Katolički i pravoslavni vjernici širom svijeta ove godine proslavljaju Uskrs na isti dan, 20. aprila, što nije uvijek slučaj, jer pravoslavna crkva koristi julijanski, a katolička gregorijanski kalendar. Katolički Uskrs predstavlja najvažniji blagdan u kršćanskoj tradiciji, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista, koje je centralni događaj u teologiji kršćanstva. Ova proslava ne samo da simbolizira pobjedu života nad smrću, već služi kao podsjetnik na Isusovu ljubav i žrtvu za čovječanstvo. U liturgijskom kalendaru, Uskrs se nalazi na kraju Korizme, razdoblja od 40 dana pokore, molitve i posta, što ga čini trenutkom duhovnog obnove i radosti. Korizma započinje Posnim danom (Pepelnicom) i obiluje različitim običajima i ritualima, koji pripremaju vjernike za ovaj vrhunski trenutak vjere. Tokom Uskrsa, katolički vjernici sudjeluju u obredima i tradicijama, uključujući učešće u svetim misama, obrede blagoslova hrane i ostale radosne proslave u zajednici. Simbolika Uskrsa je bogata i višeslojna. Jaja, na primjer, simboliziraju novi život i uskrsnuće, dok se zec često povezuje s plodnošću i obnovom. Ove simbolike odražavaju temeljne poruke Uskrsa, a to su nada i obnova. Uskrsni običaji razlikuju se od regije do regije, ali im je zajednički cilj proslaviti Isusovo uskrsnuće i obnoviti vjeru u život i ljubav koja nadvladava smrt. Za pravoslavne vjernike, petak - prije nedjelje kada je Vaskrs - dan je koji se ne slavi, jer predstavlja tužan dan, kada je Isus stradao. Petkom se farbaju jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizira Isusovu krv. Prvo crveno jaje čuva se do narednog Uskrsa i naziva se čuvarkuća. Na uskršnje jutro djeci se poklanjaju jaja i čokolada.

Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati. Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori. Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori... Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori. Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta. "Ne postoji zakonito duplo prebivalište", kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, Zlatko Vujović. Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska Vujović navodi izostanak političke volje. Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu. Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno. Žalbe na 'duple glasače' bez rezultataZa lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori. I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu. "U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito", kaže Vujović. Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u. "Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte", ističe Vujović. Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović. CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji. Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje. Pokušaj eliminacije 'duplih birača' putem Berlinskog procesaCEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača". "Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke", objašnjava Vujović. Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti. Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen. "Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom", kaže Vujović. Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva: "Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme", dodaje Vujović. Je li dijaspora problem biračkog spiska?Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada. Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori. Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska. Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište. "Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića. No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga. Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori. "Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021.", zaključuje Vujović. Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom. I statistika ukazuje na nerealnostCrne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača. Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213. Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana. Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.

Crna Gora je godinu i po dom kazahstanskoj aktivistkinji Dinari Smailovoj, koja je zbog pritisaka napustila zemlju. U Crnoj Gori je zatražila azil, ali je bila uhapšena po potjernici Kazahstana za navodnu prevaru. Dan nakon hapšenja, puštena je da se brani sa slobode.

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. "Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju 'Ne ćuti', kako bih osnažila i ostale da ne ćute", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji, 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvoRSE:Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom. U Crnoj Gori očekivali zaštituRSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. Živimo u iščekivanjuRSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

Koalicija ekoloških organizacija "Velika plaža ili velika laža" protestuje ispred Skupštine Crne Gore povodom namjere Vlade da hitnim postupkom u dnevni red parlamenta uvrsti sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji se tiču ulcinjske Velike plaže. Dva sporazuma Crne Gore i UAE -Sporazum o ekonomskoj saradnji i Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina - otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, najjužnijem crnogorskom gradu, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata. Ekolozi koji su protestvovali kažu da je sporan Sporazum koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina. "Kojim će bilo koji investitor koji dolazi iz UAE biti u povlašćenom položaju. A to znači da taj investitor neće morati da odgovara pred našim organima niti će morati da poštuje naše zakonodavstvo”, kazala je Jovana Janjušević direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica. Prisutni su predstavnici koalicije, ekološki aktivisti. Oni nose transparente: "Je li vas sramota?", "Nemojte izdati Crnu Goru", "Nemojte izdati Veliku Plažu", "Investitorima profit, političarima provizija, građanima beton", "Ne betonirajte budućnost". Apelovali su da se sačeka mišljenja Evropske komisije i dvije domaće agencije - za zaštitu konkurencije i za sprečavanje korupcije. Naglasili su da je problematična i Ulcinjska solana kao završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 27 o životnoj sredini u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU. Planovi o gradnji, ocjenjuju, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane , jednog od najvažnijih staništa ptica u Evropi. Janjušević je poručila da se cijeli proces vrši galopirajuće i netrasparentno, te da nisu uključene ni stručna javnost niti lokalna zajednica, te da je sporazum nezakonit. Premijer Spajić je 13. februara u Dubajiu potpisao Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i UAE, a potom 28. marta u Abu Dabiju sporazume o ekonomskoj i saradnji u turizmu. Vrijeme između dva potpisa, premijer je iskoristio da poslanicima u Skupštini i vlastima Ulcinja predstavi ovaj megaprojekat. Kako je naveo arapska kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, zainteresovana je da uloži 30milijardi u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine ... na području Ulcinjske plaže. Planu premijera Spajića otvoreno se suprotstavila Opština Ulcinj, gdje je održano nekoliko protestnih skupova sa kojih je poručeno da Velika plaža nije na prodaju. Sporazum o saradnji u turizmu i izgradnji nekretnina je sporan i za predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je upozorio da je taj dogovor protivustavan i protivzakonit i pozvao nadležne organe da sprovedu istragu. Protiv su i gotovo sve ekološke organizacije, a vodeća nevladina organizacija za borbu protiv korupcije MANS je ocijenila da se sporazumom suspenduje dio crnogorskih zakona, zaobilaze tenderske procedure i tako 'širom otvaraju vrata za pranje novca'.

U prethodne tri godine, od ukupno 53 napada na medijske radnike, čak 31 bio je usmjeren ka novinarkama, pokazuju podaci Sindikata medija. Tokom prošle godine zabilježeno je 18 napada na novinare, od čega je osam bilo usmjereno na žene, prema podacima regionalne platforme SafeJournalists. Osim fizičkih napada, prijetnji smrću, vrijeđanja i javnih pritisaka evidentirani su i pokušaji institucionalnog zastrašivanja. Napadi na novinarke, kao i sudski procesi, nastavljeni su i ove godine. Najbrutalniji napad bio je na Anu Raičković, novinarku lista Pobjeda, dok su najbrže riješeni slučajevi napada na Jelenu Jovanović i Dušku Pejović. Slučaj novinarke Jelene JovanovićPosljednja na meti "udara" bila je novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Ona je 12. aprila prijavila prijetnju smrću od osobe koja se predstavila kao Milica Ćuk, sestra protjeranog državljanina Srbije Milovana Ćuka o kome je Jovanovićka pisala. Milica je navodno pozvala redakciju i Jeleninom kolegi koji se javio poručila da će, "ako nekome bude letjela glava, to biti glava autora teksta". Prijetnja je dodatno upućena i mejlom. Tri dana kasnije, 15. aprila tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava protiv Ćuk zbog sumnje da je počinila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Jovanović. Jovanović se bavi temama organizovanog kriminala i korupcije. Od 2021. pod stalnom je policijskom zaštitom, zbog prijetnji od osumnjičenog za ubistvo kome je prisustvovala. Početkom mjeseca Jovanović je prvostepeno osuđena za povredu prava novinarke Tanje Pavićević koju je u istraživanju BIRN-a 2022., označila pripadnicom krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. Iz istog razloga tužile su je još četiri osobe. Nadležni efikasni i u slučaju Duške PejovićI u slučaju uvreda i prijetnji seksualnim nasiljem novinarki javnog servisa Duški Pejović, nadležni su brzo reagovali. Sud u Podgorici 14. aprila prvostepeno je osudio Gorana Mićkovića na pet mjeseci zatvora zbog napada na Pejović od 9. marta. Napad na Anu Raičković pred sudomNovembra prošle godine, novinarku i urednicu crne hronike u dnevnom listu Pobjeda, Anu Raičković, verbalno i fizički je napao biznismen Zoran Bećirović sa sinom i pripadnikom obezbjeđenja. Tokom napada zadobila je više udaraca po glavi i tijelu, čupana je za kosu, udarana nogom, davljena, grubo vrijeđana .. Osim nje, napadnuta su još dva člana njene porodice, a oštećen joj je i automobil. Bećirović, njegov sin i Mijatović su uhapšeni. Početkom februara počelo je suđenje koje je u toku. Dragana Šćepanović dobila spor na SuduOsnovni sud u Podgorici 13. marta donio je prvostepenu presudu u korist novinarke Vijesti Dragane Šćepanović u sporu protiv portala Aktuelno.me, kojeg kontroliše Zoran Bećirović. Zbog tekstova o poslovanju ski-resorta čiji je vlasnik Bećirović Šćepanović je godinama, na tom portalu bila omalovažavana i vrijeđana. Na suđenju je rekla da su je sugrađani upozoravali "da može da joj se desi ono što se desilo koleginici Raičković iz Pobjede". Presudom je utvrđeno da je portal povrijedio čast i ugled Šćepanović, zbog čega je naložena isplata 2.000 eura odštete i uklanjanje spornih tekstova. Milatović i napadi na novinarePredsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa jednom od napadnutih novinarki - Jelenom Jovanović i ocijenio da su napadi na medije neprihvatljivi. "Ovo samo potvrđuje da novinari u našoj zemlji rade u ozbiljno narušenom i nesigurnom ambijentu." I nevladine organizacije i medijske asocijacije u Crnoj Gori i regionu snažno su osudile prijetnje Jovanović. Vlasti oblikovale odnos prema novinarimaPomjene vlada u Crnoj Gori posljednje četiri godine nisu promijenile način na koji se vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju - zaključak je analize portala Raskrinkavanje.me i hrvatskog Faktografa. U istraživanju "Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija", objavljenom krajem 2024. analizirani su verbalni napadi na medije i novinare od strane predstavnika vlasti. Kako se navodi model napada na kritičke medije učvršćen je u vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista koja je smijenjena avgusta 2020. U izvještaju podsjećaju da je Milo Đukanović sa pozicija premijera/predsjednika države medije koji su kritikovali njegov režim nazivao "medijskom mafijom", "monstrumima", a novinare "pacovima". Njegovi savjetnici za novinare su govorili da su "bolesna bagra" i da su "gluplji od goveda" ... I bivši premijer Dritan Abazović je za novinare tvrdio "da nanose štetu Crnoj Gori", da "šire govor mržnje", prijetio je gašenjem pojedinih medija. Često je ulazio u verbalne okršaje sa novinarima. Ni aktuelna Vlada nije bolja od prethodnihNi naredna, aktuelna Vlada Milojka Spajića nije se proslavila u odnosu prema medijima i novinarima, konstatuje se u analizi. Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade, aktuelni ministar sporta Dragoslav Šćekić govorio o pritisku na sistem "taster i džepnih novinara", a o medijima da " zlonamjerno iznose neistine zarad neke svoje lične, male, jadne koristi". Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je Pobjedu sa kriminalnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje. Još jedan potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj, novinara Vijesti nazvao je "novinarom u pokušaju" i korumpiranim nakon njegovog priloga o odluci Skupštine da se Đeljošaju ne skine imunitet. A predsjednik Jakov Milatović novinarki Javnog servisa rekao je da joj je pitanja pisao neko drugi. Međunarodna zabrinutostTrend narušavanja slobode medija i bezbjednosti medijskih radnika zabrinjavajući je, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa šef odjeljenja za Evropsku uniju i Balkan Reportera bez granica Pavol Salai. "To dodatno otežava njihov rad u ionako složenom društveno-političkom kontekstu", navodi Salai. Organizacija Safe Journalists poručila je da je napad na medijske radnike – napad na javni interes i ljudska prava, pozivajući nadležne da zaštite novinare i i obezbijede im slobodan i bezbjedan rad. "Svaki napad na novinara je napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava", poručili su iz te organizacije. Komitet za ljudska prava UN izrazio je zabrinutost zbog učestalih prijetnji, ali i zbog neprocesuiranih slučajeva, poput ubistva Duška Jovanovića (2004) i ranjavanja Olivere Lakić (2018). Komitet je pozvao Crnu Goru da obezbijedi efikasne, nepristrasne istrage i mehanizme zaštite za novinare.

Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori protive se uvođenju vjerske nastave u obrazovni sistem jer smatraju da je to suprotno Ustavu, principu sekularizma i interesima djece i mladih. Ovo je navedeno u saopštenju 90 nevladinih organizacija i civilnih aktivista, povodom najave da će Odbor za prosvjetu Skupštine Crne Gore 16. aprila razmatrati e-peticiju o uvođenju vjeronauke u škole koju je potpisalo preko šest hiljada građana. "Ovom peticijom se zahtijeva uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole", navodi se u peticiji koja je inicirao javnosti nepoznati Teodor Milanko. E-peticija koja je objavljena na web stranici Skupštine pokrenuta je 11. marta. U saopštenju nevladinog sektora se izražava posebna zabrinutost što je Skupština ovoj inicijativi dala status prioriteta "uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva". "Za razmatranje ove inicijative ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost. U državnim školama izučavaju se predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama. Suprotno tome vjerska učenja se zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri", navode nevladine organizacije. Citiraju i mišljenje ministarke prosvjete i nauke Anđele Jakšić-Stojanović, da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu. Ranije je iz Zavoda za školstvo saopšteno da se ove teme obrađuju kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne i u srednjim školama. Nevladine organizacije podsjećaju da je za djecu, čiji roditelji žele vjersko obrazovanje, ono organizovano u vjerskim objektima. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori godinama traži uvođenje vjeronauke u državne škole. O tome je u više navrata govorio mitropolit Srpske pravoslavne crkve Joanikije navodeći da pravo na vjeronauku "spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja". Nevladin sektor podsjeća da je prema Ustavu i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države.

Viši sud u Podgorici pustio je kazahstansku aktivistkinju za ženska prava Dinaru Smailovu da se brani sa slobode, dan nakon što je uhapšena po međunarodnoj potjernici Kazahstana zbog navodne prevare. Smailova odbacije optužbe svoje države kao neosnovane i politički motivisane i očekuje da će dobiti azil u Crnoj Gori.

Viši sud u Podgorici pustio je kazahstansku aktivistkinju za ženska prava Dinaru Smailovu 15. aprila da se brani sa slobode, dan nakon što je uhapšena u Crnoj Gori. Sud je naložio oduzimanje njenog pasoša. Njen advokat Dalibor Tomović je rekao da je ona u Crnoj Gori podnijela zahtjev za azil u oktobru 2023, o čemu bi vlasti trebalo da odluče narednih mjeseci. "Zahtjev za azil podnijet je prije nego što je kazahstanska Vlada podnijela zahtjev za izručenje i za ovo pritvaranje. Tako da je opravdan strah od progona u slučaju da bude izručena Kazahstanu." Neposredno nakon hapšenja 14. aprila ona je u video poruci koju je objavila na društvenim mrežama poručila da ne zna zbog čega je privedena i da se nada da je policija neće izručiti Kazahstanu. Sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za hapšenje Smailove koja je na čelu organizacije "Ne ćuti" (NeMolchi), koja se bavi borbom protiv porodičnog i seksualnog nasilja. Kazahstanske vlasti su saopštile da se Smailova tereti za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, javila je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku. Za ta krivična djela joj prijeti kazna do 10 godina zatvora. Međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) je februara prošle godine nazvala optužbe protiv nje "sumnjivim" i izrazila zabrinutost o motivima vlasti u ovom slučaju. "Napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije", naveli su iz HRW. Smailova i njen suprug, aktivista za ljudska prava Almat Mukamedžanov, optužbe kazahstanskih vlasti ocjenjuju neutemeljenim i vidom političkog progona. Prije četiri godine napustili su Kazahstan a od oktobra 2023. su u Crnoj Gori. Ko je Dinara Smailova ?Pedesetšestogodišnja Dinara Smailova je avgusta 2016. na Fejsbuku objavila da je bila grupno silovana 20 godina ranije. Iste godine osnovala je neprofitnu organizaciju Ne ćuti (NeMolchi ), koja se zalaže za prava žrtava porodičnog i seksualnog nasilja. Kazahstanski portal Orda objavio je izvještaj ove NVO, u kojem se navodi da je njihov rad doveo do osuda 239 silovatelja, disciplinskih postupaka protiv 200 državnih službenika, osude 10 policajaca zbog nečinjenja dok je preko 2.500 žena dobilo pravnu i socijalnu pomoć. Kritikovala je Vladu Kazahstana za neuspjeh u zaštiti žena i djece od seksualnog i porodičnog zlostavljanja. Protiv nje je pokrenuto šest krivičnih postupaka - za prevaru, povredu privatnosti i širenje lažnih informacija. Poslednji krajem 2023, kada su i blokirani računi njene organizacije. Istovremeno je sud u Oskemenu osudio u odsustvu na dva mjeseca zatvora i izdao nalog za hapšenje. Tužioci su tvrdili da je Smailova prisvajala donacije, da je dijelila lične podatke korisnika organizacije "Ne ćuti" kako bi "neosnovano" optuživala ljude. Vlasti Kazahstana su stavile Smailovu prvo na međudržavnu, a 8. januara 2024. na međunarodnu potjernicu. Iz Kazahstana je otišla 2021. Dvije godine živjela je u Gruziji, gdje joj je zabranjen povratak nakon kratkog puta sa suprugom u Tursku. Šta su iz UN pisali vlastima u Crnoj GoriSmailova i njen suprug Almat Muhamedžanov su 8. oktobra 2023. stigli u Crnu Goru. Dvadesetak dana kasnije, 26. oktobra su podnijeli zahtjev za status međunarodne zaštite Ministarstvu unutrašnjih poslova. No, Ministarstvo u propisanom, šestomjesečnom roku, nije odlučilo o njihovom zahtjevu zbog, kako su naveli, "složenosti pravnih pitanja" već su za devet mjeseci produžili rok za odgovor, odnosno do 26. januara 2025. Četiri zvaničnika Ujedinjenih nacija (UN) pisali su 18. marta 2024. Vladi Kazahstana tražeći da se obustave radnje protiv Smailove i njenog supruga. Kopiju pisma poslali su i Vladi Crne Gore. U pismu podsjećaju da se Vlada Crne Gore obavezala članom 33. Konvencije o statusu izbjeglica, da se uzdrži od protjerivanja bilo koje osobe koja bi mogla biti ugrožena zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti grupi ili političkog mišljenja. Par mjeseci kasnije, u avgustu, Ujedinjene nacije su se direktno pismom obratile crnogorskim vlastima. U pismu se izražava "ozbiljna zabrinutost u vezi sa navodnim rizikom od izručenja Smailove Kazahstanu". Izrazili su zabrinutost i da bi njeno krivično gonjenje i zatvorska kazna mogle biti odmazda za legitiman rad na polju ljudskih prava. Fondacija "Ne ćuti" je navodno podržala žrtve porodičnog zlostavljanja u slučajevima koji uključuju moćne počinioce iz Kazahstana, navodi se u pismu. Uz to navode zabrinutost i zbog navodnog praćenja Smailove u Crnoj Gori. Reagovao je i Savjet za građansku kontrolu rada policije u Crnoj Gori. Oni su oktobra 2024. upozorili ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da Smailovoj prijeti izručenje Kazahstanu koji "poput Rusije, sprovodi pritisak na branioce ljudskih prava". "Stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi, prema kredibilnim izvještajima, pogoršano je a oni koji zastupaju demokratske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji", naveo je Savjet. Crna Gora, poručili su, treba da drži do ljudskih prava i zaštite ljudskog integriteta.

Viši sud u Podgorici pustio je kazahstansku aktivistkinju za ženska prava Dinaru Smailovu 15. aprila da se brani sa slobode, dan nakon što je uhapšena u Crnoj Gori po međunarodnoj potjernici Kazahstana. Kako je saopštio sud, Smailova je saslušana po molbi za izručenje Kazahstana u cilju vođenja postupka zbog osnovanje sumnje da je počinila krivično djelo prevara. Sud u Crnoj Gori naložio je oduzimanje njenog pasoša i povremeno javljanje policiji. Smailova se po izlasku iz suda zahvalila za podršku koju dobija njena nevladina organizacija Ne ćuti (Ne Molchi), koja se bavi borbom protiv porodičnog i seksualnog nasilja. "Podržavate nas već oko devet godina i to je dovelo do ženske revolucije u Kazahstanu, gdje i muškarci i žene podržavaju našu borbu protiv nasilja u porodici. Ne odustajte", poručila je Smailova. Smailova je, prema riječima njenog branioca Dalibora Tomovića, oktobra 2023. zatražila azil u Crnoj Gori i da se odluka o tome očekuje narednih mjeseci. "Zahtjev za azil podnijet je prije nego što je kazahstanska Vlada podnijela zahtjev za izručenje i za ovo pritvaranje. Tako da je opravdan strah od progona u slučaju da bude izručena Kazahstanu". Sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za hapšenje Smailove. Za krivična djela koja joj se stavljaju na teret u domovini joj prijeti kazna do 10 godina zatvora. Crnogorska policija uhapsila je 14. aprila u Budvi. "D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste", navodi se u saopštenju policije. Uhapšena Kazahstanka je žestoki kritičar tamošnjih vlasti zbog njihovih rezultata u oblasti zaštite žena i djece od seksualnog i porodičnog nasilja. Međunarodna organizacija Human Rights Watch je februara prošle godine nazvala optužbe protiv nje "sumnjivim" i izrazila zabrinutost da su vlasti u "pecačkoj ekspediciji u potrazi za dokazima o nedjelima Smailove, što izaziva ozbiljnu zabrinutost o njihovim motivima u ovom slučaju". "Energični napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije". Smailova godinama živi u samonametnutom egzilu. Od 2023. nalazi se u Crnoj Gori. Savjet za građansku kontrolu rada policije je oktobra 2024. upozorio ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da njoj prijeti izručenje Kazahstanu i da ta zemlja "poput Rusije, sprovodi pojačani pritisak na branioce ljudskih prava". "Kao i da je stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi, prema brojnim kredibilnim izvještajima, pogoršano a oni koji brane i zastupaju demokratske i slobodarske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji". Crna Gora, poručuju iz Savjeta, treba da bude prepoznata kao zemlja u kojoj se naročito drži do ljudskih prava i zaštite ljudskog integriteta. Smailova i njen suprug, aktivista za ljudska prava Almat Mukamedžanov, optužbe kazahstanskih vlasti ocjenjuju neutemeljenim i vidom političkog progona.

Vladajućem prosrpskom Demokratskom frontu (DF) i Demokratama neophodna je podrška Pokreta Evropa sad premijera (PES) Milojka Spajića kako bi ostali na vlasti u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori. Dvije vladajuće stranke osvojile su na izborima u nedjelju 18 mandata, koliko i opozicioni blok, pa pet mandata PES-a predstavljaju tas na vagi u Nikšiću. Kako DF, Demokrate i PES zajedno vladaju na državnom nivou, gotovo je izvjesna njihova koalicija u Nikšiću. Međutim, prepreka u tome moglo bi biti insistiranje DF-a da njihov predstavnik Marko Kovačević ostane na mjestu predsjednika Opštine. Naime, u PES-u, od čije podrške zavisi vlast u gradu, imaju rezerve prema njegovom izboru. Pojedini članovi otvoreno poručuju da on ne treba da vodi grad i u naredne četiri godine. Iz Centra za građansko obrazovanje smatraju da će konačna odluka biti stvar dogovora premijera Spajića i predsjednik Skupštine Andrije Mandića (DF). "Na kraju će vjerovatno biti kako Mandić kaže. Ako on bude dobre volje, Spajić i PES to možda naplate na neki drugi način na državnom nivou. PES-u možda Kovačević nije prihvatljiv kandidat, ali će morati da ga prihvate", kaže Nikola Mirković iz ove nevladine organizacije. Zašto je Kovačević sporan?Na prethodnim izborima 2021. za predsjednika Opštine izabran je Marko Kovačević. Tokom mandata više puta je procesuiran. Naime, sredinom iste godine protiv njega je pokrenut sudski postupak zbog negiranja genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi. Dvije godine kasnije protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je tokom intoniranja himne počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Prijavu je odbacilo nikšićko tužilaštvo. Najnovija tužba podnesena je prošle godine zbog govora u kome je poručio da će se "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima". Ovaj slučaj još nije procesuiran, jer Skupština sedam mjeseci "ne stavlja" na dnevni red zahtjev Višeg tužilaštva za ukidanje Kovečevićevog imuniteta. Na čelu Skupštine je njegov partijski šef Andrija Mandić. Kovačević u svemu vidi želju da se njemu i partiji nanese politička šteta. Kovačevićevo viđenje (ne)podobnog gradonačelnikaTri dana pred ove izbore, Kovačević je poručio da nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Boris Muratović ne može biti gradonačelnik Nikšića. "On sigurno može biti dobar predsjednik opštine, ali Rožaja, Plava, Gusinja ili Cetinja, a ne nikako Nikšića", rekao je tokom izborne debate na javnom servisu. U prve tri opštine dominantno žive muslimani i Bošnjaci, a na Cetinju Crnogorci. U ovim opštinama prosrpski DF ne učestvuje na izborima ili ostaje ispod cenzusa. Za Mirkovića je izjava predsjednika Opštine očekivana, s obzirom da on "sve posmatra kroz nacionalnu prizmu". "Ona pokazuje i koliko Kovačević lično, svjesno i opasno provocira - kako bi dodatno doprinosio polarizaciji društva. Upravo to i jeste glavna karakteristika političke (ne)kulture koju zastupa", kazao je on za Radio Slobodna Evropa. Čestitke od Mandića, oprez iz PES-aA da Marko Kovačević zbog svojih kvaliteta treba da ostane na mjestu gradonačelnika Nikšića u izbornoj noći je poručio njegov partijski šef Andrija Mandić. "Kovačeviću srećan ti novi mandat i da preporodiš Nikšić", rekao je Mandić. Izborni rezultat slavili su uz srpske trobojke i četničke pjesme. Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad Milojka Spajića su - ne dovodeći u pitanje koaliciju sa DF-om i Demokratama - poručili da podrška Kovačeviću nije sigurna. "Cijeneći određene aktivnosti koalicije koju predvodi Kovačević i možda neke njegove postupke dozvolite da još uvijek razmislimo i porazgovaramo", rekao je nosilac liste Zoran Mrkić. Poslanik PES-a Darko Dragović je bio eksplicitniji. "Itekako postoji neslaganje u okviru PES-a oko podrške Kovačeviću za gradonačelnika. U svoje ime kažem da PES niti treba niti smije, kao građanski pokret, da u ovom momentu podrži Kovačevića", kazao je Dragović. Dodao je da je to njegov lični stav, a će konačnu odluku donijeti organi te stranke. Premijer Milojko Spajić je ranije je oštro osudio izjavu Kovačevića da će "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima". "Nadamo se da će izvinjenje i objašnjenje brzo uslijediti, ali u svakom slučaju ovo je užasna izjava za koju nema opravdanja", naveo je premijer. U njegovoj Vladi DF ima dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok Demokrate imaju dva potpredsjednička i četiri ministarska mjesta. DPS: Spajić nema kapaciteta da se odupre MandićuIz DPS-a su Spajiću poručili da je zatočenik partija sa kojima je u vlasti. "Vi ste u Vladu uveli nacionaliste, a sada vas oni glođu, nagrizaju i uzimaju vam dio biračkog tijela", istakao je poslanik Andrija Nikolić. Njegov partijski kolega Ivan Vuković obratio se PES-u, čiji će glasovi biti presudni u izboru gradonačelnika. "Ako mislite da na čelu Nikšića treba da budu ljudi kojima se bavi tužilaštvo zbog širenja rasne, vjerske i nacionalne mržnje, ko kaže da neko sa prezimenom Muratović može biti predsjednik Plava i Rožaja - ako je to evropska politika vašeg subjekta, srećno bilo", kazao je Vuković. Poslanik Spajićevog PES-a Vasilije Čarapić rekao je kako su oni građanska stranka i da će biti korektiv novoj vlasti u Nikšiću. "Sigurni smo da će Nikšić u odnosu na prethodni period imati bolje zastupljene građanske politike nego do sad", riječi su Čarapića. Da će Spajić ostati u vlasti sa DF-om i Demokratama smatra i Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje, koji kaže da PES nema hrabrosti ni namjere da se dogovori sa opozicijom u Nikšiću. "Čak iako bi im to možda donijelo veće parče kolača i bolju poziciju u vlasti", ističe Mirković. Navodi da bi se to moglo desiti samo u cilju jačanja pregovaračke pozicije Spajićevog PES-a prema Mandićevom DF-u. "Možda će biti nekog flerta sa DPS-om kako pregovori budu odmicali, naročito ako ne krenu po mjeri PES-a. Ali to može biti samo zbog jačanja pregovaračke pozicije", kaže Mirković za Radio Slobodna Evropa. Nikšićki parlament ima 41 odbornika, čija će većina predložiti i izglasati novog gradonačelnika.

Lokalni izbori u Nikšiću protekli su bez incidenata i većih nepravilnosti. Nakon prvih nezvaničnih rezultata, pristalice prosrpskih partija slavile su u auto-koloni sa srpskim trobojkama.

Lokalni izbori u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, 13. aprila protekli su neobično mirno i bez tenzija, ocijenio je predsjednik izborne komisije Rade Perišić za Radio Slobodna Evropa. "Tokom noći će biti obrađen materijal i nakon toga objavljeni prvi preliminarni rezultati", kazao je Perišić. Nevladine organizacije nijesu nadgledale izbore u Nikšiću. U međuvremenu su vladajuće Demokrate objavile nezvanične rezultate izbora na osnovu 98 odsto prebrojanih glasova. Po tom izvoru, najviše - 16 mandata osvojila je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Ðukanovića. Lokalni parlament ima 41 mjesto. Koalicija oko proruskog Demokratskog fronta, koju je predvodio dosadašnji gradonačelnik Marko Kovačević, osvojila je 15 mandata a Demokrate 3. Ove dvije partije imale su 22 odbornika, odnosno većinu u dosadašnjem sazivu nikšićkog parlamenta. Partija crnogorskog premijera Milojka Spajića, Pokret Evropa sad osvojila je 5 mandata. Njima je ovo prva izborna trka za lokalni parlament. Osim DPS od opozicionih snaga dva mandata je osvojila i koalicija Socijaldemokrata, SDP, i Liberalna partija . Ostale liste među kojim i poketa URA Dritana Abazovića nijesu osvojile mandate. Ukoliko ovi rezultati budu i konačni vlast bi mogle formirati partije većine na državnom nivou, stranke DF, Demokrata i Pokreta Evropa sad. Međutim , nosilac liste Pokret Evropa sad Zoran Mrkić kazao je da nije sigurno da će ta partija podržati Marka Kovačevića iz koalicije oko DF za predsjednika Opštine Nikšić. Sa druge strane u Kovačevićevom štabu se slavila, kako su naveli, ubjedljiva pobjeda. Kovačevićeve pristalice oko 22 sata počele su slavlje u Nikšiću. Većina u lokalnom parlamentu predlaže predsjednika Opštine. Biračko pravo iskoristilo je 67 odsto upisanih birača, što je znatno niže u odnosu na lokalne izbore 2021. kada je glasalo preko 80 odsto upisanih građana. Pravo glasa na izborima imalo je 57.589 birača. Na prethodnim lokalnim izborima 2021. pobijedile su stranke prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA. Prethodno je, deceniju i po, Nikšićem vladala procrnogorska Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića. Završeni izbori u Herceg NovomLokalni izbori su održani i u Herceg Novom. Pravo glasa imalo je 25.603 građana, koji su birali 37 odbornika. Prema Demokratama, njihova lista osvojila je najviše, 12 mandata. Oni su i do sada bili najjača partija u tom gradu. Koalicija u kojoj je partija premijera Spajića, Novska lista, osvojila je 10 madata, a koalicija okupljena oko proruskog Demokratskog fronata 5 mandata. A po jedan mandat osvojile su URA i Građanskipokret za Herceg Novi. Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)osvojila je 5 mandata. Biračko pravo iskoristilo je 49 odsto upisanih birača. Partije većine sa državnog nivoa, Demokrate i stranke Demokratskog fronta na vlasti su u Herceg Novom, od maja 2017, kada su smijenili DPS. Na prethodnim lokalni izborima 2021. većinu je dobila dotadašnja vlast okupljena oko Demokrata.

Na graničnom prelazu Ranče sa Srbijom, na ulazu u Crnu Goru, od pet crnogorskih državljana zaplijenjeno je oko 40.000 eura, potvrđeno je za Radio Slobodnu Evropu (RSE) iz Uprave policije Crne Gore. "Službenici su kontrolisali dva vozila u kojima se nalazilo pet crnogorskih državljana. Pronađen je novac čiji iznos kod četiri lica ponaosob ne prelazi 10.000 eura, osim kod jednog, kod kojeg je pronađeno 10.035 eura i 2.180 dinara", navodi se u odgovoru na upit RSE da li su tačni navodi dijela medija u Crnoj Gori od 10. aprila da je na granici zaplijenjena veća količina novca. Iz policije je navedeno da je novac oduzet radi daljih provjera. "Upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, po čijem se nalogu sprovode dalje radnje", kažu iz policije. Do zapljene je došlo dva dana pred lokalne izbore u Nikšiću. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević je, komentarišući zapljenu, iznio optužbe da je riječ o "prljavom novcu", koji je bio namjenjen "kupovini glasova". "Novac je bio raspoređen tako da je svaka osoba u vozilu imala određeni iznos, očigledno u pokušaju da prikriju stvarnu namjenu i porijeklo sredstava", kazao je Zirojević. Ne navodeći dokaze za svoje tvrdje, iznio je da je novac bio namijenjen za izbornu kampanju predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, funkcionera Nove srpske demokratije, na čijem čelu je Andrija Mandić. Ta partija je, uz Demokratsku narodnu partiju bila članica proruskog Demokratskog fronta koji je nedavno rasformiran. Zirojević, koji je i kandidat za odbornika na izborima koji se u nedjelju 13. aprila održavaju u Nikšiću, tvrdi da je novac trebalo da bude iskorišćen za kupovinu glasova. Upit za komentar na Zirojevićeve tvrdnje RSE je poslao partiji Marka Kovačevića. Pitanja o eventualnim provjerama ovih navoda upućena su i policiji. Ni Kovačević niti policija nisu odgovorili na upite do trenutka objave ove vijesti. Vladajuću većinu u Nikšiću od 2021, kao i na državnom nivou, čine Demokratski front (DF) i Demokrate. Na izborima u nedjelju vlast u drugom po veličini gradu u Crnoj Gori biraće 57,5 hiljada birača. Paljenje automobila i optužbe za duple biračeZa vrijeme izborne konvencije vladajućeg DF-a u Nikšiću 8. aprila oštećeno je najmanje pet automobila stranih državljana saopštila je crnogorska policija. Među oštećenima je bilo više automobila iz Bosne i Hercegovine, uključujući i službeni automobil Mirka Ćurića, gradonačelnika 70 kilometara udaljenog Trebinja. Kovačević je za paljenja i kamenovanja automobila optužio opozicionu Demokatsku partiju socijalista (DPS). "Oni su dobili zadatak da u Nikšiću traže automobile sa inostranim tablicama. Do incidenta je došlo nakon što je poslanik DPS-a Andrija Nikolić predao spisak više od 200 osoba za koje sumnjaju da su duplo upisani u biračkim spiskovima Crne Gore i BiH". Iz DPS-a su negirali optužbe, uz tvrdnju da DF pali sopstvena vozila "ne bi li konstruisali sramnu tezu o navodnom lovu na Srbe". Koalicija predvođena DF-om je vlast osvojila 2021. godine nakon što je prethodnu deceniju i po Nikšićem upravljala DPS. I uoči tadašnjih izbora zabilježeni su incidenti, kao i veliko interesovanje srpskih medija i političara za rezultat. Policija je mjesec prije tih izbora, zbog sumnje da unose novac za kupovinu glasova u Nikšiću, privela devet osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci (SNS) Aleksandra Vučića. Među njima su bile osobe bliske SNS-u Vladimir Mandić, Dane Šijan i Aleksandar Jokić, ali i tadašnji poslanik u Skupštini Crne Gore Milo Božović. SNS je politički bliska DF-u. Savjet Evrope je krajem marta ove godine ocijenio da su ti izbori u Nikšiću primjer stranog miješanja u lokalne izbore: "Izbori u Nikšiću 2021. su predstavljali prekretnicu u Crnoj Gori, jer se susjedna Srbija snažno uključila u lokalnu kampanju".

Crnogorski turizam je izrazito osetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 posto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE). Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja. Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto. Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije. Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje. A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 posto bruto nacionalnog dohotka. Evropljani se mogu okrenuti bližim morimaJovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW. Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru. "Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori". Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora. "Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju", zaključuje Jovanović. Dvojak uticaj carinaEfekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi. Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu. A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju. On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine. U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva posto, podaci su Uprave za statistiku. "Turizam je, ipak, žilav"I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam. "Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja", kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić: "Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti." Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija - recesije i manje putovanja - došlo do poskupljenja turističkog proizvoda: "Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje." Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga. Odluke države veća prepreka od spoljnih uticajaNi u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila. Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor. "Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu", kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović. Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine. Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi. "Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike", kaže Kažanegra Gregović. Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu. Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili "završnim udaracem" za konkurentnost domaćeg turizma. Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020. Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je na političku i krivičnu odgovornost zbog potpisivanja, kako je ocijenio, spornog Sporazuma o zajedničkom ulaganju Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Sporazum, kao osnovu za investiranje desetina milijardi eura u Crnu Goru, potpisao je krajem marta premijer Milojko Spajić sa zvaničnicima Emirata. Proslijeđen je Skupštini Crne Gore na odlučivanje "po hitnom postupku". Sadrži odredbe koje suspenduju niz crnogorskih zakona. "Ne znam kako smo uopšte došli u situaciju da razmaramo nešto što je u fundamentu nezakonito... Odgovornost je Vlade, ne samo premijera, nego i svakog člana. I svakog poslanika u Skupštini koji bude glasao za ovakav sporazum", naveo je Milatović. Iz premijerovog Pokreta Evropa sad su izjave predsjednika države ocijenili kao neodgovorne i da "ugrožavaju ugled i investicioni potencijal Crne Gore". Šta je predviđeno predlogom sporazuma?Sporazumom se predviđa da Vlada Emirata i investitori iz ove bliskoistočne zemlje biraju mjesto ulaganja u Crnoj Gori. Ne bi morali da brinu o konkurenciji, jer se crnogorski zakoni o tenderima ne bi odnosili na investitore iz ove zemlje. Crnogorska Vlada se takođe obavezala da će pripremiti plansku dokumentaciju u skladu sa željama investitora. Na sebe će preuzeti i troškove eksproprijacije zemljišta i izgradnje infrastrukture za odabrane projekte. Ministarstvo finansija nema procjenu koliko bi to moglo da košta: "U ovom trenutku nije moguće uraditi procjenu fiskalnog uticaja, jer nije poznata lokacija i ona će biti određena samim ugovorom (sa investitorom)". Kako navode, dodatna izdvajanja za primjenu sporazuma nisu planirana ovogdišnjim budžetom, ni Fiskalnom strategijom za period 2024 - 2027. Procjena premijera je da bi troškovi infrastrukture u Ulcinju, u koji je Muhamet Alabar zainteresovan da investira i do 35 milijardi eura, koštali oko 20 milijardi. Ovogodišnji budžet Crne Gore projektovan je na pet puta manji iznos - četiri milijarde eura. Mada su se Emirati obavezali da će garantovati za investitore, sporazumom ova bliskoistočna zemlja ne snosi bilo kakvu odgovornost u slučaju nastalih problema. "UAE neće biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zakijučenim između entiteta (investitora) i Vlade Crne Gore", navodi se u sporazumu. Zbog nedoumica se traži i mišljenje EUSporazum u formi zakona treba da se verifikuje u Skupštini Crne Gore po hitnom postupku. Sjednica nije zakazana, ali se očekuje da bude krajem sljedeće sedmice. Osim iz Pokret Evropa sad premijera Spajića, sporazum će podržati i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića i prosrpska Socijalistička narodna partija ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića. Druge partije - vlasti i opozicije - poručile su da će se naknadno odrediti prema sporazumu. Poslanik proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević zatražio je od komesarke za proširenje Marte Kos zvanično mišljenje Evropske komisije o sporazumu sa UAE, rekavši da imaju nedoumice da li je u koliziji sa evrpskim putem Crne Gore. Iz Delegacije EU su ranije za Radio Slobodna Evropa kazali da je prirodno da Crna Gora razvija odnose sa zemljama izvan EU, naglasivši da treba da se pridržava domaćih i evropskih propisa, uključujući i zakon o javnim nabavkama. Nevladina organizacija MANS, koja se bavi borbom proiv korupcije, zatražila je od Skupštine da odbije Vladinu inicijativu da se sporazum usvoji po hitnom postupku. Ukazali su i na potrebu transparentne javne rasprave o sporazumu. "On omogućava dodjelu državne imovine i infrastrukture bez primjene zakona o javnim nabavkama i tenderima. Investitori iz UAE izuzimaju se iz nadležnosti domaćih sudova, a primjena ključnih zakona Crne Gore se suspenduje", upozorio je MANS. Ukazali su i na visok rizik koji ovakav sporazum nosi za pranje novca, jer podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u Emiratima nisu javno dostupni. Na taj način, dodaju iz MANS-a, Vlada ne bi imala mehanizme da provjeri ko su stvarni vlasnici firmi iz Emirata a koje bi u Crnoj Gori mogle da kupuju državno zemljište bez tendera. Slična su upozorenja i predsjednika države Milatovića, koji je ocijenio da je sporazum u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom u dijelu koji se tiče nediskrimincije i ekološke održivosti. On je saglasan i sa zahtjevom da se EU prije crnogorskih poslanika izjasni o sporazumu. Smatra ga problematičnim u dijelu usaglašenost sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU, što su iz Ministratsva evropskih poslova negirali. Crna Gora je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU. I Đukanović podržava saradnju sa Emiratima"Nemam zamjerku na namjeru premijera Spajića da učvršćuje i razvija odnose Crne Gore i UAE, koji su odavno uspostavljeni na prijateljskoj osnovi", naveo je bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović. On je to naveo u prepisci sa Spajićem koja se ticala crnogorskog prisustva na sahrani sina osnivača Emirata 2022. Vlada njegove Demokratske partije socijalista je 2011. godine potpisala prvi sporazum o saradnji sa Emiratima, čiju vladarsku porodicu Al Nahyan Đukanović naziva svojim prijateljima. DPS, na čijem je čelu decenijama bio Đukanović, danas je najjača opoziciona partija u crnogorskom parlamentu.

Ramazan i Bajram vjernici podgoričkog naselja Konik proveli su dežurajući u džamiji, pošto im je inspekcija Ministarstva prostornog planiranja uručila rješenje o njenom rušenju. Potom je ministar objavio da će džamija, iako bespravno sagrađena, biti legalizovana. Vjernici su zadovoljni, ali sa rezervom, jer ne znaju da li da vjeruju ministru ili Ministarstvu.

Crnogorska policija saopštila je da je najmanje pet automobila stranih državljana oštećeno 8. aprila u Nikšiću, u kome se u nedjelju održavaju lokalni izbori. Policija sa tužilaštvom radi na rasvetljavanju slučaja. Automobili su oštećeni za vrijeme izborne konvencije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF) predsjednika Opštine Marka Kovačevića. On je poručio da je za paljenja i kamenovanja automobila odgovorna opozicija. "U pitanju je organizovana akcija Demokratske partije socijalista (DPS) i kriminalnih struktura koje stoje iza toga. Oni su dobili zadatak da sinoć u Nikšiću traže automobile sa inostranim tablicama". Među oštećenima je više automobila iz Bosne i Hercegovine, uključujući i službeni automobil gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, koji je putovao 70 kilometara kako bi prisustvovao konvenciji. Iz DF-a takođe poručuju da je do incidenta došlo nakon što je poslanik DPS-a Andrija Nikolić predao spisak više od 200 osoba za koje sumnjaju da su duplo upisani u biračkim spiskovima Crne Gore i BiH. "To je bio znak da se krene u obračun sa ljudima koji su im bili sumnjivi i po imenu i prezimenu, ali i po registarskim tablicama", naveo je jedan od lidera DF-a Milan Knežević. Iz DPS-a su negirali optužbe. Tvrde da DF "pali sopstvena vozila vrijednosti od par stotina eura ne bi li onda konstruisali sramnu tezu o tome kako je navodno počeo lov na Srbe". "Ovaj narativ kojem gubitnici iz DF-a tradicionalno pribjegavaju... još jednom pokazuje da je riječ o plaćenim nacionalistima koji su zarad kojeg glasa ili dinara više spremni da manipulišu osjećanjima građana i raspiruju mržnju". Nevladina organizacija Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvala je policiju i tužilaštvo na što efikasnije postupanje u ovom slučaju u cilju smirivanja "potencijalnih tenzija koje bi mogle eskalirati na izborni dan". Direktor CDT-a Dragan Koprivica je naglasio da javnost mora dobiti tačne informacije o počiniocima i eventualnim nalogodavcima "jer se na taj način mogu preduprijediti veoma negativne posljedice po izborni proces i slobodu građana da učestvuju ili ne učestvuju u izborima". Uprava policije poručila je da će pojačati prisustvo u Nikšiću, uključujući i pripadnike Posebne jedinice policije (PJP), kako bi osigurala bezbjednost građana, red i mir. Na izborima u nedjelju učestvuje 10 izbornih lista. Uoči izbora u nedjelju u Nikšiću, Savjet Evrope je prethodne ocijenio primjerom stranog miješanja, posebno ističući uticaj Srbije.

Verbalni nesporazumi u saobraćaju bili su direktan povod za dvije masovne tuče, palicama i noževima u centru Podgorice u poslednjih sedam dana. U dva odvojena incidenta, navela je policija, učestvovalo je ukupno deset lica. Vinovnici iz oba incidenta završili su sa lakšim povredama i krivičnim prijavama. Policija je ukupno šest osoba poslala u pritvor. Kako je navedeno na licu mjesta pronađene su drvena palica i skalpel, a pretresom vozila dva startna pištolja. Verbalni incident u saobraćaju 7. aprila, prerastao je u tuču tokom koje je jedan od učesnika iz vozila uzeo drvenu palicu i udario drugog u predjelu glave. Tuču od 30. marta na glavnom gradskom trgu zabilježile su kamere. Vozač S.G. se zaustavio na ulici ispred kafića da porazgovara sa sinom i rođacima, koji su tamo sjedjeli, što je omelo taksistu M.P da nastavi kretanje. Prepirka je prerasla u fizički sukob u koji su se umiješali njihovi maloljetni sinovi i rođaci. Građani ogorčeni"To je katastrofa, nemam riječi za to. To je užas. Nešto hitno mora da se mijenja ovdje", kaže Julija iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE). Naglašava da su zbog saobraćajne nekulture, nepoštovanja propisa, gužvi i nedostatka parkinga incidenti i svađe svakodnevica na podgoričkim ulicama. "Sama sam prisutstvovala incidentu zbog parkiranja u sporednoj traci. Ljudi su valjda htjeli nešto da kupe i ostavili vozilo na četiri žmigavca. Bio je špic, kada se vraćamo s posla. I onda nervoza, nije bilo pesnica, ali jeste ružnih riječi i prijetnji." Za Mitra incidenti u saobraćaju su odraz mentaliteta. Smatra da je jedino rešenje u stalnim kontrolama i rigoroznim kaznama. "Mnogo je nervoze i svakakvih vozača, ljudi su isfrustirani. Upale četiri žmigavca i stanu na sred ulice, to je svakodnevnica o poštovanju drugih propisa neću da govorim. To je džungla, a jedino pravilo je ko se bolje snađe, eto tako." I Dragoljub za saobraćaj u Podgorici ima samo jednu riječ- haos, posebno u centru zbog nedostatka parking mjesta. "Ja, na primjer, isti, koji eto nisam za svađu i za prepirku krenem da se parkiram pošto mi je kolega telefonom javio da će da izađe sa parking mjesta. Ali dođu drugi ulete, ma hoće 'silom na sramotu' tu da se parkira. I onda, dođe do okidača nekoga, nervoze i ružnih riječi", priča Dragoljub. Problem je kako kaže što nadležni i ne pokušavaju da regulišu probleme u saobraćaju koji su svakodnevni. "Napunio se grad, masa ljudi se doselila, plus svak vozi auto. I onda je to kolaps jer je infrastruktura napravljena za manje građana i značajno manje vozila." Situacija alarmantnaSudski vještak saobraćajne struke Goran Čarapić smatra da je situacija u dijelu bezbjednosti saobraćaja alarmantna. "Svjedoci smo da su na našim putevima u poslednje dvije godine smrtno stradale 153 osobe. To ukazuje da smo, nažalost, pri samom svjetskom vrhu po broju poginulih u saobraćaju na 100.000 stanovnika", rekao je Čarapić za RSE. Prema njegovim riječima glavni razlozi su brza vožnja, preticanje, vožnja pod dejstvom droge i alkohola ... Čarapić kaže da je saobraćajna kultura na nezavidnom nivou, da propise krše svi učesnici u saobraćaju. "Sve to se može regulisati, povećanje kazni dovelo bi do boljih rezultata, smanjile bi se i situacije koje u gradskim zonama dovode do nesporazuma, nervoze pa i fizičkih obračuna." Čarapić smatra da treba uvesti pojačane policijske kontrole - veći broj saobraćajaca na više lokacija u gradu smanjio bi broj nezgoda ali i incidenata. Ukazuje i na paradoks da večina drugačije vozi van granica Crne Gore: "Mi smo vani dobri učesnici u saobraćaju, poštujemo sve saobraćajne propise. Ali u našoj državi znajući da nećemo biti adekvatno sankcionisani i da nema dovoljno saobraćajaca na pozicijama, a i svak ima nekoga, onda se ovako ponašamo." Šta kažu zvanični izvještajiDa su nadležni gotovo nemoćni u suzbijanju neodgovornih vozača piše u Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. Kako navode, i pored njihovih kontrola, zabrinjavajuće visok je broj vozača koji su neodgovornim ponašanjem ugrožavali svoju i bezbjednost drugih. Konstatuju hroničan nedostatak parking mjesta i saobraćajne policije, posebno u Podgorici gdje su od predviđena 124 mjesta, popunjena 63, odnosno 50 odsto. "Povećane gužve, čak i povremeni ''saobraćajni kolapsi' osim na putevima karakteristični su i za gradove posebno Podgoricu i Nikšić tokom cijele godine, pogotovu u saobraćajnim špicevima", navedeno je u Izvještaju od 3. aprila. Uz to problem saobraćaja dodatno pogoršavaju alkohol i droge među vozačima. Policija je tokom 2024. "uhvatila" 9.754 alkoholisana vozača, a od početka prošle do februara ove godine zbog vožnje pod dejstvom droge uhapšeno je 1.807 vozača. Policija je 9. aprila saopštila da je kontrolom vozača autobusa utvrdila da ih je deset bilo pod dejstvom alkohola. Gužvama i haosu na ulicama doprinosi i sve veći broj vozila. Samo prošle godine prvi put je registrovano novih 40.000 vozila. Crna Gora prema zvaničnim podacima s kraja decembra prošle godine ima skoro 307.000 registrovanih vozila. Od toga u Podgorici više od 97.000.

Na fasadi stambene zgrade u Podgorici u kojoj žive građanski aktivisti i transrodne osobe Nikola Ilić i Hana Konatar, 8. aprila je ispisan grafit sa porukom "P*deri mrš iz naselja". Ilić i Konatar odmah su obavijestili policiju, ali se iz Uprave policije do sada nisu oglasili. Konatar i Ilić su u zajedničkom saopštenju pozvali na hitnu reakciju institucija, ističući da uklanjanje grafita nije dovoljno, već da je neophodno sprovesti istragu i identifikovati počinioce. "Ovakve poruke nijesu puki vandalizam, već prijetnje životima, i ogledalo društva u kom žive kvir osobe i svi oni koji se ne uklapaju u društvene kalupe", kazao je Ilić. Ističe da ovaj događaj nije izuzetak, već da je bilo pokušaja napada i ranije. "Čekićem je napravljena rupa na našim vratima u stanu gdje smo ranije živjeli, a napadač se zaustavio samo zato što se uplašio našeg psa". Poručio je da ne pristaje na život u strahu. "Ne bojimo vas se. Imamo imena, lica, srce. Danas mi je srce stalo kad sam vidio taj grafit. Dosta je tišine dok nas pljuju. Nije normalno da strahujemo hoćemo li preživjeti ako se zaljubimo. Koliko nas još mora da strada ili nestane? Koliko vam je dovoljno?", pitao je Ilić. CGO: Policija i Tužilaštvo hitno da reagujuCentar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio vandalski čin, ističući da ovakvi postupci predstavljaju direktan napad na osnovne vrijednosti građanskog društva. "Ova poruka nije samo grafit – to je prijetnja, opipljiva mržnja i pokušaj zastrašivanja. Institucije nemaju pravo na pasivnost. Tamo gdje država ne štiti – ona indirektno odobrava", navode iz CGO-a. Pozvali su Upravu policije i Tužilaštvo da hitno reaguju, identifikuju počinioce i pošalju jasnu poruku da Crna Gora neće biti mjesto nekažnjenog nasilja prema aktivistima. "Nećemo mrš iz naselja. Nećemo ni mrš iz države. Ostajemo. I borimo se", zaključili su iz CGO. Trans osobe i dalje meta nasiljaPrvo istraživanje o nasilju nad transrodnim osobama u Crnoj Gori, sprovedeno u julu 2023. godine, pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Svi ispitanici izjavili su da su u posljednjih pet godina doživjeli neki oblik maltretiranja zbog rodnog identiteta. Više od 60 odsto doživjelo je prijetnje fizičkim nasiljem, a skoro 40 procenata pokušaje fizičkog napada. Alarmantan je i podatak da više od 80 odsto trans osoba smatra da im ne bi bilo prijatno da se obrate policiji za pomoć. Dodatno zabrinjavaju i rezultati istraživanja među srednjoškolcima, prema kojem polovina ispitanika vjeruje da je transrodnost mentalni poremećaj.