Hrvatski sabor raspravljao je o Vladinom prijedlogu da Hrvatska sudjeluje u obuci ukrajinskih vojnika u sklopu europskog projekta EUMAM. Do sto ukrajinskih vojnika došlo bi na obuku u Hrvatsku, a do 80 hrvatskih instruktora obučavalo bi Ukrajince u drugim državama Europske unije. Predsjednik Zoran Milanović i opozicija protive se tom prijedlogu. Niti nakon današnje rasprave nije jasno hoće li vladajući sakupiti 101 glas u Saboru za dvotrećinsku većinu potrebnu da Hrvatska sudjeluje u europskom projektu obuke ukrajinskih vojnika, u situaciji kada to nije odobrio predsjednik Zoran Milanović. Vladajući kažu kako nema razloga da on to ne odobri, jer je ovo ista procedura u kakvoj je Milanović sudjelovao 44 puta, bilo u ulozi premijera 2011-2016. godine, bilo u ulozi predsjednika Republike 2020-2022. godine, a da se opozicija sakriva iza Milanovićevih leđa. Desna opozicija tvrdi da će premijer Andrej Plenković ovom akcijom ugroziti Hrvatsku i nacrtati hrvatskim građanima metu na čelo, dok lijeva tvrdi da se radi o silovanju procedure od strane vladajućih sa ciljem sataniziranja opozicije. Grbin: Briga Plenkovića za Ukrajinu! Predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Peđa Grbin prozvao je Plenkovića da se ne ponaša kao premijer, već kao lider jedne stranke – HDZ-a. "Vi od ovoga želite stvoriti cirkus za dnevnopolitičke potrebe u Hrvatskoj i za prikrivanje vaših afera. Boli vas briga za Ukrajinu, gospodo! Rađe vam je pričati o ovome, nego da se problemi svakodnevnog života u Hrvatskoj nalaze pod lupom javosti", poručio je Grbin vladajućima. Premijer Andrej Plenković je kazao kako se sve svodi na pitanje – jeste li za pomoć Ukrajini, ili niste, i da će vladajućih 77 glasova biti "za", dok za oporbu ne može garantirati. "Onda teret odgovornosti za to hoće li Hrvatska sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika nije više na Vladi. Teret je na onima koji će pobjeći od odgovornosti, istim onima koji su pred mjesec dana priredili ovacije predsjedniku Vrhovne rade Ukrajine Ruslanu Stefančuku kada je govorio u Hrvatskom sabor. Oni se sutra moraju pogledati u ogledalo i reći – dizao sam se i pljeskao Stefančuku, a u biti – ne bih mu pomogao", prozvao je Milanović opoziciju. Prijedlog Zeleno-lijevog bloka Zeleno-lijevi blok je u parlamentarnu proceduru uputio vlastiti prijedlog hrvatskog sudjelovanja u misiji EUMAM, sa naglaskom na ona specifična znanja koje Hrvatska ima temeljem iskustva iz rata u Hrvatsko devedesetih i poratne obnove, a kojem se pridružio i SDP. Oni predlažu obuku ukrajinskih vojnika u razminiranju, u osiguravanju osoba i vlasništva na oslobođenim područjima Ukrajine, u pravovremenom i adekvatnom osiguravanju mjesta ratnih zločina radi kvalitetnog dokumentiranja i istrage, u medicinskoj pomoći s posebnim naglaskom na ublažavanje pojave PTSP-a unutar ukrajinske vojske, obuku vezanu za međunarodno humanitarno pravo i zaštitu žrtava rodno uvjetovanog nasilja i obuku u kibernetičkoj sigurnosti. O sudjelovanju Hrvatske u europskom projektu obuke ukrajinskih vojnika glasat će se 15. prosinca. Izvjesnu nadu vladajućima da će ipak među oporbenjacima pronaći 24 glasa potrebna za dvotrećinsku većinu daju izjave nekih zastupnika oporbene stranke Socijaldemokrata (disidenti od SDP-a) koji kažu kako će podržati Vladin prijedlog, samo neka Vlada, a ne - kao što je sada napravljeno - Ministarstvo obrane pismeno od Milanovića zatraži suglasnost. Stručnjaci kažu da Hrvatska ima što ponuditi u obuci ukrajinskih vojnika, ali da je odluka na – politici. Stručnjak za vojna pitanja Marinko Ogorec za Radio slobodna Europa (RSE) 23. studenog o tome treba li Hrvatska pomoći u obuci ukrajinskih vojnika primjereno svojim mogućnostima. "Hrvatska za to ima dobre mogućnosti, a sve ostalo je politička odluka državnog čelništva na koju ne mogu utjecati, niti bih je volio prejudicirati", kaže Ogorec. Što je EUMAM i što hrvatska Vlada nudi Vojna komponenta misije EUMAM formirana je temeljem odluke Vijeća EU za vanjsku i sigurnosnu politiku 17. listopada. Prema prijedlogu hrvatske Vlade, pet hrvatskih časnika išlo bi na dužnosti u zapovjedništvo EUMAM-a na strateškoj i operativnoj razini u Njemačkoj i Poljskoj. Instruktori bi na teritoriju drugih država članica EU provodili obuku pješaštva do razine pješačke satnije (čete), dok bi se u Hrvatskoj provodilo obuku vođa i instruktora (zapovjednici desetina i vodova do 30 pripadnika); obuku borbenih spasioca i instruktora (obuka borbenih spasioca do 18 pripadnika i obuka instruktora borbenog spasioca do 12 pripadnika); obuku inženjerije pionirske specijalnosti (obuka inženjeraca prethodno osposobljenim u temeljnim vojničkim vještinama u zadaćama inženjeraca pionirske specijalnosti do 25 pripadnika) i obuku sanitetskih timova (do osam pripadnika). Dosadašnje aktivnosti EUMAM-a na obuci Ukrajinaca U Poljskoj je 29. studenog već započela obuka prvog bataljuna ukrajinskih vojnika. Češki parlament odobrio je 29. studenog slanje čeških instruktora koji će obučavati ukrajinske vojnike na teritoriju drugih država Europske unije i obuku pet turnusa po 800 ukrajinskih vojnika na području Češke. Češki senat će o tome glasati 1. prosinca. Norveška je 25. studenog odlučila sa 150 milijuna norveških kruna (15 milijuna eura) financirati EUMAM, priopćio je norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram. Norveška također financira dijelove estonske donacije poljske bolnice Ukrajini, a donirala je i pet vojnih autobusa hitne pomoći. Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu. Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca belgijska vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva. No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu. U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna, podsjeća ENR. Mađarska je jedina zemlja koja 17. listopada nije glasala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju. Također, Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Nešto preko 5.300 eura, odnosno svoju plaću za osam mjeseci treba urednica i novinarka Davorka Blažević isplatiti kao odštetu za povredu časti i ugleda Senki Klarić – Baranović, koja je u vrijeme kada je podnosila tužbu bila sutkinja Vrhovnog suda Hrvatske. Radi se o tekstu šibenskog neprofitnog portal "Tris" otprije sedam godina, gdje je Davorka Blažević govorila o karijeri sutkinje. Koristila je činjenice koje su već ranije bila objavljene i čija istinitost nije dovedena u pitanje. Za Davorku Blažević sve oko ove presude je jasno i smatra kako je to "katastrofa za novinarstvo". "Ovo je definitivno pokušaj ušutkavanja novinara, izazivanje autocenzure, pokušaj da nam se kaže da o sucima ne možemo pisati. Sve drugo možemo, ali o njima ni slučajno, jer će nam se dogoditi ono što se dogodilo i meni", kaže Davorka Blažević za Radio Slobodna Europa (RSE). Pojedini slučajevi još samo u Bugarskoj Takve situacije da suci tuže novinare za visoke iznose čest su slučaj u Hrvatskoj, ali ne i drugdje u Europi, kaže u izjavi za RSE glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender. "Mi smo se tim povodom obratili i međunarodnim novinarskim organizacijama, i podatak koji smo dobili od Europske federacije novinara je je ova praksa da suci tuže novinare prisutna, osim u Hrvatskoj, još samo sa pojedinim slučajevima u Bugarskoj", kaže glavna tajnica HND-a. Davorka Blažević je još 2015. objavila komentar o toj sutkinji, ilustrirajući ga činjenicama iz njene sudačke karijere, sutkinja je reagirala kaznenom prijavom i sud je presudio da joj je Davorka Blažević iznoseći činjenice u tekstu povrijedila čast i ugled, prenosi Melisa Skender. Iako tužitelji na tome obično staju, jer su presudom dobili satisfakciju, Senka Klarić - Baranović je presudu iskoristila da pokrene i privatnu tužbu i zatraži 150.000 kuna (20.000 eura), što je onda – dijelom i na inzistiranje suda – gotovo četverostruko smanjeno. Novinarsko društvo kreće u izradu 'sramne liste' sudaca Kako tužbe sudaca protiv novinara zbog povrede časti i ugleda nisu ni rijetke ni bagatelne vrijednosti, na što je podsjetio i ovaj slučaj, Hrvatsko novinarsko društvo pokreće izradu "sramne liste" sudaca. "Probat ćemo doći podataka koliko je bilo takvih tužbi, koji su odštetni zahtjevi, odnosno koji su traženi iznosi i prema tome složiti top-listu sudaca i sutkinja koji imaju najveća potraživanja za svoj ugled i čast od novinara i medija", kaže Melisa Skender. Sigurno je da će u najužoj konkurenciji za vrh ljestvice biti predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban, koji je u listopadu, po izboru CASE-a, Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi, proglašen najvećim pravosudnim bullyjem (nasilnikom) u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura. Oštra će mu konkurencija biti sudac Županijskog suda u Zadru Ivan Marković koji je protiv novinara i medija podnio – 26 tužbi! Hrvatsko novinarsko društvo apleiralo je na svoje članove da novčano pomognu Davorki Blažević suočenoj sa plaćanjem kazne u iznosu od osam njenih mjesečnih plaća. Novinarsko društvo i Ministarstvo različito o broju tužbi U Hrvatskom novinarskom društvu tvrde da je Hrvatska po broju SLAPP tužbi (tužbi kojima se nastoji onemogućiti objavljivanje vijesti i/ili otežati financijsku poziciju novinara ili medija) sa 951 tužbom u kojima se traži nešto preko 10 milijuna eura odštete najgora u Europskoj uniji. U Ministarstvu kulture i medije se ne slažu s tim ocjenama i kažu kako su brojke mnogo niže. U travnju je na upit RSE iz Ministarstva odgovoreno kako su prema podacima istraživanja novinarskog udruženja koja se naziva CASE koalicija (Coalition Against SLAPPs in Europe), objavljenog u siječnju 2021. u Hrvatskoj od 2010. do tada podnesene ukupno 32 SLAPP tužbe. Ministarstvo do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na upit RSE imaju li ažurirane podatke. RSE je uputio Udruzi hrvatskih sudaca upit jesu li oni na temu tužbi sudaca protiv novinara i medija izdala ikakvu uputu, preporuku ili mišljenje sucima, i je li se o toj temi raspravljalo na tijelima Udruge? I - ako jest - što je zaključeno? Također do objavljivanja ovog teksta od njih nije stigao nikakav odgovora. Što misli predsjednik Vrhovnog suda? Ako se ne zna koji je stav Udruge hrvatskih sudaca, stav predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Radovana Dobronića je prilično jasan. On je kazao kako suci ne koriste mehanizam Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva, kako predsjednici sudova uopće ne prate tuže li suci s njihovih sudova novinare, i da ima sudaca koji "rafalno" tuže novinare, kao i onih koji ih tuže "da dođu do novca i da zaplaše novinare". Predsjednik VSRH Radovan Dobronić 9. veljače 2022 je zatražio od svih visokih i od županijskih sudova da dostave podatke o sudačkim izvansudskim aktivnostima. O tome sudjeluju li u arbitražama, drže li plaćena predavanja, objavljuju li tekstove za koje su plaćeni, jesu li im članovi obitelji zaposleni u pravosuđu i jesu li unazad 5 godina tužili novinare i za koje iznose, i jesu li za to tražili suglasnost predsjednika suda. Govoreći o tužbama protiv novinara i medijau intervjuu za tjednik Nacional, Dobronić je tada kazao kako "sudac ima pravo tužiti novinara ako smatra da ga je oklevetao", ali da su do njega "stigle informacije da se u tim tužbama traže vrlo visoki iznosi". "Drugo, ne idu na Sud časti Hrvatskog novinarskog društva, a to bi bio prirodan put ako je članak, koji smatraju spornim bio neprofesionalan. Treće, ako neki sudac podnese više od 20 tužbi protiv medija, onda to znači da suci ne mogu suspregnuti možda i neku svoju opravdanu ljutnju. Suci i pravnici moraju biti racionalni i suzdržani. Ne mogu se te tužbe novinara slati iz rafalne puške", poručio je Dobronić. Tužbe protiv novinara i sudačka 'intima' Manji dio sudaca odbio je sudjelovati u anketi, a na temelju odgovora ostalih, Dobronić je 4. travnja 2022. u pozivu za okrugli stol o normiranju izvansudskih aktivnosti sudaca i mijenjanju Etičkog kodeksa načelno zaključio kako "predsjednici sudova općenito ne znaju što im suci rade mimo redovnog sudačkog posla". Što se tiče tužbi protiv novinara i medija, Dobronić kaže kako "to ne može biti pitanje sudačke privatnosti ('intime')". "Svaka tužba koju neki sudac podnese protiv medija nije samo njegova osobna stvar jer je povod tome uvijek djelovanje suca u tom službenom svojstvu, a ono se uvijek tiče i suda", prokomentirao je. Na okruglom stolu 4. srpnja Dobronić je podsjetio kako je i Europski sud za ljudska prava kazao da su suci kao javne osobe podložni kritici i da ju moraju prihvatiti. No iz pojedinih odštetnih zahtjeva može se zaključiti da suci na taj način žele doći do novca i zaplašiti novinare da ne pišu kritički. "To nije dobro, jer cijeli sustav dovodi do problema, a suce u neugodnu poziciju", zaključio je predsjednik Vrhovnog suda. Na istom skupu oporbeni predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić je sudačke tužbe protiv novinara nazvao "žešćom svinjarijom".

Grad Split biti će treći grad u Hrvatskoj koji će sufinancirati potpomognutu oplodnju svojim građankama i građanima. Država već plaća četiri ciklusa potpomognute oplodnje, ako se ona obavlja u javnozdravstvenim institucijama, ali često to ne bude dovoljno. Projekt je već zaživio u Osijeku i Makarskoj. Od sljedeće godine i grad Split sudjelovat će u sufinanciranju tri ciklusa medicinski potpomognute oplodnje za splitske obitelji koje ne uspijevaju dobiti djecu, i one koje su već iskoristile četiri ciklusa koliko im plaća država, ako to obavljaju u javnim bolnicama, a da to nije dalo željeni rezultat. To je amandman na prijedlog proračuna za sljedeću godinu vijećnika Socijaldemokratske partije (SDP) u splitskom Gradskom vijeću, o kojem će se odlučivati 15. prosinca. "Naš je prijedlog da se za početak godišnje izdvaja 600.000 kuna (80.000 eura) za te namjene, i imamo podršku partnerske stranke 'Centar' u vladajućoj koaliciji i samog gradonačelnika Ivice Puljka", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Damir Barbir. "Želimo pomoći parove koji se ne mogu prirodnim putem roditeljski ostvariti. Smatramo da je to pripomoć roditeljima i dobar način kako bismo zadržali mlade obitelji da svoje roditeljsko pravo ostvare upravo u Splitu. Gradonačelnik Puljak pozitivno je doživio naš prijedlog da grad uvede tu mjeru", pojašnjava Barbir. Split će financirati 80, 60 ili 40 posto troškova Dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokriva troškove medicinski potpomognute oplodnje ženama u dobi do 42. godine, prijedlog splitskih socijaldemokrata je da se dob podigne do 44. ili 45.godine života. Kako četiri ciklusa potpomognute oplodnje često ne budu dovoljna, a trošak je i do 10.000 kuna (1.300 eura), a uz dodatne terapije prilagođene svakoj ženi zna se popeti i do 14-16.000 kuna (1.860 do 2.130 eura), plan je da grad Split sudjeluje u financiranju još tri ciklusa. Konkretno, grad Split će za dodatna tri postupka sufinancirati 80 posto ukupnih troškova ako se postupak provede u splitskom Kliničkom bolničkom centru, 60 posto ako se postupak provede u nekoj od splitskih privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno 40 posto u postupcima provedenima u nekoj od zdravstvenih ustanova s područja Republike Hrvatske ili zemalja Europske unije. Najviši iznos sudjelovanja gradskih sredstava je do 7.500 kn, dakle do 1.000 eura. Barbir kaže kako je ta mjera to potrebnija, jer je Split prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine u 10 godina izgubio preko 10.000 stanovnika. "Smatramo da je ovo jedan vid demografske mjere. Kada gledate, grad Split je u posljednjih deset godina ostao bez jednog cijelog kvarta veličine Trstenika (gradski kotar u gradu Splitu). Ljudi odlaze, jer ovdje ne mogu zadovoljiti neke osnovne uvjete života, i zato moramo raditi na zadovoljavanju tih uvjeta – od omogućavanja zapošljavanja u struci do demografskih mjera", zaključuje Barbir. Osječko iskustvo U Osijeku je potpora mladim obiteljima za troškove medicinski pomognute oplodnje uvedena 2021. godine i to za dva pokušaja u jednoj tekućoj godini, pojasnili su iz Ureda osječkog gradonačelnika na upit RSE. Za prošlu i ovu godinu iz gradskog proračuna za tu namjenu izdvojeno je po 500.000 kuna (67.000 eura). Odobreno je ukupno 27 zahtjeva za sufinanciranje - tijekom prošle godine 16 zahtjeva, a tijekom ove godine 11 zahtjeva, a novac se isplaćuje retroaktivno. Pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo grada Osijeka Romano Kristić za RSE pojašnjava da je mjera osmišljena "u konzultacijama i suradnji s liječnicima, stručnjacima iz osječkog Kliničkog bolničkog centra". "Drago nam je da i drugi gradovi idu našim primjerom, ali cijela demografska politika zapravo je kombinacija mjera sa nacionalne, regionalne i lokalne razine, tako da očekujemo da će svaka kockica u ovom velikom mozaiku dati svoj doprinos u boljim rezultatima i boljoj pronatalitetnoj slici u budućnosti", vjeruje Kristić. Pravo na sufinanciranje imaju podnositelji zahtjeva koji su godinu dana prijavljeni u Osijeku, a bračni ili izvanbračni drug da je prijavljen u trenutku podnošenja zahtjeva. Grad Osijek sufinancira troškove medicinski pomognute oplodnje koja je provedena u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi na području Osijeka u iznosu od 60% ukupnih troškova, ali ne više od 9.000,00 kn (1.200 eura). Troškovi potpomognute oplodnje provedene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi na području Republike Hrvatske ili u inozemstvu se sufinancira u iznosu od 50% ukupnih troškova, ali ne više od 7.500,00 kn (1.000 eura), navodi se u odgovoru Ureda osječkog gradonačelnika. Makarsko rješenje U Makarskoj se od početka 2022. godine također mladim obiteljima za troškove medicinski pomognute oplodnje sufinancira troškove za dva pokušaja u jednoj tekućoj godini. Maksimalni iznos sufinanciranja je 50 posto ukupnih troškova postupka, a najviše 7.500,00 kuna (1.000 eura). Pravo na sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje priznaje se i ženi nakon navršene 42. godine života, ako nije mogla ostvariti mogućnosti za postupke potpomognute oplodnje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Podnositelj zahtjeva mora imati prebivalište u Gradu Makarskoj najmanje tri godine, a ako je riječ o podnositelju zahtjeva koji je u braku i izvanbračnoj zajednici, bračni ili izvanbračni drug u trenutku podnošenja zahtjeva mora ima prijavljeno prebivalište u gradu Makarskoj. Do zaključenja priloga RSE nije dobio podatke o realizaciji ovog projekta u Makarskoj. Stanje na razini Hrvatske Prema najsvježijim dostupnim podacima Ministarstva zdravstva, onim za 2020. godinu, medicinski potpomognuta oplodnja (MPO) obavlja se u Hrvatskoj u osam javnozdravstvenih i osam privatnih zdravstvenih ustanova. Ukupno je te godine započet 7.561 ciklus MPO, a rođeno je 1.540 djece. Iako je broj postupaka i broj djece rođene pomoću MPO konstantno rastao do 2019. godine, kada je rođeno 1.783 djece, brojke su se se u 2020. godini smanjile zbog epidemije kovida. Međutim, ključni pokazatelji uspješnosti transfera zametaka su u porastu u 2020. godinu u odnosu na godinu ranije, pa je 2019. godine 28,8 posto trasfera urodilo rođenjem djeteta, a godinu kasnije 29,5 posto.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odbio je razmotriti dopis Ministarstva obrane u kojem se od njega traži suglasnost za obuku pripadnika ukrajinske vojske na hrvatskom teritoriju. Ministar obrane Mario Banožić prozvao ga je da izbjegava odgovornost, i da će odluku onda donijeti Sabor dvotrećinskom većinom. Za sada tolike potpore u Saboru – nema. Milanović je odbio razmotriti dopis ministra Banožića u kojem se tražila njegova suglasnost za obuku ukrajinskih snaga na teritoriju Hrvatske, među ostalim jer ga ministar obrane nije ovlašten to tražiti, priopćeno je iz Milanovićevog ureda. Milanović, koji se od početka ruske agresije na Ukrajinu protivi gotovo svakom drugom hrvatskom angažmanu na strani Ukrajine osim humanitarnom, već ranije se tome usprotivio s obrazloženjem da "to nije naš rat". Dodatno, u pismu iz njegovog ureda kaže se kako nije precizno navedeno o kakvoj se obuci radi, niti da je Ukrajina saveznica. Ministar: Milanović izbjegava odgovornost Banožić je odmah odgovorio da Milanović na taj način izbjegava odgovornost, jer je dopis identičan onima kakve je ministar obrane Ante Kotromanović u Milanovićevoj vladi 2011-2016 slao hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, odnosno predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, i onima kakve je Milanović primao ranije otkako je na funkciji hrvatskog predsjednika. Milanovićevo protivljenje može se zaobići dvotrećinskom odlukom u Saboru, što Banožić očekuje. "Ja očekujem da to bude što prije. Jer – gledajte – situacija u Ukrajini je svakim danom sve ozbiljnija, vidimo da se u Rusiji događaju određene mobilizacije i treninzi. Tako da je naša obaveza pomoći", kazao je Banožić novinarima 22. studenog. Još nije definirano hoće li obuka biti u Hrvatskoj ili u trećoj zemlji, niti o kakvoj obuci se radi. Ranije se špekuliralo da bi hrvatski instruktori radili specijalističku obuku za ukrajinske vojnike za razminiranje i za hitnu medicinsku pomoć na terenu. Stručnjak za vojna pitanja Marinko Ogorec za Radio slobodna Europa (RSE) o tome treba li Hrvatska pomoći u obuci ukrajinskih vojnika primjereno svojim mogućnostima. "Hrvatska za to ima dobre mogućnosti, a sve ostalo je politička odluka državnog čelništva na koju ne mogu utjecati, niti bih je volio prejudicirati", kaže Ogorec. Što je rečeno u Saboru? Potrebna dvotrećinska većina je 101 od ukupno 151 zastupnika, što znači da će - kada se jednom o tome bude glasalo u Saboru - vladajućoj većini od 77 zastupnika trebati bar još 24 glasa iz opozicije. U prvim reakcijama u Saboru u srijedu 23. studenog tolike potpore – nije bilo. Miro Bulj iz oporbenog kleropopulističkog Mosta optužio je Banožića da želi da Hrvatska preuzme sav teret rata u Ukrajini. "Druge države se ne oglašavaju, međutim mi smo jedini tu specijalci. Hrvatski narod treba pomoći onima koji su ugroženi u ratu. Treba dati humanitarnu pomoć, treba sve učiniti, međutim da mi budemo predvodnici nekakve borbe u ovome ratu je više nego stavljanje mete na hrvatski narod",kazao je Bulj novinarima u Saboru 23. studenog. Arsen Bauk iz oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) kaže kako se po njegovom tumačenju Ustava o dolasku ukrajinskih vojnika na obuku u Hrvatsku trebaju dogovoriti Milanović i Vlada, a da Sabor nije nadležan. Franko Vidović iz oporbene stranke Socijaldemokrati pak kaže kako će njihov klub "pričekati da vidimo obrazloženje o čemu je riječ pa ćemo zauzeti stav. Ovo je ozbiljna priča u kojoj, nažalost, ne sudjeluju sve zemlje EU ni NATO-a nego samo 14 zemalja i ja pozivam sve zastupnike u Saboru da o tome glasaju isključivo po svojoj savjesti", pozvao je Vidović. Marijan Pavliček iz desničarskih Hrvatskih suverenista izrijekom je kazao kako njegova stranka neće podržati tu odluku, a premijera Andreja Plenkovića prozvao je za "dodvoravanje Bruxellesu". Marijana Puljak iz liberalne oporbene stranke Centar traži konsenzus Vlade i Milanovića i najavljuje da će glasati ovisno o tome što će pisati u obrazloženju odluke. Marin Lerotić iz oporbenog liberalnog Istarskog demokratskog sabora (IDS) također je zatražio konsenzus i najavio da će njegova stranka glasati za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Kako su se države do sada uključile u EUMAM Misija Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM) osnovana je formalnom odlukom ministara vanjskih poslova zemalja članica EU 17. listopada, a pokrenuta je 15. studenog. Kako navodi ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, cilj Misije je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje. Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj. Njemačka do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina". Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu. Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca belgijska vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva. No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu. U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna, podsjeća ENR. Mađarska je jedina zemlja koja 17. listopada nije glasala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju. Također, Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Austrijski kancelar Karl Nehammer, koji 23. studenog dolazi u Hrvatsku, opovrgao je špekulacije da će se Austrija usprotiviti uključivanju Hrvatske u šengenski prostor, nakon što je nedavno austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner kazao kako nije vrijeme za proširenje šengena. Nakon nekoliko dana priprema, na prostoru nekadašnjeg Paromlina nedaleko Glavnog kolodvora postavljeni su šatori u kojima će migranti i izbjeglice, kojih je posljednjih tjedana sve više po zagrebačkim ulicama i trgovima, moći dobiti nešto toplo za pojesti. "Tu se nalaze dva grijana šatora gdje oni mogu doći od osam ujutro do osam navečer zagrijati se, presvući se i dobiti topli obrok. A kada se stvore tehnički preduvjeti za spajanje sanitarnog kontejnera, moći će obaviti osnovno – tuširanje, WC i ostalo", kaže za Radio slobodna Europa (RSE) Ante Mlinarić iz Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. Radi se o migrantima i izbjeglicama koji nisu podnijeli zahtjev za azil, i njima je policija izdala rješenje o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku od sedam dana. Prema podacima hrvatske policije, u ovoj godini u Hrvatsku je ušlo 36.000 iregularnih migranata, što je povećanje od 145 posto prema istom razdoblju prošle godine. Iako je pritisak veći, broj zabilježenih nasilnih postupanja hrvatske policije prema njima je manji, kazala je novinarima Sara Lalić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije. "Tako je Dansko vijeće za izbjeglice u prvih osam mjeseci ove godine zabilježilo oko 2.600 nasilnih odvraćanja (push-backova), što je otprilike upola manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ti šatori koji se podižu i ti pokušaji pomoći tim ljudima koji se ovdje nalaze u jako teškom položaju nisu inicijativa hrvatske Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova, nego su rezultat pritiska aktivista s terena, koji mjesecima mole lokalne zajednice da na neki način riješe problem i tek trebamo vidjeti hoće li grad Zagreb uspjeti adekvatno riješiti situaciju na svom terenu", kaže Sara Lalić. Bez austrijske blokade Paralelno sa situacijom s izbjeglicama na terenu, na međunarodnom planu izjave austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da nije vrijeme za proširenje šengena unijele su nemir u hrvatsku politiku, gdje se očekivalo da je ulazak u šengen sa prvim danom nove godine već svršeni čin. Međutim, austrijski kancelar Karl Nehammer je u razgovoru s novinarima 21. studenog u Klagenfurtu, dan pred dolazak u radni posjet Zagrebu, kazao kako neće biti nikakvog austrijskog veta za hrvatski ulazak u šengen. "Teško da osjećamo bilo kakav migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem. O zemljama se glasuje pojedinačno", kazao je Nehammer novinarima u Klagenfurtu, a prenosi austrijski dnevnik Kleine Zeitung. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj nakon što je rekao da se protiv proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. On je proteklih dana u više navrata rekao da se protivi proširenju šengenske zone, za koju je rekao da ne funkcionira, što se – tvrdi - vidi po povećanom broju tražitelja azila u Austriji. To je istaknuo i kancelar Nehammer koji je rekao da je u Austriji 100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja sigurnosna tijela nisu registrirala. "To je sigurnosni rizik i o tome se moramo pobrinuti," prenosi Kleine Zeitung njegove riječi, i dodaje kako "to jednostavnim jezikom znači - da je prijetnja vetom usmjerena prema Bugarskoj i Rumunjskoj". Plenković tvrdio da neće biti problema s Austrijom Karnerovo protivljenje proširenju šengena izazvalo je priličnu uznemirenost u hrvatskoj javnosti, i lijeva i desna opozicija prozvali su Vladu da objasni o čemu se radi, međutim iz Vlade su slane poruke da je sve pod kontrolom. Premijer Andrej Plenković kazao je 21. studenog kako je "uvjeren da će Hrvatska do 8. prosinca privoliti sve zemlje EU da glasaju za ulazaka Hrvatske u schengen", a važan korak na tom putu bit će sigurno i dvodnevni boravak austrijskog kancelara Karla Nehammera u Zagrebu 23. i 24. studenog, kada će se razgovarati na opskrbi Austrije plinom preko LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Politička odluka o hrvatskom ulasku u šengen trebala bi biti donesena na sjednici Vijeća Europske unije, za unutarnje poslove i pravosuđe koje će o tome odlučivati 8. prosinca, a uz nju odlučivat će se i o ulasku Rumunjske i Bugarske u šengenski prostor, oko čega postoje rezerve Nizozemske, pa je češko predsjedništvo pripremilo dvije odluke o uključivanju u šengen – jednu za Hrvatsku, a drugu za Rumunjsku i Bugarsku. Da će Hrvatska uspjeti izgladiti austrijsko protivljenje proširenju šengena, bio je uvjeren i glavni operativac u osposobljavanju hrvatske policije da zadovolji uvjete efikasne zaštite vanjske granice šengenskog područja, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. "Mi očekujemo i uvjereni smo da će 8. prosinca Hrvatska postati punopravna članica. Šengen se sa Hrvatskom kao članicom može samo ojačati", kazao je novinarima Božinović 22. studenog , dodavši da austrijska zabrinutost nije vezana uz neku pojedinačnu zemlju, već za funkcioniranje sustava u cjelini. "Osobno, još uvijek mislim da je austrijska pozicija kao i naša - da treba dograđivati šengen, da ga treba osnažiti, a sigurno da blokade tome ne mogu pridonijeti", poručio je Božinović. Kontrola granica i korona O ukupnoj situaciji na relaciji Hrvatska – migranti - ulazak u šengen politički analitičar sa dugogodišnjem iskustvu u zagovaranju ljudskih prava Žarko Puhovski za RSE kaže kako šengen već dvije-tri godine zbog korone i situacije s migrantima u stvari ne postoji. "Čitav niz država obnovio je kontrolu međusobnih granica unutar EU, tako da će ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ako se i dogodi, biti jedna vrsta formalne, utješne nagrade, ali ne i realnosti. Jer, uvjeren sam da će i dalje ostati kontrole na granici sa Slovenijom, što je za nas najvažnije, i to znači da ćemo morati još dugo čekati da se šengen restaurira, ako se to uopće dogodi", oprezan je Puhovski. On dodaje da je hrvatska policija dugo živjela u "sendviču" između zahtjeva čitave Europe da na granici, prije svega prema BiH odbija - kako kaže - "kako se to doživljavalo, nalete barbara sa istoka, što je stara tradicija", ali da to radi na način koji ne bi bio previše očito protivan temeljnim načelima temeljnim načelima ljudskih prava. "To je dovelo do situacije u kojoj je trebalo puno pregovarati da bi se dobilo podršku nekih parlamentarnih skupina u Europskom parlamentu, a sa druge strane do toga da se opet očuva jedna razina efikasnosti koja bi zadovoljila susjede. Oko ovoga što se Austrijanci žale, situacije je dosta jasna: problem s velikim priljevom migranata u Austriju se više odnose na onaj krak koji ide preko Mađarske, Srbije, Bugarske i tako dalje, nego na ovaj koji dolazi preko Hrvatske i Slovenije. Ali Austrijancima to dobro dolazi da pokušaju sa europskom centralom raščistiti neke druge račune", kaže naš sugovornik. Što nakon 1. siječnja 2023? Ako i Vijeće Europske unije podrži pristup Hrvatske u šengenski prostor, sa 1. siječnjem 2023. godine trebaju biti uklonjene sve granične kontrole između Hrvatske i susjednih članica šengenskog područja, dakle Slovenije i Mađarske. Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan šengena su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, i Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom u suradnji s Velikom Britanijom. Ulazak u šengenski prostor jedan je od dva preostala velika vanjskopolitička cilja koja si je postavila Vlada Andreja Plenkovića. Drugi je ulazak Hrvatske u eurozonu, što će se sasvim sigurno dogoditi 1. siječnja 2023. godine.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan glavna je autorica prijedloga zakona u Europskom parlamentu o osnaživanju građana za zelenu tranziciju, kojim bi se izmijenilo dvije europske direktive, i na taj način se zabranilo ugrađene kvarove u električne uređaje kojima se skraćuje njihovo trajanje i zabranilo ažuriranje uređaja koji negativno tječu na rad tih uređaja. Ona očekuje da će za godinu dana taj zakon ugledati svjetlo dana. Istraživanje: Kada se uređaji najčešće kvare? Prema istraživanju na 800 hrvatskih građana, njih devet od deset uvjereno je kako su kućni uređaji pred 20 godina trajali više nego ovi današnji, i da bi bio bio red da i ovi današnju dulje traju. Šest od deset ispitanika uvjereno je da se uređaji - od mobitela do perilice za rublje ili mikrovalne pećnice - proizvode sa ugrađenim kvarom da bi trajali kraće. Najbrže se kvare mobiteli, perilice za rublje, televizori, perilice za posuđe. "Nadalje smo pitali građane kada se – po njihovom iskustvu - uređaji kvare? Pokazalo se da je najveći broj građana, njih čak 54 posto rekao – negdje dvije ili tri godine od početka korištenja, što se poklapa s istekom obveznog jamstva od dvije godine", kazala je Biljana Borzan na predstavljanju rezultata istraživanja u Zagrebu. Isti su rezultati i za druge zemlje Europske unije dodala je. Zakon predviđa i zabranu svih proizvoda koji imaju ugrađene kvarove. "Dat ću vam primjer. Prije nekoliko godina bila je afera sa Nintendom Switch. Dokazalo se da ima ugrađeni kvar koji će preuranjeno pokvariti Nintendo i bio je zabranjen u dijelu država. Međutim, kako ne postoji takva vrsta zabrane za uređaje za koje se već dokazalo da imaju ugrađeni kvar na razini Europske unije, oni su se i dalje nastavili prodavati. Upravo je naš cilj – to zabraniti", najavila je Biljana Borzan. Zakonom i protiv 'digitalnih' kvarova Sljedeći je zahtjev u prijedlogu zakona da se zabrani i "digitalne" kvarove, odnosno vezanje sigurnosnih i funkcionalnih ažuriranja i zabrana svih ažuriranja koja imaju negativan utjecaj na rad uređaja. "Vjerujem da ste svi imali više puta priliku dobiti informaciju da je potrebno ažuriranje mobitela. Vi biste to vrlo često kliknuli onako automatski. I što se događalo? Dokazalo se u slučaju Applea i Samsunga da je došlo do namjernih usporavanja uređaja i – samim time – poticanja kupca da prije vremena kupi novi uređaj. U Italiji i Francuskoj su bile milijunske kazne za ovakvu praksu, međutim oni su s tim nastavili i dalje, jer ne postoji ujednačena legislativa na europskom nivou", obrazlaže Biljana Borzan potrebu donošenja takvog zakona. Ona traži da se ohrabri praksu popravljanja i servisiranja uređaja, jer se takvi servisi svugdje u Europskoj uniji postojano zatvaraju. "Donošenjem ovakvog zakona uštedjet ćemo potrošačima novac, zaštitit ćemo okoliš koji se sada zagađuje sa velikom količinom glomaznog otpada, a jačanjem prakse popravka i prenamjene otvorit ćemo nova radna mjesta, što je izuzetno važno u vremenima krize. Čak se više radnih mjesta stvara kroz popravak i prenamjenu nego kroz recikliranje", zaključila je eurozastupnica. Ona očekuje da će prijedlog novog zakona biti na odboru Europskog parlamenta izglasan u ožujku sljedeće godine, da će se prije ljeta o njemu glasati na plenarnoj sjednici, a da će do kraja godine sa Europskom komisijom i sa Europskim vijećem dogovoriti konačni oblik teksta zakonskog prijedloga.  

U Hrvatskoj se obilježava 31. obljetnica sloma hrvatske obrane Vukovara i ratnog zločina nad Hrvatima u Škabrnji, selu u zadarskom zaleđu. Kolonom sjećanja od vukovarske Gradske bolnice do Spomen-područja Ovčara 18. studenog obilježena je 31. obljetnica sloma hrvatske obrane grada. Nakon sloma je više tisuća ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a najmanje 264 ranjenika i civila iz vukovarske bolnice likvidirano na Ovčari. "Vukovar je temelj hrvatske slobode, demokracije i samostalnosti. Imena brojnih hrvatskih branitelja i svih žrtava Vukovara vječno su upisana u povijest Hrvatske", poručio je premijer Andrej Plenković koji je također sudjelovao u koloni. O incidentu u Škabrnji: pomirba nema alternative Povodom incidenta 17. studenog, kada je – po njegovim riječima – pet-šest mještana Škabrnje okrenulo leđa kada je vijenac polagala potpredsjednica Vlade iz redova srpske manjine Anja Šimpraga, Plenković je kazao kako razumije bol onih čiji su najbliži stradali u Škabrnji, ali da pomirba nema alternative. "Ja mislim da nema alternative. Proces odnosa Hrvata i Hrvatske sa srpskom manjinom u Hrvatskoj mora biti sustavno unapređivan. Oni su s nama u parlamentarnoj većini već 6 godina i biti će i dalje. Ja mislim da je to dobar i ispravan put, a naravno da je ljudima koji su izgubili svoje najmilije najteže, i uvijek će biti tako", kazao je Plenković 17. studenog. Na novinarsku primjedbu da mladi u Vukovaru kažu da žive normalno, i nije li politika ta koja ih dijeli, Plenković je kazao kako ih zasigurno ne dijeli Vladina politika. "Mi želimo poslati tu poruku, koja je sjajna i na razini europske prakse. Malo je zemalja koje imaju ovakvu situaciju kao mi. U konačnici i Tomislav Žigmanov je sada postao ministar u Vladi Srbije, i to baš za ljudska prava i prava manjina. To su sve koraci – ja sam u to duboko uvjeren - koji su jedini mogući ispravni smjer. Mi moramo živjeti jedni uz druge. Srbi u Hrvatskoj su svi državljani Republike Hrvatske, i mislim da je to jedino prirodno i normalno", poručio je. Vlada će nastaviti raditi na pronalasku svih nestalih iz rata u Hrvatskoj, najavio je premijer. "Jako dobro znamo, da bi se otkrila mjesta gdje se nestali nalaze, bitna je suradnja onih koji o tome znaju više nego mi, a oni koji znaju više nisu u Hrvatskoj, nego u Beogradu", istaknuo je. Penava prozvao Pupovca je je provocirao Novinarima se obratio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, inače predsjednik desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta. On je iznova prozvao predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca optuživši ga da je bacanjem vijenca u Dunav samo za srpske žrtve – provocirao. "Ne možete biti dobrodošli. Znači, doći sedamnaestog i pokušati samo i isključivo zbog osamnaestog provocirati", kazao je Penava novinarima. On je činjenicu da nitko od vojnog i političkog vrha u Beogradu nije odgovarao za razaranje i ratne zločine u Vukovaru nazvao – "izdajom". Milorad Pupovac sa izaslanstvom srpskih organizacija bio je u Vukovaru 17. studenog, odao počast žrtvama na tri lokacije u Vukovaru, među kojima je i bilo i mjesto likvidacije 264 Hrvata na Ovčari. U Dunav su, kazao je Pupovac, bačena dva vijenca, a ne jedan kako je kazao Penava. "Jedan za žrtve građana srpske nacionalnosti koji su prije izbijanja sukoba i tokom sukoba skončali u vodama Dunava, a drugi za građane hrvatske nacionalnosti koji su tijekom sukoba završili u vodama Dunava", naveo je Pupovac. Naime, predstavnici srpskih organizacija tvrde da je u vrijeme prije početka napada na grad u kolovozu 1991. godine u Vukovaru ubijeno više osoba srpske nacionalnosti, a na nitko za to nije odgovarao. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u Škabrnji sudjelovao na komemoraciji žrtvama ratnog zločina 1991. godine. Na današnji dan 18. studenog obilježava se u Hrvatskoj Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Vukovar 1991. godine Opsada Vukovara, čija je obrana slomljena 18. studenog 1991, trajala je tri mjeseca, od sredine kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Za to vrijeme, prema evidencijama JNA, na Vukovar je ispaljeno 1,5 milijun granata kalibra većeg od 100 mm i više od pet milijuna granata kalibra ispod 100 mm. Bačeno je i 2.500 avionskih bombi od po 250 kilograma. Grad je branilo ukupno 1.800 ljudi. U ta tri mjeseca i u danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja još 383 osobe vodi se kao nestale iz Vukovara kojima se trag gubi ujesen 1991. godine. Nakon pada grada samo iz vukovarske bolnice su odvedene najmanje 264 osobe – ranjenici, hrvatski policajci i vojnici i civili – i ubijene na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko grada. Tamo je pronađeno 200 posmrtnih ostataka, ali za posmrtnim ostacima 64 osobe koji su vjerojatno premješteni u sekundarnu grobnicu još se traga. Za ratne zločine u Vukovaru u Hagu su osuđeni zapovjednici na terenu, oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, ali nitko od tadašnjeg vojnog ili političkog vrha u Beogradu. Dio istočne Hrvatske pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba vraćen je u ustavno-pravni poredak Hrvatske procesom mirne reintegracije koji je trajao od 15. siječnja 1996 do 15. siječnja 1998. godine. Škabrnja: zločin za koji Mladiću nije suđeno Istog dana kada je pao Vukovar, 18. studenog 1991. godine postrojbe JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića i paravojne postrojbe lokalnih Srba i dobrovoljaca iz Srbije slomile su u tenkovsko-pješačkom napadu hrvatsku obranu sela Škabrnja nedaleko Zadra. Potom su istog dana ubile 63 osobe, od toga 48 civila, a ubijanje je nastavljeno i sljedećih dana. Iako je tadašnji general JNA Ratko Mladić zapovijedao napadom, i protiv njega je u Hrvatskoj bila podignuta optužnica, ratni zločin u Škabrnji nije uključen u hašku optužnicu protiv Mladića, kao niti jedan drugi zločin za koji ga je teretilo hrvatsko pravosuđem, s obrazloženjem da zbog Mladićevog zdravstvenog stanja treba požuriti s postupkom.

Dječja prava se u manjoj ili većoj mjeri ne poštuju i krše u svim segmentima hrvatskog društva, iako je zabilježen napredak u zakonodavnoj sferi, poruka je najnovijih preporuka UN-ovog odbora za prava djece Hrvatskoj. Predstavila ih je u Zagrebu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pred Svjetski dan prava djece, koji se obilježava 20. studenog. "Odbor je kao najvažnija i ključna područja zabrinutosti istakao područje zaštite od diskriminacije, zaštite od nasilja i zlostavljanja, područje prava djece s teškoćama u razvoju, područje zdravlja i zdravstvenih usluga, područje odgoja i obrazovanja te pravosuđa prilagođenog djeci", prenijela je pravobraniteljica glavne naglaske UN-ovih preporuka. U sferi diskriminacije, kao najizloženije grupe navodi se djecu pripadnike etničkih manjina, posebno srpske i romske, djecu izbjeglice i migrante, LGBT djecu i djecu s poteškoćama u razvoju. Prestati sa blagim kažnjavanjem seksualnog nasilja nad djecom U sferi zaštite od nasilja i zlostavljanja, kod vršnjačkog nasilja treba imati na umu da je i nasilnik vrlo često nesretno dijete kojemu je također potrebna pomoć, kazala je. Međutim, i dalje je pretežni dio nasilja i zlostavljanja djece od strane odraslih. "Odbor UN-a u tom dijelu preporučuje snažnije kažnjavanje. Tu trebamo posebno izdvojiti počinitelje seksualnog nasilja. I naš ured već dugi niz godina ukazuje na to kako počinitelji tog oblika nasilja nisu primjereno kažnjeni, i kako se time ne šalje dobra poruka niti ostalim odraslim osobama, a naročito žrtvi takvog nasilja, odnosno naročito ne djeci", naglasila je Helenca Pirnat Dragičević. Umjesto zatvorske kazne, počinitelje seksualnog nasilja nad djecom kažnjava se često uvjetnom kaznom ili radom za opće dobro, a nije prihvaćeno traženje pravobraniteljice za djecu da se zabrani izricanje kazne rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece. U rujnu je ona oštro reagirala kada je osuđeni pedofil umjesto zatvorske kazne dobio – rad za opće dobro, i to u udruzi koja radi s djecom s posebnim potrebama. Seksualno nasilje nad djecom u porastu Ona je već u svom izvješću za 2021. godinu upozorila da država nije postigla dostatnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, i da je nasilje u porastu. U 2021. godini su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi na štetu djece, što je 231 više u odnosu na 2020. Prema evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova, najviše je prijavljeno kaznenih djela spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina (359), iskorištavanja djece za pornografiju (147) te upoznavanja djece s pornografijom (86). Po brojnosti slijede prijave kaznenih djela: spolno uznemiravanje (69), zadovoljavanje pohote pred djetetom (44), bludne radnje (33), silovanje (31), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (24), podvođenje djeteta (6), iskorištavanje djece za pornografske predstave (4) te spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina (1). Tijekom 2021. identificirano je šest žrtava trgovanja ljudima koje su spolno iskorištavane. Nedostatak mjesta u domovima, premalo udomiteljskih obitelji UN-ov odbor traži još jaču podršku obiteljima i roditeljstvu, ali i jačanje alternativne skrbi. "Preporuka Odbora je i osigurati dodatne kapacitete za alternativnu skrb o djeci, ubrzati process deinstitucionalizacije i posvojenja djece, jačati potporu udomiteljstvu i jačati specijalizirano udomiteljstvo", kaže pravobraniteljica za djecu. Ona je još u travnju upozorila na "zabrinjavajuće podatke o velikom broju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja su smještena u ustanovama, kao i na dopise iz centara za socijalnu skrb čiji stručni djelatnici upozoravaju da su onemogućeni u obavljanju poslova zaštite prava i dobrobiti djece jer nemaju kamo smjestiti djecu koju je nužno izdvojiti iz obitelji." Tada je među ostalim upozoreno na prekapacitiranost Dječjeg doma Zagreb, u kojem se trenutačno na smještaju nalazi 90 djece, iako Dom ima smještajni kapacitet za samo 61 dijete. Također, upozorila je i na nedostatan broj udomiteljskih obitelji, i konstatirala kako se nisu ostvarila očekivanja da će Izmjene Zakona o udomiteljstvu iz veljače 2022., potaknuti veće zanimanje potencijalnih udomitelja. Prema Zakonu bi u udomiteljskoj obitelji smjelo biti smješteno troje djece, iznimno više kad je riječ o braći i sestrama, ali, zbog potreba hitnog smještaja, postoje situacije da se u udomiteljskoj obitelji nalazi po sedmero i više djece, što također predstavlja kršenje prava djeteta. Preporuke UN-ovog odbora – obavezujuće U Uredu pravobraniteljice za djecu naglašavaju kako UN-ove preporuke nisu mrtvo slovo na papiru. "Preporuke UN-ova Odbora za Hrvatsku su obavezujuće smjernice za zaštitu prava djece, ali i poticaj za donošenje budućih nacionalnih strategija i planova za prava djece. One će ujedno biti kriterij za procjenu ostvarenoga napretka Hrvatske u zaštiti dječjih prava u sljedećem petogodišnjem razdoblju", naglasila je zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika. Potrebno mijenjati pravosuđe i zdravstvo, obrazovati stručnjake Odbor UN-a je istaknuo i da je radi jačanja pravosuđa prilagođenog djeci nužno odgovarajuće osposobljavanje stručnjaka koji rade s djecom, te je pozvao na ubrzanje svih sudskih postupaka koji uključuju djecu. Preporučio je i da se ojača skrb u zajednici o djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, te da im se osigura pristup zdravstvenim uslugama i uključivom odgoju i obrazovanju. Odbor preporučuje osigurati kvalitetne specijalizirane zdravstvene usluge za svu djecu, uključujući i manja mjesta, ruralne i otočne sredine, povećati obuhvat obveznim cijepljenjem, poboljšati palijativnu skrb za djecu, osigurati djeci i mladima usluge i programe mentalnog zdravlja. Među preporukama je i smanjivanje pretilosti djece, osiguravanje mladima edukacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i razvijanje programa prevencije zlouporabe alkohola i droga, te prevencije samoozljeđivanja i samoubojstva. U području obrazovanja i slobodnog vremena Odbor preporučuje povećanje dostupnost vrtića, poboljšanje stručne podrške nastavnicima i učiteljima, otklonjnanje slabosti u ishodima učenja nastalih tijekom pandemije COVID-19. Među ostalim se navode i preporuke za povećanje participacije djece, zaštitu posebno ranjivih skupina, povećanje sigurnosti djece u prometu. UN-ov Odbor poziva i na obveznu edukaciju o pravima djece i zaštiti najboljeg interesa djece za sve stručnjake koji rade s djecom – u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, obrazovanju, alternativnoj skrbi, službi za migracije, medijima itd. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izabrana je u Saboru na tu funkciju 17. studenog 2017. godine na mandate od osam godina.

"Veze Zagreb-Beograd", o umjetnicima rođenim u jednom gradu, a dio ili cijeli život su proveli u drugom. To je tema ovogodišnje manifestacije koja se održava u Zagrebu i još sedam hrvatskih gradova - "Dani srpske kulture" koje do 10. prosinca organzira Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta". "Tema ovogodišnjih 'Dana srpske kulture' – 'Veze Zagreb – Beograd' je danas još uvijek vrlo osjetljiva, ali utoliko više potrebna", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) autorica koncepta "Dana" i voditeljica za kulturu u Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta" Davorka Perić. "Kao što sam rekla, tema je potrebna, budući da društvo još nije u potpunosti profunkcioniralo u smislu da se te veze Zagreb – Beograd normaliziraju kroz medije i – što mi se čini još važnije – kroz edukaciju, budući da je u obrazovnom sistemu obje države jako teško vidjeti nešto što potiče na kulturnu suradnju i govori o zajedničkoj kulturnoj prošlosti. Zato je ovaj cijeli projekt u neku mjeru i edukativan, za sve one koji žele nešto o tome znati, a ne znaju", naglašava Davorka Perić. Tako mnogi Zagrepčani ne znaju da se primjerice u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu nalazi šezdesetak radova slikara Save Šumanovića, a dio njih je izložen i na izložbi "Tabula rasa" u sklopu "Dana", o hrvatsko-srpskoj kulturnoj suradnji unatrag 100 godina. Izložbu će na završetku "Dana" 7. prosinca svojim nastupom zaključiti Ana Đurić – Konstrakta. Jugoslavija kao velika scena Kustosica beogradskog Muzeja savremene umetnosti Una Popović koja će početkom prosinca na Danima srpske kulture govoriti o beogradskom umjetniku, a zagrebačkom studentu Neši Paripoviću i avangardnom filmskom autoru, Beograđaninu Zoranu Popović koji je među ostalim napravio film o zagrebačkoj postkonceptualističkoj "Grupi šestorice". Ona za RSE kaže kako su sedamdesete bile godine intenzivne suradnje, u vremenima kada su studentski kulturni centri poput beogradskog SKC-a imali veliku ulogu. "Znamo da je to bilo jedno veliko polje kulturnog delovanja. Znači Jugoslavija kao jedna velika scena gde su se svi ovi segmenti usložnjavali i izlazili iz jednog u drugo i dodirivali se, od likovnog, umetničkog, scenskog i drugog", kaže naša sugovornica. Popović dodaje kako je raduje da je izložba "Tabula rasa" u sklopu Dana srpske kulture, za koju je njen muzej posudio djela Neše Paripovića i Vane Bora, dobro primljena i da ne govori samo o prošlim vremenima, nego da ukazuje i na buduće moguće saradnje. "To se zapravo i desilo, jer sam ja bila kustos izložbe fotografkinje Goranke Matić u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti tokom septembra i oktobra. Tako da će se te saradnje uvek dešavati na nivou tih veza. Hoću da kažem da umetnost ima granice, ali ideje nemaju. I u tom smislu umetničke ideje će uvek ostati van granica i van nekakvih cenzura te vrste", poručuje Una Popović. Od Tomislava Gotovca do Dade i Zenita Koautor izložbe "Tabula rasa", koja je na neki način os oko koje se odvijaju ovogodišnji "Dani srpske kulture" je uz Davorku Perić i suosnivač zagrebačkog Instituta "Tomislav Gotovac" Darko Šimičić. Njihova suradnja je započela izborom radova kojima će se primjereno prikazati opus zagrebačkog konceptualnog umjetnika Tomislava Gotovca koji je velik dio života proveo u Beogradu. Zatim je na njen prijedlog dogovoreno da zajedno kao kustosi naprave cijelu izložbu o kulturnim vezama Zagreba i Beograda zadnjih sto godina. "Ishodište je bio rani opus Save Šumanovića, časopis 'Zenit' koji je prvo izlazio u Zagrebu, pa u Beogradu i dadaizam u ovim krajevima. Sve to se poklopilo sa nekim obljetnicama – nekim važnim i dobrim kao što je sto godina od izdavanja "Dada" časopisa u Zagrebu i predavanja koja je vođa dadaističkog pokreta u Hrvatskoj Dragan Aleksić imao u Vinkovcima i Osijeku, ali i tužnim, kao što je osamdeseta obljetnica ubojstva Save Šumanovića", pojašnjava Šimičić. Slikar Sava Šumanović rođen je u Vinkovcima 1896. Godine. Do potkraj tridesetih godina živi i slika na relaciji Zagreb – Pariz. Ustaše ga uzimaju kao taoca i strijeljaju 1942. godine u Sremskoj Mitrovici. Što još nude 'Dani'? U sklopu "Dana" u prostorijama "Prosvjete" održat će se književni program "Blind date" u kojem će hrvatske književnice Monika Herceg i Đurđica Čilić i književnik Sven Popović dočekati književnike Gorana Vojnovića iz Ljubljane i Zvonka Karanovića iz Beograda i književnicu i Ognjenku Lakićević iz Beograda, a autori će i javno čitati svoje radove. Biti će prikazan i niz dokumentarnih filmova i održan niz koncerata i kazališnih predstava, ne samo u Zagrebu, nego i u Rijeci, Daruvaru, Umagu, Slavonskom Brodu, Sisku, Vukovaru i Karlovcu. Vremenski "Dani" svojim manifestacijama pokrivaju razdoblje od pojave avangarde grupe oko časopisa "Zenit" početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća do Tomislava Gotovca, Vlade Marteka i Dimitrija Bašičevića Mangelosa, ali i do današnjih dana.

U Zagrebu je predstavljena kampanja „TRGni se za ravnopravnost“ - čiji je cilj da se pola Trga hrvatskih velikana u središtu grada preimenuje u Trg hrvatskih velikanki, jer svega dva posto ulica i trgova u Hrvatskoj zove se po ženama, upozoravaju inicijatorice. "Promjena je potrebna, jer žene su u hrvatskom društvu i dalje nevidljive", poručeno je sa predstavljanja inicijative "Velikanke", koja kreće u prikupljanje potpisa da se pola zagrebačkog Trga hrvatskih velikana preimenuje u Trg hrvatskih velikanki. "Ovo je poruka svim hrvatskim djevojčicama da su vidljive, važne i bitne, i da je njihov rad prepoznat i važan, podjednako važan kao rad njihovih prijatelja iz razreda", poručila je u ime inicijative pjevačica i voditeljica Ida Prester. "Zašto je to bitno reći u 21. stoljeću, jer činilo nam se da je to samorazumljivo? Međutim šokantna je istina da je manje od dva posto ulica i trgova u Hrvatskoj nazvano po ženama. To nije slučajno i to jako puno govori o nama i govori da je promjena stvarno potrebna", poručila je Ida Prester. Neravnopravnost žena je hrvatski realitet Inicijativu je podržala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je upozorila da se neravnopravnost i nevidljivost žena i nejednaki rodni odnosi, koji su hrvatski društveni realitet, preslikavaju na javni prostor, ali i na udžbenike u hrvatskim školama, gdje – kako kaže – moraju gotovo svakodnevno reagirati. "Ako pogledamo taj odgojno-obrazovni segment i taj javno-prostorni segment, gdje svjedočimo nevidljivosti žena i dominantno patrijarhalnom određivanju i nazivanju javnih trgova i ulica po muškim imenima i postavljanju spomenika muškarcima, možemo vidjeti da imamo iznimno puno prostora za rad", poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. "I dalje živimo neravnopravnost", upozorila je Sanja Cesar u ime feminističke organizacije "Cesi". Ona je podsjetila da ravnopravnost doprinosi dobrobiti cijelog društva, ali da i dalje svjedočimo tome da, iako su žene bolje obrazovane od muškaraca, to i dalje ne vidimo na njihovim primanjima, na poziciji na tržištu rada i na mjestima gdje se donose odluke. Djevojčice moraju vidjeti da i one mogu postati velikanke "Iako žene čine više od polovice stanovništva i polovicu povijesti, ta polovica ostaje nevidljiva, ali ova inicijativa ima za cilj da se kako na našim ulicama i trgovima, tako i u našoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti stvori prostor da djevojčice imaju priliku vidjeti da u našem društvu postoji prostor za njih, kao naše buduće velikanke", kazala je Svea Kučinić iz nevladine udruge "Ženska soba". Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić kazala je kako je u raspravi o rezoluciji o napretku prava žena unazad 25 godina i izazovima pred nama usvojenoj prošle godine niz zastupnica i zastupnika izrazio zabrinutost da bi rodna ravnopravnost mogla postati manje važna tema u državama članica, jer su suočene sa jako mnogo izazova i kriza. "Ali drago mi je da mogu reći da je ovo u Hrvatskoj izuzetno važna tema, što potvrđuje i ovo naše okupljanje i ova hvale vrijedna kampanja kojoj se pridružujemo", poručila je Simeonova Staničić. Uz predstavljanje peticije, javnosti je predstavljeno deset djevojčica i djevojaka koje su već sada, svojim znanjem, sportskim i kulturnim uspjesima doprinijele prepoznatljivosti Hrvatske na karti svijeta, te su im uručene ploče s nazivom ulice koje sadrže njihova osobna imena, kao "velikanke koje će to postati". Peticiju je idućih 30 dana moguće potpisati na web stranici velikanke.hr, a potom će peticija s prikupljenim potpisima biti predana Odboru za imenovanja naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba. Samu inicijativu pokrenula je agencija Hearth, koja se predstavila kao "prva regionalna agencija koja se bavi društveno odgovornim projektima". Tko i kako bira imena ulica i trgova Ulice, trgove i druge javne površine u Zagrebu imenuje i preimenuje Gradska skupština grada Zagreba na prijedlog svog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, a prema imenima koja se nalaze u Fondu imena. Taj Fond imenima puni Odbor, nakon što razmotri i potom prihvati ili odbije prijedloge koje u pisanoj formi mogu podnositi gradski zastupnici i njihovi klubovi, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora u Gradu Zagrebu,političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe, kao i građani i udruge građana. Javne se površine mogu imenovati po zemljopisnim pojmovima i toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima,organizacijama i ustanovama i po osobama koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svijeta, odredila je Gradska skupština grada Zagreba 2012. godine. Najdulje čeka – Johannes Gutenberg Međutim, uvrštavanje u Fond imena nije garancija da će neka zaslužna osoba odmah dobiti svoj trg ili ulicu. Jedanaest prijedloga uvrštenih u Fond od 1968. do 1980. godine još čeka na svoju ulicu. Tako izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gotenberg čeka od 1968, a političar i pravnik Ivan Ribar od 1969. godine. Kazališni režiser Bojan Stupica čeka da dobije svoju ulicu ili trg u Zagrebu od 1985., političar Svetozar Pribićević od 1990., svjetski poznati animator Walt Disney od 1991., utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud od 2006., političar Ivica Račan od 2009., a pjevač Arsen Dedić od 2015. godine. Među predloženim imenima, odnos muških i ženskih imena je otprilike 4:1.  

Uz 534 eurozastupnika “za”, 53 “protiv” i 25 suzdržanih Europski parlament je u četvrtak, 10. studenog, na plenarnoj sjednici u Bruxellesu podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja sljedeće godine. Za definitivnu potvrdu potrebna je još odluka Vijeća Europske unije u prosincu. "Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak", rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje, portugalski eurozastupnik Paulo Rangel. Dodao je da je Hrvatska jedina članica EU koja je uspostavila Nezavisni mehanizam za nadzor postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici izrazili su u raspravi uvjerenje da će i druge zemlje slijediti njen primjer. Hrvatski premijer Andrej Plenković pozdravio je na početku sjednice Vlade u četvrtak rezultat ovog glasanja i podsjetio da je sljedeći korak Vijeće Europske unije, odosno njegovo Vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe koje će o tome odlučivati 8. prosinca. “Time će Hrvatska, uz već donesene odluke u vezi članstva u europodručju, zaokružiti dva cilja dublje europske integracije – i šengenski prostor i europodručuje od 1. siječnja sljedeće godine. Tako su realizirani kapitalni državni i vanjskoopolitički ciljevi, pa ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima ovog dodatnog međunarodnog pozicioniranja Hrvatske”, poručio je Plenković. ‘Najzahtjevnija procedura do sada’ Hrvatska je na svom putu prema ulasku u šengen prošla do sada najzahtjevniju procedure od svih članica i ispunila 281 preporuku u osam područja. “Ovakav rezultat glasanja izraz je vjere u europski projekt”, ocjenjuje u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i dugogodišnji socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula. “Dakle, to je jedna vrsta optimizma, naravno i prema Hrvatskoj koja je očito zadovoljila i tehničke i političke kriterije, ali je to i izraz podrške europskom projektu koji u ovim osobito kompliciranim vremenima pokazuje sposobnost širenja. I to nakon pandemije i u toku rata protiv Ukrajine, dakle kada jedna kriza zamjenjuje drugu Europa pokazuje sposobnost da širi svoj utjecaj i jača svoju koherentnost. Mislim da su to ljudi podržali, ali su naravno i povjerovali ocjeni Europske komisije i Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta da Hrvatska ipak zadovoljava kriterije”, ocijenio je Picula. On je podsjetio kako je ovo prvi puta nakon dugo vremena da se neki segment Europske unije širi. “Nakon hrvatskog ulaska u EU 2013. godine nismo imali nikakvo proširenje, dapače 2016. godine je Ujedinjeno kraljevstvo premijerno izišlo iz EU. Latvija je ušla u eurozonu 2017. godine, i nakon toga ništa. Tako da je budući ulazak Hrvatske koja je postala 27. članica EU u šengenski prostor, gdje će također biti 27. članica, dobra vijest za europski projekt, jer on očito i dalje pokazuje neku vrstu privlačnosti”, zaključio je europarlamentarac Picula. On je dodao kako je to "dobra vijest za hrvatske građane u Hrvatskoj i diljem EU, za našu ekonomiju, turizam, izvoznike". Europski parlament podsjeća na nasilje prema migrantima Međutim, usprkos gotovo jednoglasnoj potpori Hrvatskoj, Europski parlament nije zaboravio vijesti o nasilnom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima. Zato se u priopćenju uz rezultate glasanja navodi kako “zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju Hrvatsku da obavijesti Parlament i Vijeće o tome kako je provela svoj Akcijski plan za upravljanje vanjskim granicama EU, a posebno Nezavisni mehanizam za nadzor postupanje policijskih službenika”. “Nakon izvješća o nasilnim odvraćanjima migranata na hrvatskim granicama, zastupnici Europskog parlamenta žele da Komisija ocijeni upravljanje vanjskim granicama Hrvatske i aspekte temeljnih prava, uključujući posjete na licu mjesta, kao dio programa schengenske evaluacije”, navodi se u njihovom priopćenju. Ispunjavanje kriterija bilo je u prvom redu u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, koje je u priopćenju pozdravilo odluku Europskog parlamenta. “Članstvo Hrvatske u schengenskom području doprinos je sigurnosti Europske unije i njezinih građana, kao i boljem nadzoru vanjskih granica EU-a te upravljanju migracijama, a hrvatskim građanima će omogućiti slobodu kretanja unutar schengenskoga područja u kojoj već uživa 420 milijuna europskih građana", stoji u priopćenju MUP-a. Osim u nadzoru vanjske granice i upravljanju migracijama, stoji dalje u priopćenju, Hrvatska je dosegnula sve potrebne europske standarde i u području policijske suradnje, sprječavanju trgovanja vatrenim oružjem, zaštiti podataka, viznoj politici, pravosudnoj suradnji te uspostavi i korištenju svih relevantnih informacijskih sustava. Što se mijenja za građane BiH, Srbije i Crne Gore? Što se tiče ulaska u Hrvatsku nakon 1. siječnja za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, novitet je aplikacija ETIAS, preko koje će se obavezno trebati prijaviti uz trošak od sedam eura. Kako su na upit RSE odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, za očekivati je da njena primjena krene potkraj 2023. godine. Ako i Vijeće EU podrži pristup Hrvatske u šengenski prostor, sa 1. siječnjem 2023. godine trebaju biti uklonjene sve granične kontrole između Hrvatske i susjednih članica šengenskog područja, dakle Slovenije i Mađarske. Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan šengena su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, i Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom u suradnji s Velikom Britanijom.

U Zagrebu je od početka desetog mjeseca na snazi novi način prikupljanja otpada koji stimulira odvajanje tzv. miješanog otpada, koji se ne da reciklirati, od onog obnovljivog – stakla, plastike, papira i slično. Zeleno-lijeve lokalne vlasti u hrvatskoj prijestolnici kažu da podaci za deseti mjesec govore da je pomak nabolje već vidljiv. I ekološki aktivisti su zadovoljni ovim vijestima. "Cilj i jest da se što manje miješanog otpada proizvodi i odvozi na odlagalište Jakuševac, da smanjimo te količine i da plaćamo manje penale zbog pretjeranih količina koje se deponiraju", kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) voditelj Programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji, Marko Košak. Novi pristup, bolji rezultati Novim načinom prikupljanja otpada od 1. listopada plaća se fiksna komunalna naknada koja pokriva odvoz onog dijela otpada koji se može reciklirati, a – kako bi se motiviralo građane da što više odvajaju – uvedene su posebne plave "ZG" vrećice za miješani otpad, koje se dodatno naplaćuju. "Kada gledamo listopad ove godine u odnosu na listopad prošle godine, imamo 27 posto manje miješanog komunalnog otpada. To automatski znači da su se povećale druge frakcije tako da je čak 40 posto više plastike odvojeno, 36 posto više biootpada i devet posto više papira", pohvalio se 8. studenog zagrebački gradonačelnik, Tomislav Tomašević. To će dugoročno imati pozitivan učinak i na smanjenje zagađenja zraka na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, na što se žale građani okolnih zagrebačkih naselja, kaže Košak. Povećano prikupljanje onog otpada koji se da reciklirati otvara nove probleme. "Sada je potrebno dodatno unaprijediti prikupljanje plastike i papira, s obzirom da podaci pokazuju da su se povećale količine, i zagrebačko komunalno poduzeće 'Čistoća' treba što prije angažirati što više kamiona i ljudi da što češće odvoze plastiku i papir, što je također najavljeno od gradskih vlasti, tako da podržavamo i taj smjer", dodaje Košak. Kante za smeće sklonjene su sa gradskih ulica u dvorišta, a gdje to nije moguće, radi se za njih posebne boksove. Također, u centru Zagreba otpad će se odlagati u ugrađene spremnike, koji bi trebali biti izgrađeni do sljedeće jeseni. Košak vjeruje da će sve to biti obavljeno na vrijeme, kako bi sustav u cjelini zaživio. "Rezultati će onda biti i još bolji. To je sada jedan proces koji traje i na koji se građani trebaju naviknuti. Ali, sudeći prema primjeru Ljubljane koja je Europska prijestolnica čistoće sa najboljim rezultatima, a koji Zagreb nastoji slijediti, nadamo se da će to zaživjeti i u Zagrebu", zaključuje nevladin ekspert za gospodarenje otpadom. Zašto se plaća penale? Stalna stručna suradnica u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj Sonja Polonijo kaže za RSE kako je u pretpristupnim pregovorima Hrvatske sa Europskom unijom dogovoreno postupno povećanja odvojenog prikupljanja otpada. Tako je za 2021. godinu, što dospijeva na plaćanje u 2022. godini, kao cilj bilo propisano da se 42 posto ukupnog otpada sakupi odvojeno, u 2022. godini cilj je 46 posto odvojenog prikupljanja, a u 2023. već 50 posto. "Temeljem tražene stope odvojenog sakupljanja, gleda se koliko je miješanog komunalnog otpada bilo, a koliko bi ga smjelo biti, s obzirom na ukupnu količinu prikupljenog otpada, i tako se računaju prekomjerne tone na koje se plaća penale, odnosno – službenim rječnikom rečeno – poticajna naknada. Prema mom izračunu, a prema podacima Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, u 2020. godini Zagreb je platio 6,2 milijuna kuna (oko 825.000 eura) penala, u 2021. godini 2,7 milijuna kuna (360.000 eura), a u 2022. će platiti 7,4 milijuna kuna (oko 985.000 eura) penala", kaže stručnjakinja za RSE. Prekomjerne tone množe se sa jediničnom cijenom koja je bila 150 kuna (20 eura) po toni, a od ove godine je 200 (oko 26,5 eura) kuna, i to je razlog da Zagrebu ti penali, odnosno poticajna naknada rastu. "Posljedica je da Zagreb plaća više, mada je objektivno uspješniji nego prije, jer je u promatranom periodu stopa odvojenog sakupljanja sa 17 posto (korespondira sa 6,2 milijuna penala) narasla na 31,4 posto (korespondira sa 7,4 milijuna penala). Dakle, Zagreb je čak prilično dobar, ali mora postati još bolji, a to može samo i isključivo na način da još više poveća stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a to je upravo ono što ovaj novi projekt prikupljanja otpada u Zagrebu potencira", naglašava Sonja Polonijo. Problem naslijeđen iz Bandićeve ere Zeleno-lijeva koalicija sa gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem vlada Zagrebom od svibnja 2021. godine. Izbornu kampanju je u prvom redu bazirala na obećanju da će prekinuti sa navodno koruptivnim poslovanjem iz vremena nekadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, gdje je upravo zbrinjavanje otpada, ali i poslovi grada sa kontroverznim poduzetnikom Petrom Pripuzom u njegovom zbrinjavanju bio jedan od naglasaka. Pripuzov utjecaj je smanjen Bandićevom smrću u veljači 2021. godine i novim ugovorima koje su nove gradske vlasti sklopile oko zbrinjavanja otpada. Odvojeni kontejneri i kante za razne vrste otpada postoje u Zagrebu već niz godina, međutim odvajanje otpada do sada je bilo prepušteno savjesti građana, a sada ih se ovim novim rješenjem i financijski stimulira da ga odvajaju, i – što više toga odvoje kao obnovljivi otpad – to će manje ostati za pakiranje u ZG vrećice za komunalni otpad koje se naplaćuje. Besplatne vrećice predviđene su za Zagrepčane koji žive pored gradskog odlagališta otpada Jakuševac i one koji u obitelji imaju nekog tko koristi pelene – bebe ili starije osobe. Oboren zagrebački 'Manhattan na Savi' Bandić na sudu, aktivisti ispred Zrak u Zagrebu bio zagađen, Bandić predlaže duboko disanje

Žitelji tridesetak naselja u Krnjaku, njih ukupno oko 560 domaćinstava, imat će priliku prijaviti se na natječaj za energetsku obnovu svojih domova, u kojem država sudjeluje sa 80, a sami građani sa 20 posto sredstava. Natječaj će biti raspisan, nakon što su se žitelji ove općine južno od Karlovca u središnjoj Hrvatskoj, mogli uvjeriti u pogodnosti energetske obnove objekata, i to na primjeru svoje općine. Općina Krnjak bila je nositelj milijun eura vrijednog projekta prekogranične suradnje "Razvoj energetski učinkovitih održivih mreža gradova i općina u prekograničnom području". U projektu su sudjelovali Krnjak i Hrvatska Kostajnica iz Hrvatske, Velika Kladuša iz Bosne i Hercegovine i Podgorica iz Crne Gore. Krnjak je energetski obnovio zgradu općine, ali to je, kako ističu, tek početak. Kako je energetski obnovljena općina "Općina Krnjak je na krov svoje zgrade stavila solarne panele za proizvodnju električne energije, peć za centralno grijanje stavili smo na pelete, a ne više na lož-ulje i uredili smo energetski info-ured putem kojeg ćemo građane educirati i gdje će oni moći saznati sve o obnovljivim izvorima energije", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) načelnik općine Krnjak iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), Perica Matijević. Na taj način, ističe on, "naoružani tim znanjima moći obnoviti i svoje kuće i dovesti ih u fazu samoodrživosti – kroz fasadu, solarne panele, kvalitetnu stolariju, dizalice topline i razne izolacije". "Tako smo i mi u općini stavljanjem solarnih panela postigli smanjenje troškova, jer sami proizvodimo električnu energiju, a vidimo u današnje vrijeme cijele ove krize u svijetu koliko je poskupjela i koliko je bitna električna energija, plin, grijanje i sve ostalo", pojašnjava Matijević. Prva radionica pred raspisivanje natječaja, koje se očekuje 15. studenog, održana je 3. studenog i Matijević kaže da je dvorana bila prepuna. Sumnje na uspješnost projekta Veteran aktivizma za obnovljive izvore energije Vjeran Piršić iz Energetske zadruge Otok Krk pozdravlja projekt. Međutim, on ističe kako su iskustva raznolika. "Negdje projekt uspije do kraja, angažira se lokalna radna snaga, razvije se neki lokalni 'support', priča se umreži i dobije se ono što Europa traži – energetske zajednice, ali negdje to i ne uspije. Zašto?", pita Piršić. Navodi i da nije siguran imaju li ljudi kapacitete za ovakvu vrstu projekta. "Odnosno, nisam siguran da će te napraviti kako treba i da će to napraviti lokalna radna snaga. A pitanje je kod nekih i kako će uopće skupiti preostalih 20 posto, jer znam neke ljude koji su radili projekte u tim područjima, koji su mi rekli – njima je problem skupiti 100 kuna (oko 13 eura)", oprezan je Piršić u izjavi za RSE. Načelnik Krnjaka Matijević tvrdi da u njegovoj općini s tim neće biti problema. "Ima ljudi koji to znaju. Ja sam na svojoj kući to radio pred tri, četiri ili pet godina. Svi koji su za to zainteresirani znaju da trebaju dati svojih 20 posto, imaju taj novac i idu u to svjesno. To se plaća izvođačima", otklanja Matijević moguću zabrinutost. Realizacija projekta drugdje Kako je Krnjak bio nositelj projekta, načelnik je u toku i sa radovima kod drugih sudionika. Prema njegovim informacijama, u Velikoj Kladuši, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u sklopu projekta postavljen je natkriveni parking na čijem su krovu solarni paneli za proizvodnju električne energije, a uz to su stavljene i "pametne klupe" za punjenje mobitela. Grad Hrvatska Kostajnica je u sklopu projekta izradio dokumentaciju za dalje radove, a crnogorska prijestolnica Podgorica je u sklopu projekta postavila "pametne klupe" i nešto panela, dok planirani info-ured nije napravljen, pa im za to predviđeni novac nije niti dodijeljen. Ukupna vrijednost projekta je 935.870,15 eura od čega je stopa sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i EU Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) 85 posto, odnosno 795.489,61 eura, dok je učešće partnera 15 posto ili 140.380,54 eura. Projekt je s realizacijom počeo još 2020. godine, a svi navedeni gradovi i općine na kraju su potpisali Zajedničku deklaracija o posvećenosti općina i gradova energetskoj učinkovitosti u njihovom narednom radu.

Tvrdnje po kojima je Hrvatska zadržala u deportacijskom kampu 50 Čečena koji su na tlo najmlađe članice Europske unije (EU) stigli preko Balkana, službeni Zagreb nije komentirao. Hrvatska policija zasad je bez odgovora na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o tome jesu li točne informacije koje je iznio Isa Daduev, predstavnik Skupštine Čečena Europe. On je kazao i kako se Čečenima u detenciji ne dopušta kontakt s obitelji i odvjetnicima, da policija koristi i silu, i da se na njih radi pritisak da se odreknu zahtjeva za traženjem azila. Navodno se radi o Čečenima koji su emigrirali iz Rusije, kako je objavio portal Radija Slobodna Europa (RSE) Kavkaz.Realii na ruskom jeziku. Traži se informacija od MUP-a U zagrebačkom nevladinom Centru za mirovne studije, koji je na nevladinoj sceni najangažiraniji oko pomoći iregularnim migrantima, kažu kako su, nakon što su dobili informaciju o ovom slučaju od RSE, također odmah uputili dopis Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP). "Pitali smo ih jesu li te osobe zatražile azil, koliko ih ima, zbog čega se nalaze u detenciji i gdje, i je li im omogućen kontakt s odvjetnicima", kaže u izjavi za RSE Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije. "Naš načelni stav je jasan. Apsolutno svima koji se nađu na teritoriju Republike Hrvatske, neovisno jesu li tu došli na ilegalan ili na ilegalan način, mora im biti omogućen pristup sustavu azila. Također je bitno da se detencija uzima kao krajnja mjera, a ne kao prvo rješenje za osobe koje se nađu na hrvatskom teritoriju. Nažalost, to već vidimo godinama da nije praksa koja se primjenjuje", upozorava Sara Kekuš. Ovaj slučaj dešava se u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i angažmana boraca iz Čečenije na strani Rusije, podsjeća naša sugovornica. "Ako vidimo da se radi o osobama koje dolaze iz Čečenije, čini mi se da je vrlo jasno da se radi o osobama koje vjerojatno bježe od Putinovog režima i potencijalnih prisila da budu mobilizirani za rat u Ukrajini. Mislim da je tim veća naša odgovornost da takvim osobama pružimo utočište, a ne da ih tjeramo da ratuju nečije ratove", apelira Sara Kekuš. Više će se možda znati za četiri dana Robert Markt je predsjednik Koordinacijskog odbora Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite. Za slučaj navodnog zadržavanja Čečena u Hrvatskoj je čuo od RSE. Navodi da Mehanizam nema informacije koje se navode u tekstu Kavkaz.Realii. Takođe najavljuje da će se svemu raspravljati na sastanku Mehanizma, zakazanom za petak. Podsjeća da je mandat novog Mehanizma započeo tek prije tri dana, te podvlači: "Želja nam je ubrzati postupak konstituiranja novog mandata Mehanizma kako bismo mogli što prije nastaviti angažirano raditi te provjeriti i informacije iz teksta." Nezavisni mehanizam formiran je nakon brojnih upozorenja međunarodnih i domaćih nevladinih udruga o nasilnim "push-backovima" i nasilnom ponašanju hrvatske policije prema migrantima. Čine ga predstavnici Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, centra za kulturu dijaloga i Hrvatskog Crvenog križa. U azilu u Zagrebu 153 ljudi iz Rusije Ono što znamo je da u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu trenutno boravi 153 ljudi iz Ruske Federacije te da se s njima jednako postupa kao i s ostalim tražiteljima azila. Dakle, riječ je o ljudima koji su u Republici Hrvatskoj zatražili azil", navodi se u odgovoru Roberta Markta za RSE. Što tvrde iz Skupštine Čečena? Prema izjavi predstavnika Skupštine Čečena Europe koju prenosi Kavkaz.Realii, zatvorene Čečene provjerava se u vezi povezanosti s terorizmom i prema njima se loše postupa. "Osim prijetnji i uvreda, koristi se i sila. Ne dopuštaju kontakte s rodbinom i odvjetnicima, vrše snažan pritisak tražeći da potpišu odricanje od zahtjeva za azilom, nakon čega bivaju deportirani. Već znamo za četiri slučaja kada su ljudi potpisali odricanje i bili deportirani. Migranti su se našli u istoj situaciji nemoći kao što su bili u Čečeniji", tvrdi Daduev. Portal navodi kako su od početka rata u Ukrajini sve učestaliji slučajevi odbijanja ili deportacije Čečena iz europskih država, gdje se posebno naglašava diskriminacija na etničkoj i vjerskoj osnovi od strane rumunjske službe za migracije. Grupa aktivista za ljudska prava iz Rusije, Ukrajine, postsovjetskih i europskih zemalja uputila je apel Interpolu s pozivom da odustane od politike koja promiče politički motivirani progon građana Rusije i drugih zemalja, navodi isti izvor.