U Crnoj Gori se 41,1 odsto građana izjašnjava kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi, rezultati su popisa stanovništva koje je 15. oktobra saopštila Uprava za statistiku MONSTAT.
Na prethodnom, koji je održan 2011, u Crnoj Gori je bilo 45 odsto Crnogoraca i oko 29 odsto Srba.
Osim onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci ili kao Srbi, posljednji popis pokazuje da 9,45 odsto crnogorskog stanovništva čine Bošnjaci, 4,97 Albanci, 2 odsto Rusi i 1,6 odsto Muslimani.
Na ovo pitanje nije željelo da se izjasni oko 2,9 odsto stanovništva.
U Crnoj Gori inače živi 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto više nego 2011.
Rezultati o nacionalnom, vjerskom i jezičkom izjašnjavanju saopšteni su deset mjeseci nakon što je decembra prošle godine održan popis.
Na pitanje kojim jezikom govore, 36,2 odsto stanovnika je odgovorilo da je to crnogorski dok je 43,5 odsto odgovorilo da je to srpski.
Na pitanje o maternjem jeziku, na prethodnom popisu 36,9 odsto građana je kazalo da je to crnogorski, a 42,9 da je to srpski. Sada je to 34,5 odsto za crnogorski, 43,2 odsto za srpski.
Prema vjeroispovijesti, građani Crne Gore se dijele na pravoslavce - 71,1 odsto, muslimane - 20 odsto i katolike 3,2 posto.
Na prethodnom popisu je pravoslavaca bilo 72 odsto, muslimana 19 odsto a katolika 3,4 odsto.
Političko prije nego statističko pitanje
Inače, popis je statističko pitanje i putokaz za izvršnu vlast na koji način da vodi određene politike, posebno demografsku i ekonomsku.
Umjesto statističke kategorije popisa, pitanja nacionalnosti i jezika jedno su od gorućih političkih sporenja u Crnoj Gori i, prema ranijoj ocjeni Digitalnog forenzičkog centra, zloupotrebljava se u političke svrhe.
I dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, te podatke ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države.
Beograd u kampanji uoči popisa u Crnoj Gori
Redovan popis je inače trebalo da bude sproveden 2021. ali je prvo odgođen zbog pandemije korona virusa.
Nakon toga je više puta odlagan zbog nepovjerenja opozicije u taj proces, zbog sumnji da bi podaci mogli biti falsifikovani, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.
Tako je opoziciona Demokratska partija socijalista više puta poručila da je stvarni cilj popisa projektovani etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori a smanjenje Crnogoraca.
Prosrpske i proruske snage i mediji mjesecima su vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi.
U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom.
Poglavari SPC negiraju crnogorsku naciju, svrstavajući je u dio srpskog korpusa.
U to vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori.
Zbog nepovjerenja dijela javnosti u popis, za građane je ranije ovog mjeseca organizovana mogućnost da putem aplikacije provjere da li su podaci o nacionalnosti, vjeri i jeziku koje su saopštili na popisu tačno unijeti.
Aplikacija je izrađena na inicijativu opozicije.
Ovu mogućnost je za nedjelju dana iskoristilo više od 20.500 građana.
Iz MONSTAT-a su saopštili da građani nisu prijavili nijednu nepravilnost kada je u pitanju tačnost ličnih podataka.
"Nikada ne kasne, dođu potkovani znanjem o Crnoj Gori, bez prestanka fotografišu i opčinjeni su prirodom“.
Ovako, u najkraćem, karakteristike kineskih turista za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje Miloš Lazarević, vodič sa Žabljaka, grada na sjeveru Crne Gore.
Već deset godina Crnu Goru predstavlja Kinezima, čije je interesovanje za ovu destinaciju značajno poraslo u posljednjoj deceniji.
Prema podacima Uprave za statistiku, broj Kineza koji su posjetili Crnu Goru u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je gotovo 39.000. Deset godina ranije, 2014, bilo ih je ispod 8.000. Rekordna godina po broju posjeta je 2019, uoči pandemije virusa korona, kada je Crnu Goru posjetilo gotovo 75.000 turista.
"To je nacija koja voli zelene predjele, kulturno-istorijske spomenike, a posebno lokalitete zaštićene UNESCO-om", kaže za RSE Ljiljana Ćetković Maraš iz Nacionalne turističke organizacije.
Smatra da je tome doprinio bezvizni režim za grupne posjete ali i promocija Crne Gore u kineskim medijima.
Tako je Crnu Goru poznati časopis za turizam i putovanja Travelling Scope proglasio najboljom stranom destinacijom sa prirodnim pejzažom.
"U Kini smo previše razvili gradove. U toj trci za izgradnju gradova i tehnologije izgubili smo prirodni pejzaž", kaže za RSE Liu Kičao (Qichao), posrednica između kineskih i crnogorskih turističkih agencija za dolazak kineskih turista u Crnu Goru.
Most na Đurđevića Tari nezaobilazan lokalitet
Da su im UNESCO lokaliteti prvi na listi potvrđuje i vodič Miloš Lazarević.
"Nacionalni park Durmitor, Perast, kojim su očarani, i Kotor su nezaobilazni. Kažu da ukoliko bi to preskočili imali bi osjećaj kao da su bili u Rimu a nisu vidjeli Vatikan".
Prema njegovim riječima, svaki kineski turista obavezno posjeti Most na Đurđevića Tari, kojim su oduševljeni jer ih podsjeća na djetinjstvo odnosno kultni film.
"Naime, film Most iz 1969, jedan je od najgledanijih jugoslovenskih partizanskih filmova u Kini. I stalno im se pušta, nezaobilazni je dio njihovog odrastanja. Sniman je upravo na Đurđevića Tari".
Kako kaže, na njega gledaju kao na ostatak naše ratne istorije, primjer žrtve i borbe, što izuzetno cijene.
"Vide ga i kao veliki primjer komunizma i onoga što je takav način upravljanja donio. Tamo i dalje vlada komunistička partija koja je nekad vladala i kod nas. Po tome smatraju da su nam bliski".
Spremni, odgovorni, precizni
Miloš Lazarević dodaje da mu je posebno specifično što u Crnu Goru dođu spremni, puni znanja i pitanja.
"Znaju šta treba da posjete, čak i koji su putevi najbolji".
Kaže da stalno zapitkuju kakvo će vrijeme biti – gdje da idu ako je sunčano, gdje ako je kišno ili po snijegu. "Nema opcije da ostanu u smještaju, kakve god da su vremenske prilike".
Ono što ih nervira, dodaje vodič Miloš Lazarević, jeste to što većina stvari u Crnoj Gori nije digitalizovana. "Nepojmivo im je što moraju lično da kupe kartu umjesto online".
Dodaje da su opsjednuti fotografijom.
"Nisam sreo turiste koji toliko pasionirano fotografišu. Ne ispuštaju telefon ili aparat iz ruku. Nevjerojatno je koliko fotografija naprave samo iz Kotora, Perasta ili s Crnog jezera, a koje potom objavljuju na WeChatu, njihovoj društvenoj mreži".
To objašnjava njihovom željom da upiju što više zelenila "kojeg su željni".
"To je ogromni kontrast. Većina njih dolazi iz velikih, industrijskih gradova kao što su Peking, Šangaj. Oni su šokirani kad vide smeće na zaštićenim područjima ili nekom drugom lijepom pejzažu".
Pogled na Crnu Goru iz Kine
Liu Kičao je posrednica između turističkih agencija u Kini i jedne turističke agencije iz Podgorice, koja je u Crnoj Gori živjela godinu.
Kaže da je tokom života u Crnoj Gori najviše bila impresionirana time što je uspjela u istom danu da posjeti i more i planinu.
"Jednog dana smo uspjeli da se kupamo u moru a onda posle par sati pješačili po Durmitoru, plivali u Crnom jezeru. Neprocjenjivo iskustvo".
Kaže i da njene sunarodnike uvijek iznenadi broj ljudi u baštama kafića.
"Stalno komentarišu broj ljudi koji sjedi i opušteno pije kafu. Znam da se to kod vas kaže 'lagano' i to je meni super, jer dolazim iz zemlje u kojoj je to nezamislivo jer se stalno žuri".
Dosljedni svojoj kuhinji
Ono čemu su, kako navodi, Kinezi dosljedni jeste njihova hrana.
"Nismo navikli da jedemo zapadnjačku hranu tako da kineski turisti uvijek traže kinesku hranu tokom putovanja. Meni se dopao ukus hamburgera", kaže Liu Kičao.
S druge strane, vodič Miloš Lazarević kaže da Kinezi s kojima je on imao susret vole da probaju crnogorsku hranu iako je, kako kaže, uglavnom opisuju kao neutralnu jer oni vole ljuto i začinjeno.
"Kad probaju naša tradicionalna jela, kao što su cicvara i kačamak kažu da im pada teško. Uglavnom njih četvoro podijeli jednu porciju. Ujedno iznenađeni su velikom ponudom mesa".
Po pitanju slatkiša, čudno im je da Crna Gora nema svoje kolače, tradicionalne, autentične.
"Gdje god sjednu u ponudi im je Ferrero, čokoladni ukusi, tiramisu.. Oduševljavaju se domaćim džemovima na primjer".
Crna Gora – poželjna destinacija
Ljiljana Ćetković Maraš iz Nacionalne turističke organizacije, koja promoviše Crnu Goru, kaže da je povećanju turista iz Kine doprinijelo to što je kineskim građanima, nakon gotovo tri godine, ponovo omogućeno da putuju izvan Kine.
Tokom pandemije koronavirusa bili su ograničeni na putovanja u okviru zemlje.
Crna Gora se, dodaje, ponovo našla na Bijeloj listi preporučenih destinacija za kineske državljane, što potvrđuje da se, nakon pandemije, postepeno vraćamo na to važno tržište.
Kaže da ne čudi što je Crna Gora dobila nagradu časopisa Travelling Scope s obzirom na to da na kineskoj popularnoj mreži Weibo NTO ima svoj profil.
Osim toga, Crna Gora je dobila nagradu "The Best Bang Awards" za najbolju luksuznu destinaciju od "Wi Trip", magazina specijalizovanog za putovanja.
Dodjeli nagrada prisustvovalo je oko 300 predstavnika turističke industrije iz Kine i avio kompanija.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore podiglo je 11. oktobra optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
Tužilaštvo je predložio produženje pritvora za Katnića i Lazovića, koji su uhapšeni 14 aprila ove godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Katnić je optužen za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja. Lazović je optužen za ista krivična djela i pranje novca.
Tužilaštvo tereti Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, tužilac Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, inače agent Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Ko su i za šta se terete optuženi?
Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je penzionisan. Tužilac Saša Čađenović je bio njegov zamjenik. Uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim kriminalnim klanom.
Zoran Lazović je bio u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a od 2019. do marta 2021. šef sektora za borbu organizovanog kriminala pri Upravi policije.
Njegov sin, Petar, bio je službenik Agenciji za nacionalnu bezbjednost do jula 2022. kada je uhapšen pod optužbama za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge. Još uvijek se nalazi u pritvoru.
Poseban dio optužnice protiv Katnića i Lazovića, odnosi se na slučaj skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću 2021. godine.
“I to na način što je (Zoran Lazović), na zahtjev Zvicera, obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”, navodi SDT.
Radoje Zvicer je navodni vođa "kavačkog" kriminalnog klana, koji je u bjekstvu, a protiv koga se takođe vodi postupak pred Specijalnim sudom u Crnoj Gori.
Nakon desetodnevnog boravka u Crnoj Gori, pri povratku u Srbiju, Belivuk i Miljković su uhapšeni februara 2021. godine, od kada im se sudi u Beogradu zbog najtežih krivičnih djela.
Podaci Europola na osnovu presretnute Sky aplikacije ukazuju da je Zvicer imao ogroman uticaj na aktivnosti crnogorske policije, preko Petra Lazovića i njegovog oca, Zorana Lazovića.
Katnić je, navodi Tužilaštvo, obmanjivao javnost da optuženi Petar Lazović nije pripadnik Zvicerovog klana, već je tvrdio da je 'prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku'.
Uz to tužilaštvo tvrdi da su Katnić i Lazović pomogli Dušku Roganoviću, navodnom članu "kavačkog" klana, nepokretanjem postupka protiv njega.
SDT Lazovića tereti da je lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca "za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću".
Protiv Petra Lazovića, tužilaštvo podiglo više optužnica za više krivičnih djela uključujujući poslove sa drogom.
On je nudio jemstvo od 9,3 miliona eura da se brani sa slobode.
Tokom pritvora u kome je od aprila, Katnić je štrajkovao glađu, a jedno vrijeme je bio hospitalizovan. U dva navrata su, ispred tužilaštva, protestovale grupe građana tražeći da se brani sa slobode.
Tokom saslušanja Katnić je odbacio sve optužbe ocjenjujući da je u pitanju njegov politički progon.
On je bio glavni Specijalni tužilac u predmetu "državni udar" u kome su prvostepeno osuđeni dvojica ruskih, desetak srpskih i tri crnogorska državljanina među kojima i lideri proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić.
Slučaj se odnosi na pokušaj nasilnog rušenja vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) na dan izbora 2016. godine, kako bi se spriječilo učlanjenje Crne Gore u NATO.
Katnić je smijenjen nakon što je DPS izgubila vlast 2020.
Dio nove parlamentarne većine su i stranke Demokratskog fronta čiji je jedan od lidera Andrija Mandić predsjednik Skupštine.
Prvostepenu presudu 2021. je oborio Apelacioni sud.
U ponovljenom procesu Viši sud ih je sve oslobodio 12. jula 2024.
Ministarstvo vanjskih poslova je 27. septembra diplomatskom notom obavijestilo Sjedinjene Američke Države (SAD) da raskidaju Sporazum sa tom državom o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, saopšteno je iz crnogorske Vlade 11. oktobra.
Četiri dana kasnije, Evropskoj komisiji dostavljena je kopija note, navodi se u istom saopštenju.
Kako su precizirali, raskid stupa na snagu godinu nakon obavještenja.
Naime, raskid ovog Sporazuma, uslov je za dalji napredak Crne Gore ka EU i zatvaranje poglavlja 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Vlada planira da ovo, i još tri poglavlja, zatvori do kraja godine.
Portparol State Departmenta je sredinom septembra za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji a da će o samom Sporazumu razgovarati "kao saveznici i prijatelji".
Crna Gora je ovaj Sporazum sa SAD sklopila 2007.
Zašto je ovaj Ugovor sporan za EU?
SAD nisu potpisale Rimski statut, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Zato Evropska komisija (EK) u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog Sporazuma.
U posljednjem Izvještaju o napretku EK podsjeća da Crna Gora ima sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne i zločine protiv čovječnosti.
"Čineći to, zemlja se (Crna Gora) ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu", piše u Izvještaju.
Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je ranije za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.
Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Vašington je potrebu potpisivanja ovakvog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.
Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore na kojoj se odlučivalo o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića prekinuta je 11. oktobra nakon više od četiri sata zasijedanja.
"Sjednica je pauzirana i biće nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta", saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović predsjedava tročlanim Savjetom u kome su premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Razrješenje načelnika Generalštaba traži ministar odbrane Dragan Krapović. Ovo je drugi pokušaj da se na zahtjev Krapovića smijeni Lazarević. U prvom, avgusta ove godine, ministar je naveo da želi "podmlađivanje vojnog kadra".
Dobio je podršku Spajića i Mandića, dok je šef države Milatović bio protiv jer, kako je naveo, zahtjev za smjenom nije bio adekvatno obrazložen.
To je dovelo do polemike i optuživanja između Milatovića i Krapovića o tome ko kome želi da preuzme nadležnosti.
Uoči druge sjednice sa temom smjene Lazarevića, Krapović je iznio nove optužbe na njegov račun.
Odluku kojom je Lazareviću zabranio sve aktivnosti u inostranstvu, uključujući sastanke u NATO i Vojnom komitetu EU, obrazložio je navodnim "grubim kršenjem ovlašćenja aktuelnog načelnika Generalštaba".
Uz to Krapović je donio naredbu kojom Generalštabu i zaposlenima u sektoru odbrane zabranjuje komunikaciju sa kabinetima premijera, predsjednika i šefa Skupštine, kao i sa kabinetima ministara.
U naredbi je upozorio da nepoštovanje te naredbe podliježe disciplinskoj odgovornosti.
Uz to, ministar Krapović je 10. oktobra podnio prijavu Vrhovnom državnom tužiocu protiv Lazarevića tvrdeći da je general "radio protivzakonito".
I Krapovićeva partija protiv generala Lazarevića
U sukob se umiješala i Demokratska Crna Gora, stranka čiji je Krapović funkcioner.
Demokrate su dale punu podršku Krapoviću i članovima Savjeta da, kako su rekle, "očiste sistem odbrane od partijskih funkcionera bivšeg režima i njihovih generala".
Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba u junu 2022. na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je smijenjen godinu kasnije kada je izgubio na predsjedničkim izborima.
Oglasila se opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) na čijem je čelu tri decenije bio Đukanović, koja je pritisak vladajućih Demokrata na Lazarevića, ocijenila revanšizmom.
"Lazarević se tokom službe dokazao kao istinski patriota koji je služio samo interesima Crne Gore. A Krapović će ostati upamćen kao najsramnije poglavlje istorije Ministarstva odbrane države članice NATO", navedeno je u saopštenju DPS.
General Lazarević uzvratio
Političku ocjenu da je "Đukanovićev general", Lazarević je odbacio obraćajući se novinarima 10. oktobra kada je i odgovarao na niz optužbi ministra Krapovića i govorio o stanju sistema odbrane.
"Mi smo oficiri Vojske ove države. Krajnje je vrijeme da se sa tim stane", rekao je Lazarević.
Naredbu Krapovića o isključenju iz svih međunarodnih aktivnosti, među kojima su odlazak na konferencije Vojnog komiteta EU i tijela NATO, general Lazarević je nazvao atakom na njegovu oficirsku čast i dostojanstvo.
"Prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela NATO i EU, stolica Crne Gore će ostati prazna. To je presedan i bruka za Crnu Goru", naveo je Lazarević potvrđujući da je o tome obavijestio članove Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Crna Gora je postala članica NATO 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista.
Ministar Krapović je član Demokrata koji su uz preuzeli vlast sa proruskim Demokratskim frontom nakon izbora 2020. godine.
Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi predloženi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobode izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori, NATO savezniku i kandidatu za EU saopšteno je Radiju Slobodna Evropa(RSE).
Na upit RSE da prokomentarišu najavu koalicije "Za budućnost Crne Gore", koja okuplja proruske stranke bivšeg Demokratskog fronta, da će predložiti usvajanje zakona o stranim agentima iz Stejt Departmenta su ocijenili da bi to ograničilo djelovanje civilnog društva:
"Takav zakon bi mogao ograničiti prostor za građansko djelovanje, stigmatizovati organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica. Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme."
Da je potrebno hitno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori - koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) saopštila je 9. oktobra.
Njime bi se, kako su naveli, uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Koaliciju čine proruske partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) - Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića.
Andrija Mandić je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Iz Ambasade SAD u Podgorici je RSE saopšteno da nijesu vidjeli detalje prijedloga Zakona o stranim agentima koalicije ZBCG i da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se koalicija pozvala.
FARA je u skladu s međunarodnim obavezama SAD u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija, navedeno je iz Ambasade.
Zahtjev dijela parlamentarne većine u Crnoj Gori za uvođenje Zakona o stranim agentima, nevladine organizacije i opozicija ocijenili su ozbiljnom prijetnjom po demokratiju i evropske integracije.
Za ovu inicijativu stranke Demokratskog fronta nijesu dobili podršku ostalih partija sa kojima su na vlasti, Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) premijera Spajića.
Demokrate su ocijenile da "ona nije dobra" dok su iz PES naveli da oni baštine "EU standarde demokratije i opredijeljenost članstvu u NATO".
Opzicija je oštro kritikovala najavu stranaka bivšeg Demokratskog fronta.
Ovakav zakon postoji u Rusiji i Gruziji a njegove varijacije u još nekim zemljama poput Bjelorusije i Slovačke.
Zbog njega je Gruziji praktično prekinut proces evropskih integracija.
Zahtjev dijela parlamentarne većine u Crnoj Gori za uvođenje Zakona o stranim agentima, nevladine organizacije i opozicija ocijenili su ozbiljnom prijetnjom po demokratiju i evropske integracije.
Da je potrebno hitno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori - koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) saopštila je 9. oktobra.
Njime bi se, kako su naveli, uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Koaliciju čine proruske partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) - Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića.
Andrija Mandić je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Ove partije imaju 13 poslanika u parlamentu, dva potpredsjednika i tri ministra u Vladi premijera Milojka Spajića, više državnih sekretara i čelnike nekoliko najvećih preduzeća u Crnoj Gori.
Za ovu inicijativu nijesu dobili podršku ostalih partija sa kojima su na vlasti, Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) premijera Spajića.
Demokrate su ocijenile da "ona nije dobra" dok su iz PES naveli da oni baštine "EU standarde demokratije i opredijeljenost članstvu u NATO".
Opzicija je oštro kritikovala najavu stranaka bivšeg Demokratskog fronta
Ovakav zakon postoji u Rusiji i Gruziji a njegove varijacije u još nekim zemljama poput Bjelorusije i Slovačke. Zbog njega je Gruziji praktično prekinut proces evropskih integracija.
'Spriječiti rad stranih agentura'
Kako su naveli iz stranaka bivšeg DF-a, zbog nedostatka adekvatnog zakona, u Crnoj Gori "imamo više 'NVO' koje funkcionišu izvan i iznad zakona i sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete političkim, ali i državnim institucijama".
"Mi smo pozvani kao vlast... da politiku Crne Gore odvojimo od brutalnog rada agentura koje podmeću, lažu i vode kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade", naveli su u obrazloženju potrebe za Zakonom o stranim agentima.
Ovaj zahtjev dolazi dan nakon što je objavljen izvještaj Međunarodnog foruma za demokratske studije (NED) čija je autorka Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a, jedne od najuticajnijih nevladinih organizacija.
Predstavljajući izvještaj ona je govorila o finasiranju stranaka bivšeg Demokratskog fronta.
"Kremlj pokušava da utiče na parlamentarne izbore u Crnoj Gori podrškom proruskim političkim grupama, kao što je Demokratski front. Srbija jača taj uticaj finansiranjem prosrpskih političkih stranaka, kupovinom crnogorskih medija i uspostavljanjem srpskih kulturnih institucija koje jačaju stavove usklađene sa Kremljom", rekla je Ćalović Marković 8. oktobra na online prezentaciji izvještaja.
Među ključnim sredstvima za širenje uticaja Srbije i Rusije identifikovana je i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, bliska strankama bivšeg Demokratskog fronta.
Vujović: Zakon će u konačnom biti usvojen
Politički analitičar Zlatko Vujović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je na djelu plan koji će u konačnom dovesti do usvajanja Zakona o stranim agentima po uzoru na Rusiju, Bjelorusiju, Gruziju.
Kako kaže, trenutni plan ima dva cilja.
"Prvi je obračun sa kritičarima režima, posebno onima prozapadno orjentisanim koji dobijaju finansijsku podršku od fondacija koje se bave promocijom demokratije. Drugi zadatak je zastrašivanje građana kako ne bi javno kritikovali vlast".
To je, smatra on, uvod koji na kraju treba da rezultira totalitarnim režimom.
"Makar je sad postalo jasno kuda nas vodi vlast s DF-om na čelu. To nema veze sa onim što Mandić kaže 'mi oćemo Crnu Goru u EU'. Ne, on promoviše agendu zvanične Moskve i zvaničnog Beograda koja ima za cilj da zaustavi crnogorski evropski put".
Vujović apeluje na zapadne partnere da reaguju na ovaj pokušaj gušenja građanskih sloboda.
"Ne može se sarađivati sa onom vladom koja želi da transformiše demokratske procese u jedan totalitarni režim u Crnoj Gori."
On ocjenjuje da je na djelu ideja kontra zapadnoj demokratiji.
"Moskva je zainteresovana da ima što veći broj režima koji su nalik njihovom sa kojima će sarađivati. To je agenda Moskve i Beograda. Oni duboko vjeruju da treba da se obračunaju sa prozapadnim elementima u crnogorskom društvu".
Komentarišući činjenicu da dio koalicionih partnera DF-a nije podržao uvođenje zakona o stranim agentima, Vujović kaže da to nije dovoljno.
"Jer to nije običan zakonski tekst. Ovo je predmet za oštru kritiku i raskid koalicije. Jer neko hoće da ukine građanske slobode u Crnoj Gori. I vi sa tim koalicionim partnerom nastavljate, i kažete 'mi to nismo podržali'".
Smatra da je u Crnoj Gori u toku intenziviranje procesa koji treba da rezultira prekidom pregovora sa EU, "iako je to proklamovani cilj, ne samo vladajuće koalicije, već i opozicije i predsjednika države".
"Nema stepena tolerancije na ovo. Nije ni u Gruziji niko uveo Zakon stranih agenta preko noći, već je to trajalo. I ovdje je počelo."
Banović: Primjer promocije radikalnih ideja
U Digitalnom forenzičkom centru (DFC) navode da se ideje poput Zakona o stranim agentima sprovode metodom "Overtonovog prozora" koja dovodi do legtimizacije ideja koje bi trebale biti neprihvatjlive demokratskom i građanskom društvu.
Istraživač DFC-a Marko Banović kaže za RSE da je ova inicijativa partija na vlasti, "koje zastupaju srpsko-ruske interese" primjer promocije radikalnih ideja koje su do skoro bile nezamislive u crnogorskom društvu.
Na kontinuiranu promociju takvih ideja, objašnjava Banović, građani se postepeno navikavaju i kroz izvjesno vrijeme one postaju društveno prihvaćene.
Navodi i niz primjera uvođenja prethodno neprihvatljivih ideja u javni prostor radi njihove "normalizacije".
Kako kaže to su, između ostalog, predlog uklanjanja Mauzoleja i postavljanja kapele na Lovćenu, isticanje zastava druge države u kabinetu predsjednika Parlamenta, slavljenje ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, prisustvo crkve u svim porama društva…
Sve su to primjeri incidenata koje je ranije bilo teško zamisliti, a danas se javnost sve manje iznenađuje kada se dese - to je, mehanizam po kojem funkcioniše takozvani Overtonov prozor, zaključuje Banović.
Burne reakcije NVO i opozicije
MANS je ocijenio da inicijativa dolazi od dijela političkog spektra "koji decenijama po lično mišljenje moraju putovati van Crne Gore".
Ovo je još jedna antievropska i antizapadna zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su 'puna usta' privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju, ocijenili su u Centru za demokrtasku traziciju.
Podsjećaju i da je EU u više navrata osudila takve inicijative.
U pitanju je institucionalizovana represija prema nevladinom sektoru koji ima ključnu ulogu u očuvanju demokratije, smatraju u Centru za građansko obrazovanje.
Iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) je ocijenjeno da je to direktan antievropski čin koji treba da zaustavi Crnu Goru u evropskim integracijama i uvede diktaturu.
"Ako postoji strana agentura, to je vaša anticrnogorska, antievropska i antievroatlantska politička koalicija", saopštila je njihova poslanica Drita Lola.
Iz Stranke evropskog progresa su saopštili da "ruski model obračuna sa slobodnim mišljenjem ne smije i ne može proći u Crnoj Gori", dok su Socijaldemokrate ocijenile da je Andrija Mandić učinio jasnom namjeru da Crnu Goru pretvori u proksija Srbije.
Ruska verzija zakona o stranim agentima
Zakon o "stranim agentima" uveden je u Rusiji 2012. godine i više puta je mijenjan, 2019. i 2022. Prvi Zakon se odnosio na nevladine organizacije koje primaju novac iz inostranstva a kasnije verzije su proširile pravnu definiciju stranog agenta.
Poslednjom verzijom se, po ocjenama organizacije Human Rights Watch, "gotovo svaka osoba, koja se bavi građanskim aktivizmom ili izražava mišljenje o ruskoj politici ili ponašanju zvaničnika, može biti označena kao strani agent".
Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj.
Proruska vlast u Gruziji usvojila je Zakon prema kojem se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva moraju registrovati kao strani agenti što je izazvalo masovne proteste u zemlji.
Ovaj zakon je prekinuo evropske integracije Gruzije.
Sličan zakon našao se i u Skupštini bh. entiteta Republika Srpska, proruskog predsjednika Milorada Dodika ali je povučen iz procedure zbog, kako je obrazloženo, "dorade".
"Zašto je kupovina nekretnina u Crnoj Gori odlična opcija - jednostavna procedura registracije za strance, nije potreban dokaz o porijeklu prihoda", piše na sajtu agencije za prodaju nekretnina "Tradegoria".
Agencija ima predstavništva u Budvi i Baru, na jugu Crne Gore.
Isticanje ovakvog natpisa je "dokaz da vlasnik sajta ne poštuje stroge zakonske norme," naveli su iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE)
"Iako agencija za promet nekretnina može samo indirektno da učestvuje u provjeri porijekla novca, takvo eventualno oglašavanje je protivzakonito", navode u odgovoru na upit RSE.
Od decembra 2023. u Crnoj Gori je na snazi je norma Zakona o sprečavanju pranja novca po kome su agencije za promet nekretnina dužne da prijave svaku transakciju preko 10.000 eura u gotovini.
Više državnih organa kontroliše primjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma a nadzor nad prometom nekretnina je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Uprave policije.
Na "neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca od strane agenata za nekretnine" ove godine Crnu Goru su upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval).
Šta se zna o agenciji Traderogoria?
Agencija za promet nekretnina Traderogoria je osnovana je 2013. godine. Njena vlasnica je Svetlana Zamotina.
Povodom natpisa na sajtu da za kupovinu nekretnine "nije potreban dokaz o porijeklu prihoda", Zamotina kaže da je "napisan davno kada su zakoni bili drugačiji".
"Hvala što ste nas obavijestili o grešci, ispravili smo je na sajtu", navela je Zamotina 8. oktobra, u pisanom odgovoru za RSE.
Uz usluge posredovanje prilikom prometa nekretnina ta agencija strancima zainteresovanim za ulaganja nudi i usluge registracije preduzeća u Crnoj Gori "bez ličnog prisutstva".
"Dobijanje boravišne dozvole nakon kupovine nepokretnosti. Poslije 5 godina, stalni boravak u Crnoj Gori", piše na sajtu.
Iako agencija na sajtu navodi da su imali "preko 3.000 klijenata", finansijski podaci o poslovanju prethodnih godina prikazuju godišnje prihode od par desetina hiljada eura. Na sajtu Poreske uprave piše da je agencija 2023. završila sa minusom od nekoliko stotina eura.
Takav poslovni bilans, Zamotina objašnjava "besplatnim uslugama koje nudi klijentima".
"Svaki dan pružamo desetine konsultacija potpuno besplatno, pomažući klijentima da se upoznaju sa procedurom kupovine nekretnina u Crnoj Gori a proces odabira može trajati godinama", navela je Zamotina.
Prema podacima sa sajta Traderogoria "kupovinu nekretnine u Crnoj Gori je moguće platiti u kripto valutama u Ruskoj Federaciji".
Upozorenje međunarodnih institucija
A da plaćanje kripto valutama u sektoru nekretnina predstavlja "visok rizik od pranja novca" upozorio je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca u februaru ove godine.
"Podaci ukazuju i da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kripto valute, za kupovinu nekretnina i otežavaju praćenje tokova novca", piše u izvještaju Komiteta za Crnu Goru.
Slična upozorenja stigla su i od MMF, u izvještaju iz maja ove godine.
Oni su upozorili na pranje novca preko nekretnina, navodeći da je rast cijena nekretnina rezultat "neadekvatno provjerenih finansijskih tokova".
MMF ukazao i na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod agenata za nekretnine.
Sugerisali su razmatranje mjera, koje uključuju jači nadzor posrednika u prometu nekretninama.
Šta kažu u Udruženju agencija za nekretnine
Povodom upozorenja sa međunarodnih adresa na rizike od pranje novca na tržištu nekretnina Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama, za RSE kaže da nije samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu tržište nekretnina prepoznato, kao najpogodnije za "tu vrstu manipulacije".
"Evidentno je da je u posljednjih par godina enorman priliv novca iz inostranstva u tržište nekretnina u Crnoj Gori. Opravdano je to što postoji sumnja, ali mi u Udruženju nijesmo upoznati sa zloupotrebama", kaže Mišković.
On smatra da su "norme koje su važile do početka godine bile manje rigorozne.
Podsjeća na zakonske izmjene s kraja prošle godine po kojima su agencije dužne da prijave FOJ-u svaku transkciju preko 10.000 eura u gotovini.
"Te izmjene su doprinijele da se takve zloupotrebe preduprijede. A svjedoci smo i da naši klijenti prilikom kupovine prolaze rigorozne kontrole kada treba da izvrše transakciju", kaže Mišković.
U Crnoj Gori je registrovano preko 460 agencija za promet nekretninama.
No, Mišković smatra da postoji mnogo više onih koji se nelegalno bave tim poslom.
Crna Gora je, kaže, jedina u regionu koja nema zakon o posredovanju pri prometu nepokretnosti.
Za objavu na sajtu Traderogorije Mišković pretpostavlja da je riječ o "marketingu da bi se privukao" što veći broj kupaca.
"Takva objava nije tačna, zato što ja mislim da je sad bukvalno nemoguće kupiti nekretninu, a da ne dođe do provjere porijekla novca, naročito kada su strani državljani u pitanju", zaključuje Mišković.
Šta preduzimaju nadležni
Na pitanje RSE, koliko je za poslednje tri godine provjereno ugovora o kupovini nekretnina i koliko je bilo sumnjivih slučajeva iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije je odgovoreno da se "takvi podaci ne mogu se dostavljati".
"Obavještenja o sumnjivim transakcijama, kao i svi drugi podaci koje finansijsko-obavještajna jedinica u skladu sa Zakonom prikupi ili sačini radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca, i sa njim povezanih krivičnih djela, i finansiranja terorizma, se ne smiju dostavljati drugim licima na uvid", piše u odgovoru FOJ.
Direktne strane investicije u nekretnine
O kolikom je tržištu riječ govore podaci Centralne Banke Crne Gore (CBCG) o direktnim stranim investicijama u sektor nekretnina, koje su u protekle tri godine (od 2021. do jula 2024.) premašile milijardu i 224 miliona eura, navode iz CBCG za RSE.
Od toga su ruski državljani kupili nekretnine u vrijednosti od 195 miliona eura, državljani Srbije za 206, a Turske za 136 miliona.
Banke kontroliše Centralna banke
CBCG je kao supervizor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, zadužena za kontrolu banaka.
Ovim kontrolama se provjerava da li banke rade po zakonu i u odnosu na njihove klijente, uključujući i one koje prometuju nekretnine.
"Kako je Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, iz 2020. definisano da je, jedan od visoko rizičnih sektora koji mogu biti pogodno tle za pranje novca/finansiranje terorizma i sektor nekretnina, to je i Centralna banka definisala klijente iz ove oblasti kao visokorizične", navela je za RSE Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca.
Napominju i da ukoliko, kroz kontrolu bankarskih transakcija utvrde nepravilnosti "obavještavaju FOJ i dostavljaju podatke na dalje postupanje".
Evropska unija nije cjelovita i potpuna bez Zapadnog Balkana, poručeno je na samitu procesa Brdo-Brioni, održanom u Tivtu. Navodi se da su, sa uzdrmanim svjetskim poretkom i nestabilnošću, lideri zapadnog Balkana svjesni novog prozora u EU kada je u pitanju proširenje. Na skupu je bilo riječi i o temama koje narušavaju dobrosusjedske odnose.
Građani Crne Gore nisu prijavili nijednu nepravilnost kada je u pitanju tačnost ličnih podataka o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti koji su unijeti u bazu popisa, saopšteno je 8. oktobra iz Uprave za statistiku Crne Gore.
Popis stanovništva je sproveden u decembru prošle godine a rezultati će biti saopšteni 15. oktobra.
Zbog nepovjerenja dijela javnosti u popis, za građane je organizovana mogućnost da putem aplikacije provjere da li su podaci o vjeri, nacionalnosti i jeziku koje su saopštili na popisu, tačno unijeti.
Aplikaciji se do ponoći 7. oktobra moglo pristupiti putem linka na Monstatovom sajtu.
Iz Uprave navode da je ovu mogućnost iskoristilo nešto više od 20.500 građana.
"Bilo je 20 zahtjeva za slovnom ispravkom, tri za promjenom latiničnog u ćirilićno pismo dok je 11 građana posjetilo prostorije Uprave kako bi direktno provjerili svoje podatke zbog gubitka jedinstvenog devetocifarskog broja koji su dobili na popisu".
Ovim je, kako su naveli iz Uprave za statistiku, realzovan posljednji preduslov za objavu konačnih rezultata popisa 15. oktobra.
Inače, izrada softvera za provjeru podataka (aplikacije) bio je jedan od uslova opozicije za sprovođenje popisa stanovništva.
Redovan popis trebalo je da bude sproveden 2021. ali je odgođen zbog pandemije korona virusa.
Nakon toga je više puta odlagan zbog nepovjerenja opozicionih partija u taj proces, zbog sumnji da bi podaci mogli biti falsifikovani, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.
Opozicione stranke prijetile su pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom.
Demokratska partija socijalista je više puta poručila da je stvarni cilj popisa projektovani etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori a smanjenje Crnogoraca.
Prosrpske i proruske snage i mediji, mjesecima su vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi.
U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom.
Poglavari SPC negiraju crnogorsku naciju, svrstavajući je u dio srpskog korpusa.
U to vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, više puta je potencirao važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori.
Naknadno Skupština je odlučila da formira Odbor za praćenje toka popisa, pa je omogućila opoziciji da kontroliše proces.
Dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije.
U nekim državama, ono je opciono.
Prema posljednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 29 odsto Srba i 45 odsto Crnogoraca.
Ovogodišnji popis, održan od 3. do 28. decembra, prošao je bez nepravilnosti.
Četiri dana stanovnike sela oko Šavnika, grada na sjeveru Crne Gore, kojima su poplave između 3. i 4. oktobra odnijele dva mosta i time ih odsjekle od grada, nije posjetio niko iz državnih institucija.
U Komarnici, jednom od sela, ostalo je "zarobljeno" četrdesetak mještana i turista.
Tek 7. oktobra posjetili su ih ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i predstavnici Vojske.
"Posjeta je prilika da se na licu mjesta, kao donosioci odluka, uvjerimo u stanje na terenu, definišemo dinamiku rada i pružimo podršku", rekao je ministar.
Prije predstavnika Vlade u Komarnicu su stigli radnici jednog privatnog preduzeća, sa bagerima koja će narednih dana raditi na sanaciji.
Komarnica je turistički centar Šavnika.
Srušen je dio asfaltnog puta, vodovodna mreža, stradala su imanja poljoprivrednih proizvođača, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
Mještani su u nedjelju, 6. oktobra uspjeli da naprave improvizovani nasip, zahvaljujući kojem su turisti evakuisani, potvrdio je Jakić.
Oštećena je i elektro mreža pa su stanovnici ovog sela u subotu bili bez vode i struje, koju su dobili dan kasnije.
Građani i lokalna vlast su bagerima tokom vikenda pokušavali da vrate rijeku u prvobitni tok i prenosili vodu i hranu u odsječene djelove sela.
Šavničke vlasti još u su petak obavijestili Vladu i poslali fotografije na kojima su se vidjele užasne posljedice vodene stihije, uključujući snimke vikendica koje nosi rijeka.
Jakić za RSE kaže da ova situacija treba da bude opomena za ubuduće.
"Ključno je da se reaguje na vrijeme, u našem slučaju to je trebalo da bude u petak ujutru kada smo obavijestili Direktorat. Danas je već četvrti dan od katastrofe."
Na vlasti u Šavniku je Demokratska partija socijalista (DPS), koja je opozicija na državnom nivou posljednje četiri godine.
To je, smatraju u DPS-u ali i u ostatku opozicije, razlog što Vlada nije na vrijeme reagovala.
Kako je reagovala država na apele za pomoć
Na Jakićevu objavu fotografija na društvenim mrežama u petak 4. oktobra sjutradan je reagovao premijer Milojko Spajić.
Spajić je na ove objave, preko društvene mreže X, najavio formiranje Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, kako bi se mještanima pružila adekvatna podrška u sanaciji štete.
Dva dana nakon katastrofalnih poplava i Šavniku oglasio se Ljuban Tmušić, načelnik Direkcije za civilnu zaštitu, krovne institucije u sistemu zaštite i spasavanja.
On je "izrazio zadovoljstvo urađenim od strane lokalne samouprave", te je naveo da su imali na raspolaganju terenska vozila za Šavnik.
"Međutim, potrebe za tim nije bilo."
Tmušić je sa ministrom Šaranovićem 7. oktobra posjetio Šavnik.
Tom prilikom je dogovoreno da se angažuje mehanizacija i inžinjerska pomoć Vojske kako bi se uspostavio saobraćaj i povezala odsječena šavnička sela i uspostavilo vodosnadbijevanje.
"Ovo je slika kako žele pomoći sjeveru"
Mještanina sela Komarnica Milorada Stijepovića pozivom u ponedjeljak ujutro smo zatekli pored srušenog mosta gdje, kako je rekao za RSE, dvije manje mašine, koje je obezbijedila Opština Šavnik, sporo osposobljavaju put.
"Nema nikog iz države zasad. Ovo su male mašine a devastacija je ogromna", kaže Stijepović navodeći da je obezbijeđen privremeni prolazak putničkih automobila.
Navodi da je u vrijeme nevremena bilo desetak turista koji su bili 'presječeni', kao i ostali mještani.
"To je za turiste iz Izraela i drugih zemalja bilo novo iskustvo. Bili su zapanjeni nevremenom. Ali im nije ništa falilo, mještani su im donosili hranu i vodu. A kad su se stekli uslovi preveli smo ih, jedno po jedno, preko rijeke."
Stijepović navodi da od državnih institucija nije stigla nikakva pomoć, a najneophodnija je bila mehanizacija.
Konstatuje da to nije u skladu sa "retoričkim najavama političara da je neophodno pomoći sjeveru Crne Gore".
"Ovo je slika kako žele pomoći sjeveru. Pogotovo šavničkoj Opštini kao najsiromašnijoj. Što se tiče mehanizacije koja je bila neophodna za brzo otklanjanje posljedica, država se oglušila."
U Šavniku, jednoj od najmanjih opština u Crnoj Gori, živi oko 1.500 stanovnika.
"Ako živite u opozicionom gradu - morate se sami snalaziti"
To što Vlada nije pritekla u pomoć ovoj opštini je politički motivisano, smatraju u opozicionom DPS-u.
Poslanica te stranke a Aleksandra Despotović poručila je na konferenciji za medije 7. oktobra da je odnos Vlade prema Šavniku dokaz da ona radi protiv građana.
"Tri dana predstavnici Vlade su posmatrali kako tonu sela u Opštini Šavnik. Doživljavaju kao neprijateljsku opštinu jer je na njenom čelu Jugoslav Jakić, član DPS-a. Ovo je nezabilježena neodgovornost Vlade prema stanovnicima Crne Gore", navela je Despotović.
Jedan od lidera opozicionog Evropskog saveza Vatroslav Belan rekao je da se morate sami snalaziti ako živite u "opozicionom" gradu i pogode vas posljedice nevremena".
"Ko vam je kriv što ste kontra Vlade", poručio je Belan.
Za manje od mjesec dana iz vatrenog oružja u Crnoj Gori su ubijene tri životinje, među kojima je i medvjed koji je zaštićena vrsta.
Na Međunarodni dan zaštite životinja, 4. oktobar, zbog ubijenih i napuštenih pasa i mačaka na crnogorskim ulicama, Vladi u Podgorici je upućena Peticija sa preko 10.000 potpisa, kojom se traži njihova zaštita.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazala ambasadorka World Animal Day (WAD) za Crnu Goru, Svetlana Manojlović.
Uprkos višegodišnjim apelima crnogorskih društava za zaštitu životinja da se pooštre kazne i zlostavljači sankcionišu, aktivisti tvrde da se slučajevi rijetko i neadekvatno procesuiraju.
"Niko nikad nije kažnjen za ubijanje ili trovanje pasa u Ulcinju i drugim gradovima", kaže za RSE Azra von der Banck-Tomašević iz Heart fort Montis iz Švajcarske.
Policija istražuje ubistva pasa iz vatrenog oružja
Posljednji slučaj ubistva psa je zabilježen 25. septembra u Ulcinju kada je iz vatrenog oružja ustrijeljena ženka šarplaninca. Von der Banck-Tomašević je organizovala da se ranjeni pas uputi kod vetrinara.
Prema njenim riječima, uprkos naporima pas je uginuo, a slučaj prijavljen policiji.
"To je ko zna koje po redu ubistvo pasa u Ulcinju. Ne sjećam se da je ikad neko svjedočio a kamoli procesuiran", kaže Azra.
I policija u Beranama, na sjeveru Crne Gore, traga za NN počiniocem, koji je početkom septembra iz vatrenog oružja upucao psa Džigija.
Slučaj je policiji prijavila volonterka Tatjana Radević koja za RSE kaže da godinama bezuspješno prijavljuje ubistva pasa na sjeveru države.
Prema njenim riječima samo je u poslednjih par godina prijavila više od deset slučajeva. Radević, koja brine o preko 100 napuštenih pasa i mačaka, tvrdi da niko nikad nije otkriven.
Slučaj ubistva medvjeda
O ubistvu medvjeda bilo je riječi i na Odboru za poljoprivredu Skupštine Crne Gore.
Naime, poslanike je sa ubistvom ženke medvjeda iz vatrenog oružja u Plužinama, na sjeveru Crne Gore, upoznala Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica.
"To je naša surova realnost", rekla je Janjušević precizirajući da je riječ o jednom od brojnih slučajeva krivolova u Crnoj Gori.
Nikšićko Tužilaštvo je povodom ubistva medvjeda polovinom septembra formiralo predmet, potvrđeno je RSE.
"Izdata je naredba za vještačenje tijela uginule životinje i uputstva policiji radi utvrđivanja činjenica o ovom događaju", navodi u odgovoru za RSE državna tužiteljka Vjera Mićunović.
Janušević je kazala da aktivisti bilježe veliki broj slučajeva odstrela medvjeda, divokoza i da je Crnoj Gori pored uređenih zakona neophodna promjena svijesti.
"Zakoni mogu biti usavršeni do maksimuma, ali praksa je problematična. Mi to nećemo riješiti čak iako budemo harmonizovali zakone, ispeglali ih do savršenstva i ušli u EU, ukoliko ne promijenimo svijest, uz adekvatno sprovođenje zakona", kazala je Janušević.
Ona je apelovala na poslanike da dok govore o izmjenama zakona o divljači i lovstvu imaju u vidu da govore o živim bićima.
I ministar traži adekvatne kazne za počinioce
Povodom poslednjih slučajeva ubistava životinja ministar poljoprivrede Vladimir Joković za RSE kaže da se ministarstvo najenergičnije bori protiv krivolova, ubijanja i mučenja životinja.
Kaže da je u cilju unapređenja zaštite dobrobiti životinja Vlada prije šest godina formirala Savjet za zaštitu životinja.
U njemu su predstavnici Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede i nevladinog sektora.
Članica tog Savjeta ispred nevladinog sektora, veterinarka Aleksandra Krivokapić za RSE kaže da "naš odnos prema životinjama, oslikava kakvi smo ljudi".
Podsjeća da je mučenje ili ubistvo životinje iz vatrenog oružja krivično djelo ali konstatuje da su kazne blage.
"Treba raditi na izmjenama zakonskih regulative, jer se u većini slučajeva kada je ubistvo, trovanje pasa ili ubistva divljih životinja, rijetko pronađu počinioci", kaže Krivokapić.
Institucije prebacuju odgovornost
Stanje u ovoj oblasti i primjenu zakona kontroliše više institucija.
Veterinarske inspekcije vrši nadzor u ovoj oblasti, dok je na policiji i pravosudnim organima procesuiranje počinilaca.
Aktivisti smatraju da su nedovoljno precizno definisane nadležnosti u ovoj oblasti i traže izmjenu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2015. koji uređuje prava i obaveze institucija.
"Odgovornost za katastrofalno stanje prebacuje s jedne na dugu adresu", kaže Svetlana Manojlović.
Tako i ministar Joković kaže da poslednji slučajevi ubistava nijesu u nadležnosti tog resora.
"To nije naša nadležnost, niti institucija koje su u okviru ministarstva, nego su za to nadležne inspekcije. Naravno i suda da donese relevantne odluke za sve koji krše zakone ", rekao je Joković .
Apelovao je na pravosuđe da adekvatno istraži i procesuira slučajeve.
"Zalažem se da kazne budu najrigoroznije. Ali nijesam siguran da ćemo sve postići sa kaznama, mislim da je potrebna sveobuhvatna edukacija".
Povodom peticije upućene Vladi i resoru koji pokriva, Joković kaže da je spreman da je potpiše.
"I sa pozicije koju pokrivam, da doprinesem zaštiti svih životinja kako bi i Crna Gora ušla u red država gdje je dobrobit životinja na najvećem nivou", kazao je Joković.
Dva zakona, blage kazne
U Crnoj Gori oblast zaštite životinja uređuju dva zakona. Jedan definiše ubijanje i mučenje životinja kao krivično djelo, a drugi dobrobit životinja.
Krivični zakonik je izmijenjen u decembru 2023. godine.
Njime su kazne za mučenje i ubijanje životinja pooštrene, sa jedne na dvije godine zatvora.
Međutim, do sada sudovi nijesu izricali te kazne. Oni koji su procesuirani uglavnom su dobijali uslovne kazne.
Teretni brod Kathrin, za koji međunarodna nevladina organizacija Amnesty International vjeruje da, između ostalog, prevozi eksploziv za Izrael, trebao bi stići u Luku Kopar u Sloveniji, potvrđeno je iz Ureda predsjednika Vlade Roberta Goloba za Radio Slobodna Evropa (RSE), bez informacije o tačnom datumu.
Ova informacija je, iako neprecizna, među rijetkim zvaničnim podacima o brodu MV Kathrin, koji od 21. jula plovi od Vijetnama prema Luci Kopar u Jadranu, koja će, kako je rečeno iz Golobovog ureda, poslužiti kao tranzitna tačka prema zemljama EU za teret koji brod prevozi.
"Luka Kopar je ulazna točka. To znači da teret nastavlja put prema odredištima u EU", navedeno je 3. oktobra iz Ured predsjednika Vlade Slovenije.
Od jula do 4. oktobra plovidba broda Kathrin, koji već tri dana stoji na jednom mjestu u Jadranskom moru blizu obala Hrvatske i Crne Gore, izazvala je reakcije zvaničnika Namibije, Portugala, međunarodnih organizacija i aktivista zbog tereta koji prevozi i njegove moguće konačne destinacije – Izraela.
Amnesty International (AI) i Ujedinjeni narodi (UN) su pozvali zemlje da ne dopuste brodu da uplovi u njihove luke "s obzirom na jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju mogućih ratnih zločina u Gazi". Ove agencije nisu objasnile zašto teret nije direktno upućen Izraelu niti zašto su za istovar izabrane luke u Jadranu.
Na putu Kathrin, koji je plovio pod portugalskom zastavom, našle su se Namibija, Portugal, Malta, a na online stranici za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic – odrednica je i Luka Bar u Crnoj Gori.
Iz Luke Bar su 1. oktobra za RSE rekli da nisu dobili najavu za uplovljavanje broda.
U petak, 4. oktobra, brod je stajao u Jadranu na oko 75 nautičkih milja ili oko 140 km od Luke Bar, u posljednja dva dana kretao se u krugu od nekoliko kilometara, bez jasnih pokazatelja na koju stranu će krenuti.
Namibija krajem augusta zabranila sidrenje za Kathrin
Prve informacije o brodu Kathrin pojavile su se u medijima u augustu, kada je Vlada Namibije zabranila brodu da se usidri u luku Walvis Bay.
Državni medij New Era je 27. augusta objavio tekst o tome kako je Namibija"blokirala brod koji je prevozio oružje namijenjeno Izraelu" da pristane u namibijskoj luci.
Ministrica pravosuđa Yvonne Dausab tada je pozvala nadležne da ne dopuste da Kathrin uđe u namibijske vode.
Prema riječima ministrice Dausab, "odluka je u skladu sa stajalištem Namibije o tekućem izraelsko-palestinskom sukobu, odražavajući potporu te zemlje palestinskom narodu i njen poziv na prekid nasilja".
Citirajući policijsku istragu, ministrica je rekla, prenio je BBC, da je brod "doista prevozio eksplozivni materijal namijenjen Izraelu, te mu je stoga zabranjen ulazak u vode Namibije".
Šta prevozi Kathrin?
Brod Kathrin, izgrađen 2010. godine u Dongfang brodogradilištu u Yueqingu u Kini, teretni je brod koji može prevoziti i do 7.138 tona tereta.
Prema informaciji namibijske policije, trenutno je natovaren sa 60 kontejnera trinitrotoluena i osam kontejnera heksogen eksploziva, od kojih je jedan namijenjen Izraelu. RSE nije mogao neovisno potvrditi informaciju kome je namijenjen teret broda Kathrin niti kako je planirana njegova dalja distribucija.
Trinitrotoluen i heksogen su najviše korišteni vojni eksplozivi.
Ujedinjeni narodi su zbog ovih informacija pozvali na embargo na oružje.
Krajem augusta specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za palestinske teritorije Francesca Albanese je pozvala zemlje da uskrate pristup brodu u svojim lukama, tvrdeći da su ovi eksplozivi "ključne komponente u zrakoplovnim bombama i projektilima koje Izrael koristi protiv opkoljene Gaze".
Brod uklonio zastavu Portugala?
Brod Kathrin plovio je pod zastavom Portugala i registriran je u Madeiri, a u vlasništvu je njemačke kompanije Lubeca Marine Germany Gmbh & Co Kg.
Iz kompanije su za RSE u kratkom telefonskom razgovoru rekli da ne žele komentirati ništa u vezi s brodom Kathrin.
Nakon što su vlasti Portugala, prema pisanju novinske agencije Lusa, pokrenule istragu o slučaju prijevoza eksploziva, brod Kathrin je zatražio uklanjanje zastave ove zemlje, što je nepovratna odluka, javio je državni medij Portugala, citirajući službeni izvor Vlade.
"Brodovlasnik je u petak, 27. septembra, formalno i nepovratno zatražio poništenje registracije na Madeiri, stoga je zatražio uklanjanje portugalske zastave", rekao je isti izvor.
Državni medij RTP javio je da je inicijativa tvrtke koja posjeduje brod došla nakon "zahtjeva za pojašnjenjem" koje je uputila portugalska vlada.
U tekstu se navodi da brod prevozi eksplozivni materijal namijenjen proizvođačima oružja u Izraelu, Poljskoj i Slovačkoj.
Portugalski medij javio je da brod bez zastave ne može uploviti ni u jednu luku, što bi moglo pojasniti činjenicu da Kathrin danima stoji, uz minimalna kretanja u Jadranskom moru.
Ranije je bilo najavljeno da će u Luku Bar uploviti u četvrtak 3. oktobra, odakle će dalje prema slovenskom Kopru, jedinoj slovenskoj međunarodnoj teretnoj luci, koja je od ključnog značaja za vezu Srednje i Istočne Europe s Mediteranom.
Nezvanične informacije Uprave za pomorske poslove Slovenije
Uprava za pomorske poslove Slovenije je za RSE rekla da nemaju zvaničnu obavijest prije dolaska broda Kathrin.
"Imamo neslužbene informacije dobivene od agenta s broda o planu dolaska u Luku Kopar", naveli su iz ove institucije bez više detalja.
Nezvanične podatke o skidanju portugalske zastave s borda Kathrin Uprava je podijelila s organizacijom Amnesty International (AI) u Sloveniji, navodeći da još nije izvršen prijelaz iz portugalskog upisnika brodova u upisnik neke druge zemlje.
Navedeno je da će brod tek nakon što bude imao novu brodsku zastavu moći uploviti u Luku Bar, gdje namjerava iskrcati dio tereta, navedeno je u informaciji koju je Amnesty u Ljubljani podijelio s RSE.
"Nakon isplovljavanja iz Luke Bar, namijenjen je za luku Kopar, gdje će iskrcati ostatak tereta namijenjen Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj", stoji u emailu koji je Uprava poslala Amnestyju.
U međuvremenu, pojedini mediji su pisali da će umjesto u Bar brod uploviti u hrvatsku luku Ploče.
Iz Luke su za RSE rekli da trenutno nemaju potvrdu o tome hoće li brod pristati u Pločama.
"Naša je obaveza kao lučki operater pružati lučke usluge u skladu s važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske, što činimo uz poštivanje svih sigurnosnih i pravnih standarda te procedura", naveli su.
Iz Luke Kopar nisu željeli komentirati, rekavši da odluke o uplovljavanju brodova donosi Uprava za pomorske polove.
Pozivi na poštovanje međunarodnog prava
Amnesty International je 1. oktobra pozvao Crnu Goru i Sloveniju da spriječe pristajanje broda u njihovim lukama,
"Smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Kathrin ne smije stići u Izrael jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima", rečeno je iz ove organizacije.
Taja Premk, iz slovenskog AI-ja, za RSE je rekla da "međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama prijenos oružja strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo počinjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava".
Premk je također potvrdila da su brojne nepoznanice u vezi s brodom Kathrin i krajnjim odredištima tereta koji prevozi te da je do zvaničnih informacija jako teško doći.
Šta propisuju međunarodni zakoni o trgovini oružjem zemalja u sukobu?
Na globalnoj razini, Ugovor o trgovini oružjem postavlja zajedničke međunarodne standarde za reguliranje trgovine konvencionalnim oružjem, streljivom te dijelovima i komponentama.
Ni ovaj Ugovor, ni međunarodno pravo ne zabranjuju transfere oružja kao takve u tekućem oružanom sukobu.
Međutim, one zabranjuju takve prijenose u određenim okolnostima, a neke se države suzdržavaju od prijenosa stranama u tekućim oružanim sukobima kao pitanje nacionalnog zakona ili politike, piše na službenoj stranici Međunarodnog komiteta Crvenog križa.
"Državama potpisnicama Ugovora zabranjeno je odobriti izvoz, uvoz, tranzit, prekrcaj i posredovanje oružja, streljiva i dijelova i komponenti ako znaju da bi se to oružje ili predmeti koristili za počinjenje ratnih zločina ili drugih međunarodnih zločina", navedeno je.
Osim toga, Ženevskom konvencijom je državama potpisnicama zabranjeno prenositi oružje strani u oružanom sukobu, bez obzira na to je li državna ili nedržavna oružana skupina u pitanju – kad postoji jasan rizik da bi to doprinijelo kršenju međunarodnog humanitarnog prava.
Više rijeka je izliveno, pojedini putevi oštećeni, a neki domovi poplavljeni usljed obilnih padavina koje su zadesile Crnu Goru u noći između 3. i 4. oktobra.
Na teritoriji Parka prirode Komarnica, na sjeveru Crne Gore, došlo je do izlivanja dvije rijeke, kazao je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
On je na društvenim mrežama podijelio fotografije i snimke na kojima se mogu vidjeti poplavljeni domovi u tom reonu.
Pojedina sela u ovoj opštini su odsječena.
Obilne padavine povećale su nivo rijeka i u centralnom dijelu zemlje.
Nivo rijeke Morača u Podgorici porastao je za 7,5, a rijeke Zeta u Danilovgradu 5,5 metara, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Usljed obilnih padavina, u Danilovgradu, udaljenom 20 kilometara od Podgorice, obustavljen je saobraćaj preko dva mosta i jednog puta.
Saobraćaj preko jednog mosta i jednog podvožnjaka privremeno su zabranjeni i u Podgorici, saopštile su gradske vlasti.
Na obalama Morače i Ribnice u Podgorici poplavljeni su plažni barovi.
Obilna kiša izazvala je probleme u saobraćaju, a jak vjetar uzrokovao oštećenja i oborio više stabala.
Zbog toga su pojedine saobraćajnice na Cetinju, koji se nalazi 30 kilometara od Podgorice, bile privremeno zatvorene za saobraćaj.
Obustava saobraća zabilježena je i u mjestu Sokolovina, gdje je došlo do odrona na regionalnom putu od Mojkovca do Đurđevića Tare na sjeveru zemlje.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je prethodno 3. oktobra izdao crveni meteoalarm, kojim je upozorio na predstojeće nestabilne vremenske prilike i obilne padavine.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su potom preporučili građanima da se pripreme za nepogode i osiguraju imovinu, posebno ako žive u područjima koja su podložna poplavama ili jakim vjetrovima.
Pozvali su građane da zbjegavaju putovanja ukoliko nisu neophodna, naročito u planinskim predjelima i područjima koja su sklona odronima.
U Crnoj Gori se očekuje djelimično razvedravanje, uz samo ponegdje malo kiše, kazali su iz Zavoda.
"Kad izađem iz prodavnice, mislim da je nešto pogrešno sabrano pa provjeravam račune jer su viši nego što je normalno", kaže Jelena iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući cijene u Crnoj Gori.
Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno.
"Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu - povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura", navodi Jelena.
Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada.
Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu:
"Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura."
Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).
Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca - od jula do septembra - iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG.
U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto.
Minimalna korpa državnog Monstata
Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi.
Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura.
Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da "zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti".
Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda.
Kompletni troškovi porodice
Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice - za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja.
Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura.
"Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit", navodi se u analizi.
Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine.
Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura.
Od plate samo da se nahrane djeca
"Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita", kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE.
Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura.
U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice:
"Iako su javnosti 'puna usta' velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen."
U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu "oduzmu" ratu za kredit, kući nosi pola plate.
Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan:
"A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu."
Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije
Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni.
Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene:
"Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti"
Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025.
Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora.
I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine.
"To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura", kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata.
No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena.
Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori.
Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.
"Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima", rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.
"Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni", kazao je on za RSE.
Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
"Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade".
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
"Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo."
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
Hrvatska i Srbija prate jedna drugu
U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
"I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga."
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.
"Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka."
Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.
"Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju."
Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
"I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka."
On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.
Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".
"Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema", zaključuje Radić.
Dileme zvanične Podgorice
U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.
"To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana."
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.
Nakon najave da Hrvatska uvodi obaveznu vojnu obuku od januara, a Srbija od septembra, o tome se razmišlja i u Crnoj Gori. Ministar odbrane kaže da je to dobra ideja, ali za sada neizvodljiva. Građani imaju različita mišljenja, od toga da je služenje vojske gubljenje vremena, do toga da je to način za disciplinovanje mladih.
"Znam da je bio napad na Dubrovnik i da je Crna Gora učestvovala u njemu. Znam i da se dogodio '90-tih", kaže dvadesetogodišnji Marko, student iz Podgorice.
On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže i da o žrtvama "ne zna ništa".
Od 55 odsto mladih u Crnoj Gori koji znaju za napad na Dubrovnik, 63 odsto ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o broju poginulih u tom napadu, rezultati su istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) septembra ove godine.
Danas se navršava trideset tri godine od napada na Dubrovnik, u Hrvatskoj.
Tokom opsade Dubrovnika do maja 1992. poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
Napad je počeo 1. oktobra 1991. Izvele su ga snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) uz učešće crnogorskih rezervista.
Prognano je 33.000 civila i uništeno više od 2.000 stambenih objekata, uključujući i dubrovački Stari grad koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Damir Suljević, koordinator za ljudska prava u CGO-u, kaže da mladi rođeni '90-tih nijesu imali priliku da steknu objektivna saznanje o tim događanjima.
"Nažalost i dalje postoji veliki broj mladih koji smatraju da je ta vojna akcija bila opravdana", kaže Suljević.
Šta o napadu na Dubrovnik znaju mladi
Marija, studentkinja književnosti iz Nikšića, kaže da je napad na Dubrovnik došao iz Crne Gore i Srbije, koje su bile u Jugoslaviji.
"Mislim da je poginulo par stotina ljudi. Znam i za izjavu jednog crnogorskog političara (Milo Đukanović) koji je izjavio da je 'zamrzio šah zbog šahovnice', simbola na hrvatskoj zastavi", priča Marija za RSE.
Smatra da je do napada došlo zbog ratne propagande političara u Beogradu i Podgorici.
U vrijeme napada u Crnoj Gori je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS). Predsjednik države bio je Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Na čelu Srbije bio je Slobodn Milošević.
"Žao mi je što je došlo do razaranja Dubrovnika jer posljedice napada, a prije svega izgubljenih života, utiču na obje države i danas", zaključuje Marija.
I Vuk, student prava iz Nikšića, zna da je napad na Dubrovnik izvela JNA uz učešće crnogorskih rezervista:
"I znam da je materijalna šteta bila ogromna, ali broj ljudskih žrtava ne znam".
Za Dijanu, studentkinju Medicinskog fakulteta, napad na Dubrovnik je "dio sukoba između Crne Gore i Hrvatske".
"Nažalost, još uvijek su prisutne tenzije koje su posljedica tog rata. I danas ljudi, naprimjer iz Nikšića, sa oprezom putuju u djelove Hrvatske", smatra Dijana.
Stavovi mladih kroz istraživanje CGO
Istraživanje CGO je pokazalo da više od polovine onih koji su čuli za napad, navode da je to bila neopravdana vojna akcija, dok 16 odsto vjeruje da je napad bio opravdan.
Damir Suljević ističe da je dvije trećine mladih navelo da je Crna Gora učestvovala u ratovima '90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok skoro jedna petina ispitanih smatra suprotno.
On smatra da je u njihovom slučaju "zakazao" obrazovni sistem.
"Nažalost ne dobijaju objektivna saznanja kroz formalni obrazovni sistem i bez onoga što su ideološke primjese koje dolaze od porodice ili drugih ljudi njihovog okruženja".
Podsjeća da se '90-te izučavaju u završnim razredima osnovne i srednje škole, ali u poslednjim sedmicama školske godine kada je pažnja učenika manje usmjerena na gradivo.
"Ove teme moraju se kontinuirano izučavati i ne samo kroz predmet istorije. Građansko obrazovanje je bilo predmet kroz koji su se ove teme obrađivale na objektivan način ".
U Crnoj Gori niko nije procesuiran
Procjene su da je oko 7.000 rezervista iz Crne Gore učestvovalo u napadu na Dubrovnik.
Za ratne zločine počinjene tokom opsade Dubrovnika pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu osuđen je general Pavle Strugar na osam godina zatvora, zbog uloge u granatiranju grada.
Viceadmiral Miodrag Jokić osuđen je na sedam godina dok je admiral Milan Zec, oslobođen zbog nedostatka dokaza.
U Crnoj Gori do danas nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.
Izvinjenje Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika, uputio je Milo Đukanović 2000. godine sa funkcije premijera Crne Gore.
Crnogorski građani od 1. do 7. oktobra, putem aplikacije, mogu provjeriti da li su podaci o vjeri i nacionalnosti, koje su saopštili na popisu sprovedenom u decembru prošle godine, vjerodostojno unijeti.
Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o nacionalnosti, jeziku i vjeri, na koje je usmjereno najveće interesovanje javnosti, nalazi se na stranicama Monstata a građani softveru pristupaju putem linka.
Kako je pojašnjeno, pokretanjem linka, neophodno je unijeti jeinstveni ID broj koji su dobili tokom popisa.
Za 15. oktobar najavljeni su konačni rezultati popisa.
Zašto je izrađen sotver?
Izrada softvera bila je jedan od uslova opozicije za sprovođenje popisa stanovništva.
Naime, redovan popis trebalo je da bude sproveden 2021. ali je odgođen zbog pandemije korona virusa.
Nakon toga popis je više puta odlagan zbog nepovjerenja opozicionih partija u taj proces, zbog sumnji da bi podaci mogli biti falsifikovani, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.
Opozicione stranke prijetile su pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom.
Demokratska partija socijalista je više puta poručila da je stvarni cilj popisa projektovani etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori a smanjenje Crnogoraca.
Prosrpske i proruske snage i mediji, mjesecima su vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi.
U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije pozvao je građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Poglavari SPC negiraju crnogorsku naciju, svrstavajući je u dio srpskog korpusa.
U to vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, više puta je potencirao važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori.
Naknadno Skupština je odlučila da formira Odbor za praćenje toka popisa, pa je omogućila opoziciji da kontroliše proces.
Dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije.
U nekim državama, ono je opciono.
Prema poslednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 29 odsto Srba i 45 odsto Crnogoraca.
Ovogodišnji popis, održan od 3. do 28. decembra, prošao je bez nepravilnosti.
Da li će se izbori u Podgorici odraziti na stabilnost vlasti na državnom nivou zavisi od postizbornih saveza, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Izbori u Podgorici su lakmus papir odnosa političkih snaga u državi, s obzirom da u glavnom gradu živi trećina stanovništva Crne Gore.
Đukanović ocjenjuje da je u ovom momentu neizvjesno ko će činiti novu podgoričku vlast.
Naime, sve zavisi, kaže Đukanović, sa kim će lista predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je osvojila šest mandata, formirati vlast.
"Sigurno su očekivali mnogo više glasova, ali vjerujem da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast."
Ta lista u poziciji je tas na vagi između partija koje su vlast na državnom nivou i opozicije.
U glavnom gradu su u nedjelju 29. septembra održani vanredni izbori, na kojima je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila najviše - oko 30 odsto glasova i 19 mandata.
Ostatak opozicije osvojio je sedam mandata.
Nakon DPS-a najviše mandata osvojile su koalicije koje čine vlast na lokalnom i na državnom nivou - Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate 14, stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) 13 mandata.
Međutim, kako podgorički parlament ima 59 mjesta, za formiranje vlasti je potrebno 30 mandata.
To znači da će i vlast i opozicija morati da traže koalicione partnere.
Kako će se rezultati odraziti na političku situaciju zavisi od toga kako će teći postizborni pregovori, kaže sagovornica RSE:
"Ukoliko se vlast formira sa DPS-om, to se itekako može odraziti na nacionalni nivo. Ukoliko dođe do formiranja vlasti između partija koje su do skoro vršile vlast u Podgorici (PES, Demokrate i DF), dobićemo još jednu reprizu nefunkcionalne vlasti ili nove izbore."
Iz opozicionog DPS-a su nakon proglašenja pobjede poručili da su potrebni vanredni parlamentarni izbori, jer je "Vlada pala", ukazujući na činjenicu da partije koje čine Vladu nisu dobile većinu u Podgorici.
Kako je došlo do izbora
Ovo su bili drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine.
Naime, prethodni izbori održani su oktobra 2022, na kojima je poslije četvrt vijeka smijenjena vlast DPS-a.
Vlast su preuzeli PES premijera Milojka Spajića, Demokrate, DF i URA.
Do prijevremenih izbora je došlo nakon sukoba u vladajućoj većini, prije svega zbog podjele u PES-u, koji je imao najviše odbornika u podgoričkom parlamentu.
PES su juna 2022. osnovali Spajić i Milatović.
Odlaskom Milatovića iz stranke, PES je izgubio dio odbornika u parlamentu Podgorice. Sredinom jula, Milatovićeva struja je uz pomoć URA i opozicije skratila mandat lokalnom parlamentu, a on je sa funkcije predsjednika države raspisao izbore.
Ko može biti zadovoljan, a ko ne
Sagovornica RSE ističe da mnoge partije mogu biti zadovoljne rezultatima izbora održanim 29. septembra.
Iako su partije vlasti maksimalno iskoristile svoje pozicije za ove izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle, ocjenjuje Đukanović:
"PES, koji ima toliko veliku infrastrukturu, sve nacionalne i lokalne resurse koje je koristio tokom kampanje, sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje je stavio u funkciju lokalnih izbora, nisu dali značajno bolje rezultate".
Premijer je uoči izbora predstavio više projekata za glavni grad, čja je vrijednost procijenjena na više od 500 miliona eura.
Obećanja su potkrijepljena video animacijama i prezentovana na tematskim pres konferencijama premijera i resornih ministara.
S druge strane, koalicija stranaka bivšeg DF-a je, smatra Đukanović, "iskoristila mnogo 'pametnije' sve benefite vlasti".
"Te uz veliku pomoć pozicije vlasti, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana, uspjeli da se održe kao značajna politička struktura".
Naime, lideri DF-a uživaju podršku zvaničnog Beograda, predsjednika Aleksandra Vučića i SPC.
Ova koalicija, između ostalog, se protivi nezavisnosti Kosova, protivi se članstvu Crne Gore u NATO i zalaže za ukidanje sankcija Rusiji.
Kada je DPS u pitanju, za Đukanović je rezultat ove partije veliko iznenađenje jer je uspjela da zadrži najveći dio svog biračkog tijela sa prethodnih izbora.
"Vjerujem da su i teorija i praksa očekivale veći pad partije nakon kraha 2020. godine, ali i usljed partijskog rascjepa".
Naime, DPS Mila Đukanovića je poslije tri decenije avgusta 2020. godine izgubila vlast u Crnoj Gori, nakon koje su uslijedili porazi na podgoričkim i predsjedničkim izborima.
U međuvremenu je posljednji premijer DPS-a Duško Marković napustio partiju, osnovao Stranku evropskog progresa (SEP), koja je na ovim izborima osvojila dva mandata.
Na kraju, male partije i udruženja građana su pokazale da dobre ideje teško dobijaju podršku "velikog broja građana, bez velikih finansija, infrastrure i zloupotrebe državnih i lokalnih resursa", ocjenjuje Nikoleta Đukanović.
Šest manjih partija je ostalo ispod cenzusa
Osim Markovićeve partije mandate u gradskom parlamentu dobili su samo Pokret Preokret građanskog aktiviste Srđana Perića i Evropski savez, koji okuplja dvije socijaldemokratske i Liberalnu partiju.
Ono što najviše zabrinjava Đukanović jeste niska izlaznost, koja je bila na najnižem nivou u posljednjih deceniju.
"Mislim da građani nemaju povjerenja u izborni proces. Nije problem u tome što su izbori prečesta pojava, nego što su političari zloupotrebama učinili sve da građani imaju veoma nisko povjerenje i izborni proces."
Izlaznost je bila skoro 15 odsto manja nego 2014, odnosno 12 odsto manja nego na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine.