na što sve liječnici upozoravaju: "Govorili smo da je Hrvatska nedovoljno pokrivena liječničkim timovima, govorili smo o mladim liječnicima koji masovno odlaze u inozemstvo, govorili smo o prekovremenim satima kojima se narušava kvaliteta naše usluge, ali i naše zdravlje, o sve starijoj i sve bolesnijoj populaciji koja zahtijeva sve više intervencija", pobrojala je čelnica liječničkog sindikata. Nedostatak liječnika i sestara, duge liste čekanja... Osim toga, oni tvrde kako svaki treći liječnik napušta zemlju, mnogi odmah nakon završetka fakulteta. U više od 50 općina na kopnu i na otocima, što je više od 10 posto ukupnog broja općina kojih u Hrvatskoj ima 428, nema liječnika primarne zdravstvene zaštite. U sve više hrvatskih bolnica nedostaje i liječnika specijalista i liječnika obiteljske medicine. U zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje 2.000 liječnika i 4.000 medicinskih sestara. Pacijenti na pojedine pretrage čekaju i po 600 dana. Problemi su to zbog kojih liječnici idu u prosvjed. Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika Hrvatske je na najavi prosvjeda u petak u Zagrebu upozorio da je svaki treći liječnik u Hrvatskoj stariji od 50 godina, da je interes za studij sve je manji, a da mladi liječnici koji diplomiraju odlaze trbuhom za hruhom. "Samo s moje godine više od 40 kolega je otišlo van Hrvatske. Zasnovali su svoje obitelji u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj pa sve do Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država. Na žalost, sustav nas tjera na to", iznio je Smilović iskustvo svoje generacije. Kakav je odgovor stigao iz Plenkovićevog kabineta? Jedan od argumenata resornog ministra Vilija Beroša iznošen javno proteklih dana je i da ima preko 2.000 liječnika u Hrvatskoj sa plaćom višom nego što je plaća premijera Andreja Plenkovića. U Hrvatskoj ima 15.000, a ne 2.000 liječnika, a ovo je čisti spin, odgovaraju iz liječničkih udruga. "Koliku bi plaću dao ministar liječniku koji reanimira njegovo dijete koje je teško stradalo u prometnoj nesreći?!? Inače, nema nikakve osnove sada na ovaj način razgovarati o plaćama jer to je klasični spin. Beroš nastoji odvući pozornost javnosti sa pacijenata i svih onih stvarnih problema u zdravstvu", poručila je ministru Renata Čulinović Čaić. Inače, mjesečna plaća hrvatskog premijera je 3.195,96 eura netto. Beroš proziva organizatore prosvjeda Resorni ministar Vili Beroš je u petak 17. ožujka poručio organizatorima prosvjeda da nisu sve stvari u zdravstvenom sustavu dobre, ali da se radi na njegovom poboljšanju, i zapitao se za stvarne motive organizatora prosvjeda. "Da li je netko protiv toga? Da li je netko protiv uvođenja reda u javnozdravstveni sustav? Da li je netko protiv uvođenja inspekcija koje detektiraju da liječnici rade istovremeno u javnozdravstvenim ustanovama i privatno", retorički se zapitao Beroš. Što kaže anketa o stanju u zdravstvu Inače, prema početkom ožujka predstavljenim rezultatima opsežne ankete koju je među liječnicima svih profila provela Hrvatska liječnička komora, veliki problem u zdravstvu je nedostatak liječnika. Točnije, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Najviše liječnika nedostaje u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Nedostaje i ginekologa, njih 110. Alarmantna je situacija i s primarnim pedijatrima kojih u primarnoj zaštiti nedostaje 90. Također, anketirani liječnici upozorili su i na prepoterećenost administrativnim poslom ("papirologijom"), kao i na kronični nedostatak vremena za kvalitetno obavljene preglede.

Udruga Dugine obitelji, koja se bavi zaštitom i promocijom prava LGBTIQ+ osoba, provela je prvo istraživanje o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj i manjinskom stresu kojeg proživljavaju. Rezultati među ostalim pokazuju da je to ranjiva skupina koja živi u grču da će doživjeti nasilje ili diskriminaciju. Odgovornost za takvo stanje leži na marginalnim ultrakonzervativnim grupama koje politički zloupotrebljavaju problematiku LGBTIQ+ zajednice, ocjenjuju autori istraživanja. O rezultatima za Radio slobodna Europa (RSE) govori psihologinja i voditeljica projekta u Duginim obiteljima Matea Popov. Depresije, anksioznost, razmišljanje o suicidu „Odgovor na pitanje – jesmo li dobro, je – ne nismo baš tako dobro. Rezultati su pokazali da LGBTIQ+ populacija manifestira različite depresivne i anksiozne simptome, visoku stopu konzumiranja sredstava ovisnosti, a ono što je bilo posebno šokantno je količina ljudi koja je planirala, razmišljala ili pokušavala počiniti sucid“, kaže Matea Popov. Naime, 75 posto anketiranih razmišljalo je o suicidu, dok ga je pokušalo počiniti čak 15 posto ispitanika. „To je izrazito visok postotak“, naglašava istraživačica. Mjerilo se i zadovoljstvo životom, i pokazalo se da je ono kod LGBTIQ+ populacije manje nego u heteroseksualnoj populaciji. Mjerilo se i manjinski stres, koncept koju obuhvaća doživljenu diskriminaciju i verbalno i fizičko nasilje. „Tu smo također dobili izrazito visoke brojeve. Na primjer, svaka četvrta osoba doživjela je fizičko nasilje, dok je verbalno nasilje doživjelo preko 70 posto ispitanika. No, ono što se pokazalo da je najviše povezano sa mentalnim zdravljem - čak i više nego doživljena diskriminacija i nasilje - konstantno očekivanje da bi se tako nešto moglo dogoditi“, ističe Matea Popov. Život pod konstantnim stresom Istraživanje je pokazalo da preko 70 posto ispitanika očekuje da će biti diskriminirano na radnom mjestu, 65 posto da će biti diskriminirano u bolnici, 50 posto da će biti diskriminirano u obitelji. „Dakle to konstantno očekivanje kada će nešto krenuti po krivu ili kada ćemo doživjeti neko negativno iskustvo ili iskustvo nasilja je ono što čini taj konstantni stres i pritisak, odnosno ono što zasigurno dugoročno narušava mentalno zdravlje“, zaključuje naša sugovornica. Odgovorne marginalne skupine, ali i oni koji ih podržavaju Tko je odgovoran za ovakvo stanje? Po ocjeni Matee Popov, uzrok je klima u društvu stvorena političkom zloupotrebom problematike LGBTIQ+ populacije od strane marginalnih ekstremno konzervativnih grupa poput „U ime obitelji“, od referenduma o ustavnoj definiciji braka nadalje. „Oni pokušavaju kapitalizirati na ugnjetavanju tuđih prava! To definitivno jesu marginalne struje, ali su na momente podržane i od strane različitih religijskih organizacija, prvenstveno rimokatoličke crkve. A onda su i medijski jako dobro popraćeni zbog prašine koju povremeno dignu“, pojašnjava Matea Popov. Ona kaže kako je dosta teško komparirati rezultate ovog istraživanja sa istraživanjima izvan Hrvatske, jer to nisu standardizirane ljestvice i standardizirana pitanja koja bi se postavljala svugdje, međutim da strana istraživanja govore kako LGBTIQ+ osobe imaju dva do deset puta veću vjerojatnost zastupljenosti baš u kategorijama depresije, anksioznosti i ovisnosti. „Istraživanja u Sjedinjenim državama i Europi uvijek pokazuju da je LGBTIQ+ populacija ranjiva skupina što se tiče mentalnog zdravlja“, naglašava naša sugovornica. Država se treba angažirati u zaštiti mentalnog zdravlja LGBTIQ+ I upravo zato što je identificirana kao ranjiva skupina, država bi trebala pružiti adekvatne prevencijske programe očuvanja mentalnog zdravlja LGBTIQ+ osoba, poručuje Matea Popov. „Bilo to u vidu psihološkog savjetovanja, bilo u vidu psihoedukativnih programa. Država i zdravstveni sustav definitivno imaju svoje moći ponuditi ovoj populaciji mjesta gdje se mogu obratiti i dobiti pomoć, što bi pomoglo u ranoj prevenciji“, predlaže psihologinja. Naime, ona upozorava da se brigu za mentalno zdravlje LGBT)Q+ populacije ne smije prebaciti samo na nevladine udruge kojih je malo i koje nemaju za to sustavno riješeno financiranje, a da u javnom sektoru za to postoji potrebna infranstruktura, ali je ne koristimo, odnosno nije dovoljno financirana. „Primjerice svaki kvart ima dom zdravlja koji ima ili bi trebao imati zaposlene psihologe. Svaka škola ima školskog psihologa. Svaki fakultet bi trebao imati, a mnogo ih već i sada ima zaposlenog psihologa i svoje malo studentsko savjetovalište“, podsjeća Matea Popov. Podjednako je važno stvarati klimu koja je podržavajuća i uključujuća za LGBTIQ+ osobe. „To bi svakako značilo da se kod javnog finaciranja različitih programa pazi da oni ne promiču govor mržnje ili propitivanje prava LGBTIQ+ osoba i narušavanje tih prava, nego da su to programi koji su afirmativni i doprinose uključivosti u društvu“ sugerira istraživačica. O istraživanju Ovo je prvo istraživanje o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj kojeg je provela Udruga Dugine obitelji s istraživačicama psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić. Istraživanje je obavljeno online na uzorku od 1.600 ispitanika u dobi od 18 do 70 godina. U veljači ove godine predstavljen je u Zagrebu najnoviji izvještaj o stanju ljudskih prava LGBTIQ+ zajednice u Hrvatskoj što ga je pripremila udruga Zagreb Pride. U njemu se upozorava na stagnaciju i nerad institucija na zaštiti i promicanju prava te zajednice, kao i na povećani broj slučajeva govora i zločina iz mržnje. Pozitivni pomaci zabilježeni su u pravosuđu i činjenici da je ova zajednica u Hrvatskoj sve emancipiranija i aktivnija.

Nedovoljna zastupljenost nacionalnih manjina u udžbenicima, pogotovo konkretnih osoba s imenom i prezimenom, kao i tendencija prema kolektivnim stereotipima u prikazivanju međuetničkih konflikata su neki od zaključaka analize 115 udžbenika za 10 predmeta u hrvatskim osnovnim i srednjim školama. Istraživanje se odnosilo na spominjanje, odnosno vidljivost osoba i događaja vezanih uz četiri manjine – talijansku, mađarsku, srpsku i romsku. Udžbenici prihvaćaju različitosti, ali manjinskih osoba i tema je premalo, a često su i žrtve kolektivnih stereotipa, kaže se u istraživanju. Prihvaćanje različitosti, a ne asimilacija "Bitno je naglasiti da je ishod ove studije – prihvaćanje različitosti u hrvatskim udžbenicima. To nije samo po sebi razumljivo, jer u nekim slučajevima države idu na asimilaciju manjina, i na tome aktivno rade. Ovdje je cilj prihvaćanje identiteta i različitosti kroz edukaciju", iznio je osnovnu ocjenu voditelj istraživanja Dejan Stjepanović sa sveučilišta Dundee u Velikoj Britaniji. Neke od četiri manjine su istraživačima dostavile popise najznačajnijih osoba i događaja za njihovu manjinu, i analiziralo se njihovu zastupljenost u po dva najčešća udžbenika u 10 predmeta. Kod mađarske manjine, spomenuti su u neutralnom kontekstu u 71 posto slučajeva, u 28 posto slučajeva je negativna prezentacija, i jedan slučaj u pozitivnom kontekstu. Prezentiranje manjine kao kolektiviteta - negativno "Negativni slučajevi su uglavnom prezentiranje Mađara kao kolektiviteta. Pa se kaže da su Mađari izvršili mađarizaciju ili su zabranili hrvatski jezik. To je loš pristup pisanju udžbenika jer to nisu učinili svi koji se identificiraju kao Mađari, već određena vlast u određenom periodu", naglašava Stjepanović. Kod spominjanja Srba značajnih za srpsku manjinu, u 38 posto slučajeva spominju se u neutralnom kontekstu, u 15 posto u negativnom kontekstu, a u 33 posto se nacionalnost ne spominje. "Negativno spominjanje opet se odnosi na kolektivitete, pa se spominju pobunjeni hrvatski Srbi itd", dodao je Stjepanović. Kod Talijana su rezultati gotovo identični kao kod Mađara, i komparacijom se došlo do izvjesnih zaključaka. "U slučaju mađarske i talijanske manjine konflikt je završen pred 100 i više godina, a u slučaju srpske nacionalne manjine konflikt je recentan. I mislim da su često autori udžbenika često svjesni toga, pa ne idu prema problematičnoj kvalifikaciji ili objašnjenju, i u tom slučaju se ne navodi nacionalni identitet", prenosi Stjepanović zaključke istraživača. Koje su preporuke? Kada se govori o osobama koje i većinska, u ovom slučaju hrvatska, i manjinska, u ovom slučaju srpska historiografija svojataju, kao što je general i pjesnik Petar Preradović, trebalo bi da to udžbenici spomenu, što sada nije slučaj, jedna je od preporuka istraživanja. Studija daje još nekoliko preporuke – izbjegavati kolektiviziranje, odnosno identificiranje manjinskih grupa s određenom vlašću ili režimom, uključiti više osoba iz redova manjina u školske programe, te poticati na učenje o pozitivnom doprinosu pripadnika manjina u lokalnoj zajednici u kojoj se nastava odvija. Poruka potpredsjednice Vlade Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Ana Šimpraga, inače iz redova srpske manjine, kazala je u uvodnom dijelu skupa da se nacionalne manjine u javnom prostoru često spominju kao kulturna prednost i bogatstvo naše zemlje. Međutim "prečesto svjedočimo da se u dijelu javnosti one predstavljaju negativnim stereotipovima koje pojedini sudionici nastoje prikazati kao društvenu prijetnju. Pri tome zanemaruju ogroman obol koje su nacionalne manjine, i njihovi pripadnici, doprinijeli u razvoju suvremene Hrvatske", kazala je. Ona je naglasila kako je za izgradnju uključivoga, prosperitetnog i demokratskog društva važno mladima tijekom obrazovanja osvijestiti vrijednosti multikulturnoga društva i prepoznavanja različitosti kao bogatstva, a ne tereta ili prijetnji u društvu. Na skupu su bili zastupnici srpske manjine Dragana Jeckov i Boris Milošević, dok zastupnika drugih manjina nije bilo. Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi nalazi se izvan Hrvatske. Skupu su nazočili predstavnici veleposlanstava Češke i Mađarske. O istraživanju Studija "Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske" nastala je kao rezultat provedenog istraživanja i analize u svrhu realizacije aktivnosti Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. - 2024. godine, s ciljem podizanja prava nacionalnih manjina na višu razinu. Studija se odnosi na analizu vidljivosti, kvantitativnu zastupljenost nacionalnih manjina i predstavu o njima te kvalitativni kontekst u kojem su predstavljene nacionalne manjine u udžbenicima osnovnih i srednjih škola (gimnazija) u Republici Hrvatskoj, te jesu li usklađene s nacionalnim kurikulumom i kurikulumima relevantnih predmeta. Analizirani su udžbenici za nastavu na hrvatskom jeziku državnog programa obrazovanja, i to po dva najzastupljenija udžbenika za predmete: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo.

Do zime, točnije do 1. studenog, svih gotovo 4.000 ljudi koji su već dvije zime proveli u kontejnerima dobiti će kvalitetan smještaj, potvrdio je ministar graditeljstva Branko Bačić nakon što je obišao gradilišta na potresom pogođenom području Petrinje, Gline i Siska. On je treća osoba na toj funkciji od potresa koji su pre nešto više od dvije godine pogodili šire područje Petrinje, Siska i Gline, proveo je dan na terenu. Oni kojima neće biti obnovljeni njihovi stanovi ili kuće ići će u novoizgrađene zgrade ili u montažni zamjenski smještaj. Stanovnici kontejnerskih naselja s nestrpljenjem su dočekali ministra kada je stigao na teren. "Po kojim kriterijima se budu dodjeljivali ti stanovi", zanimalo je jednu od žena koja je već dvije zime provela u kontejneru, jer je njen stan uništen u dva potresa koji su krajem prosinca 2020. godine pogodili šire područje Siska, Petrinje i Gline. "Svi koji su u ovom i drugim kontejnerskim naseljima, a imali su svoje stanove u višestambenim kućama, dok se vaša zgrada ne obnovi, mi ćemo vas smjestiti u novouređene zgrade", kazao je ministar Bačić. Međutim, dvije godine i dva mjeseca čekanja da se konačno krene sa obnovom naučilo je stradalnike oprezu. "Hvala vam, ako je to stvarno tako", kazala je žena. Stradalnici u razgovoru sa ministrom Svugdje ista kombinacija nade i nevjerice. Još jedna žena koja se nada da sljedeću zimu neće dočekati u kontejneru. "Zdravstveno stanje je loše. Razbolili smo se strašno, jer ovo nije adekvatan smještaj za dugoročno", kazala je. "Svi vi koji ste bili u višestambenim zgradama, vi ste u prioritetu kada je u pitanju useljavanje u zgrade koje gradimo", odgovara ministar. Ljudi se pribojavaju da će morati napustiti kontejnere i prije nego bolji smještaj bude dovršen. Bačić ih umiruje. "Rok za iseljenje je – kada se vama osigura privremeni i bolji smještaj. Može biti prvi travnja, može biti prvi lipnja", odgovara Bačić. U 2.419 kontejnera smješteno je 3.945 ljudi čiji su stanovi i kuće stradali u potresima. Oni koji ne žele obnovu svojih stanova čekati u kontejnerskim naseljima ili montažnim kućama, kako oni koji su stradali u ovom potresu, tako i oni stradali u zagrebačkom potresu, mogu o državnom trošku unajmiti stan. Aktivist Srpskog narodnog vijeća Milan Ivanić iz Petrinje je na drugu obljetnicu potresa, 28. prosinca prošle godine, u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE) kazao kako je oko obnove do tada napravljeno "koro pa ništa". Treći po redu ministar graditeljstva od potresa i početka obnove Branko Bačić na funkciji je nepuna dva mjeseca. Pitali smo Ivanića – osjeća li se na terenu kakva promjena? "Obnova je malo krenula" "Pa, za nijansu – da! Koliko vidim, ima dešavanja i po gradu i po selima, konkretno i moj osobni primjer... Nije to još onaj očekivani tempo, ali koliko mogu čuti i vidjeti na terenu – malo je to krenulo", kaže Ivanić koji je kao aktivist svakoga dana na terenu. On se samo boji da će – kada se sve stradalnike smjesti u kvalitetnije montažne kuće – obnova opet stati. Ministar Bačić je nakon Siska i Petrinje obilazak potresom pogođenog područja završio u Glini, gdje je započela izgradnja tri stambene zgrade sa po 19 stanova, dakle trajni novi dom nad glavom naći će 57 stradalničkih obitelji. I te tri zgrada trebaju biti useljive do početka zima. Što kažu brojke Prema službenim podacima, do 8. ožujka 2023. zaprimljeno je 9.759 zahtjeva za obnovu i 8.822 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu (manji zahvati). Nekonstrukcijski je obnovljeno 4.329 obiteljskih kuća, samoobnovljeno (vlastitim sredstvima i u vastitoj organizaciji, a država nadoknađuje troškove) 1.089 kuća, a radovi se upravo izvode na 539 kuća. Novoizgrađeno je 11 kuća, gradi se 95 obiteljskih kuća i 17 stambenih zgrada. Uklonjeno je 860 objekata. U dvije godine do dolaska Bačića, koji je treći ministar na ovoj funkciji, bilo je izgrađeno svega – šest kuća. Do sredine travnja trebalo bi biti izgrađeno novih 30 kuća, a u izgradnji je 107 kuća koje će biti dovršene do kraja ljeta. Potres koji je pogodio područje Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji, te Bosni i Hercegovini. Dan ranije područje je pogodio nešto slabiji potres. U potresu 29. prosinca smrtno je stradalo osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi 5,6 milijardi eura. Osim infrastrukturnih oštećenja, glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona. Zaprimljeno je ukupno 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21 posto). Njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim - potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.

Kako bi se riješilo pritisak iregularnih migranata koji dolaze "zapadnobalkanskom rutom", Evropska unija(EU) razmatra mogućnost ukidanja bezviznog režima za zemlje kandidate koje svoju viznu politiku ne usklade sa EU, prenio je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglaske sa sastanka resornih ministara država članica EU koji se 9. i 10. ožujka održava u Bruxellesu. Po njegovoj ocjeni, potezi poput srpskog ukidanja bezviznog režima za državljane Burundija, Tunisa i Indije su ad hoc politička rješenja, koja nisu dovoljna, a sada se razgovara o sustavnom rješenju. "To znači da će se pratiti kako zemlje koje uživaju bezvizni režim sa EU surađuju po pitanju usklađivanja svojih viznih politika sa viznim politikama EU. To je pogotovo važna tema za zemlje kandidate. One bi po definiciji trebale usklađivati svoju viznu politiku kao dio zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU sa državama članicama EU", kazao je Božinović. Primjer BiH i Srbije On je kazao kako švedsko predsjedništvo EU inzistira na tom usklađivanju, i da postoji široki konsenzus da se tu mora nešto napraviti. Hrvatski ministar pojasnio je kako to izgleda na primjeru Hrvatske, gdje sada preko 90 posto iregularnih migranata dolazi iz BiH. "A najveći broj njih u BiH dolazi iz smjera Republike Srbije. Radi se o državljanima država koji imaju bezvizni režim s tim zemljama i to su ti tzv. turisti o kojima govorimo, koji se, dok dođu do hrvatske granice, pretvore u ilegalne migrante i onda nastoje ući na teritorij Hrvatske, dakle na teritorij EU", kazao je ministar. Bez suradnje zemalja kandidata na sprječavanju iregularnih migracija, u pitanje može doći bezvizni režim za ulazak u EU za građane tih zemalja. EU: Nema suradnje, nema benefita "U raspravi je postignut širok konsenzus da se u jednoj perspektivi može ići i prema izmjeni europskih uredbi koje reguliraju pitanje mehanizma eventualne suspenzije viznog režima. Dakle, ukoliko ne surađujete, onda ne možete ni očekivati benefite koji dolaze s aspekta slobodnog ulaska na teritorij EU", dodao je Božinović. Provjera usklađenosti vizne politike zemlje kandidata sa viznom politikom EU uspostavila bi se na tragu već postojećeg presedana, američkog Visa Waiver sustava (članstvo neke zemlje u tom sustavu omogućuje njenim građanima da zbog turizma, posla ili tranzita borave u Sjedinjenim državama do tri mjeseca bez vize) gdje se temeljito prati provedba onog na što se zemlja sudionica obavezala prigodom primanja u taj sustav. "I samo švedsko predsjedništvo EU je navelo primjer Visa Waivera kao modela o kojem bi trebalo razmišljati na razini EU", pojasnio je hrvatski ministar. Švedska ministrica: O izuzeću od viznog režima i suspenziji tog izuzeća U ime švedskog predsjedanja EU, švedska ministrica za migracije Maria Malmer Stenegard je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara unutarnjih poslova kazala kako se dugo vremena nije raspravljalo o viznoj politici EU na ministarskoj razini. "Vjerujem da je došlo vrijeme da se ta tema vrati na dnevni red sa svježim pristupom kako da se učini više strateškom i održivom. EU ne može ignorirati činjenicu da su odluke o izuzeću od primjene viza ponekad dovele do ozbiljnih problema, gdje je postojeća legislativa onemogućavala poduzimanje potrebnih mjera", kazala je švedska ministrica. Ona je kazala kako je tema sastanka resornih ministara bila - kriteriji za izuzeće od viznog režima i osnove i procedure za suspenziju izuzeća od viznog režima, u slučajevima kada je došlo do zloupotrebe ili je dovelo do ozbiljnih negativnih posljedica. "Iz rasprave zaključujem da je dana puna potpora potrebi da se revidira mehanizam suspenzije viznog režima kako bi EU omogućio da bolje reagira na zloupotrebe. Također, iskazana je široka potpora potrebi da se kvalitetnije nadzire kako zemlje izuzete od primjene viza ispunjavaju sve kriterije za bezvizni ulazak u šengensko područje. Potporu dala i europska povjerenica za unutarnje poslove Ona je pozdravila što je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson na sastanku ministara izrazila svoju namjeru da što je prije moguće predstavi prijedlog uredbe o reviziji mehanizma suspenzije viza, kako i posvećenost Europske komisije nadzoru zemalja izuzetih od viznog režima. "Vjerujem da će današnja rasprava dati Komisiji korisno političko usmjeravanje", poručila je švedska ministrica. Rasprava i o readmisiji unutar EU Druga tema o kojoj se raspravljalo na sastanku ministara unutarnjih poslova bio je prihvat migranata koji su zatečeni na području EU, a da nemaju pravo na međunarodnu zaštitu ili azil, ili im je to pravo odbijeno. "Države članice preko čijeg teritorija su ti ljudi došli bi ih morale prihvatiti nazad. To su ti sporazumi o readmisiji koji se baš i ne provode onako kako je to zamišljeno", kazao je Božinović. On nije spominjao o kojoj se to zemlji radi, međutim Italija posljednjih mjeseci odbija iz drugih država EU odbija prihvatiti iregularne migrante koji su do EU stigli "mediteranskom rutom" od sjeverne Afrike do Italije.

Dovršava se novi paket mjera pomoći hrvatskim građanima da bolje podnesu poskupljenja uzrokovana ruskim napadom na Ukrajinu i poskupljenjem energenata. Hrvatski premijer Andrej Plenković demantirao je razmišljanja kako će novi paket mjera pomoći građanima imati i socijalnu komponentu, odnosno da će visina subvencija za struju i plin za domaćinstva ovisiti o imovinskom cenzusu. Plenković: Nema pouzdanog registra "Trenutno nema imovinskog cenzusa koji bi bio pouzdan registar na koji bismo se mogli osloniti", kazao je Plenković novinarima 9. ožujka u Omišu. On je naglasio da su dvije točke paketa pomoći građanima i gospodarstvu ključne – da se osigura da energenata ima, i da budu po dostupnim cijenama. U rujnu je donesen paket mjera pomoći građanima "težak" gotovo 3 milijarde eura, i Vlada će s time nastaviti. "Danas je na Vladi priprema dijela tog paketa. Produljujemo primjenu nižu stope PDV-a za ogrjev - za plin, sječku i pelete. Sve što smo činili dobro u prošloj godini produljit ćemo na još godinu dana. PDV na plin ostaje snižen na 5 posto umjesto ranijih 13 posto, što mislim da je najbitnije", najavio je Plenković. Vlada je najavila i da će nastaviti intervenirati u cijenu pogonskih goriva za vozila, i da će kontrolirati cijenu plina za domaćinstva i gospodarstvo, što znači da će se izbjeći poskupljenje plina najavljeno za početak travnja od čak 140 posto. Oporba kaže da Vlada pomaže - kao iz helikoptera Oporba je skeptična prema Vladim mjerama, i onim ranijim, i ovim koje se najavljuju. Potpredsjednik oporbene stranke Socijaldemokrati Domagoj Hajduković kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako je i raniji paket bio ad hoc i nimalo proaktivan, pa će takav biti i ovaj pred nama. "U pravilu mjere nisu dolazile do onih do kojih su trebale, ili barem ne na način i u količini koliko je trebalo, ali smo ih 'bacali' na sve – i one kojima je trebalo i na onima kojima nije trebalo. Zbog toga sam skeptičan i oko ovog paketa – da mjere neće biti promišljene niti planirane i da će opet biti 'helikopterski princip' – bacamo novac kroz prozor i nadamo se da će doći do onih kojima treba", kaže Hajduković. Hajduković je "obeshrabrujućom" nazvao Plenkovićevu izjavu kako država u stvari ne zna tko je u ovoj zemlji imućan, a tko siromašan. "Pa zašto postoji Porezna uprava i ministarstva? Od koga država naplaćuje porez i koliko? To bi se trebalo znati. Kada dobijete jednu takvu izjavu onda vam je jasno da se takve mjere ne planiraju kako bi trebalo, da se ne promišljaju i da zapravo nema vizije – kome pomoći i kako. I to je ono što je obeshrabrujuće", dodao je naš sugovornik. On naglašava kako pozdravlja pomoć Vlade građanima, pogotovo što se tiče energetskih izdataka, ali da ova Plenkovićeva izjava i više nego potvrđuje da se radi o "helikopterskom pristupu". Kritičan i Milanović Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, redovito kritičan prema Vladinim potezima očekivano nema nikakva očekivanja od novog paketa Vladinih mjera, i iz jedne antibruxelleske pozicije tvrdi da ni aktualni paket nije pomogao građanima. "Pomoći će im tek kada se suzbije inflacija, a to na žalost više nije u našim rukama, na to Hrvatska nema nikakvog utjecaja. To nisu ni vatrogasne mjere, jer za njih trebate vatrogasno vozilo. Ovo su pljuce! Nešto sitno je pomoglo, ali ključni instrumenti koji čine razliku su sada negdje drugdje – u Bruxellesu i Frankfurtu i to je pa-pa", kazao je Milanović 8. ožujka novinarima. Hrvatska Vlada je u rujnu 2022. godine donijela paket mjera "težak" gotovo tri milijarde eura kojima se željelo pomoći građanima da bolje podnesu poskupljenja uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu i rastom cijena energenata.

Ovogodišnji tradicionalni Noćni marš, povodom međunarodnog Dana žena, u desetak hrvatskih gradova održava se pod sloganom "Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici". Bojana Genov, jedna od tri koordinatorice Ženske mreže Hrvatske, za Radio Slobodna Europa (RSE) povodom 8. marta kaže kako žene u Hrvatskoj nisu ni ravnopravne ni zaštićene. "Odgovor je nedvojben i jednoznačan – ne! Žene nisu zaštićene. Prošle godine bilo je u Hrvatskoj 13 ubojstava žena - žena koje su prijavljivale nasilje, i koje nisu dobile zaštitu državnih institucija. Nasilje nad ženama je u porastu, vidljivo je na svakom koraku, a država to ne rješava na adekvatan način", ocjenjuje Genov. Hrvatska 19. u EU po rodnoj ravnopravnosti Prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska od 2013. do 2022. bilježi blagi i kontinuirani napredak, te je u prošloj godini zauzela 19. mjesto od 27 država članica EU-a u odnosu na 25. poziciju 2013. godine. "Dosad je svake godine zabilježen nešto pozitivniji rezultat nego prethodne, premda se u pravilu radi o vrlo malim pomacima", kazala je tim povodom medijima pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ističući da se Hrvatska redovito nalazi znatno ispod prosjeka EU-a. Ured Pravobraniteljice upozorava da su već niz godina suočeni s najvećim brojem pritužbi žena na diskriminaciju - oko dvije trećine, što ukazuje da su žene i dalje diskriminirane temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa. Visok broj odbijanja pobačaja zbog priziva savjesti Bojana Genov kaže da činjenica da broj obavljenih pobačaja u Hrvatskoj pada samo govori da se oni obavljaju izvan zemlje, a da broj žena koje obavljaju pobačaj ostaje isti. "Jer Hrvatskoj s jedne strane nedostaje i seksualno obrazovanje i odgoj za ravnopravnost spolova, a sa druge strane usluga pobačaja se u zdravstvenim ustanovama pruža nikako ili nerado", zaključuje koordinatorica Ženske mreže Hrvatske. Od ukupno 359 bolničkih ginekologa u hrvatskim javnim zdravstvenim ustanovama, njih 195 zbog priziva savjesti (iz vjerskih razloga) odbija obavljati pobačaj, a njih 164 to obavljaju. Od 29 javnih bolnica u Hrvatskoj , u njih šest su svi zaposleni ginekolozi izrazili priziv savjesti. U svih tih šest  bolnica angažirani su liječnici iz druge ustanove, kojima se onda plaća dodatno ili bolnice imaju ugovore s nekom zdravstvenom ustanovom u kojoj se zahvat obavlja, čime su ispunile svoju zakonsku obavezu pružanja usluge pobačaja. Među tih šest javnih bolnica bila je i zagrebačka Klinička bolnica Sveti Duh, u kojoj se punih sedam godina nije mogao obavljati pobačaj, ali je u listopadu prošle godine doveden ginekolog iz Varaždina koji obavlja taj zahvat. Romkinje višestruko diskriminirane U Hrvatskom saboru prigodno su se svi parlamentarni klubovi, osim krajnje desnice, obratili uz Međunarodni dan žena. Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi poželio je svim ženama što manje nejednakosti, i upozorio da su žene Romkinje višestruko diskriminirane, kako unutar, tako i izvan romske zajednice. "Svega 8 posto žena Romkinja obavlja neki vid plaćenog rada, a 17, 3 posto ih je nepismeno", kazao je. "Odustajanje od škole je ogroman problem. Od škole se odustaje zbog financijske situacije, sklapanja brakova, loših rezultata u školi i postajanja roditeljima. Trudnoća, a pogotovo ona maloljetnička koja je zastupljena sa 50 posto, je ogroman problem na koji do danas nemam odgovora", priznao je Kajtazi. Neravnopravnost i na tržištu rada Žene su neravnopravne i na tržištu rada - iako je prošle godine zabilježeno blago povećanje udjela žena u aktivnom stanovništvu, one i dalje čine većinu nezaposlenih, ali i većinu u potplaćenim sektorima, kao i većinu žrtava spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Uz to, podzastupljene su na pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na "stakleni strop", nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine, iako se ukupni jaz u plaćama u pandemijskom razdoblju smanjio te je u 2021. iznosio sedam posto. Majčinstvo i nadalje ostaje glavni izvor rodne diskriminacije žena na tržištu rada. Podaci za Hrvatsku pokazuju razlike u bruto zaradi između žena i muškaraca od 12,4 posto u javnom sektoru do 15,6 posto u privatnom sektoru, kažu u uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Seksualno uznemiravanje novinarki Na prigodnoj konferenciji za novinare Sindikata novinara Hrvatske uz Međunarodni dan žena predstavljeno je istraživanje o oblicima seksualnog uznemiravanja među novinarkama. Rezultati su pokazali da se 71 posto ispitanica susrelo s barem jednim oblikom seksualnog uznemiravanja, od verbalnih napada do "stalkinga" (proganjanje, uhođenje). Najčešće je riječ o kolegama iz redakcije ili osobama s kojima su surađivale na terenu. "Najčešće žrtve napada su mlade novinarke i one na nižoj poziciji moći", kazala je Vozab. Istraživanje je pokazalo da se takvo uznemiravanje najčešće prešućuje i rijetko prijavljuje. Manje od polovine ispitanica je iskusilo online način uznemiravanja, a posljedice takvog uznemiravanja su autocenzura i psihološke posljedice. Pomaci nabolje, ali bez prevelikog efekta Po ocjeni pravobraniteljice Višnje Ljubičić najveći pomaci nabolje napravljeni su uspostavljanjem institucionalnih mehanizama - uvođenjem Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova, međutim u stvarnosti oni nemaju preveliku moć. Također, blagi pomak nabolje bilježi se u području političke participacije, gdje raste broj žena u predstavničkim tijelima. "Ali sva iskustva potvrđuju da - ako nema bar 30 posto žena- neće doći do promjena, jer žene slijede svoje muške kolege i muške modele odlučivanja. Ne usude se angažirati na području ravcnopravnosti spolova jer ih ta tema automatski marginalizira kao 'neozbiljne' političarke", dodaje sugovornica RSE.

Već pola godine jednom mjesečno grupe mlađih muškaraca javno mole subotom ujutro u centru Zagreba i još nekih gradova zalažući se za konzervativne vrijednosti poput zabrane pobačaja, uzdržavanja od seksa prije braka i toga da muškarac bude duhovni autoritet u obitelji. Nevladine udruge odgovorile su vlastitim okupljanjima na tim mjestima. "'Tihim misama' pored skupine muškaraca koji kleče i mole se htjela sam upozoriti na femicid i nasilje nad ženama u hrvatskom društvu", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) umjetnica Arijana Lekić Fridrih koja već četiri mjeseca zaredom polaganjem cvijeća za žene žrtve femicida i nasilja reagira na ove javne molitve i njihove poruke. "Ja to na neki način povezujem sa tom njihovom molitvom koja to u stvari nije. To su poruke koje imaju za cilj nejednakost i neravnopravnost žena i uspostavljanje muškog autoriteta u obitelji. Moje pitanje u startu je bilo – na koji način se planira uspostaviti taj autoritet, i kako je to povezano s porastom broja zlostavljanih žena u Hrvatskoj", kaže umjetnica. Molitve da muškarac bude autoritet u obitelj, protiv pobačaja... U organizaciji sekularnih prosvjednih okupljanja uz nju sudjeluje i nevladina udruga "Domino" iz Zagreba. Već šesti mjesec za redom grupa od 40-50 mlađih muškaraca okuplja se jednom mjesečno subotom u 8.30 ujutro na Trgu bana Jelačića u centru Zagreba, a po novom i u sedam drugih gradova, kleče i mole se. Zahtjevi u molitvama su - da muškarci budu duhovni autoritet u obitelji, da se djevojke "čedno" oblače, da nema seksa prije braka, da se zabrani pobačaj. Organizator je katolička inicijativa "Vitezovi bezgrešnog srca Marijina" u sklopu projekta "Muževni budite", a voditelj tog projekta Krunoslav Puškar odbija davati izjave sekularnim medijima. Ignoriranje nije bolja opcija Prošlog mjeseca se sa moljenjem krenulo i u Splitu, gdje je na moljenje na Peristilu došla autobusom i grupa Poljaka iz udruge "Ordo iuris", koja stoji iza zabrane pobačaja u Poljskoj, podsjeća Arijana Lekić Fridrih. "Iako je mnogo ljudi reklo da je to inicijativa koju bi trebalo ignorirati, mi smo dovoljno pametni da znamo da – ako reagirano na isti način kao Poljaci koji su to ignorirali – možemo vrlo lako u Hrvatskoj doći u poziciju u kojoj su danas Poljakinje", kaže naša sugovornica. "Zašto šute Katolička crkva i država?" Mirjana Kučer iz splitske feminističke udruge "Domine" pita se u izjavi za RSE zašto o tim moliteljima šuti Katolička crkva, ali i zašto o njima šuti država, jer se po njenoj ocjeni radi o svojevrsnoj zloupotrebi prava na javno okupljanje i zloupotrebi vjerskih sloboda. "Jer oni zagovaraju jedno društvo koje je zatvoreno i koje diskriminira, i tu bi država trebala reagirati. Ne mora država reagirati represivno. Može reagirati se afirmativnim porukama prevencije i osvještavanja, nekim priopćenjem koje ne mora biti napaduće", sugerira Mirjana Kučer. Molitelji su se u subotu 4. ožujka okupili u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Trogiru, Vinkovcima i Virovitici. U Zagrebu i Splitu održavaju se uz ova moljenja i klečanja i protuokupljanja. Na sekularnom skupu 4. ožujka u Zagrebu bili su i oporbeni političari stranaka ljevice i lijevog centra – Socijaldemokratske partije Hrvatske i Radničke fronte. U Šibeniku protuskup onemogućen Međutim u Šibeniku su gradske vlasti onemogućile sekularno okupljanje 4. ožujka. Kada su sekularne udruge željele prijaviti skup na istom mjestu u isto vrijeme, odobreno im je na drugoj lokaciji i vremenski nakon održavanja molitve, na što oni nisu pristali. "Budući da je riječ o javnim gradskim površinama koje su jedna drugoj u neposrednoj blizini, bitno je svim organizatorima omogućiti neometanu organizaciju i odvijanje sadržaja zbog kojih su se i obratili Gradu Šibeniku", naveli su iz šibenske gradske uprave. "Na taj način Grad Šibenik upravo pokazuje svoje opredjeljenje za uvažavanje različitosti, promicanje tolerancije te razvijanje poštovanja prema drugačijim mišljenjima, stavovima i vrijednostima", dodali su. Isti su odgovor dobili i novinari portala index.hr, koji su u svom upitu naglasili kako su okupljanja građana na protuprosvjedima bez intervencija gradskih uprava u trajanje ili način organizacije dio prakse u drugim hrvatskim gradovima. Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije  je na upit  Radija Slobodna Europa kazao kako nema nikakav komentar uz molitvena okupljanja muškaraca subotom ujutro na gradskim trgovima i poruke njihovih molitvi. 

Zagrebačko gostovanje dvojice srpskih povjesničara s temom o stradanjima četnika 1945. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) ne prestaje izazivati reakcije u Hrvatskoj. Ono što povezuje goste iz Beograda i njihove domaćine u Zagrebu je da se slažu u tome da u Drugom svjetskom ratu partizani – nisu bili na pravoj strani povijesti, kažu stručnjaci. "Dijalog i suradnja znanstvenika iz Hrvatske i Srbije su potrebni, ali ovdje se radi o tome da je ta suradnja ostvarena na krivoj osnovi", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu Ivo Goldstein, povodom znanstvenog kolokvija na temu "Bosanska golgota četnika 1945. godine" održanog u Hrvatskom institutu za povijest 28. veljače. Kolokvij je održan u sklopu znanstvenog projekta "Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća", a svoja najnovija istraživanja predstavili su srbijanski povjesničari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević iz beogradskog Instituta za savremenu istoriju. Obojica beogradskih povjesničara, a pogotovo Bojan Dimitrijević angažirani su u procesima rehabilitacije četničkih i drugih kvislinških lidera u Srbiji poput Draže Mihailovića, Milana Nedića i Nikole Kalabića.  Premisa je slaganje oko toga tko je bio na pravoj strani Goldstein kaže kako je on uvijek za dijalog historiografija, da je sam bio jedan od predvodnika hrvatskog dijela ekipe u projektu "Dijalog povjesničara – istoričara" krajem devedesetih i dalje, ali da se ovdje radi o suradnji na krivim osnovama. On je otvoren za svaku diskusiju o Drugom svjetskom ratu, ali pod pretpostavkom slaganja oko toga tko je bio na pravoj, a tko na krivoj strani. "U Drugom svjetskom ratu partizani su bili na pravoj, a svi ostali – uključujući naravno i ustaše i četnike – bili su na krivoj strani. Na žalost, kolege koje su došle iz Beograda to ne priznaju i otvoreno govore da su četnici zapravo bili jedna od antifašističkih opcija", kaže Goldstein. Evo kako on ocjenjuje poziciju Dimitrijevića i Devića. "Radi se o primjeru povijesnog revizionizma i eventualno u nekoj dimenziji i o primjeru neočetništva. Naime, jednim dijelom se u tekstovima tih autora koji su gostovali u Zagrebu radi i o četničkoj propagandi primjerenoj novim okolnostima kraja 20. i početka 21. stoljeća", ocjenjuje Goldstein. Goldstein kaže kako se oko toga tko je bio na pravoj, a tko na krivoj strani u Drugom svjetskom ratu ne može složiti ni sa nekim kolegama iz Hrvatskog instituta za povijest. "Oni možda neće reći da su ustaše bili na pravoj strani, ali će ovu podjelu zabacivati, minimizirati će zločinački i izdajnički karakter ustaškog režima i oni su zapravo revizionisti. U Hrvatskom institutu za povijest između vrijednih istraživača ima i nekolicina revizionista", kaže naš sugovornik. Iz Instituta odgovaraju – znamo da je to kontroverzna tema U odgovoru na medijska prozivanja, Hrvatski institut za povijest je među ostalim kazao kako je "u najavi izlaganja dr. Dimitrijevića i dr. Devića naglašeno da je riječ o kontroverznoj temi, o kojoj postoje i u Srbiji i drugdje različiti pogledi i tumačenja. A zadaća je povijesne znanosti baviti se ponajprije neriješenim i kontroverznim temama". Jedan od onih koje Goldstein proziva, Vladimir Geiger koji je kao voditelj projekta "Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća" bio i domaćin beogradskim povjesničarima, komentirao je za RSE kako se radi o "suradnji središnjih državnih instituta u Hrvatskoj - Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda – i zajedničkim, bilateralnim, projektima podržanim od strane ministarstava znanosti/nauka obiju država, kako hrvatske, tako i srpske". 'Ne želimo uvjetovati ni teme ni pristupe' Geiger također podsjeća na projekt "Dijalog povjesničara-istoričara" i naglašava kako se suradnja povjesničara nastavlja i u današnje vrijeme "ne na temelju kriterija sličnosti ili razlika u interpretacijama i odnosu prema prošlosti i sadašnjosti". "Hrvatska strana ne može i ne želi uvjetovati koje će stavove i tumačenja srpska strana zastupati, bila ona 'antifašistička' ili pak 'revizionistička'. To podrazumijeva i obratno, i za srpsku stranu", kaže. Geiger u svom odgovoru zaključuje kako bi bilo "pravo čudo da među brojnim stavovima i pristupima nije bilo ili nema stvarnih dvojbenih, bilo od strane hrvatskih ili srpskih povjesničara". Na kolokviju i Hasanbegović Među sudionicima na kolokviju uz izlaganje beogradskih povjesničara 28. veljače bio je i oporbeni saborski zastupnik, povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, u čijem je mandatu, među ostalim, Ministarstvo kulture 2016. godine dodijelilo javni novac za tiskanje dviju Dimitrijevićevih knjiga kod hrvatskih izdavača. On je za vrijeme ktakotrajnog ministarskog mandata bio prozivan zbog svojih antikomunističkih i filoustaških stavova, pa je čak i pariški Liberation objavio 2016. godine pismo niza utjecajnih europskih intelektualaca koji su zahtjevali njegovu smjenu sa funkcije. On je u Saboru kao zastupnik marginalnog desnog Bloka za Hrvatsku, a član je parlamentarnog kluba Domovinskog pokreta, stranke sa naglašenom antisrpskom retorikom. Kada su iz medija saznali da je bio na kolokviju, odmah su iz Domovinskog pokreta od njega javno zatražili javnu ispriku "svima onima koje je njegov nastup povrijedio". Hasanbegović je na upit RSE kazao kako mu nije poznato da je njegov "tzv. privatni nastup" bilo koga povrijedio, a da je predavanje bilo "na visokoj akademskoj razini, lišeno bilo kakve pristranosti". Iz Domovinskog pokreta do zaključenja ovog teksta nije stigao odgovor na upit RSE ostaju li pri traženju javne isprike od Hasanbegovića. Mediji navode da bi izostanak isprike mogao rezultirati njegovim isključivanjem iz parlamentarnog kluba Domovinskog pokreta. Knjiga Dimitrijevića i Devića Povod za kolokvij bila je 2021. godine u Beogradu tiskana knjiga Bojana Dimitrijevića i Nemanje Devića "Bosanska golgota. Slom snaga JVuO u Bosni 1945. godine" u izdanju Sveta knjige i Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. U njoj se govori o povlačenju četničkih snaga iz Srbije do Zelengore, gdje četnici između 12. i 15. svibnja 1945 doživljavaju poraz od partizanskih jedinica. Prema tekstu povjesničara Milana Radanovića iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, autori među ostalim u tom tekstu prešućuju zločine, silovanja, pljačke i palež nad Hrvatima i Bošnjacima koje su tijekom povlačenja počinile četničke snage, preuveličavaju broj četnika koji se povlače i minoriziraju njihove gubitke.

"Rusija je terorizirala ukrajinske građane namjerno gađajući energetska postrojenja, kako bi oni poumirali od hladnoće, i druge države ostaviti bez dostatnih količina energije, ali ustali smo zajedno i sve to spriječili", kazala je američka ministrica energetike Jennifer Granholm na ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju u Zagrebu (P-TECC). P-TECC je inicijativa Sjedinjenih Država i 24 države srednje i istočne Europe, a tema susreta je jačanje transatlantske solidarnosti usred sadašnje energetske krize i osiguranje napora za energetsku tranziciju jačanje energetske sigurnosti i daljnje regionalne integracije. Sjedinjene Države nude pomoć i protiv cyber-prijetnji Ministrica je kazala kako se nastavlja i dalje s pomoći Ukrajini i radu na prestanku ovisnosti Europe o energentima iz Rusije, a cilj je zelena, obnovljiva i dostupna energija. Dodala je i kako Sjedinjene države nude pomoć članicama P-TECC-a, među ostalim i u razmjeni iskustava u zaštiti energetske infrastrukture od fizičkih, ali i cyber-prijetnji. "U tom duhu zamolila sam glavnu osobu za informacije u Ministarstvu Ann Duncan da inicira mogućnosti za razmjene informacija i obuku iz oblasti cyber-opasnosti za zemlje P-TECC-a. To će započeti sa fokusom na forenziku i tehnikama odgovora na incidente uzrokovane brzo napredujućim cyber prijetnjama s kojima se suočavamo", najavila je američka ministrica energetike. Američka ministrica je čestitala Hrvatskoj na izgradnji LNG terminala na Krku i visokom postotku zelene energije u ukupnoj proizvodnji energije, a posebnu je pozornost posvetila geotermalnoj energiji, koje ima u mnogim dijelovima svijeta, a da "Hrvatska pogotovo u tome ima veliki potencijal". Ona se 1. ožujka uoči summita susrela i sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. "Obostrano je potvrđena namjera daljnjeg snaženja savezničkih i partnerskih odnosa Hrvatske i SAD, uključujući gospodarsku i energetsku suradnju", priopćeno je nakon sastanka iz Plenkovićevog kabineta. Tesla kao primjer partnerstva Granholm je podsjetila da je Nikola Tesla rođen upravo u – Hrvatskoj. "On je sa svojim izumima započeo upravo ovdje. Otišao je u Ameriku sa svega 4 centa u džepu i prodao svoje patente 'Westinghouseu', čiji su predstavnici danas s nama u dvorani, učvršćujući naše partnerstvo kroz generacije i daleko u budućnost", poručila je. Plenković o mogućnosti dodatnog povećanja LNG terminala O važnosti dostupnosti energije i o važnosti skupa govorio je hrvatski premijer Andrej Plenković: "Mislim da je ovakav sastanak na ovako visokoj razini u ovom trenutku priznanje i Hrvatskoj i našem radu da zajedničkim naporima smanjimo efekte energetske krize za cijelu Europu i za cijeli zapadni svijet koji podržava Ukrajinu, a u isto vrijeme osiguramo priuštive cijene energenata za naše građane", poručio je hrvatski premijer. Plenković je najavio da, osim što se priprema proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku sa 2,9 milijuna kubičnih metara kapaciteta plina na 6,1 milijun kubičnih metara, taj se terminal može po potrebi proširiti i na 15 do 20 milijuna kubika. Agresija ubrzala ukrajinsku zelenu tranziciju Ukrajinski ministar energetike German Galušenko izvijestio je kako se Ukrajina nosi sa opskrbom energijom svojih građana pod ruskim raketnim napadima, ali i o tome da Ukrajina želi dramatično ubrzati zelenu energetsku tranziciju. "Ne samo da želimo, nego i moramo. Brojne termoelekrane uništene su u ovim napadima i mi ne mislimo da bi njihov popravak bio dobro rješenje. Radi se o starim postrojenjima koja koriste ugljen. Rat je ubrzao našu zelenu tranziciju i mi se ne želimo vraćati na stara rješenja“, poručio je ukrajinski ministar. Skup je zaključen izlaganjima rumunjskog ministra energije Virgila Daniela Popescua, čija zemlja aktualno predsjeda Inicijativom triju mora koja je komplementarna inicijativi P-TECC, njegovoh hrvatskog kolege Damira Filipovića i američke minisrice Jennifer Granholm. Za dekarbonizaciju nužna nuklearna energija Popescu je kazao kako se na skupu raspravljalo o tome kako da se do 2050. godine dosegne postavljeni cilj dekarbonizacije. "Mi smo u Zagreb došli sa skupa u Stockholmu, na kojem se također raspravljalo o nuklearnoj energiji i dekarbonizaciji, i glavni današnji zaključak je - moramo zajedno raditi da se u europskom pravnom okviru prepozna uloga nuklearne energije u procesu dekarbonizacije, jer toga sada nema, a potrebno je", poručio je Popescu. Američka ministrica Granholm je kazala kako se na ministarskoj razini razgovaralo o temama za sljedeće summite P-TECC inicijative i Inicijative tri mora. "Razgovaralo se kako podijeliti najbolja iskustva, i to u podgrupama. Sada imamo podgrupu za geotermalne izvore energije i za nuklearnu energetiku, ali bilo je prijedloga za sekciju o umrežavanju, skladištenju energije, toplinskim pumpama, recikliranju baterija, uključujući i rijetke minerale iz tih baterija, energetsku učinkovitosti i druge", pobrojala je. Naglašavajući kako su svi sudionici summita zahvalili Ukrajini na snažnom otporu ruskoj agresiji, ona je citirala riječi ukrajinskog ministra energetike Germana Galušenka kako Ukrajina ne želi biti prva u nizu žrtava ruske agresije, već želi biti ona koja će tu agresiju zaustaviti. "A ona se može zaustaviti tako da se pruži otpor, diverisficira izvore energije i osigura da se vlastite energetske potrebe može zadovoljiti među saveznicima čije vrijednosti dijeliš. I o tome se i radi kada se govori o energetskoj sigurnosti – ovdje okupljeni saveznici povezani zajedno sa ciljem da zaustave i poraze agresiju, i da nakon toga izgrade vlastitu energetsku sigurnost u međusobnom partnerstvu. U partnerstvu možemo učiniti sve", zaključila je američka ministrica energetike.   Na margini summita: Hrvatska i Crna Gora Na margini summita održani su brojni bilateralni susreti. Tako su potpredsjednik crnogorske Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović razgovarali o suradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata. "Tokom sastanka poseban akcenat je bio na potrebi da se inteziviraju aktivnosti na realizaciji jadransko-jonskog gasovoda koji je zasnovan na ideji da se postojeći hrvatski gasovodni sistem preko Crne Gore i Albanije poveže sa trans jadranskim gasovodom. Ibrahimović je istakao i da su pokrenute aktivnosti na izradi studija izvodljivosti za izgradnju gasnih elektrana u Crnoj Gori, pri čemu poseban značaj ima lokacija Luke Bar", navodi se u priopćenju crnogorske Vlade. Poljska traži da se što prije izračunaju šete od agresije na Ukrajinu Poljska ministrica klime i okoliša Anna Moskwa susrela se sa američkom ministricom Granholm o nastavku energetske suradnje pogotovo u izgradnji prve nuklearne elektrane u Poljskoj, što napreduje po planu, priopćilo je poljsko ministarstvo. Poljska ministrica također je uputila apel baltičkim zemljama za bolju suradnju u oslobađanju od utjecaja ruskih energenata i bržeg priključivanja europskom energetskom sustavu. Ona je na sesiji o obnovi Ukrajine uputila apel sudionicima događaja: "Moramo za Ukrajinu dobiti što veću kompenzaciju od ruskog agresora za sve što je uništeno kao rezultat ove sveobuhvatne ruske invazije. Danas je naš veliki zadatak: izračunati gubitke i pripremiti dokumente koji potvrđuju učinjenu štetu, kako bismo što brže prošli kroz ovaj proces i dobro se pripremili za obnovu Ukrajine", istakla je poljska ministrica. Što je P-TECC? P-TECC je multilateralna inicijativa na čijem čelu je američko Ministarstvo energetike. U fokusu inicijative je brza dekarbonizacija gospodarstava srednje i istočne Europe, jačanje energetske sigurnosti u regiji, stvaranje poslovnih veza s američkim tvrtkama i poticanje buduće suradnje. P-TECC, uz Sjedinjene države, obuhvaća i 24 zemlje srednje i istočne Europe i komplementaran je Inicijativi triju mora s naglaskom na energetsku infrastrukturu, međusobnu povezanost i sigurnost. Ovogodišnji sastanak P-TECC-a započeo je u srijedu, 1. ožujka, poslovnim forumom koji je okupio čelnike javnog i privatnog sektora na raspravi o energetskoj sigurnosti, optimizaciji mreže, tehnologijama čiste energije i potpori ukrajinskom energetskom sustavu.

Trgovci su uspjeli odgoditi primjenu većine od šezdesetak novih cjenika robe široke potrošnje koji su im stigli od dobavljača, rečeno je iz Hrvatske gospodarske komore. U Vladi ocjenjuju da je jedini motiv za dizanje cijena – ekstraprofit proizvođača. Dalje zamrzavanje cijena nije rješenje, kažu eksperti. "Smatramo da nema nikakvog razumnog razloga da se dižu cijene osim ako se želi ekstra profitirati, što vidimo kod nekih multinacionalnih kompanija, da žele ekstra zaraditi na ovoj situaciji", kazao je novinarima savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević. Većina novih cjenika prolongirana do 1.4. Prema šezdesetak novih cjenika koji su stigli trgovačkim lancima, za 5 do 10 posto trebala bi poskupiti tzv. "netrajna" roba široke potrošnje - hrana, piće i kućne potrepštine, sredstva za čišćenje i kozmetika, a najviše će poskupiti upravo sredstva za čišćenje i kozmetika. Radi se o robi iz uvoza. Međutim, predsjednik Udruženja trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivan Katavić izvijestio je da su trgovci poduzeli mjere da zaštite potrošače. "Ovih dana dobivamo nove cjenike. Uspjeli smo najveći dio tih cjenika prolongirati do 1. travnja, ali jedan dio dobavljača je inzistirao i mislim da ćemo te dobavljače na jedan kraći rok blokirati i nećemo od njih naručivati robu", izvijestio je Katavić. Dio cijena već zamrznut Vlada je u rujnu ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda među kojima su ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, i to za više od 30 posto, u cilju očuvanja kupovne moći građana. Mjere će ostati na snazi bar do 31. ožujka. Treba li i Vlada reagirati dodatnim zamrzavanjem cijena? Stručnjakinja za prehrambeni sektor Zvjezdana Blažić u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) tome se protivi. "Da sada 'Nestle' ili netko drugi najavi povećanje cijena, država ništa ne može niti treba napraviti. Mislim da je rješenje u tome hoćemo li mi kao potrošači kupovati proizvode 'Nestlea' ili ćemo se opredijeliti za 'Podravku', 'Franck' ili nekog drugog domaćeg proizvođača. Ali tako nešto država ne može i ne smije reći", kaže naša sugovornica. Poskupljenje osjećaju kupci, ali i proizvođači Ona podsjeća da svi proizvođači dobro znaju troškovni aspekt svog poslovanja i što se dešava na tržištu. "I znaju kolika je mogućnost da zbog poskupljenja izgube određenu prodaju ili da određeni potrošači više neće biti u mogućnosti kupovati njihove proizvode. To su sve rizici poslovanja, jer svugdje postoji mogućnost kupovine drugih proizvoda. Svi imaju konkurenciju. Samo, svima rastu i ulazni troškovi", zaključuje Zvjezdana Blažić. Domaća proizvodnja hrane Što se tiče domaće proizvodnje hrane, ona tvrdi da u situaciji kada rastu cjenovni, klimatski i drugi rizici, i kada u svijetu raste potreba za hranom, ali raste i opasnost od poremećaja u opskrbnim lancima, svaka odgovorna politika treba razmišljati kako da potakne vlastitu proizvodnju hrane. "Mi imamo potencijal u raznolikom i plodnom zemljištu, još uvijek imamo i potencijal dosta jake prehrambene industrije koja to može prihvatiti, ali naše tehnologije, način rada, organizacija pa i potpore nisu usklađene s onim što bi bilo potrebno da konkuriramo razvijenijim poljoprivredama drugih država EU", dodaje Zvjezdana Blažić. Ona podsjeća da te zemlje u poljoprivredu ulažu godinama znatno veća sredstva nego što to čini Hrvatska. Izdvaja se manje novca, a ciljevi ostaju isti Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić za RSE upozorava da je plan zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP) bio proizvesti hrane za stanovnike dostatno, kvalitetno i cjenovno prihvatljivo, i da se za to izdvajalo i preko 40 posto europskog proračuna. "Međutim, posljednja dva sedmogodišnja ciklusa izdavanja su pala na 36-37 posto, unazad dvije godine svi su inputi porasli, sve do toga da je u jednom trenu umjetno gnojivo skočilo za čak 500 posto, a od nas se i dalje očekuje da proizvodimo dostatno, kvalitetno i cjenovno prihvatljivo, što je sada nemoguće", upozorava Brlošić. I zbog toga EU mora značajno povećati subvencije za proljoprivredu, kaže naš sugovornik. Nelogičnosti Zajedničke poljoprivredne politike EU To je stanje na razini EU, a na razini hrvatske postoje specifični problemi. On podsjeća da se, kada je 2015. godine uvedena isplata potpora po jedinici površine, plaćalo isti iznos za hektar oranice u Slavoniji, hektar krškog pašnjaka u priobalju i hektar Pašnjaka u Lici. "I zbog toga je došlo, a dobrim dijelom je i zakon tu pripomogao, da se dobivaju izdašna sredstva od europskih potpora, a da proizvodnje uopće i ne mora biti. Poljoprivrednici predlažu da se izmijeni kriterij i da se potpore isplaćuju po kilogramu nečega proizvedenog, ali to bi bilo suprotno politici ZPP", požalio se Brlošić. Sljedeći je problem, koji pogađa i druge male poljoprivredne proizvođače širom EU, što su potpore gotovo iste neovisno o tome radi li se o imanju od 30 ili 100 tisuća hektara, ili o malom imanju od dva, pet ili 10 hektara, a kod velikih imanja trošak po jedinici površine je osjetno manji, nego kod onih manjih. Hrvatske nelogičnosti Poseban problem su "povijesna prava", odnosno nastavak isplaćivanja europske potpore stočarima na temelju referentne proizvodnje mesa, mlijeka ili mliječnih prerađevina 2011. godine, bez obzira na što oni u godini za koju primaju potporu nemaju prijavljeno nijedno grlo stoke. "Dakle, plaćamo poljoprivrednicima, iako oni već pet-šest godina niti proizvode mlijeko, niti imaju tovnu junad. Doslovce rasipamo novce, a onda ti novci fale onima koji doista proizvode", navodi Brlošić. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju ove godine porasle su za 14 posto u odnosu na isti mjesec 2022. Godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).   Godišnje stope proizvođačkih cijena rastu kontinuirano od ožujka 2021. – tada je njihov rast iznosio 3,5 posto, a u idućim mjesecima se intenzivirao, da bi u ožujku prošle godine iznosio 19,5 posto, travnju 21,9 posto, svibnju 23,7 posto, a u lipnju rekordnih 24 posto, što je bila najviša stopa rasta otkad DZS vodi te podatke, to jest od 2011. godine. U srpnju lani godišnja je stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda blago usporila, na 23,6 posto, kolovozu na 22,6 posto, rujnu na 22,1 posto, listopadu i studenom na 17,9 posto, te u prosincu 14,9 posto. U odnosu na prosinac prošle godine, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju ove godine su više za 0,9 posto. Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkih cijena većim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. više za 0,9 posto, a u usporedbi sa siječnjem 2022. više su za devet posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. porasle su za jedan posto, a u odnosu na siječanj 2022. za 7,6 posto. Na domaćem tržištu proizvođačke cijene u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. više su za 0,9 posto, a u odnosu na siječanj lani 19,2 posto. Na godišnjoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama, na domaćem tržištu najviše su porasle proizvođačke cijene energije, za 42,1 posto. Slijedi rast cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 14,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 12,8 posto, intermedijarnih proizvoda za osam posto i kapitalnih proizvoda za 5,5 posto.

Trgovački sud u Pazinu 10. ožujka odlučit će o traženju agencije Hiljadarka da se koncert srpskih folk pjevača ipak 25. ožujka održi u Puli. Iz pulskog poduzeća u čijem je vlasništvu dvorana tvrde da je ugovor raskinut zbog kašnjenja s plaćanjem, a u agenciji tvrde da im je pulski gradonačelnik Filip Zoričić telefonom poručio kako "ne želi srpska smeća u svom gradu", što ovaj demantira. Priča sa - po jednima zabranjenim, a po drugima otkazanim - koncertom srpskih pjevača u Puli, koji se trebao održati 25. ožujka u gradskoj sportskoj dvorani "Mate Parlov" dobit će i svoj pravni epilog. Trgovački sud u Pazinu potvrdio je na upit Radija Slobodna Europa (RSE) da je organizator tog koncerta, zagrebačka agencija Hiljadarka, odnosno njezin vlasnik Cimar Production tužio gradsku tvrtku Pula Sport koja upravlja sportskom dvoranom u kojoj se koncert trebao održati, i zatražio privremenu mjeru, odnosno da se koncert ipak održi. "Ročište povodom prijedloga za određivanje privremene mjere zakazano je za 10. ožujka 2023. u 9:00 sati, te će odluka o predloženoj privremenoj mjeri uslijediti nakon ročišta", odgovorili su iz pazinskog suda. Raskid ugovora ili zabrana? Na koncertu su trebali uz hrvatskog pjevača Duška Kuliša nastupiti i – kako piše u ugovoru – "prijatelji", a to su srpski pjevači Dragan Kojić, Ana Bekuta i Zorana Mićanović, muzičari koji izvode glazbu u rasponu od narodne do folk i turbo folk glazbe. Priča je dospjela u javnost kada je organizator koncerta 22. veljače objavio kako je prodao gotovo 3.000 ulaznica, ali da je ugovor raskinut kada je gradonačelnik Pule, inače nezavisni Filip Zoričić, saznao tko će sve pjevati. Vlasnik agencije Hiljadarka Mario Cindori tvrdi da mu je Zoričić u telefonskom razgovoru kazao kako "ne želi srpska smeća u svom gradu" i da mu je "psovao srpsku mater". Zoričić: Glazbeni izričaj ne pripada našem podneblju Zoričić demantira da je bilo što takvoga rekao, i kaže da bi reagirao i ranije, ali da je za sve saznao tek iz medija. On pojašnjava kako je u razgovoru sa Cindorijem "posve nedvosmisleno i jasno rekao da se u javnom prostoru grada Pule i u objektima kojima upravlja Grad koncerti ovakve vrste neće održavati i da ovaj glazbeni izričaj ne pripada našem podneblju, duhu i mentalitetu grada". Dodatno, Pula Sport, gradska tvrtka koja upravlja dvoranom objavila je kako su razlozi za raskid ugovora to da avans od 20 posto nije uplaćen do 15. prosinca, kako stoji u ugovoru, i da u ugovoru nije bilo navedeno tko su "prijatelji" koji će nastupati s Kulišem. Cindorijev odvjetnik tvrdi da je akontacija ipak uplaćena – 20. siječnja. Javnost se podijelila - dok većina tvrdi da se radi o nacionalističkom ispadu gradonačelnika, manjina tvrdi da grad ima pravo odlučivati što se događa u njegovim prostorima. Među prvima koji su osudili ovu Zoričićevu odluku je i Vijeće srpske manjine Istarske županije. Hiljadarka je pokušala koncert prebaciti u Osijek, ali ni tamo nisu naišli na razumijevanje. Predstavnici srpske zajednice u Puli: Šum u komunikaciji, a ne nacionalizam Član pulskog Gradskog vijeća u ime srpske manjine i osnivač i aktualni koordinator Srpskog kulturnog centra u Istri Milan Rašulo u izjavi za RSE ne vidi u ovom slučaju nikakvu politiku ni nacionalizam. "Ne ulazim u neke disonatne tonove koji su izrečeni u medijima, niti mislim da to ima bilo kakve veze sa odnosom prema srpskoj zajednici. Osobno, a to je stav i srpske zajednice, mi smo protiv bilo kakvih zabrana. Isto tako smatramo da grad Pula ima autonomno pravo da selektivno pristupa programima koji će se dešavati u njihovim prostorima", kaže Rašulo. Po njegovoj ocjeni, "došlo je do šuma u komunikaciji na relaciji gradskog društva Pula Sport i odgovarajuće procedure za provođenje programskih sadržaja u dvorani koja je prevashodno namenjena sportu". On dodaje da nema nikakvih zabrana za taj tip muzike u privatnim postorima, i da u Puli postoji privatni klub "Cargo" u kojem se koncerti takvog tipa muzike bez problema organiziraju i održavaju, i da treba pričekati što će sud reći o konkretnom slučaju. To je nonsens pogonjen nacionalizmom! Urednik web magazina pop kulture "Ravno do dna" Zoran Stajčić za RSE kaže kako slučaj ne bi ni došao u javnost da se radilo o običnom raskidu ugovora zbog nepoštivanja rokova, nego se radi o tome da je pulski gradonačelnik Zoričić koncert – zabranio, i to s argumentacijom koju je tada upotrijebio. "Mislim da je cijela ova situacija jedan stravični nonsens! I to nonsens koji je pogonjen ničim drugim nego nacionalizmom, a samim time i ignorantskim ponašanjem, i nerazumijevanjem glazbe i glazbenih tokova koji se ovdje događaju", ocjenjuje Stajčić. On podsjeća da je Duško Kuliš, kojem je također onemogućen nastup, hrvatski pjevač i član Hrvatske glazbene unije sa 197 registriranih autorskih djela. "Nijedna od tih pjesama ne poziva na mržnju, nego se u najvećem broju radi o pjesmama ljubavnog karaktera. Radi se o 63-godišnjem pjevaču koji je stasao na sarajevskoj sceni u vrijeme kada i Kemal Monteno i Zdravko Čolić, u žanru koji se onda nazivao 'novokomponovana narodna muzika' , i on je s time i nastavio" , podsjeća Stajčić. Nigdje nema da izvođači s jednom nogom u penziji kvare omladinu "Dakle, činjenica je da je zabranjen koncert hrvatskog izvođača u dva hrvatska grada. Njegovi gosti su – uz iznimku Zorane Mićanović koja je potkraj prošle godine navršila 18 - redom prešli šezdesetu. Ja ne znam situaciju ikada na svjetskoj sceni da izvođači – kako se kaže – s jednom nogom u penziji kvare omladinu", dodaje naš sugovornik. RSE je pokušavao stupiti u konatkt sa Marijem Cindorijem i agencijom Hiljadarka, ali oni nisu odgovarali na naše pozive ni na poruke elektronske pošte.

Nakon 24-satnog prekida u ponedjeljak poslijepodne djelomično je uspostavljen cestovni promet od kontinentalnog dijela Hrvatske prema Dalmaciji. Autocesta Zagreb – Split – Ploče na dionici Posedarje – Sveti Rok je otvorena, ali samo za osobna vozila i samo u smjeru prema moru, dok u smjeru prema Zagrebu ostaje zatvorena. Također, za promet je ponovno otvorena Jadranska magistrala na dionici Novi Vinodolski – Sveta Marija Magdalena, ali također samo za osobna vozila. Promet je prekinut u nedjelju oko 15 sati. Bila je zatvorena autocesta Zagreb – Split – Ploče na dionici Posedarje – Sveti Rok zbog orkanske bure i snijega, a zatvorene su i državna cesta Gračac – Knin, državna cesta Gračac – Obrovac, Sveti Rok – Gospić i Gospić – Karlobag. Noćilo se i u autima U Lici pada gusti snijeg, ralice su na terenu, ali do normalizacije prometa još je daleko. Velik broj putnika proveo je noć s nedjelje na ponedjeljak u prihvatnim centrima u Lici, u ugostiteljskim objektima, po privatnim kućama, ali i u automobilima na odmorištima. Svi ugostiteljski objekti, benzinske pumpe i trgovine bili su otvoreni tijekom noći i na usluzi putnicima. Prihvatni centri organizirani su u Gospiću, Gračacu i Korenici, ali i sa dalmatinske strane u Obrovcu i Kninu. Dio putnika se vratio na svoja polazišta, a za one koji ne odustaju, policija je sa kontinentalne strane prijepodne formirala konvoje od po 60 vozila predvođene ralicama koji su autocestom krenuli u smjeru Dalmacije preko Gračaca i Zatona Obrovačkog. Dio vozila je prošao, međutim, nakon nekog vremena se zbog jakog snijega od toga odustalo. Spašavanje neodgovornih vozača Do pola pet ujutro u noći s nedjelje na ponedjeljak trajalo je spašavanje neodgovornih vozača koji su usprkos zabrani krenuli zatvorenom dionicom autoceste A1 Zagreb – Split između Posedarja i Svetog Roka. Kako je ta dionica bila zatvorena za promet i nije bila očišćena, i oni su zapeli u snijegu. "Određena vozila su izignorirala zabranu i uputili su se na svoju ruku. Radi se o 12 vozila i negdje 20 osoba. Mi smo ih uočili na kamerama i naši vatrogasci krenuli su kilometar i po kroz onu snježinu da im pruže pomoć. Pomogli su nam i djelatnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i jutros u pola pet uspjeli smo te ljude izvući", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Kata Kuprešak iz Hrvatskih autocesta (HAC). Među spašenima bilo je četvero djece i dvije časne sestre. Otkud prometni kolaps? "Nama je, nažalost, u mentalitetu da ne vjerujemo onome što se službeno govori", objašnjava ravnatelj Civilne zaštite, Damir Trut. "Pet dana unaprijed se na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatskih autocesta i Civilne zaštite obavještavalo da slijedi vrlo ozbiljno pogoršanje vremena", kazao je Trut novinarima. U HAC-u odbijaju kritike onih koji na temelju snimki kamera koje prikazuju autocestu pokrivenu snijegom tvrde da je HAC odgovoran za ovaj prekid prometa. "Naše ralice su u ova dva dana uklanjajući snijeg prošle 72.000 kilometara i posule preko 3.000 tona soli. Mi pokušavamo razbiti mit da dok pada snijeg cesta može biti crna. Za 20 minuta cesta izgleda kao da ralica nikada nije prošla", kaže Kata Kuprešak. "Voljela bih da ovo bude škola kako se vozači ne smiju ponašati. Mi naplaćujemo korištenje autoceste i nije nam u interesu da ona bude zatvorena. Zatvaramo je isključivo kada su ekstremni uvjeti opasni po život, kao što je sada sa orkanskom burom na dionici Posedarje – Sveti Rok", dodala je Kata Kuprešak. Željeznica pojačala linije prema Splitu Posljednja takva situacija sa prekidom cestovnog prometa prema Dalmaciji zabilježena je 1998. godine, kada još nije ni bilo autoceste. Tada je prekid trajao pet dana. Poslijepodne je otvorena i dionica Jadranske magistrale. Željeznički promet prema Dalmaciji odvija se bez problema. Kako je zbog problema u cestovnom prometu interes za prijevoz vlakom veći, iz Zagreba je prema Splitu u 15:19 sati krenuo redovni vlak u dvostrukom sastavu (oko 270 mjesta). Također, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta na cestama u 17.15 iz Zagreba prema Splitu krenuo je dodatni izvanredni vlak sa 180 mjesta, javile su Hrvatske željeznice. Predviđa se da će put trajati najmanje šest i pol sati.

Isticanjem ukrajinskih zastava na zgradama hrvatskog Sabora i Vlade u Zagrebu je obilježena godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. Također, predstavnici Vlade i Sabora su ponovili snažnu hrvatsku potporu toj zemlji i uvjerenje da će Ukrajina osloboditi privremeno okupirane teritorije. "Nesalomljiv je duh onoga koji brani svoje. Onaj tko brani svoje ne može izgubiti", poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon što je posjetio ukrajinsko veleposlanstvo u Zagrebu i tamo zajedno veleposlanikom Vasiljem Kiriličem zapalio svijeće za poginule ukrajinske vojnike. Prema njegovoj ocjeni, globalno jedinstvo u potpori Ukrajini velika je podrška ukrajinskoj vladi i narodu, a prije svega ukrajinskim vojnicima. "Oni već godinu dana odolijevaju napadima i postupno oslobađaju privremeno okupirane teritorije Ukrajine. Hrvatska će u tom procesu biti uz Ukrajinu kao što je bila i do sada i želimo da svoju slobodu Ukrajinci ostvare što brže i da u Ukrajini zavlada mir", poručio je hrvatski premijer. Nastavak pomoći Ukrajini Hrvatski sabor posjetilo je tridesetak djece iz Ukrajine, čiji su roditelji policajci, pirotehničari i vatrogasci, a koja se nalaze u posjeti Hrvatskoj. Zasjedanje je započelo minutom šutnje za sve žrtve ruske agresije na Ukrajinu, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je nastavak političke, diplomatske, financijske, vojne i tehničke pomoći Ukrajini. "Želim jasno kazati kako ukrajinski narod može računati na našu trajnu solidarnost i nastavak snažne podrške u njihovoj pravednoj borbi za slobodu, bez posustajanja. Činit ćemo to u svim segmentima gdje možemo pomoći, dok god bude potrebno. Do konačne pobjede", poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Mirovnjaci 'ni na jednoj strani' Središnji skup potpore Ukrajini održat će se u središtu Zagreba u subotu 25. veljače, a u petak 24. veljače je na skupu u Zagrebu, na kojem se okupilo tridesetak ljudi, grupa feministica i mirovnih aktivistica iz "Ad hoc feminističke antiratne koalicije" uz transparent "Zaustavile rat odmah" zatražilo trenutno prekidanje rata u Ukrajini i početak pregovora. "Tražimo da se zaraćene stvarne konačno sastanu, dogovore i prihvate nekakve mirovne inicijative, inače možemo očekivati eskalaciju trećeg svjetskog rata. Toga se bojimo i to ne želimo", kazala je sociologinja Branka Galić, za Radio Slobodna Europa (RSE). Na pitanje kako to da se u tekstu peticije uz ovaj prosvjed Rusija uopće ne spominje, a da u peticiji manjka precizniji opis karaktera aktualnog rata u Ukrajini, inicijatorica prosvjeda i koautorica peticije Vesna Janković je odgovorila: "Mirovna opcija se u principu odbija svrstati. Osnova procesa pregovaranja je – ne biti ni na jednoj strani, i saslušati potrebe i argumente i jedne i druge i treće strane u sukobu", kazala je Vesna Janković. Hrvatska kao odgovorna članica saveza Uz obljetnicu početka ruske agresije na Ukrajinu bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, pojašnjavajući koja treba biti pozicija Hrvatske, poručila je da Hrvatska u vlastitom interesu mora pokazati da je odgovorna članica saveza kojima pripada. "A to su Europska unija i NATO. Jer, ukoliko bi na bilo koji način došlo do ozbiljnije destabilizacije jugoistočne Europe, a - kao što znamo – na tome se radi, i sa mnogo različitih razboja se radi na destabilizaciji naše regije, za nas je silno važno da vojni i politički savezi kojima pripadamo razumiju da smo mi važna i odgovorna članica, vrijedna angažmana", kazala je Pusić. Hrvatska i Ukrajina unazad godinu dana Hrvatska od početka ruske agresije na Ukrajinu pomaže Ukrajini politički, diplomatski, financijski vojno i tehnički. Već 25. veljače 2022. godine Hrvatski sabor je sa svega jednim suzdržanim glasom osudio rusku agresiju na Ukrajinu. U Hrvatskoj je u listopadu prošle godine održan i parlamentarni summit Krimske platforme, međutim sredinom prosinca prošle godine u Saboru nije prošao prijedlog hrvatske Vlade da i Hrvatska sudjeluje u programu obuke ukrajinskih vojnika, jer nije prikupljena potrebna dvotrećinska većina glasova. U Hrvatskoj se nalazi i nešto preko 20.000 ukrajinskih građana, pretežno žena i djece koji su izbjegli od ratnih operacija u svojoj zemlji. Dok hrvatska Vlada i Sabor izražavaju nedvosmislenu potporu Ukrajini i osuđuju rusku agresiju, predsjednik Zoran Milanović protivi se hrvatskom slanju oružja Ukrajini i sudjelovanju Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika, ne vjeruje da će Krim biti vraćen u sastav Ukrajine, a sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu smatra neefikasnima.