Crna Gora troši više nego što proizvodi. Za prvih pet mjeseci ove godine uvezla je sedam puta više robe nego je izvezla. Uvoz voća i povrća 30 puta je veći od izvoza. To potrošačima donosi skuplje proizvode, a poljoprivrednicima borbu za opstanak u trci sa uvozničko-trgovačkim lobijem. Da neki uspijevaju sopstvenom proizvodnjom smanjiti uvoz, svjedoči i proizvođač rukole iz Danilovgrada.

"Umjetnik može biti prijetnja represivnim političkim sistemima ako je njegova poruka moćna i opasna", kaže za Radio Slobodna Evropa crnogorski reditelj i kolumnista Danilo Marunović, koji je 27. juna protjeran iz Srbije. Kao formalni razlog naveden je njegov kritički odnos prema političkoj situaciji u Srbiji, izražen kroz kolumne, koje objavljuje u Crnoj Gori. "Nikad se ne bih bavio Srbijom u toj mjeri da taj režim nije direktno odgovoran za uskraćivanje sloboda koje Crnogorci u ovoj zemlji treba da imaju." U Beograd je otišao zbog izvođenja predstave "Gospoda Glembajevi" u Narodnom pozorištu, čiju režiju potpisuje. Iz hotelske sobe pripadnici srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) priveli su ga na dvanaestosatno ispitivanje. Dobio je zabranu ulaska u Srbiju na godinu i sproveden do granice. Marunović smatra da je cijeli postupak režirana poruka i pokušaj zastrašivanja i "disciplinovanja" kritičara. "To je pažljivo režiran gest i pokazna vježba za sve koji misle slobodno", kaže za RSE. U razgovoru govori o protjerivanju, pritiscima na umjetnike kao i o planovima u borbi za slobodu govora. RSE: Možete li nam opisati kako je izgledao trenutak vašeg privođenja? Jesu li vam odmah objasnili razloge? Marunović: Privođenje je bilo sprovedeno onako stereotipno – crni mantili, dolazak po neistomišljenike u totalitarnim sredinama. Nisu mi odmah naveli razloge zbog kojih sam priveden. Na vratima hotelske sobe mi je saopšteno da su pripadnici Bezbjednosno-informativne agencije i da moram poći s njima. Odmah su mi oduzeli telefon. Uspio sam brzo, ukratko, poslati poruku da sam odveden. Od tog trenutka, dok nisam isporučen na makedonskoj granici, nisam imao pristup telefonu niti komunikaciju sa spoljnim svijetom. RSE: Kako je izgledalo saslušanje i kako biste ocijenili odnos prema vama tokom tog procesa? Marunović: Ono što mi je bilo dominantno jeste to što su izuzetno informisani kada je u pitanju moj rad. Znaju sve moje tekstove, tok moje i karijere moje porodice, kao i drugih ljudi iz javnog života Crne Gore. Odnos je bio da kažem, korektan, koliko može biti kada ti je oduzeta sloboda i uskraćena osnovna ljudska prava, bez opravdanog razloga. Pitao sam ih jesu li svjesni kakav to utisak ostavlja na Srbiju, državu koja pretenduje da bude dio Evropske unije i jesu li svjesni da je to primjer represije prema pojedincima i slobodi mišljenja. Međutim, brzo mi je postalo jasno da je ta operacija imala za cilj da im posluži kao javna poruka. Naime, tokom mog boravka kod njih stalno su pratili kako mediji izvještavaju o mom privođenju i čini mi se da je i to bio cilj. RSE:Da li je kolumna razlog privođenja? Marunović: Mislim da ne. Kolumna je samo povod. Sve vrijeme pokušavam da shvatim suštinski razlog zbog kojeg sam upravo ja odabran. Sve sam bliži zaključku da je to povezano s načinom na koji reagujem prema režimu u Beogradu i mom odnosu prema Crnoj Gori, odnosno načinom kojim nastojim da stalno očuvam vezu s univerzalnim vrijednostima. Pritom, trudim se da to nikada ne preraste u getoiziranu priču, već da ostane inkluzivno, povezano sa zdravim snagama u regionu, pa i u samom Beogradu. To je narativ na koji oni nemaju odgovor i upravo zbog toga smatraju da je moje djelovanje opasno. I te večeri se ta teorija pokazala kao tačna. U Narodnom pozorištu, nacionalnom teatru države pod kontrolom tog režima, sa krunskom institucijom kulture, te noći odigrana je predstava Gospoda Glembajevi koju je režirao navodni državni neprijatelj. Ti ljudi u tom teatru nisu dozvolili novom upravniku Dragoslavu Bokanu, komandantu Belih orlova, da uđe u tu kuću, a pozvali su goste državnog neprijatelja, njegovu predstavu i ansambl koji stoji iza njega. Te večeri u teatru je bila najzdravija građanska ideja Srbije, ideja koja nije mitomanija i nacionalizam. Teatar je bio ostrvo pobune, svetionik gdje se dogodilo ono što nije smjelo - detonacija nove ideje. Znamo da kada god su iz Crne Gore emitovane te ideje rezultirale su velikim političkim promjenama na Balkanu, poput pada Slobodana Miloševića, zaokreta ka Zapadu, nezavisnošću Crne Gore, emancipacijom regiona i slično. RSE: Koliko vam je značio gest kolega i to što je predstava odigrana? Marunović: Gest mojih kolega je bio dirljiv. Dio njih me je čekao ispred hotela kad su me odvodili i tada sam čuo da imaju dilemu – da li igrati ili ne. Rekao sam: Naravno, igrajte, apsolutno. Ta vrsta prkosa, inata, kreativnog kaprica koji se probudio u njima, je dragocjeno u teatarskom smislu, i zbog toga su oni odigrali najbolju predstavu Glembajevi od premijere. To je bila velika pobjeda za sve nas. Sa druge strane, iz Podgorice i Crne Gore dolazili su drugačiji komentari dijela javnosti koji su, prema mom mišljenju, bili neopravdani, ponekad i ružni. Kritike su bile da smo igrali okupatoru pred noge, što je suludo. Treba osvijestiti da Vučić nije isto što i Srbija, i da se u našoj borbi za opstankom države i njenih vrijednosti ne smijemo boriti kao antisrbi. Mi smo antifašisti i to je naš osnovni civilizacijski, nacionalni i građanski kod. RSE: Da li ste dobili podršku crnogorskih zvaničnika? Da li vas je neko kontaktirao iz naše države? Marunović: Bio sam cio dan u prostorijama tajne službe. Moj otac je bio u Ambasadi Crne Gore i dobio je neformalne pozive. To nije bilo nešto što se može ignorisati. Međutim, jedina državna institucija koja je zvanično reagovala bilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ostale institucije su ćutale ili davale relativizatorske komentare koji nisu stali na stranu svog umjetnika, već su dozvoljavali da tajna srpska služba sprovodi takav gest. Takve izjave bile su sa adresa Ministarstva kulture, što me je razočaralo i pogodilo. RSE: To je bio još jedan udarac? Marunović: To sam doživio kao jedini udarac zapravo. Nije problem što me je represivni sistem jedne države privodi. To je potvrda da ono što radim relevantno, da ima uticaj i dopire do ključnih adresa. Uticaj kojeg možda ni ja nisam bio svjestan. Ali, ako izostane elementarna podrška zasnovana na civilizacijskom poštovanju prava pojedinca, ako se ne obezbijedi sloboda govora, ako ključne institucije ne podrže, onda ne možemo govoriti o državi koja je usvojila zapadne principe, koja je demokratska i sigurna za pojedince. RSE: Da li mislite da ovakvi slučajevi izazivaju efekat samocenzure kod drugih umjetnika i javnih ličnosti? Marunović: Apsolutno. Gest koji je sproveden, režiran i stil tog gesta ima za cilj da uspostavi strahovladu. Siguran sam da će mnogi biti obeshrabreni da iznose mišljenje u punom kapacitetu. Međutim, postoje oni kojima to može biti dodatna motivacija. Jedan sam od njih. Očekujem da oni hrabri, dokazani borci nastave biti jači. A oni koji to nisu, da nastave da ne budu. RSE: Šta biste poručili kolegama koji bi da djeluju poput vas, ali se plaše posljedica? Marunović: Odluka da budeš umjetnik i služiš umjetnosti znači ići kroz prostor gdje nema kompromisa sa osnovnim civilizacijskim principima. Tu nema kalkulacija. Tu se ide do kraja ili se ne ide uopšte. "Razočaralo me što ni iz udruženja glumaca, kulturnih institucija nije došla javna podrška ni komentar na ono što se desilo. To govori o atmosferi straha u zemlji i nedovoljno razvijenoj slobodarskoj ideji u savremenoj kulturnoj sceni. RSE: Koliko je to porazno? Marunović: Izuzetno. To je jedan od najvećih kriterijuma zrelosti jednog društva. Čak i u velikim diktaturama cvjeta umjetnost. Jer umjetnost uvijek biva inspirisana represijom. Umjetnost je reakcija na ograničenje slobode. Ako se to ne dogodi, to je znak ozbiljne nezrelosti društva u svim aspektima – kulturnom, ekonomskom, građanskom i drugim. RSE: Može li umjetnik biti "protjeran"? Marunović: Njegovo djelo je ono što umjetnika čini opasnim za političke sisteme. Poruka ako je dobra može biti opasna i moćna. Pogotovo danas, u vremenu spektakla i informatičke post-revolucije. U vremenu kada riječ može stići na bilo koju adresu. Zato je BIA i odlučila da baš mene sprovede i pokuša da me kompromituje na taj način, zato što moje poruke smatraju opasnim. RSE: Da li planirate neku pravnu reakciju na ovu odluku? Marunović: Time ću se pozabaviti u narednom periodu, da vidim na koje su sve načine povrijeđena moja ljudska prava. Dobio sam kratak brifing na tu temu. Provjeriću sa ljudima koji mi mogu pružiti pravilnu pomoć u tom smislu. Da budem iskren, nije to način na koji želim da se obračunam s jednom državom. Više biram ovaj moj način. To je jedan kritički odnos i promišljanje neslobode tog prostora i kako se to reflektuje na Crnu Goru. Nikad se ne bih bavio Srbijom u toj mjeri da taj režim nije direktno odgovoran za uskraćivanje svih sloboda koje danas Crnogorci u ovoj zemlji treba da imaju. Mi smo u ovoj zemlji građani drugog reda, obespravljeni, poniženi, proganjani, otpuštani. I iz tog progona rađa se jedna frustracija. Ona se pretvara u jednu kritičarsku amorfnu masu koja nije jedinstvena, koja više kritikuje unutar svog pokreta nego da svoje djelovanje fokusira na problematične tačke.

U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine. Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori. Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku. Avgusta 2020. Đukanovićeva partija je izgubila izbore, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića. Simbolički značaj oduzimanja nagradeJasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj: "Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine. "Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele." Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC. Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid. U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba. Što piše u inicijativi nevladinih organizacijaU inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka. Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi. Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice. Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora. Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović. Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju. Nejasna procedura oduzimanja nagradeNo, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić. Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012. Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima. Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili. I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagradeDan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini. Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju. I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku. "Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a. Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji. Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture: "Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme". I neke aktuelne nagrade sporneIako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja. Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina". Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori. Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina. Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija. Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna: "Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam." Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete. Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore". Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore. Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini. Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.

Zbog niskih plata više od 100 medicinskih sestara i tehničara protestovalo je u četvratak ispred Ministarstva zdravlja u Podgorici, na temperaturi od oko 40 stepeni. Sindikat zdravstva tvrdi da su plate medicinskih sestara sa toplim obrokom i regresom 586 eura i da su ispod najnižih u crnogorskom javnom sektoru za iste kvalifikacije. Od oktobra prošle godine je najniža plata u Crnoj Gori 600 eura za zaposlene sa srednjom školom, a sa fakultetom 800. Tada su povećane kroz vladin ekonomski program Evropa sad 2. Jedino zaposlenima u zdravstvu tim programom nijesu povećane plate, kazao je Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva. Kako je rekao povećanje su tražili više puta. Sa protesta je zatraženo uvećanje koeficijenata za plate sa sadašnjih 6,58 na 7,50. To bi u praksi značilo, rekao je Pavićević, platu od 660 eura za medicinsku sestru sa 20 godina radnog staža. Poručio je da "ne traže, već zahtijevaju" povećanje koeficijenata od septembra. On je rekao da će taj zahtjev predati sjutra Ministarstvu zdravlja. "Potrebno je povećati osnovicu zarade za 15 do 20 procenata kako bi medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar ostvarili plate koje omogućavaju život, a ne puko preživljavanje", kazala je Ratka Prodanović, predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra. "Kad stane srednji medicinski i nemedicinski kadar, staće i zdravstvo", rekla je Prodanović. Protest su podržali Sindikat doktora medicine i Unija slobodnih sindikata. Unija je pozvala članstvo i građane da dolaskom na protest pruže podršku Sindikatu i "zaštite dostojanstvo medicinskih sestara i tehničara". "U ime onih koji su ostali da rade u nemogućim uslovima i pacijenata koji zavise od neodvojivog tima zdravstvenih radnika, ljekara, medicinskih sestara i tehničara, ističemo punu podršku protestu medicinskih sestara i tehničara", naveo je Sindikat doktora medicine. Ministarstvo zdravlja se nije oglašavalo povodom protesta. Uoči protesta je ministar zdravlja Vojislav Šimun izjavio za nacionalni radio da je taj resor počeo pregovore sa reprezentativnim sindikatima i ministarstvima u Vladi, sa ciljem poboljšanja "standarda cjelokupnog medicinskog osoblja". I Sindikat prosvete najavio protesteZbog plata je i Sindikat prosvete najavio proteste za ponedeljak 7. jul ispred Ministarstva prosvjete. Predsjednik tog Sindikata Radomir Božović kazao da se protive novom obračunu zarada kojim bi plate zaposlenima u prosveti bile niže za oko 50 eura. Tvrdi da najavljeni obračun zarada predstavlja grubo kršenje Granskog kolektivnog ugovora za prosvetu. "Nadamo se da će razum prevladati i molimo premijera da se zauzme za prosvjetu", kazao je Božović.

Premijeri Milojko Spajić i Viktor Orban potpisali su 1. jula sporazum koji će mađarskim kompanijama omogućiti da - bez javnih nabavki i tendera - grade autputeve i rekonstruišu pruge u Crnoj Gori. Crnogorska Vlada planira da slične sporazume potpiše i sa drugim državama. U tom kontekstu je 30. juna utvrdila i osnove za zaključivanje sporazuma sa Francuskom i Ukrajinom. Detalji sporazuma sa Francuskom nisu poznati, a sa Ukrajinom je predviđeno dodjeljivanje poslova bez tendera. Prethodni potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima je upravo zbog odredbi da će se poslovi dodjeljivati u direktnim dogovorima (bez tendera) izazvao burne reakcije nevladinog sektora koji se bavi radom crnogorske administracije. Crna Gora je između potpisivanja sporazuma sa Emiratima i Mađarskom u procesu pristupanja Evropskoj uniji zatvorila pregovaračko poglavlje 5 - Javne nabavke. Pravila EU propisuju da one budu transparentne i otvorene za sve evropske kompanije na bazi nediskriminacije i jednakog pristupa. Radio Slobodna Evropa nije dobila komentar Evropske komisije na sporazum sa članicom EU - Mađarskom. Šta predviđa sporazum sa MađarimaSporazumom Podgorice i Budimpešte se ističe učešće mađarskih kompanija u oblasti željezničkog i drumskog saobraćaja. "U realizaciju ovih projekata uključuju se mađarske kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", piše u dokumentu. Naime, Vlada Crne Gore će – bez tendera – odabrati glavnog izvođača i operatera sa liste potencijalnih investitora i izvođača koju pripremi Vlada Mađarske. Crna Gora će sprovesti sve neophodne zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata, a Mađarska će razmotriti mogućnost njihovog finansiranja. Crnogorski premijer je sporazum okarakterisao kao "monumentalan" i "istorijski". Iz Vlade naglašavaju da sporazum u potpunosti poštuje obaveze Mađarske prema Evropskoj uniji i Crne Gore prema Sporazumu o stabilizaciji i pridržavanju. Sporazum je inače potpisan nakon što je parlament donio Prostorni plan Crne Gore do 2040, kojim se predviđa rekonstrukcija pruge i gradnja oko 600 kilometara puteva i autoputeva. To uključuje završetak autoputa Bar-Boljare, od crnogorske obale do granice sa Srbijom na sjeveru, i gradnju Jadransko-Jonskog autoputa - od Bosne i Hercegovine do Albanije. Inače, ovogodišnjim budžetom predviđeno je da će se Vlada zadužiti do 200 miliona eura za nastavak gradnje autoputa. Sporazum Crne Gore i Mađarske potpisan je na pet godina. Nenaučene lekcije iz posla s KinomBez obzira na to što je Mađarska članica EU, direktoru Istraživačkog centra MANS-a Dejanu Milovcu ovaj sporazum "previše liči na ono što smo imali prilike da vidimo kada je u pitanju bio aranžman Crne Gore i Kine". Crna Gora i Kina potpisale su 2014. sporazum o saradnji u oblasti infrastrukture, koji je bio uvod da se kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) bez tendera dodijeli posao gradnje prve dionice autoputa duge četrdesetak kilometara. Posao su pratili brojni problemi. Vlada je, između ostalog, pod obrazloženjem "poslovne tajne" skrivala informacije o uslovima gradnje i kreditu koji je za te potrebe uzela od kineske EXIM banke. Na kraju je zbog valutnog rizika iz tog ugovora morala da traži pomoć evropskih i američkih banaka. Kineska kompanija je u jednom trenutku bila drugi najveći poreski dužnik u Crnoj Gori, uprkos brojnim olakšicama koje su dogovorene sa Vladom. Milovac kaže da mu je žao što Vlada "nije naučila lekciju iz ovih sporazuma sa Kinom i sa takozvanim sporazumima između država". Dodaje da to ne mora da znači da će da bude slučaj kada je u pitanju Mađarska. Ipak, upozorava da dodjeljivanje poslova mimo javnih nabavki ne garantuje da će se za novac građana dobiti najbolje moguće rješenje. "Otvara se i ogroman prostor za netransparentnost, odnosno skrivanje podataka o tome kako se zapravo troši naš novac". Sporazum sa Emiratima bio presedanMANS se upravo zbog toga protivio nedavno usvojenom Sporazumu sa Emiratima o saradnji u oblasti turizma i nekretnina. Ukazivali su na štetnost sporazuma, između ostalog, u dijelu suspendovanja crnogorskog zakonodavstva u oblasti javnih nabavki. Milovac kaže da se upravo dešava ono na što je MANS upozoravao kada se usvajao ovaj sporazum - da će se time napraviti jedan presedan koji može biti štetan za dalji proces evropskih integracija Crne Gore. "Takvi sporazumi ne bi trebalo da postanu modus operandi kada su u pitanju investicije u Crnoj Gori... Mislim da država i njeni građani zaslužuju da dobiju najbolje, na otvorenom tenderu, a ne po nekim dogovorima iza zatvorenih vrata". Šta predviđa sporazum sa FrancuzimaVlada je krajem juna razmatrala i predlog sporazuma sa Francuskom o realizaciji prioritetnih infrastrukturnih i energetskih projekata u Crnoj Gori. Ovdje se posebno ističe projekat gradnje Univerzitetskog kliničkog centra (UKC), o kojem su prošlog maja u Parizu razgovarali crnogorski i francuski ministar zdravlja Vojislav Šimun i Frederik Valetu. "Na sastanku sa kompanijom Buig potpisan je Memorandum o razumijevanju kojim je predviđeno da ona donira Crnoj Gori studiju izdvodljivosti za izradnju UKC", piše u izvještaju Ministarstva zdravlja. Ovogodišnjim budžetom planirano je zaduženje za potrebe izgradnje i opremanja te zdravstvene ustanove do 200 miliona eura. Vlada Crne Gore nije objavila predlog sporazuma. Crnogorski premijer Milojko Spajić i francuski predsjednik Emanuael Makron su prethodne godine dogovorili saradnja u četiri oblasti – zdravstvu, odbrani, ekologiji i turizmu. Saradnja u oblasti odbrane je već započeta. Naime, Crna Gora je sa Francuskom direktno dogovorila kupovinu dva patrolna broda za potrebe mornarice vrijedna oko 120 miliona eura. Šta predviđa sporazum sa UkrajincimaVlada je krajem juna razmatrala i predlog sporazuma sa Ukrajinom koji se tiče servisa za elektronsku upravu. Ukrajina je jedna od najbolje rangiranih zemalja po Indeksu razvojenosti elektronske uprave u oblasti vladinih internet stranica i servisa. Od 43 evropske zemlje, Ukrajina je na 3. a Crna Gora na 39. mjestu. Sporazum podrazumijeva obezbjeđivanje softvera, prenošenje znanja, saradnju u oblasti obrazovanja i unapređenja digitalnih vještina... Ovi poslovi će biti dodjeljivani bez tendera. "Ovaj sporazum kao i sporazum kojim će se definisati iznos naknade i specifikacija traženih servisa za e-upravu neće biti ni u jednoj od strana, a posebno u Crnoj Gori, predmet javne nabavke, tendera ili bilo kog drugog postupka definisanog u nacionalnom zakonodavstvu Ukrajine ili Crne Gore", navodi se u sporazumu. Ovo je drugi sporazum sa Ukrajinom koji posljednjih mjeseci razmatra Vlada. Naime, u maju je usaglašen tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, čime se nastavlja podršku Crne Gore Ukrajini nakon ruske invazije iz 2022. Sve ove sporazume treba da potvrdi Skupština Crne Gore. Vlast čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i proruske snage nekadašnjeg Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića, uz Demokrate, Bošnjačku stranku i Albanski forum.

Crnogorska policija uhapsila je Danka Savića, starog 51 godinu, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, pronađeno je 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi... Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici mu je odredilo zadržavanje do 72 sata. Savić se povezuje sa djelovanjem kozačkih proruskih organizacija. Ko je Danko Savić?Iz policije navode da je Savić državljanin Bosne i Hercegovine s prebivalištem u Danilovgradu, opštini udaljenoj dvadesetak kilometara od Podgorice. Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema. Prema podacima Radio Slobodne Evrope (RSE) Savić je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije. Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih. Ove značke dostupne su na prodajnim platformama za nekoliko eura. Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu. Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen. "Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio". Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član. "Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore". Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva. Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću. Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom". Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno. "Nije išlo kako sam zamislio i zatvorili smo. Vjerujte, imamo kodeks i vrlo plemenite ciljeve. Samostalno smo djelovali, nismo bili ničiji organak". Međutim, organizacija se i dalje vodi kao aktivna u javnom registru Company wall. Prema podacima Centralne banke Crne Gore imaju dva registrovana računa kod Prve banke Crne Gore od 24. decembra 2021. - jedan za međunarodne platne transakcije, a drugi za nacionalne. Oba računa su uključena i aktivna. Javno je dostupno i njihovo saopštenje od 18. februara 2022. kada su reagovali na izjavu tadašnjeg ukrajinskog konzula u Crnoj Gori, Mihaila Šmatova, koji je nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, na mrežama objavio haštag "Rusija mora biti uništena". Bratstvo je tražilo reakciju crnogorskih institucija, da se Šmatovu preispita status ocijenivši njegovu reakciju kao "šovinističku", "fašističku" i "ratnohuškačku". Saopštenje je potpisao Burić, uz navođenje funkcije ataman-serdar. Tražili su i dodatnu zaštitu za Ambasadu Ruske Federacije u kontekstu tada zakazanog marša jedinstva sa Ukrajinom. Zaključili su da je potrebno spriječiti "otvorenu rusofobiju" a Šmatovu uskrati gostoprimstvo zbog narušavanja viševjekovnih bratskih veza Crne Gore i Rusije. Kozačka bratstva u Crnoj Gori kanali ruskog uticajaCrnogorsko kozačko bratstvo jedna je od organizacija kroz koje se u Crnoj Gori sve intenzivnije širi ruski političko-kulturni uticaj, upozoravaju iz Digitalnog forenzičkog centara (DFC) za RSE. "U Crnoj Gori su prije deceniju osnovani ogranci proruskih struktura poput Noćnih vukova i Balkanske kozačke armije. U novije vrijeme sve je više organizacija koje funkcionišu kao produžena ruka ovakvih mreža", kaže Marko Banović iz DFC. Ocjenjuje da one pod plaštom kulturnog, humanitarnog ili vjerskog djelovanja, promovišu ekstremističke stavove, revizionističke narative i paravojne aktivnosti. "Takve organizacije instrumenti su hibridnog djelovanja koji podrivaju unutrašnju stabilnost i evropsku perspektivu Crne Gore", kaže Banović. Jedna od njih je i Crnogorsko kozačko bratstvo koje, kako navodi, služi kao kanal ruskog uticaja, uz sumnjive bezbjednosne veze i prisustvo pojedinaca sa ekstremističkim stavovima. "Dodatni problem predstavlja njihova legitimacija kroz registraciju kao nevladine organizacije, što im omogućava lakši pristup institucijama i javnosti". Digitalni forenzički centar finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država. Saradnja na tekstu Natalija Jovanović

Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH) gdje se kod Foče, uliva u Drinu. Na tlu rudarske deponije (jalovišta) otvorila se ogromna rupa, kroz koju je opasni otpad dospio u podzemne vode, a potom u Ćehotinu. "Od predsjednika Opštine Pljevlja smo zahtijevali da preduzmu zakonske mjere protiv odgovornih", naveo je načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić za Radio Slobodna Evropa (RSE). U svom toku Ćehotina, dužinom od 25 kilometara prolazi kroz bh. entitet Republiku Srpsku. Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je naložilo rudarskoj i geološkoj inspekciji da izvrše inspekcijski nadzor, saopšteno je RSE. Navode i da Rudnik ima sve potrebne dozvole a da od inspekcijskog nalaza zavisi koje će mjere preduzeti. Zagađenje Ćehotine su 23. juna ove godine otkrili ribočuvari iz Sportskog kluba Lipljen. "Voda u Ćehotini je bila bijela kao mlijeko", kazao je za RSE Enver Kadić, ribočuvar koji je napravio video snimke zagađenja, pozvao inspektora za vode i obišao jalovište: "Tada je ono već bilo napunjeno i rupa se nije vidjela. Iz Rudnika su pustili vode i vjerovatno pokušali to stanje da normalizuju", kazao je Kadić. Zbog zagađenja je dio ekologa iz Pljevalja zatražio istragu i kazne za odgovorne. Ko sve istražuje ekološki incidentCentar za ekotoksikološka ispitivanja je jedina ustanova u Crnoj Gori za ispitivanje svih elemenata životne sredine, među kojima površinskih, podzemnih i otpadnih voda. "Analiziramo uzete uzorke površinskih voda sa tri lokacije Ćehotine. Rezultati ispitivanja će biti dostavljeni inspekciji za vode, i naručiocu posla, u roku od osam dana", odgovorili su iz Centra na upit RSE. Iz Uprave za vode u odgovorima RSE navode da je njihov inspektor za zagađenje saznao 23. juna uveče i dao Centru nalog da uzme uzorke iz Ćehotine. "Konstatovao je da iz izvora Badanj, uz desnu obalu rijeke, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku zamućuje Ćehotinu nizvodno od ovog izvora”, navode iz Uprave za vode. Tvrde da je o zagađenju obaviješteno Ministarstvo zdravlja, Direktorat za zdrastveno-sanitarnu inspekciju, Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva. U ovom trenutku nadležne institucije na terenu prikupljaju sve podatke za cjelovitu analiza stanja. "U slučaju zagađenja investitor snosi odgovornost i u obavezi je da uzroke nastalih šteta i svih posljedica otkloni", tvrdi Uprava za vode. Odmah po saznanju o incidentu, državna Agencija za zaštitu životne sredine na teren je poslala ekološke inspektore - nekoliko dana posle izlivanja opasnih materija "S obzirom na to da se radi o rijeci, postoji vjerovatnoća da se ne može, sa sigurnošću, utvrditi narušenost kvaliteta vode, jer se radi o tekućoj vodi", kazao je Milan Vlahović iz Agencije na upit RSE. Vlahović je precizirao da će nadležni utvrditi kako je došlo do zagađenja, da li je za to odgovoran Rudnik olova i cinka, kolika je šteta i propisati mjere za sanaciju. "Da se eventualno nastale negativne posljedice ublaže na mjeru najbližu prvobitnom stanju". Ukoliko se ispostavi da je Rudnik uzrok zagađenja, Vlahović kaže da je jedna od mogućih mjera, privremeno zatvaranje dok uslovi rada Rudnika ne budu bezbjedni za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Šta kažu u Rudniku, a šta ekoloziDirektor pljevaljskog Rudnika olova Petar Vraneš za RSE kaže da su ih o zagađenju Ćehotine obavijestili ribočuvari, a da su oni prije toga zapazili pad nivoa vode na deponiji za odlaganje rudarske jalovine. Kaže da je tlo ispod jalovišta bilo pripremljeno i zaštićeno po standardima, sa nepropusnom folijom, koja sprečava da otrovne hemikalije dođu u kontakt sa zemljištem. "Pripremali smo taj teren, sa teškim mašinama, valjak je to pripremao, prije postavljanja folije. Tu od kiše bilo vode, koju smo pumpama izvlačili da bi stavili foliju". Smatra da je do otvaranja rupe u tlu deponije došlo zbog poroznosti terena na tom području. Jalovište se koristi nepunu godinu. Vraneš vrdi da je to prvi ekološki incident te vrste. Kaže da će nadležni utvrditi da li je do zagađenja posledica oticanja otpadnih materija sa jalovišta. Rudnik olova i cinka posluje preko crnogorske kompanije Gradir Montenegro, koja ima koncesiju za kopanje rude a vlasnik je poljska kompanija ZGH Bolesav. Ekolozi o zagađenju ĆehotineEkolozi nevladine organizacije Breznica iz Pljevalja tvrde suprotno: "Uprava rudnika daje nemušta i sramotna objašnjenja, u kojima priznaje da ne zna kako je došlo do propadanja terena, iako je poznato da se jalovište nalazi na poroznom, seizmički nestabilnom tlu", navode u saopštenju. Kažu da je riječ o zagađenja koje se "pokušalo sakriti". "Ekološki incident koji se dogodio na deponiji Rudnika je samo još jedan u nizu katastrofalnih propusta, koji se ponavljaju iz godine u godinu, a da za to niko ne odgovara", piše u saopštenju. Smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom zagađenju i pozivaju nadležna ministarstva da se oglase. "To je posljednja 'kap koja je prelila čašu' u nizu ignorisanja, ćutanja i nečinjenja institucija. Posebno je alarmantno, što je zagađenje prešlo i van granica Crne Gore. Više ne trujemo samo sebe – trujemo i region", naveli su ekolozi iz Breznice. Šta je preduzela FočaA sa druge strane granice, iz susjedne Republike Srpske, bh. entiteta, pozivaju crnogorsku stranu na odgovornost. Načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić navodi da su se zvanično obratili predsjedniku opštine Pljevlja, Dariju Vranešu: "Da nam odgovori šta je uzrok nastalog zagađenja Ćehotine i šta je preduzeto da se ta situacija sanira". Krunić kaže da su pomoć zatražili od Inspektorata Republike Srpske jer opština Foča nema ekološke i inspektore za vode. "O daljim koracima ne možemo govoriti dok iz Instituta za vode u Bijeljini ne dobijemo analizu tri uzorka vode iz Ćehotine", kazao je Krunić. U Bijeljini, gradu na sjeveroistoku bh. eniteta Republike Srpske, nalazi se Institut za vode, koji je akreditova ustanova za ispitivanje kvaliteta voda u tom dijelu BiH. RSE od 26. juna nije dobio odgovore iz Ministarstva ekologije i ekološke inspekcije na pitanje, šta su preduzeli povodom zagađenja Ćehotine i aktuelne situacije na jalovištu Rudnika olova i cinka.

Peto ljeto grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer, dočekuju goste sa zatvorenim škurama. Nakon zatvaranja 2021, zakupac hotela - firma Adriatic Properties, i država Crna Gora kao vlasnik podigli su međusobne tužbe za kršenje ugovora o zakupu pred sudom u Londonu. Završna izlaganja će biti u julu, nakon toga će sud donijeti odluku, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u firmi "Sv.Stefan hoteli", na koju su uknjižena ta dva hotela. I dok se čeka sudski epilog, šta čeka goste nekada najekskluzivnijeg dijela crnogorske obale? Malo turističkih sadržajaPreko 2.000 kvadrata luksuznog wellness i spa centra koji pripada hotelu Miločer je zatvoreno. Od svjetski poznatog restorana Nobu, koji je povezao Sveti Stefan sa jednim od njegovih vlasnika - Robertom de Nirom - ostao je samo natpis. Iako je privatan smještaj u neposrednoj blizini plaža, u kućama visoke kategorije, to nije dovoljno današnjem turisti, kaže mještanka Slobodanka Kentera: "Osim ležaja i naše lijepe riječi, mi gostu trenutno možemo jedino da ponudimo nekoliko restorana i par prodavnica, to je sve." Dodaje da se za proteklih pet godina promijenio i profil turista, da to najčešće više nisu oni dubljeg džepa, koji su apartmane iznajmljivali minimun desetak dana, neki i po mjesec. "Danas turisti rezervišu svega dva-tri dana, a sve što se dešava oko Svetog Stefana je odbilo veliki broj platežno sposobnijih gostiju", kaže Slobodanka za RSE. Mjesto trpi veliku štetu zbog zatvorenog grad hotela, smatra i mještanin Pavle Kentera. No, dodaje da to ima i dobrih strana. "Sada gosti mogu da koriste plaže koje decenijama nisu mogli ", kaže za RSE. Naime, četiri hotelske plaže koje su i u vrijeme socijalizma, pa do prije pet godina, bile namijenjene bogatim gostima Svetog Stefana i Miločera, imale su visoke cijene plažnog mobilijara. Sezonu pred zatvaranje hotela, na primjer, suncobran i dvije ležaljke su dnevno koštali 120 eura. To je bio način da se omogući privatnost onima koji su plaćali hiljade eura za noćenje u ekskluzivnim ljetovalištima. Od kada su hoteli zatvoreni, ulaz na te plaže je slobodan. Međutim, one nisu uređene – nema mobilijara, nema vode i tuševa, kabina za presvlačenje, čak ni toaleta. No, sve to, čini se, ne smeta turistima koje je anketirala ekipa RSE. "Nema vode, ali je besplatno"Maja iz Novog Sada, koju srećemo na Kraljičinoj plaži, kaže da je dolazila i ranije na Budvansku rivijeru, ali da nije išla na svetostefanske plaže: "Na Kraljičinu plažu ranije nisam dolazila jer je bila zatvorena. Kažem zatvorena, jer skupo za mene znači zatvoreno." Srećemo i porodicu iz Beograda koja je smještena u Petrovcu, 10- ak km dalje, ali svaki dan sa bebom dolaze na Sveti Stefan zbog plaža: "Prvi put smo ovdje od kada nema ležaljki, i jako nam se sviđa. Najvažnije je da je besplatno, nema veze što nema vode", kaže Aleksandra. Amerikanku Meri, gošću budvanskog hotela koja je došla na kupanje u Miločer, pitamo što misli o tome da su nekada eksluzivne plaže sada besplatne. "Ako je slobodan ulaz, onda ljudi mogu narušiti ovu ljepotu, ostaviti smeće za sobom. Niko ne brine o onome što je besplatno", kaže Meri. Cijene smještaja slične ostatku rivijereU Mjesnoj zajednici Sveti Stefan navode da se trenutno dvokrevetni apartman u privatnom smještaju može iznajmiti za 30 do 80 eura. U hotelu sa pet zvjezdica, na "pjeni od mora", dvokrevetna soba sa polupansionom košta od 145 eura, pa naviše. A u najvećem restoranu s pogledom na Sveti Stefan, espresso je 3,70 eura, doručak devet, pašte od 14, a riblji meni od 20 i više eura... Na privatnom parkingu sat košta četiri, a cijeli dan 15 eura. Čekajući arbitražuKolika je ukupna šteta po Crnu Goru, zbog svega što se dešava sa Svetim Stefanom poslednjih pola decenije ? Nisu to samo moguće odštete koje se pocjenjuju na stotinu miliona eura, nego i cijena uništenog brenda, izgubljene dobiti i propuštenih sezona, tvrde mještani. Veljko kaže za RSE da se to ne može izmjeriti novcem. "Sveukupno je loše, ništa ne funkcioniše. Nema reda na plažama, ni na moru, ni kopnu, ni u saobraćaju. Nervoza - svuđe vlada nervoza. Svuđe! Trebaće decenije da se oporavimo." Pavle, koji je radio u hotelu Sveti Stefan prije par decenija, dok je bio u državnom vlasništvu, vjeruje da je moguće od njega nanovo stvoriti brend: "To je rudnik zlata ako bi se našao pravi domaćin za Sveti Stefan u našem gradu ili državi. Taj hotel bi ponovo mogao biti izvor turističke slave, ali i prihoda." A kako dalje, niko ne zna, dok se ne sačeka ishod arbitraže, kaže Slobodanka Kentera: "Stanje je katastrofalno, ali ne možemo ništa da uradimo dok se ne okonča arbitražni postupak." U međuvremenu - dugovi se gomilajuZakup Svetog Stefana i vile Miločer nije plaćen poslednje dvije godine, pa Adriatic Properties po tom osnovu duguje oko 3,1 milion eura. Adriatic Properties je zakupac i nekadašnjeg hotela "Kraljičina plaža", koji je srušila i na njegovo mjesto započela gradnju novog u koji je trebalo da uloži 70 miliona eura. I za taj stopirani projekat državnoj firmi HTP Miločer duguje za zakup. RSE nije dobio odgovor koliki je trenutni dug. Sredinom 2024. je bio oko 430.000 eura. U paketu sa hotelima, zakupac je sa državnim Morskim dobrom, koje gazduje obalom, potpisao ugovor o zakupu i četiri hotelske plaže. Da li je taj ugovor raskinut i koliki su dugovi zakupca, iz Morskog dobra nisu odgovorili za RSE. Sredinom prošle godine je taj iznos bio nešto više od 70.000 eura. U pokušaj rješavanja spora početkom godine uključio se i teniser Novak Đoković. On se u februaru sreo sa premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem da bi, kako je rekao, pomogao da se Sveti Stefan otvori. Đoković je "globalni savjetnik za velnes" kompanije Aman, koja je bila hotelski operater Svetog Stefana. Nije odgovorio na pitanja RSE o razlozima neuspjeha posredničke misije u "otvaranju" Svetog Stefana niti da li namjerava da kupi udio u firmi koja je zakupac hotela. Poznati teniser se prije deset godina vjenčao upravo na Svetom Stefanu.

Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore u Briselu, 27. juna, zatvoreno je pregovaračko Poglavlje 5 – Javne nabavke, što je sedmo od ukupno 33 u pregovorima o članstvu u Uniji. "EU pozdravlja napredak Crne Gore u zatvaranju poglavlja 5 o javnim nabavkama", saopštio je Savjet Evropske unije. "To je novi važan korak ka članstvu Crne Gore u EU", poručio je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Oni su konstatovali, objavio je Spajić, da je svih 27 članica EU potvrdilo napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava i sprovođenja evropskih vrijednosti u sistemu javnih nabavki. "Poglavlje 5 je, zajedno sa poglavljima 23, 24 i 27, jedno od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja, i za nas veoma važno jer predstavlja osnovu crnogorske ekonomije. Imamo godišnje skoro milijardu eura javnih nabavki – koje će biti fer, transparentne, bez korupcije", naveo je Spajić na mreži X. Zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke potvrda je da je Crna Gora spremna da upravlja javnim sredstvima na odgovoran način, saopštio je ministar finansija Novica Vuković u obraćanju iz Brisela, uoči zatvaranja tog poglavlja. U proteklom periodu, kako je rekao, Crna Gora je temeljno i sveobuhvatno reformisala, digitizovala i ubrzala proces javnih nabavki – zaštitila javni interes i ojačala antikorupcijski okvir. Poglavlje 23 tretira pravosuđe i temeljna prava, 24 se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost, a 27 životnu sredinu i klimatske promjene. Iz Vlade je saopšteno da imaju ambiciju da do kraja 2026. budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja, kako bi Crna Gora bila primljena u članstvo EU 2028. godine. Ovo je sedmo pregovaračko poglavlje koje je zatvoreno od početka procesa od 2012. Prva tri poglavlja su zatvorena od 2012. do 2017. i to su: 25 - Nauka i istraživanje, 26 - Obrazovanje i kultura i Poglavlje 30 – Vanjski odnosi. U decembru prošle godine, nakon dobijanja IBAR-a zatvorena su poglavlja 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska i bezbjednosna politika, kada je prošle godine Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na inicijativu proruskih i prosrpskih stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktuelni predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Hrvatska je to ocijenila provokacijom i visoke državne funkcionere Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića proglasila personama non grata. Hrvatska insistira da se riješe bilateralna pitanje kao što su granica na Prevlaci, logor Morinj, vlasništva nad brodom "Jadran" dobila su na težini nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine.

Crnogorski reditelj i kolumnista Danilo Marunović protjeran je iz Srbije, nakon što su ga u Beogradu u petak 27. juna priveli i saslušali pripadnici srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA). Nešto prije ponoći, Marunović se obratio javnosti porukom na Facebook-u poručivši da je dobio zabranu ulaska u Srbiju na godinu dana i da mu je to rješenje uručeno na granici sa Sjevernom Makedonijom. "Nakon gotovo 12 sati ispitivanja i formalnih procedura, izašao sam iz Srbije i time pušten na slobodu. Uručeno mi je rješenje o hitnom protjerivanju. Navodno, povod je moja kolumna", naveo je Marunović na Fejsbuku. Marunović je inače angažovani umetnik, poznat i po kolumnama koje uglavnom objavljuje u crnogorskim glasilima a u kojima piše od društvenoj i političkoj realnosti Crne Gore, kao i regionalnim pitanjima. Između ostalog u kolmunama govori i o vlasti u Srbiji, na čelu sa predsjednikom države Aleksandrom Vučićem. U Crnoj Gori osude, u Srbiji bez komentaraMinistarstvo vanjskih poslova Crne Gore najoštrije je osudilo postupanje nadležnih organa Srbije prema Marunoviću i od institucija te države traži "hitno i detaljno" objašnjenje tog postupka. "Smatramo da ovakvo postupanje prema crnogorskom umjetniku predstavlja grubo kršenje osnovnih principa međunarodne saradnje i kulturne razmjene. Ovakav čin je neprihvatljiv i narušava duh dobrosusjedskih odnosa", navedeno je u saopštenju Ministarstva. Iz Ministarstva je navedeno da je Ambasada Crne Gore u Beogradu odmah po saznanju za incident stupila u kontakt sa Ministarstvom spoljnih poslova Srbije. "I zatražila hitno objašnjenje svih okolnosti pod kojima je sprovedeno ovo nedopustivo postupanje prema crnogorskom državljaninu. Očekujemo da u najkraćem roku budu razjašnjene sve okolnosti i preduzeti odgovarajući koraci, kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih incidenata", navelo je crnogorsko Ministarstvo. Kako je prvi u javnost iznio ambasador Crne Gore u Srbiji Nebojša Đoković, Marunović je priveden u petak ujutro u jednom od beogradskih hotela u kom se smjestio. "Imamo potvrdu da je Marunović priveden. Ali nemamo ništa dalje od toga. Mi smo kontaktirali državne organe Srbije", rekao je ambasador Đoković za RSE. Zvanični Beograd se tokom čitavog dana nije oglasio povodom protjerivanja umjetnika iz susjedne države. BIA nije potvrdila ni demantovala informaciju o privođenju i protjerivanju Marunovića. Na upit RSE koji je upućen Bezbjednosnoj informativnoj agenciji nismo dobili odgovor. Pozorišta ne odustaju od predstaveNakon što je reditelj protjeran iz Srbije, Crnogorsko narodno pozorište objavilo je da u Narodnom pozorištu u Beogradu ipak izvodi predstavu po drami Miroslava Krleže, "Gospoda Glembajevi" čiji je reditelj Marunović i to, kako je istaklo, za slobodu misli, govora, igre. "Crnogorsko narodno pozorište ostaje posvećeno regionalnoj saradnji i kulturnoj razmjeni i nastaviće sa realizacijom svojih programskih aktivnosti u duhu profesionalizma i dobre pozorišne prakse", navelo je pozorište u objavi na Facebook-u. Svi glumci predstave koji su doputovali u Beograd, dan su proveli u Ambasadi Crne Gore u Beogradu gdje su čekali epilog saslušanja Marunovića u BIA. Glumac Svetozar Cvetković prethodno je za RSE potvrdio da će predstava biti održana u Narodnom pozorištu: "Nakon celog ovog događaja, koji je prilično neprijatan, ne samo reditelju nego i celoj ekipi koja je došla iz Podgorice, mi smo se čuli i dogovorili da bi bilo legitimno da tu predstavu odigramo. Prvenstveno zbog publike ali i svih nas, da bismo nekako svoj stav sa tom predstavom odbranili." A pred samo izvođenje predstave, Svetozar Cvetković se obratio publici u Narodnom pozorištu u Beogradu i poručio da "Marunovićevo djelo ne može biti protjerano".

Nekada sirotinjsko seljačko jelo, cicvara, danas je jedno od važnijih, pa i skupljih u restoranima nacionalne crnogorske kuhinje. То је vrlo kalorična hrana, puna mliječne masnoće, pa za porciju cicvare, kako kažu, treba "života". Pravi se od svega nekoliko sastojaka, a postupak je naizgled jednostavan. No, što ako se cicvara ne "okrene"?

Skupština Crne Gore usvojila je u četvrtak Prostorni plan do 2040. godine, dokument koji se karakteriše kao najvažaniji poslije Ustava. Od 81 poslanika u parlamentu, za plan su glasala 42 predstavnika vlasti, a protiv devet iz opozicije. Odluci je dan ranije prethodila šestosatna rasprava u polupraznoj sali Skupštine. Obrazlažući plan iz Ministarstva prostornog planiranja su istakli da su ciljevi plana ublažavanje regionalnih nejednakosti, unapređenje kvaliteta života, racionalno korišćenje prostora i prirodnih resursa, energetska nezavisnost i gradnja više od 600 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Skupština je dokument od preko 500 strana razmatrala po hitnom postupku. Iz opozicije su naveli da je Vlada Prostorni plan utvrdila bez prethodne saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine. "Ovaj dokument je kapitulacija struke pred politikom i javnog pred privatnim interesima, a Skupštine pred Vladom", poručio je poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković. Inače, prethodni Prostorni plan istekao je 2020. Na izradi novog radile su četiri Vlade i pet ministara prostornog planiranja. Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je na sjednici da "politički ambijent apsolutno nije išao na ruku izradi ovakvog planskog dokumenta". "Vrlo smo često morali da trpimo političke udarce", rekla je ona, ne pojasnivši o kakvim pritiscima je riječ. Velika plaža i BuljaricaBivša ministarka prostornog planiranja Ana Novaković Đurović (URA) kazala je da je vlast obesmislila Prostorni plan prethodnim potpisivanjem Sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sporazum sa Emiratima - koji je osnova za investiranje desetina milijardi eura u Crnu Goru u oblasti turizma i nekretnina - stupio je na snagu početkom ovog mjeseca. Njime se investitorima iz Emirata omogućava da odaberu mjesto ulaganja a da crnogorske vlasti, po njihovim željama, pripremaju plansku dokumentaciju za gradnju. Sporazum je inače izazvao zabrinutost domaćih i međunarodnih ekoloških i organizacija za borbu protiv korupcije, poput Transpareny internationala. "Konačnu verziju Prostornog plana ste prilagodili tom Sporazumu", poručila je poslanica URA. U kontekstu Sporazuma, poslanici su posebno isticali da su za investitore u konačnoj verziji Prostornog plana "crtane" dvije lokacije na crnogorskoj obali - ulcinjska Velika plaža i budvanska Buljarica. Za Veliku plažu interesovanje je prethodno iskazao invstitor iz Emirata Muhamed Alabar. Poslanici opozicije su posebno istakli i prenamjenu dijela Buljarice - tamo gdje su zelene površine sada su stvorene pretpostavke za gradnju. "Očekujemo da će i tamo biti dominantno stanovi. Daćemo nekom investitoru da gradi stanove koji će dominantno biti prodavani strancima, jer naši ljudi za njih nemaju novca", kazala je nezavisna poslanica Radinka Ćinćur. Građevinskim namjerama ne ide "na ruku" Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, urađena juna ove godine, u kojoj se ističe da su Velika plaža i Buljarica među najranjivijim obalnim područjima i da su tamo neka od najugroženijih prirodnih staništa. Opozicija: Ovo je predizborni program, a ne Prostorni planJedna od glavnih rasprava vodila se i oko uključivanja projekta Velja Brda u Prostorni plan, kojeg nije bilo u prvobitnoj verziji ovog dokumenta. Vlada je uoči izbora u Podgorici septembra prošle godine predstavila projekat Velje Brdo, kojim se na obodima glavnog grada planira izgradnja naselja za više od 40.000 stanovnika pod povoljnim uslovima. Taj projekat promovisali su prije svega premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja Slaven Radunović. On je na sjednici Skupštine predstavio predlog Prostornog plana Crne Gore. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i udruženje arhitekata KANA ranije su upozorili da uzurpacija prostora u ovom obimu mogla uticati na biodiverzitet, na kontaminaciju podzemnih voda, ugroziti glavno gradsko vodoizvorište... "Rijeka Zeta mogla bi pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda". Opozicija je kritikovala program ističući da će on - ukoliko bude realizovan - rezultirati i daljim migracijama građana sa sjevera ka Podgorici. "Ono nudi šansu da se u najvećem gradu u zemlji dodatno sagradi još jedan grad. I stvara se pretpostavka da se ljudi sa sjevera sele u Podgoricu, umjesto da ostaju na sjeveru", kazao je poslanik DPS Nikola Rakočević. Više od 40.000 stanovnika imaju samo Podgorica, Nikšić i Bar. Iz ove partije su kritikovali što Prostorni plan ne sadrži konkretne poteze za razvoj sjevera. Poslanici vlasti su to negirali, posebno ističući infrastrukturne projekte. Prostornim planom do 2040. predviđena je gradnja 623 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Vuković iz DPS-a ističe da to nije moguće: "Prosta matematička operacija - u narednih 15 godina gradiće se u prosjeku 40 km autoputa i brzih saobraćajnica godišnje. Znači svake godine ćemo dobiti po jednu dionicu brze saobraćajnice ili autoputa kakvu danas imamo od Podgorice do Mataševa. Ovo je predizborni program, a ne Prostorni plan". Prva dionica autoputa od 41 kilometar građena je sedam godina. Kritike na račun ekoloških NVOPoslanici su raspravljali i o energetici. U energetskim ciljevima novog Prostornog plana se ističe da će Crna Gora biti energetski nezavisna država, sa većim udjelom energije iz obnovljivih izvora. Energija iz tih izvora treba da zamijeni rad Termoelektrane Pljevlja, koja bi trebalo da bude ugašena oko 2040, pojasnio je poslanik prosrpskog Demokratskog fronta Dejan Đurović. Ta termoelektrana prozvodi više od 40 odsto električne energije potrebne Crnoj Gori. U Prostonom planu se pominje i gradnja hidroelektrane Komarnica na sjeveru zemlje. Tome se protive nevladine organizacije iz oblasti zaštite životne sredine, koji ističu da je Komarnica centar "endemičnih i reliktnih populacija životnih zajednica" i dijelom zaštićena. Kako su naveli, uz to je ekonomski i energetski neisplativa. Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović kritikovao je stavove nevladinih organizacija (NVO): "Ako mislite da treba potpuno da zaustavimo razvoj Crne Gore jer je neki NVO - koji za to non-stop prima donacije i sve gleda kroz usku prizmu svog interesovanja - rekao da 'to ne treba tako', onda da raspustimo Vladu i da nam onda razni ljubitelji ptica određuju hoćemo li da se razvijamo ili ne". Ministar Radunović kazao je na sjednici Skupštine da je predloženi Prostorni plan uspostavio balans između zaštite prirode i valiorizacije resursa.

Vraćanje tivatskog Doma kulture "Josip Marković" onima koji su ga sagradili je civilizacijski čin, kažu u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV), krovnoj instituciji hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Vlade Crne Gore i Hrvatske su 21. juna potpisale ugovor kojim se taj objekat u Donjoj lastvi u opštini Tivat ustupa Hrvatskoj. Objekat iz 1922. godine, površine 377 kvadrata, kojeg su izgradili preci Hrvata prije nešto više od vijeka, koristiće se za očuvanje kulturnog nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, saopštila je Vlada. Iako Vlada navodi kako je država taj objekat poklonila Hrvatskoj, Tivćani insistiraju da nije riječ o poklonu, već vraćanju njihove kulturne baštine. Predsjednik HNV Zvonimir Deković kaže da je na početku gradnje u temelje Doma kulture ugrađen pergament o tome ko ga je i zašto gradio, koliko je zemlje za Dom dala crkva, a koliko su otkupili mještani. "Ovdje žive unuci ljudi koji su postavili taj pergament u temelje, i to vam govori koliko smo i emotivno vezani za ovaj prostor ", kaže Deković za Radio Slobodna Evropa (RSE). Objašnjava da je zato hrvatskoj zajednici važno da se Dom obnovi, umjesto da se sagradi neki novi, negdje drugo. "Očuvanje kulturnog nasljeđa nam je veoma bitno, jer nijedna zajednica bez svog kulturnog identiteta nema ni politički identitet", smatra Deković. Prema poslednjem popisu iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi nešto više od pet hiljada građana koji se izjašnjavaju kao Hrvati, što je manje od jedan odsto stanovništva. Uticaj lokalne i državne politike na sudbinu DomaFormalni vlasnik Doma bila je opština Tivat. U vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića napravljen je 2011. ugovor sa hrvatskom zajednicom o njegovom besplatnom koršćenju. No, nakon dolaska na vlast koalicije prosrpskih stranaka bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Opština Tivat im 2022. nalaže da se isele, navodeći da prethodno produženje nije bilo po zakonu. Zvaničnici hrvatske zajednice to su ocijenili kao "atak prosrpske vlasti u Tivtu na Hrvate starosjedioce". Dom kulture ipak nije iseljen, a objekat krajem 2024. opština ustupa državi Crnoj Gori. Osim lokalnih, na dešavanja oko Doma kulture uticali su i međudržavni politički odnosi. Deković smatra da je njegovo vraćanje ubrzala Rezolucija o Jasenovcu, koja je usvojena u Parlamentu Crne Gore juna 2024, na predlog prosrpskih stranaka. Zvanični Zagreb je to ocijenio provokacijom, zbog čega je Hrvatska tri državna čelnika Crne Gore proglasila personama non grata. U decembru 2024. Hrvatska je blokirala Crnoj Gori u procesu eurointegracija zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosni na spoljnu i bezbednosnu politiku. Ubrzo su, u januaru 2025., dvije zemlje počele pregovore o otvorenim pitanjima, uključujući i vraćanje vlasništva nad Domom kulture u Donjoj lastvi. "Osobno mislim da je rezolucija (o Jasenovcu) ubrzala rješavanje tog pitanja, jer na vlasti u Crnoj Gori imate radikalnu desnicu, ali i dio vlasti koji želi da zemlja uđe što prije u EU, i oni su sada tu "prelomili", kaže Deković. Dodaje da govori o onome "što je vidljivo", te da ne bi želio kometarisati "ono što se događa iza scene". Miholjski zbor, blizak SPC, osudio vraćanje Doma HrvatimaU anketi RSE sa građanima Tivta, raspoloženi za razgovor su uglavnom bili oni koji odobravaju dogovor Crne Gore i Hrvatske. "Što ne bi dali prostor ljudima odavde, da adekvatno predstavljaju svoju zajednicu. Jer, nisu to došli ljudi iz Hrvatske, to su naši ljudi odavde", kaže mještanin Josip. I Marko smatra da su dešavanja oko Doma kulture dobra vijest. Na pitanje RSE da li to ima veze sa aktuelnim odnosima dvije zemlje, odgovara potvrdno. "Sigurno ima. Crna Gora i Hrvatska su susjedi i treba da sarađuju, u svakom pogledu". Većina građana koje smo pokušali da anketiramo nije željela da govori o ovoj temi, ili je izbjegla odgovor uz tvrdnju da "ne prate politiku". Negativna reakcija, stigla je sa adrese pravoslavnog bratstva Miholjski zbor koje je blisko Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC)u Crnoj Gori. Ta organizacija je poteze Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ervina Ibrahimovića ocijenila kao "nedopustive i kapitulantske" u kontekstu odnosa sa Hrvatskom. "Crna Gora trpi političke i diplomatske ucjene iz Zagreba koje ugrožavaju njen teritorijalni integritet i suverenitet", navodi se u njihovom saopštenju. Na pitanje RSE kako takve ocjene komentarišu u HNV, Deković kaže da nije iznenađen, jer je riječ o organizaciji prepoznatoj po velikosrpskim stajalištima. On primjećuje da su slični komentari bili i na prosrpskim portalima sa kojih su ranije odašiljane poruke poput one da "Hrvat nije nacionalnost, nego dijagnoza". Podsjeća da na takav i sličan govor mržnje država nije reagovala. Od čitaonice do radija i mjesta okupljanjaDom kulture je nakon izgradnje 1922. bio hrvatska čitaonica, a posle Drugog svjetskog rata dobija naziv po prvoborcu Josipu Markoviću. I danas nosi to ime. Nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. jedini je dom kulture u Crnoj Gori koji nije bio obnovljen, kaže Deković: "Krov su bile samo na kantinele (daske) postavljene tigle (crijepovi), nije bilo struje, ni vode, ničega, a sa sadašnje pozornice je kroz prozor rasla velika smokva". Mještani 2012. odlučuju da obnove Dom. Danas je to jednospratni objekat kojem je neophodna rekonstrukcija. Poslednjih petnaestak godina sjedište je udruženja hrvatske zajednice. Tu su knjižnica Ljudevit Gaj, sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), kao i nevladine organizacije Dux Croatorum, koja je vlasnik Radio Dux-a, jedinog elektronskog medija hrvatske zajednice u Crnoj Gori. 'Zaboravljeni' u Crnoj Gori, oslonjeni na HrvatskuAktivnosti su uglavnom oslonjene na Hrvatsku, jer je pomoć države Crne Gore zanemarljiva, kaže Deković. Navodi da je Fond za nacionalne manjine prije dvije godine za sve njihove aktivnosti izdvojio svega 3,5 hiljade eura. "Samo za naš radio je treba oko 50 hiljada eura godišnje. Kad za sve naše organizacije zajedno dobijete 3,5 hiljade, mi to prepoznajemo kao namjeru da se one ugase", kaže Deković. Dodaje da hrvatska zajednica lojalnih građana i državljana Crne Gore, treba poput ostalih da bude "pod kišobranom države". Navode da za neophodno renoviranje Doma imaju načelnu podršku Hrvatske. Nadaju se da bi tu onda sjedište mogle imati i druge organizacije hrvatske zajednice iz Boke kotorske, koje nemaju svoj prostor.

Ekonomske posljedice za zemlje Zapadnog Balkana zbog sukoba na Bliskom Istoku su indirektne i ograničene, prema podacima o vanjskoj trgovini i analizi ekonomskih stručnjaka, koji kažu da su vidljivije kroz ideološka ili geopolitička svrstavanja. Osim za Crnu Goru. Turizam ove zemlje već bilježi negativne posljedice, nakon otkazivanja desetaka letova i hotelskih rezervacija iz Izraela. "Tri izraelske avio-kompanije privremeno su obustavile putničke letove ka Crnoj Gori. Otkazali su više od 70 letova ka Tivtu planiranih do kraja juna", upozorili su iz Aerodroma Crne Gore za Radio Slobodna Evropa. Napad Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na nuklearna i vojna postrojenja u Iranu i prijetnje zatvaranjem glavnih plovnih puteva, izazvale su blaži potres na naftnom tržištu i povećanja cijena sirove nafte i njenih derivata. Daljnja moguća događanja, nakon zaključivanja primirja, uglavnom, su hipotetska i ovise o tome hoće li i koliko će sukob eskalirati i izazvati šire poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Otkazani letovi prema Crnoj GoriAviosaobraćaj iz Izraela prema Crnoj Gori je, prema posljednjim informacijama, obustavljen do 30. juna. Za sada je poznato da su otkazane hotelske rezervacije izraelskih turista u Kolašinu, na sjeveru Crne Gore, kako je za državnu crnogorsku televiziju kazala Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina. Prošlog ljeta iz Izraela je avionima u Crnu Goru stiglo više od 130.000 putnika. "Od aprila do oktobra, na liniji Tel-Aviv – Tivat opsluženo je oko 112.000 putnika, dok smo na ruti Tel-Aviv – Podgorica opslužili više od 18.500 putnika", kazali su iz Aerodroma Crne Gore za RSE. Ranije je ministrica turizma Simonida Kordić izjavila da je 2024. bila rekordna godina po broju izraelskih turista. Podaci državne Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da je prošle godine u Crnoj Gori bilo 74.000 turista iz Izraela, koji su ostvarili 249.000 noćenja. Prema tim podacima oni su bili najbrojniji vanevropski turisti u toj zemlji i njihov broj neprekidno raste od 2021. godine. Za ovu godinu bio je najavljen dolazak 200.000 turista, kako je u maju kazao Nimrod Rinot, počasni crnogorski konzul u Izraelu. Iz Ministarstva energetike su upozorili da bi "zbog aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku" cijene nafte mogle rasti i tvrde da za sada nije ugroženo snabdijevanje naftnim derivatima. "Podsjećam da su 2022. [kad je počela ruska invazija na Ukrajinu] brojni proizvodi i usluge poskupjeli bez realne osnove, i te cijene se nijesu vratile, iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25 odsto. Takva praksa je neodgovorna", kazao je ministar energetike Admir Šahmanović i dodao da se ne smije dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja. Glavni rizik za Srbiju energetska kriza"U slučaju rasplamsavanja krize na Bliskom Istoku glavni ekonomski rizik za Srbiju je u vezi sa energentima, pre svega naftom i gasom", kazao je za RSE Branimir Jovanović, iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (Institute for International Economic Studies WIIW). Jovanović upozorava da, ako bi se ponovio scenarij iz 2022. godine nakon izbijanja rata u Ukrajini da se cijene energenata zadrže na višem nivou nekoliko mjeseci, to bi dovelo do rasta cijena i pogoršanja životnog standarda. "Cene hrane na svetskim berzama, takođe, trenutno ne beleže značajnije promene, jer Bliski Istok nije veliki izvoznik hrane za razliku od Ukrajine. Zato bih rekao da se trenutno čini da direktne posledice ovog sukoba neće biti dramatične, osim ako ne dođe do ozbiljne eskalacije, poput zatvaranja Ormuskog moreuza ili proširivanje sukoba", kazao je Jovanović za RSE. Naftna industrija Srbije (NIS), koja je većinski u ruskom vlasništvu, ključna je za uvoz, prodaju i preradu nafte u Srbiji. Njeno poslovanje postalo je složenije nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, što je dovelo do uvođenja sankcija EU i SAD-a prema Moskvi. Oko 80 posto sirove nafte koja se prerađuje u rafineriji Pančevo dolazi iz uvoza. Prije invazije na Ukrajinu, 30–50 posto uvezene nafte dolazilo je u NIS iz Rusije, no danas većinu čine iračka, ruska i kazahstanska nafta, uz manji udio norveške. Vlada Srbije je odmah nakon početka rata ograničila cijene naftnih derivata kako bi očuvala energetsku stabilnost, a Ministarstvo energetike od tada svakog petka objavljuje nove cijene goriva. Srbija je i dalje visoko ovisna o ruskom prirodnom plinu, a većinu nabavlja od Gazproma. U 2025. godini 80 posto plina dolazilo je iz Rusije, što je, ipak, pad u odnosu na prethodnu godinu. Srbija je započela diverzifikaciju uvozeći plin iz Azerbajdžana, s kojim je dogovorena godišnja isporuka do 400 miliona kubika, a do 2027. planira se povećanje te količine na trećinu ukupne potrošnje. Poslovanje BiH s Bliskim Istokom zanemarivoBiH nema značajne trgovinske odnose sa zemljama Bliskog istoka, uključujući Iran i Izrael, te je ukupna robna razmjena zanemariva kada se promatra u kontekstu ukupne vanjske trgovine. "Naše stvarne ranjivosti su u energetskoj zavisnosti i inflaciji. Postoje neke pojedinačne firme čiji je trgovinski odnos s tim zemljama značajan, one će imati posljedice, ali njih nema puno", kazao je za RSE Milenko Krajišnik, profesor vanjske trgovine i međunarodnih trgovinskih odnosa iz Banja Luke. BiH je u potpunosti ovisna o uvozu naftnih derivata, uglavnom, iz rafinerija u Hrvatskoj i Srbiji, te dijelom iz Italije, kao i uvozu gasa iz Rusije putem Turskog toka. "Zatvaranje Ormuskog moreuza ili Sueskog kanala koji otvaraju vodene puteve prema svim zemljama izvoznicama nafte, ne samo Irana, sigurno bi uticao na porast cijena na svjetskog berzi i to bi imalo uticaj na inflatorni šok u svijetu, pa tako i BiH", kazao je Krajišnik za RSE. Službeni podaci o trgovini pokazuju da razmjena robe s Iranom u protekla tri desetljeća nije premašila osam miliona eura godišnje, a Bosna i Hercegovina stalno više uvozi nego što izvozi, prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. Nasuprot tome, ekonomske veze s Izraelom ojačale su u posljednjih pet godina, s kim BiH proteklo desetljeće ostvaruje trgovinski suficit. Zvaničnih podataka koliko kompanija iz BiH posluje u Iranu i Izraelu VTK BiH nema. Prema podacima iz poslovnih registara u BiH, od 2008. godine do danas iranski građani registrirali su 39 firmi u Bosni i Hercegovini, a izraelski državljani 27 firmi. Sve posluju u trgovinskom, turističkom i nekretninskom sektoru. Međutim, većina ih je neaktivna, s blokiranim računima. Kosovo posebno izloženo"Za zemlju poput Kosova, koja je ove godine već doživjela značajan porast cijene električne energije od 16 posto, daljnji porast bio bi šok za gospodarstvo", kazao je za Radio Slobodna Evropa Adrian Shtuni iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma. Shtuni podsjeća da kosovsko gospodarstvo uveliko ovisi o uvozu i doznakama koje čine 13 posto bruto domaćeg proizvoda, te da se svaki šok za globalnu ekonomiju odmah pretvara u pritisak na kosovske obitelji. "Kosovo ima značajan trgovinski deficit, koji je u decembru 2024. porastao za 17,5 posto u usporedbi s godinom ranije. Globalna kriza bi povećala ne samo cijenu energije, već i hrane i robe široke potrošnje, koju zemlja, uglavnom, uvozi", kazao je Shtuni za RSE. Energetska ovisnost Sjeverne MakedonijeDok su trajali napadi između Irana i Izraela, cijene energije su fluktuirale, a na makedonskom tržištu došlo je do nekoliko poskupljenja dizela. Očekivanja čelnika Energetske regulatorne komisije (ERC) u Sjevernoj Makedoniji su da će se trend stabilizacije cijena nafte nastaviti, s obzirom na to da je prije nekoliko dana proglašen prekid vatre. "Vjerujem i da ćemo konačno imati stabilizaciju cijena naftnih derivata i cijene prirodnog plina, a time i cijene električne energije", rekao je predsjednik ERC-a Marko Bislimoski za RSE. Predsjednik Unije gospodarskih komora, Trajan Angelovski, kaže da im je izuzetno važno da nema vojnih akcija, jer cijene energije mogu poremetiti mnoge stvari. "To bi podiglo cijene i izravno utjecalo na inflaciju", kaže Angeloski. Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, prema projekcijama Narodne banke za travanj, iznosit će tri posto u 2025. godini, što je 0,5 posto manje nego prošle godine. "Naše gospodarstvo nije ni brzorastuće niti razvijeno i uvijek smo ovisni o izvorima energije. Dakle, glavni udarac bit će na građanima općenito i na standardu, a zatim na gospodarstvu i na tokovima i investicijama", kazao je za RSE Mile Boškov, predsjednik Poslovne konfederacije Makedonije (BKM). Na globalnoj sceni, Iran igra značajnu ulogu u lancu opskrbe. Član je Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno i izvozi više od dva miliona. Osim što posjeduje vlastitu naftu, Teheran može utjecati i na vitalnu globalnu trgovinsku rutu, Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolazi više od petine svjetske opskrbe naftom. Iran je u prošlosti više puta prijetio zatvaranjem, ali prijetnju još nije ostvario.