Tri dana nakon što je pola miliona ljudi u Zagrebu, gradu od skoro 770.000 stanovnika, prisustvovalo koncertu Marka Perkovića Thompsona sa kojeg su se čuli ustaški povici, iz Evropske unije stigla je osuda. "Osuđujemo svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnije periode evropske historije", rekao je glasnogovornik Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodali su i da na nivou Evropske unije postoji okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije koja obavezuje zemlje članice da krivično sankcionišu govor mržnje. "To uključuje javno poticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla ili nacionalne odnosno etničke pripadnosti," kažu iz Komisije. Također, navode da su članice Evropske unije obavezne da kriminaliziraju javno odobravanje, umanjivanje zločina kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini. "Nacionalne vlasti su odgovorne za istragu i postupanje u vezi sa svakim pojedinačnim slučajem navodnog govora mržnje ili zločina iz mržnje, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje prenosi ovu Okvirnu odluku," poručio je glanogovornik Evropske komisije. Marko Perković Thompson tri decenije na udaru je kritika zbog otvorenog korištenja simbola Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Riječ je o marionetskoj tvorevini fašističke Italije i Njemačke, koja je u nasljeđe ostavila teško breme odgovornosti za stotine hiljada ubijenih, masovne zločine, koncentracione logore za Srbe, Jevreje, Rome i hrvatske antifašiste. Nekoliko dana pred događaj, francuska agencija AFP je navela da se priprema koncert pjevača koji simpatizira naciste i kome su otkazani nastupi upravo zbog spornih stavova u Berlinu 2014. godine, u Švicarskoj dvije godine kasnije, ali i u Holandiji, Austriji, Sloveniji. Nakon koncerta pljušte kritike zbog korištenja povika "Za dom spremni", dok na drugoj strani premijer Hrvatske, najmlađe članice EU, zajednice izgrađene na tradiciji antifašizma, navodi da nema mjesta čuđenju. OsudeKoncert su osudili i iz Evropskog kongresa Jevreja koji su napisali da su zgroženi "nacističkim pozdravima i fašističkim sloganima." "Takvi postupci veličaju mračno poglavlje historije i potiču antisemitizam i mržnju", napisali su iz Kongresa na platformi X. Dunja Mijatović, nekadašnja komesarka za zaštitu ljudskih prava u Vijeću Evrope, napisala je na X-u, da je riječ o "sramotnom oživljavanju fašističke simbolike". "Jeziv odjek i oštar podsjetnik na mračnu prošlost za koju se #Europa zaklela da je nikada neće ponoviti", navodi Mijatović. Iz nevladine Kuće ljudskih prava u Hrvatskoj, podsjećaju da je i Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama potvrdio da korištenje naci-fašističkog pozdrav i znakovlja nije zaštićeno pravom na slobodu izražavanja. "’Za dom spremni' predstavlja čistu suprotnost civilizacijskim vrijednostima", kaže Ivan Novosel iz ove organizacije. Nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava navela je da je koncert bio "najmasovniji napad na ustavne vrednote Hrvatske od kraja devedesetih do danas i izravan napad na temeljne vrednote EU". Simboli sa podsjećanjem na NDH na ulicama glavnog hrvatskog grada i dan uoči samog koncerta zlosutni su za pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter. "Taj režim nije i ne može biti dio naše sadašnjosti niti budućnosti, jer se temeljio na mržnji i masovnim ubojstvima i odnosio se prema ljudima druge nacionalnosti, vjeroispovijedi i političkih uvjerenja kao prema bićima niže vrijednosti." Premijer sa ThompsonomDan pred koncert hrvatski premijer i lider vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), posjetio je zagrebački hipodrom na kome je organizovan Thompsonov spektakl. Poveo je i djecu. HDZ je članica saveza Evropskih narodnih partija bliska vladajućoj hrišćansko-demokratskoj Uniji (CDU) Njemačke. Plenković nije osudio sporne poruke sa koncerta, pa ni Thompsonove pozive da se Evropa, kontinent obilježen multietičnošću, vrati "hrišćanskim vrijednostima". Hrvatski premijer također ne vidi mesto čuđenju jer su, kako je naveo, Thompsonovi koncerti isti 35 godina. "Što se tiče pojedinačnih slučajeva, gdje imate nedopuštene znakovlje i pjesme, policija će ih procesuirati", rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Zagrebu. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović kaže da ne treba etiketirati stotine hiljada ljudi sa koncerta, i da policija radi u skladu sa zakonom. "Komuniciran je način na koji će to policija raditi, kao i kada su u pitanju i neka druga javna okupljanja, uključujući nogometne utakmice", naveo je Božinović. Premijer Plenković je takođe rekao da su što se tiče jedne pjesme "sudovi rekli svoje". "Naravno, znao sam da će se svesti na prve tri riječi ‘Čavoglava', koja je tu već 34 godine i bit će valjda još sto godina", rekao je Plenković i dodao da "pjesmu neće niko cenzurirati." Šta utvrđuju zakon, Ustav, sudovi?Zakonom je u Hrvatskoj zabranjeno izvođenje pjesama ili isticanje simbola kojima se krši javni red i mir. Kazne za to variraju od 700 do 4.000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Pozdrav je protivan i Ustavu zemlje koji zabranjuje svako poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, pojašnjavaju iz Kuće ljudskih prava. "Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti", navedeno je članu 39 Ustava Hrvatske. Međutim, tretman ustaškog pozdrava "Za dom spremni" u današnjoj Hrvatskoj zbog razlike u samoj sudskoj praksi ne može se jednostavno objasniti. Paradoksalnost situacije opisuje i to je što je jedan izvođač je u Makarskoj kažnjen 2019. godine zbog povika "Za dom spremni" dok je izvodio Thompsonovu pjesmu. No, Visoki prekršajni sud Hrvatske odlučio je u junu 2020. da kada Thompson pjesmu "Čavoglave", koju je izveo i na koncertu, započinje ustaškim pozdravom "Za dom spremni", ne čini prekršaj protiv javnog reda i mira. "Okolnost da je sporni pozdrav dio autorske pjesme ne mijenja činjenicu da je 'Za dom spremni' ustaški pozdrav koji simbolizira zločinačku naci-fašističku ideologiju", kaže Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava. Mješovita komisija znanstvenika koju je formirala hrvatska Vlada preporučila je 2018. da se korištenje tog pozdrava ne kažnjava isključivo kada se radi o komemoriranju poginulim pripadnicima stranačke milicije Hrvatske obrambene snage (HOS) u ratu u Hrvatskoj 1991-1992. Visoki prekršajni sud: Thompson može nekažnjeno koristiti ustaški pozdravThompson je i sam tokom koncerta na zagrebačkom hipodromu prije nego što je izgovorio "Za dom", a masa odgovorila "spremni" naveo da referiše na rat započet 1991. godine. "Zamislite pola miliona ljudi okupljenih u Berlinu na desničarskom koncertu i kolektivno uzvikuje ‘Sieg Heil.’ Nezamislivo u Njemačkoj", piše njemački medij Berliner Zeitung u komentaru koncerta održanog 5. jula u Zagrebu. "Međutim, u Hrvatskoj fašistički pozdrav 'Za dom spremni' se glasno pjeva u gomili", zaključuje ovaj list.

Viši sud u Beogradu odredio je 16. juna jednomesečni pritvor Krunoslavu Fehiru, državljaninu Hrvatske koga srpsko pravosuđe tereti za ratne zločine, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u ovoj instituciji. Fehir je bivši policajac i bio je svedok u sudskom postupku Branimiru Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koji je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti tokom rata u Hrvatskoj. Kako kažu u Višem sudu, mera pritvora u trajanju od 30 dana je određena Fehiru "usled postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bekstva". "Okrivljenom K.F. na teret je stavljeno izvršenje krivičnog dela Organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina iz člana 145 stav 2 KZ SRJ. Protiv navedenog rešenja dozvoljena je žalba krivičnom vanpretresnom veću Višeg suda u Beogradu – Odeljenje za ratne zločine, u roku od tri dana od prijema rešenja", navodi se u pisanom odgovoru Višeg suda. Fehiru je, kako RSE nezvanično saznaje, dodeljen advokat po službenoj dužnosti. U Ambasadi Hrvatske u Beogradu su za RSE rekli da su u utorak, 17. juna, dobili zvanično obaveštenje o pritvoru koji je određen Krunoslavu Fehiru. Ovaj korak je bio neophodan kako bi diplomatsko predstavništvo Hrvatske moglo da stupi u kontakt sa njim i ponudi mu konzularnu pomoć. Prema pisanju zagrebačkog "Jutarnjeg lista", Krunoslav Fehir priveden 15. juna na ulasku u Srbiju. U Tužilaštvu za ratne zločine se do sada nisu oglašavali o tome za šta je konkretno Fehir optužen. Za šta je osuđen Branimir Glavaš?Krunoslav Fehir je nekadašnji pripadnik policije i bivši pripadnik paravojjne formacije "Branimirova osječka bojna" (BOB), i bio je ključni svedok na suđenju Branimiru Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Slavoniji i Baranji. U oktobru 2023. Glavaš je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine. To je ponovljeni postupak, nakon što je Ustavni sud Hrvatske 2015. godine iz proceduralnih razloga ukinuo pravosnažnu presudu, po kojoj je Glavaš osuđen na osam godina zatvora. Tokom rata, Glavaš je bio jedan od najmoćnijih ljudi u Osijeku, na istoku Hrvatske. Branimirova osječka bojna je direktno njemu odgovarala. Početkom dvehiljaditih Glavaš je optužen za ratne zločine počinjene 1991. i 1992. godine. Sudilo mu se po dve optužnice koje su bile objedinjene u jedno suđenje. Po zapovednoj odgovornosti je bio optužen u slučaju "Selotejp" za protivpravno hapšenje, mučenje i ubistvo sedam većinom srpskih civila čija su tela, ruku selotejpom vezanih na leđima, nađena u Dravi. U postupku koji je u medijima bio nazvan "Garaža", Glavaš je optužen da je kao čelnik osječkog Sekretarijata za odbranu, u razdoblju od jula do septembra 1991. pripadnicima svoje jedinice naređivao nezakonita privođenja srpskih civila koji su potom u prostorijama, podrumima i garažama Sekretarijata ispitivani, teško premlaćivani i na druge načine mučeni. Tokom tih zlostavljanja, ubijen je Čedomir Vučković. Vučkovića je, kako je utvrđeno, jedan od pripadnika Branimirove osječke bojne naterao da popije kiselinu iz akumulatora. Zbog užasnih bolova koje je trpeo, Vučković je uspeo da provali vrata garaže. Dok je bežao, Krunoslav Fehir, u to vreme 16-godišnji pripadnik BOB-a, je pucao u njega i naneo mu povrede u predelu trbuha i desne podlaktice. Sud utvrdio da Fehir nije krivSudsko veštačenje je utvrdio da je Čedomir Vučković preminuo od posledica trovanja tekućinom iz akumulatora, a ne od hitaca koje je ispalio Fehir. O ovom događaju Krunoslav Fehir svedočio je na suđenju Branimiru Glavašu. "On je u prvom postupku imao status ključnog svjedoka. U drugom postupku imao status običnog svjedoka, ali je vrlo jasno da on nije proglašen krivim za ratni zločin", kaže za RSE Vesna Teršelič iz zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta. Branimir Glavaš je više puta izjavio da Krunoslav Fehir laže u svom svedočenju, te da je upravo on odgovoran za ubistvo Čedomira Vučkovića. Glavaš je protiv Fehira podneo krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni. Ipak, Glavaš do danas ne odustaje od svojih tvrdnji. U objavi na Fejsbuku nakon vesti o hapšenju Krunoslava Fehira u Srbiji, napisao je da se stavlja "na raspolaganje pravosuđu Republike Srbije", uz garancije slobodnog povratka u Hrvatsku. Vesna Teršelič iz nevladine organizacije Documenta, napominje da je pravosuđe u Hrvatskoj utvrdilo okolnosti u vezi sa ubistvom srpskog civila u slučaju "Garaža". "Utvrđeno je da je Čedomir Vučković stradao zbog trovanja sumpornom kiselinom. To znači da Krunoslav Fehir nije kriv za njegovu smrt. Zbog toga je teško reći za šta Fehira goni Tužilaštvo u Srbiji", kaže Teršelič. Suđenje dugo 20 godinaDvodecenijsko suđenje Branimiru Glavašu trebalo bi da bude konačno završeno presudom Visokog kaznenog suda. Objedinjeno suđenje za slučaj "Selotejp" i "Garaža" počelo je 2005. godine, a Glavaš je tri godine kasnije osuđen na deset godina zatvora. Nakon žalbenog procesa Vrhovni sud Hrvatske smanjio mu je kaznu na osam godina zatvora. Pre izricanja kazne Glavaš je pobegao u Bosnu i Hercegovinu, gde ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora. Suđenje je vraćeno na početak, nakon što je Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda. Novi proces je najpre počeo 2017. godine, a potom još jednom – sa izmenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika – u oktobru 2021. godine. U prvostepenoj presudi iz 2023, osim Glavaša koji je dobio sedam godina, na četiri godine zatvora je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine. Bivši predsednik Hrvatske Ivo Josipović je 2010. oduzeo Glavašu čin generala bojnika i sedam odlikovanja. Tu odluku je u maju 2021. poništio aktuelni predsednik Zoran Milanović.

Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letjelica tiho krstari iznad regije, a njihov točan broj nitko ne zna sa sigurnošću. Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, nakon što je godinu ranije završio sukob u Bosni i Hercegovini. Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na tom popisu. Naoružane bespilotne letjelice. "Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja", kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu. Nova pravila vojne igreVojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama. U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak. Srbija je nabavila jurišne bespilotne letjelice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bayraktara. Hrvatska je realizirala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letjelice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama dužnosnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje. Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letjelice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i vlastitu proizvodnju u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letjelica. Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bayraktara. Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bayraktare. Bayraktare je prošle godine kupila i Albanija. Može li se ovo pitanje regulirati?Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letjelice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letjelica. "Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini", kazao je Prlenda za RSE. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad provedbom sporazuma od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao provedbu. "Od tad više nije moguć izravan pritisak međunarodnog faktora na provedbu i eventualne izmjene. Od tad to ovisi isključivo od političke volje samih potpisnica", dodao je Prlenda. Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao utrka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama. Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovnice u regiji. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona. Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova. "Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letjelice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni", smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda. Nebo bez granicaStari sustav kontrole naoružanja u regiji izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja. Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona. "Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao poverenje, u skladu sa savremenom okolnostima", kazao je Radić za RSE. Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog oceana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendirala članstvo u tom sporazumu. Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru. "On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota. Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju", kazao je za RSE Dragan Samardžić, umirovljeni admiral u Vojsci Crne Gore. Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže kako njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letjelice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države. Usporedno sa nabavkom dronova, zemlje regije rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.