Više udruženja građana i Prijestonica Cetinje traže od Vlade da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini, kojim se mijenja pravni status za groblja u Crnoj Gori. Oni su upozorili da bi te izmjene Zakona, koje je amandmanom predložila vladajuća proruska Nova srpska demokratija, članica bivšeg Demokratskog fronta, Andrije Mandića, omogućile da groblja budu privatna svojina. Amandman je prihvatila Vlada na sjednici 16. januara, a četiri dana kasnije ga je usvojio skupštinski Odbor za ekonomiju. Izmjene Zakona su u skupštinskoj proceduri. Članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - Stega, nevladinog udruženja Komunica i Udruženje pravnika Crne Gore su upozorili da se radi o pokušaju da se groblja iz državne prebace u privatnu, odnosno crkvenu svojinu. Iz Prijestonice Cetinje tvrde da su izmjene "zakulisne radnje Srpske pravoslavne crkve (SPC)", koja pokušava "da prisvoji i to malo državne imovine". Iz Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrde da su ove optužbe pravno neutemeljene i paušalne. Kakvo je trenutno rešenje, a šta se predlaže? U aktuelnom Zakonu groblja su definisana kao "lokalna dobra u opštoj upotrebi" , kojima raspolaže opština. Amandmanom se predlaže da promijene status u "druga lokalna dobra od opšteg interesa", kojima raspolaže opština. Sadrži i formulaciju da su "groblja u imovini opštine". Miloš Vukčević iz Udruženja pravnika kaže da se tim amandmanom mijenja status svojine za groblja: "Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta mala promjena je ključna". Ako groblja iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa, onda ona mogu iz režima državne svojine postati privatna, crkvena ili svojina drugih vjerskih zajednica, objasnio je Vukčević "A to je nešto što se ne može dozvoliti", kaže on. Ističe da groblja, kako su sada postojećem Zakonom definisana, prepoznaje Ustav kao državnu svojinu. U članu 58 Ustava Crne Gore navodi se da su "prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini". Iz Udruženja pravnika su pozvali premijera Milojka Spajića da se izjasni. "Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona", rekao je Vukčević. Šta su argumenti Stege I Član Stege, advokat Vlado Vuković pozvao je 23. januara premijera Spajića da razmisli o posljedicama koje izmijene zakona donose, posebno ako se zna, kako je rekao, "da je na SPC nezakonito upisana većina grobalja i crkava u Crnoj Gori". "Jasna je namjera da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime", kazao je Vuković. Igor Gojnić iz Komunice kaže da su u dva navrata državni organi protivpravno izvršili upis većine crkava i grobalja na Srpsku pravoslavnu crkvu. Kako kaže, prvi put 1988. godine, uoči raspada bivše Jugoslavije a drugi put nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista 2020. kada su vlast osvojile stranke predvođene Demokratskim frontom, bliske SPC-u. Gojnić tvrdi da je samo u jednoj godini, 2022. na Srpsku pravoslavnu crkvu upisano 18 crkava, manastira i grobalja na teritoriji opštine Bar. Reagovanje Prijestonice Cetinje Iz Prijestonice su 18. januara naveli da je amandman "crveni alarm za sve u Crnoj Gori", jer bi posljedice "bile katastrofalne po državu". "Nama su dobro poznati ovakvi i slični pokušaji SPC da prisvoji i to malo državne imovine koja nam je ostala", navode iz Prijestonice. Dodaju da su podnijeli tužbu kojom od Mitropolije SPC traže da u vlasništvo države vrati seoska groblja u Građanima u Riječkoj nahiji koja pripadaju Cetinju. Mitropolija SPC: Stav Stege je manipulacija Advokat Mitropolije Srpske pravoslavne crkve Dalibor Kavarić za RSE kaže da je pravno neutemeljen i paušalan stav Stege i Prijestonice "da je intencija amandmana da SPC može neupisana groblja uknjižiti na svoje ime". "Ovo najprije jer nema 'neupisanih grobalja' nego u praksi svako groblje ima vlasnika: opštinu, državu ili Islamsku zajednicu, Katoličku crkvu, Mitropoliju SPC i druge vjerske zajednice. A ne samo SPC kako oni manipulativno i zlonamjerno navode", kaže Kavarić. Ističe da su neosnovane tvrdnje da se predloženim izmjenama Zakona "dira" u svojinska prava sada upisanih vlasnika grobalja i otvara mogućnost za promjenu vlasništva. "Jer je zaštita i promjena prava svojine na svakoj stvari nepokretnoj i pokretnoj, uključujući i groblja definisana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom i zakonima Crne Gore", kazao je Kavarić. On tvrdi da predloženi amandman ne favorizuje bilo koga: "I ne omogućava nikakve beneficije ni državi ni vjerskim zajednicama niti novi upis u bilo čiju korist. Ne mijenja sadašnje titulare niti pravila za promjenu svojine". Kavarić smatra da se predloženim rješenjem dodatno štite groblja kao dobra od opšteg interesa kojima raspolaže opština. "Očigledno je da kritičari ovoga rješenja pogrešno tumače ovaj amandman, sa ciljem da dodatno unesu konfuziju i raspire vjersku i nacionalnu mržnju prema Mitropoliji Srpske pravoslavne crkve", zaključio je Kavarić. Šta kaže predlagač spornog Amandmana Predlagač amandmana Velimir Đoković je naveo da iako aktuelni zakon garantuje da su groblja dostupna svima pod istim uslovima, te da za njihovu upotrebu nijesu potrebne dozvole nadležnih to u praksi nije slučaj. "Budući da se, od strane onog ko upravlja grobljem, mora pribaviti odobrenje za sahranjivanje, za zakup grobnog mjesta, za korišćenja kapele i dr". Đoković nije odgovarao na upit RSE da pojasni koje će promjene i poboljšanje građanima donijeti amandman, koji je predložio na Zakon o državnoj imovini.

Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma potpisalo je krajem decembra prošle godine saglasnost za arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa na obali između Budve i Kotora, čiji je investitor kompanija K.P.M. Limited. Ona se povezuje s ruskim oligarhom Olegom Deripaskom, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije zbog bliskih veza s režimom ruskog predsjednika Vladimirom Putinom. Saglasnost je potpisao ministar Slaven Radunović, iz nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta (DF). DF je među partijama koje je širom svijeta tajno finansirala Rusija, objavio je 2022. Glas Amerike, pozivajući se na izvore iz američke administracije. Više puta mijenjana vlasnička struktura Firma K.P.M. Limited je od ranije poznata po vezama sa Deripaskom. Prvobitni vlasnici ove firme, od njenog osnivanja u februaru 2004. do maja 2020. godine, bili su Tangril Equities LTD Tortola sa Britanskih Djevičanskih Ostrva i Gavroche Investment Limited LTD sa Kipra. Obje firme povezuju se sa Deripaskom, ustanovio je Digitalni istraživački tim Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE). Tangril se kao njegovo vlasništvo pominje u jednom sudskom postupku u Americi, dok je kiparska firma identifikovana kao dio šeme njegovih firmi u postupku u Velikoj Britaniji. Vlasnička stuktura u K.P.M. Limited je nedavno promijenjena, i njome sada upravlja Jolie Services LTD sa Maršalskih Ostrva. U blizini parcela na kojima K.P.M. Limited planira gradnju je kompleks vila u vlasništvu kompanije Overseas assets management, koja se takođe povezuje sa Olegom Deripaskom. Te dvije firme na rtu Platamuni u vlasništvu imaju ukupno oko 550 hiljada kvadrata zemlje. Do početka prošle godine imale su istog vlasnika - Advantage Management Corp LTD, kada ih preuzima Jolie Services LTD, o čijim vlasnicima nema dostupnih podataka jer je firma registrovana na off shore destinaciji. RSE je poslao upit K.P.M. Limited o vezama sa Deripaskom, ali je odgovor izostao. Institucije bez odgovora o imovini Deripaske Ni sa zvaničnih adresa nema odgovora o statusu imovine Deripaske, kojem su SAD uvele sankcije 2018, zbog bliskih veza s ruskom vladom nakon aneksije ukrajinskog Krima, a Evropska unija aprila 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. On se od aprila 2022. nalazi i na spisku sankcionisanih državljana Rusije u Crnoj Gori, koja prati vanjsku politiku EU. Da je Deripaska i dalje na spisku sankcionisanih, vidi se i u dokumentu Vlade Crne Gore premijera Milojka Spajića iz oktobra 2024. godine. RSE je u više crnogorskih institucija pokušao dobiti odgovor ima li njegove zaleđene imovine (i koje) u Crnoj Gori. Iz Vlade su odgovorili da su pitanje RSE proslijedili Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz tog Ministarstva kažu da je pitanje proslijeđeno Upravi za nekretnine. Iz Uprave su za RSE odgovorili da "nisu nadležni za dostavu podataka o licima i imovini prema kojima se primjenjuju međunarodne restriktivne mjere". Dodali su i da im odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera dostavlja Ministarstva vanjskih poslova (MVP). Iz tog Ministarstva je RSE dobio odgovor da "nisu nadležni za vođenje svih evidencija o primjeni restriktivnih mjera". Kako su dalje naveli iz MVP, "zakon o restriktinim mjerama stupio je na snagu krajem decembra 2024, pa nadležni imaju rok od tri mjeseca da uspostave pojedinačne evidencije o njihovoj primjeni". O projektu K.P.M. Limited-a Prema dokumentima u koje je RSE imao uvid, turistički kompleks K.P.M. Limiteda se planira iznad plaže Trsteno, koja je blizu Budve, ali pripada Opštini Kotor. Gradiće se na parcelama površine preko 42.000 kvadrata, koje je ta firma kupila prije dvije decenije od Opštine Kotor. Da li će projekat uključivati i izgradnju stanova za tržište, pitanje je RSE na koje iz K.P.M. Limiteda nisu odgovorili. Dokumenta pokazuju da planirano turističko naselje sa pet zvjezdica treba da ima centralni objekat (hotel) i depadanse. Dosadašnja praksa izgradnje u Crnoj Gori je pokazala da "depadansi" (samostalni djelovi hotela) zapravo znače apartmane za tržište. Navodi se i da će najmanje trećina fasada biti pokriveno lokalnim kamenom. "Time je postignuta ekskluzivnost primorskog turističkog kompleksa", piše u rješenju v.d. glavne državne arhitektice, Mirjane Đurišić, kojim je odobreno rješenje projekta. Planira se i izgradnja 819 parking mjesta, a procenat zelenila po odobrenom projektu je oko 59 odsto, piše u dokumentu. Investitor nije odgovorio na pitanja RSE koliko će izgradnja koštati i kada će se završiti. No, da su pripreme u toku, potvrđuje njihov ugovor o saradnji sa Opštinom Kotor. Taj ugovor je preduslov izgradnje saobraćajne i vodovodne infrastrukture na prostoru budućeg turističkog naselja. Memorandum su krajem avgusta 2024. potpisali predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i direktor K.P.M. Limited Miloš Krstičević. Deripaskine biznis i političke veze u Crnoj Gori Deripaskina poslovna i privatna veza sa Crnom Gorom je počela prije dvadeset godina, u vrijeme kada je na vlasti bila Demokratska partije socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića. Deripaska je 2005. kupio najveće preduzeće u zemlji, Kombinat aluminijuma Podgorica, kojim je upravljao do 2013. kada je kompanija bankrotirala, a vlasništvo preuzela Vlada. Tužio je Crnu Goru da je prekršila više obaveza iz sporazuma o zaštiti stranih investicija, ali je sve sporove izgubio pred međunarodnim sudovima. Tih godina, kad i Kombinat, kupio je i nekretnine na obali između Budve i Kotora, na rtu Platamuni. Prema ugovoru, zemljište je prodato za devet eura po kvadratu. Kompanija Overseas assets management, koja se povezuje sa Deripaskom, na dijelu tog zemljišta je izgradila luksuzni kompleks vila vrijedan oko 50 miliona eura. U to vrijeme su opozicione partije proruskog Demokratskog fronta (DF) kritikovale Đukanovića zbog poslovne saradnje sa Deripaskom. Ministar Radunović koji je potpisao aktuelnu saglasnost za K.P.M Limited upravo je iz Nove srpske demokratije, članice Demokratskog fronta. Prema informacijama američkih obavještajnih službi, Deripaska je imao udjela u finansiranju opozicionih partija od 2016., dok je na vlasti bila Đukanovićeva DPS, koja je 2020. na izborima izgubila vlast. Glas Amerike je sredinom septembra 2022. objavio da je proruski Demokratski front među partijama koje je širom svijeta tajno finansirala Rusija. "Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove DF-u 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija", naveo je visoki zvaničnik američke administracije na brifingu, na kojem su objavljeni djelovi izvještaja obavještajnih službi. Iz DF-a su demantovali te navode. Četiri godine ranije, i Kancelarija američkog Trezora za kontrolu inostrane imovine objavila je da su Deripaska i njegov saradnik Viktor Aleksijevič Bojarkin davali finansijsku pomoć partiji u Crnoj Gori uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Tada nije bilo objavljeno ime partije. Partije Demokratskog fronta od 2020. su dio parlamentarne većine, a od oktobra 2023. njihov lider Andrija Mandić je na čelu Skupštine Crne Gore. Od sredine 2024. godine, u Vladi Milojka Spajića imaju dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta.

Evropska unija (EU) poziva sve institucije u Crnoj Gori da poštuju zakon i da Ustav države jer je ovo ključno za evropski put Crne Gore. "EU poziva sve organe vlasti i političke lidere da obezbede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao suštinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbeđivanje pravovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih zahteva", naveo je u pisanom odgovoru portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije (Guillome Mercier). On je podsetio da je tokom prošlonedeljne posete Crnoj Gori, evropska komesarka za proširenje Marta Kos ohrabrila sve političke snage da se udruže kako bi prevazišli trenutni zastoj i obezbedili najširu podršku reformama koje se odnose na EU. Komesarka Kos, tvrdi portparol Mersije, je ponudila podršku EK u istraživanju mogućih rešenja u interesu Crne Gore i njenog pristupanja EU, uključujući mogućnost procene nezavisnog međunarodnog tela, poput Venecijanske komisije. "EU još jednom apeluje na to da Crna Gora izmeni svoj sadašnji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o pravima u vezi sa radom, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sudije i tužioce, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije", istakao je briselski portparol Gijom Mersije. Opozicija Crne Gore traži od predsednika Jakova Milatovića da stavi van snage odluku parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Opozicija je to okarakterisala kao ustavni puč. Od predviđenih sedam, Ustavni sud trenutno ima šest sudija, jer je jedan nedavno penzionisan a procedura izbora novog nije ni počela. Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija. Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje. U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija. Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih. Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović. Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u "nadležnosti" predsjednika države, na čiji predlog su svojevremeno birani za sudije. Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi blokiralo proces odlučivanja do izbora novih.

Crnogorska opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) blokirala je sjednicu Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je rasprava i usvajanje budžeta za 2025. Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić otvorio sjednicu, poslanici opozicije su ustali sa svojih mjesta i stali pred njegov sto. "Vidite u kakvim uslovima radimo, a treba da raspravljamo o važnoj stvari. Autoritet parlamenta se dovodi u pitanje", rekao je Mandić. Mandić je najavio da će poslanicima koji su ustali sa mjesta pismenim putem dostaviti kaznene mjere. Nije precizirao kada će sjednica biti nastavljena. Opozicija od 20. decembra sprječava skupštinska zasjedanja, tražeći da se poništi odluka o razrješenju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović donesena decembra prošle godine, a koju smatraju protivzakonitom. Predsjednik DPS Danijel Živković je rekao da je blokada u funkciji zaštite Ustava: "Vlast je trebala da vodi računa o posljedicama koje smo najavili zbog kršenja Ustava. Vlast je odgovorna i teret ovoga je na vlasti". Iz stranke premijera Milojka Spajića su poručili opozicija radi protiv građana i države. "Ovim činom, opozicija direktno ugrožava javne finansije, stabilnost i ugled Crne Gore pred stranim investitorima i međunarodnim partnerima", saopštili su iz Pokreta Evropa sad (PES). Evropska unija nudi pomoć O blokadi rada parlamenta bilo je riječi i tokom zvanične posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Crnoj Gori, koja je ponudila pomoć Evropske komisije kako bi se normalizovao rad parlamenta. Iz Delegacije Evropske unije su predložili uključivanje Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, u rješavanje ustavne i parlamentarne krize. Iako DPS nije javno odbio ove predloge, premijer Spajić ih je u ponedeljak na mreži X optužio za antievropsko djelovanje. "Opozicija da se ne zove evropski savez, već sovjetski savez", naveo je Spajić aludirajući na zajednicu zemalja koju je osnovala Rusija koja se raspala početkom devedesetih. Živković je utorak, 21. januara rekao da DPS "nema nikakav problem da se vlast konsultuje sa Venecijanskom komisijom". Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević je ponovio da sa kršenjem Ustava nema pogađanja: "Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EU - oko poštovanja Ustava Crne Gore u Parlamentu Crne Gore ne pregovaramo!" Zahtjevi opozicije Podsjetimo, opozicija osim zahtjeva o poništenju razrješeja sutkinje Đuranović traži potpisivanje sporazuma sa vlastima da se neće mijenjati Ustav u oblasti identitetskih pitanja ni Zakon o crnogorskom državljanstvu. Promjene Ustava koje se tiču službenog jezika i liberalizaciju sticanja crnogorskog državljanstva traže stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje predvodi Andrija Mandić. Oni traže da srpski bude službeni čime bi se izjednačio sa crnogorskim jezikom, dok bi liberalizacija dobijanja državljanstva omogućila građanima i susjednih država da postanu crnogorski državljani. Tome su se, osim opozicije, suprotstavile albanske stranke koje su u Vladi. Premijer Spajić je rekao da će se o tome odlučivati konsenzusom svih stranaka. Šta ako budžet ne bude usvojen? Neusvajanje budžeta za 2025. zaustavlja zaduživanje, a servisiranje obaveza u narednom periodu je nemoguće, saopštio je ministar finansija Novica Vuković na sjednici Odbora za finansije 20. januara. Kako je rekao plate i penzije će se isplaćivati iz tekućih prihoda do trenutka kada počnu da dospijevaju dugovi. U prvom kvartalu ove godine dospijeva na naplatu 650 miliona eura dugova, rekao je Vuković: "Kreditni ugovori su formulisani tako da, ukoliko ne platimo jednu ratu dospijeva kompletan dug. Ukoliko za auto put ne bismo isplatili jednu ratu dospjelo bi 650 miliona eura." Ove godine za isplatu dugova treba 820 miliona eura, od čega najveći dio - 500 miliona dospijeva u aprilu. Kako je upravo to najveće zaduženje iz vremena kada je na vlasti bio DPS iz Spajićevog Pokreta Evropa sad su naveli da vraćanje dugova saobotiraju isti oni koji su zadužili državu. Neusvajanje budžeta ugrožava i implementaciju Plana rasta za Zapadni Balkan, koji Crnoj Gori omogućava pristup iznosu od oko 400 miliona eura, naveli su iz Ministarstva finansija.

Zapadni Balkan neće biti visoko na listi prioriteta administracije novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa profesor sa Univerziteta u Bostonu, Vesko Garčević. "Promjena predsjednika u tom smislu neće značajno uticati na pristup Balkanu. To se može zaključiti i na osnovu iskustva tokom njegovog prethodnog mandata", rekao je profesor međunarodnih odnosa. Trump je 20. januara položio zakletvu za svoj drugi mandat. Tokom prvog obraćanja nakon inauguracije najavio je niz izvršnih odredbi, koje je potom i potpisao. Između ostalog, inicijalno je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, potpisao je izvršne naredbe kojima se ilegalna imigracija na granici SAD-a i Meksika proglašava vanrednim stanjem. Prema riječima profesora Garčevića, Zapadni Balkan može biti razmatran kroz širi kontekst, posebno u okviru odnosa sa Rusijom i Ukrajinom. "Region se može pozicionirati u odnosu na zapadne partnere u Evropskoj uniji ili kao dio strateških odnosa s Moskvom", rekao je on. Garčević smatra da bi Amerika, pod vođstvom Trampa, mogla slijediti svoje interese na Balkanu nezavisno od EU. "I to bi bila najveća razlika u odnosu na trenutnu administraciju i prethodne, koje su uglavnom djelovale u harmoniji s Evropskom unijom. Ovo posebno važi za pitanja poput odnosa Srbije i Kosova. te situacije u Bosni i Hercegovini", rekao je Garčević. Tokom prvog mandata Tramp je svjedočio potpisivanju sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije u septembru 2020. godine. Prema riječima Garčevića, moguće je da će Trampova administracija razviti nezavisne bilateralne pristupe, uključujući rješavanje kosovskog pitanja, odnosa između Srbije i Kosova, ali i unutar Bosne i Hercegovine. Garčević ističe kako je nerealno očekivati da će Trampova administracija odustati od ključnih stavova američke spoljne politike na Balkanu. "Bilo bi veliko iznenađenje ako bi Amerika povukla priznanje Kosova ili se odrekla Dejtonskog sporazuma. Ipak, neki političari u regionu imaju velika očekivanja, posebno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kao i djelimično Albanija", rekao je on. Dodik, prema njegovim riječima, ima specifične interese vezane za novu administraciju. "Njegov ključni interes je ukidanje ili ublažavanje sankcija koje su uvedene njemu, njegovoj porodici i saradnicima. Dakle, radi se o vrlo ličnom interesu", naglasio je. Dodik se godinama nalazi na američkoj listi sancija, a SAD su ga prvi put sankcionisale u julu 2017. godine, odnosno šest mjeseci nakon Trampove inauguracije i preuzimanja prvog predsjedničkog mandata.

Tri međunarodne kompanije koje pokrivaju crnogorsko tržište mobilne telefonije tužbom osporavaju odluku Agencije za zaštitu konkurencije, koja je utvrdila da su sklopile zabranjeni sporazum, odnosno kartel. Agencija je 18. novembra 2024. utvrdila da su Crnogorski telekom, koji je dio Dojč telekoma, srpski M:tel i mađarski One, sklopile "dogovor kojim su direktno određene cijene minimalne pripejd dopune na pet eura". Ovu cijenu sve tri kompanije su primjenjivale od 1. aprila 2024. "To predstavlja sporazum koji je imao za cilj narušavanje konkurencije i kao takav je zabranjen i ništav", navela je Agencija, u odluci koja je izvršna. Kompanije su negirale dogovor oko cijena i najavile da će to dokazati na sudu. Dogovaranje cijena je zabranjeno Zakonom o zaštiti konkurencije. Kompanije se suočavaju sa novčanom kaznom od 2,7 do 27 miliona eura, odnosno od jedan do deset odsto njihovog prihoda iz 2023, koji je ukupno iznosio oko 270 miliona eura. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglašava da ovakve odluke mogu da donesu benefite ukoliko postoje problemi na tržištu. "I građanima i ostatku privrede, ali naravno i samoj državi. Tako da neđe moram da pohvalim vidljivost i rad Agencije za zaštitu konkurencije", kazao je Mulešković On ističe da ne želi na bilo koji način da prejudicira odluku Suda u ovom slučaju. Dodaje i da se teško dokazuju zabranjeni sporazumi na tržištu. Kompanije najavile tužbu Iz Crnogorskog Telekoma su u prvom reagovanju naveli da je odluka Agencije "površna" i da nije utemeljena na dokazima. Ističu da poštuju crnogorske propise u zaštiti konkurencije i da rade u skladu sa "naprednom praksom Evropske unije u svim pa i ovom segmentu". Ta kompanija tvrdi da Agencija u postupku istrage nije uvažila nijedan njihov dokaz, što je kažu “slučaj bez presedana”. "Crnogorski Telekom će sudskim putem, uz uključivanje relevantnih međunarodnih adresa, pozvati na odgovornost, uključujući i onu za reputacionu štetu, zbog navodnog "kartelskog dogovora", navedeno je na sajtu kompanije. I u M:telu smatraju da odluka Agencije nije utemeljena na činjenicama, jer su "od osnivanja opredijeljeni na postupanje shodno načelima zaštite konkurencije" i pravilima slobodnog tržišta. "Iskoristićemo sva raspoloživa pravna sredstva da dokažemo da je svaka odluka koju smo donijeli, pa i ova, bila u skladu sa zakonom", zaključuju u saopštenju. I iz kompanije One Crna Gora su najavili da će iskoristiti sva pravna sredstva da dokažu da su poslovali u skladu sa zakonom. Postupak pred Upravnim sudom Kompanije tužbama pred Upravnim sudom osporavaju odluku Agencije. Iz tog Suda su za RSE potvrdili da su sve tri kompanije predale tužbu i da su u toku tri spora radi poništaja rešenja Agencije. "Iz razloga cjelishodnosti i ekonomičnosti u toku je razmatranja spajanja predmeta radi sprovođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke". Iz Suda nijesu odgovorili o pravnim posljedicama usvajanja ili odbijanja tužbi. "Predmeti su u radu, pa se ne mogu komentarisati nepravosnažni predmeti". Postupci pred Sudom za prekršaje Pošto Agencija nema zakonsku mogućnost da izrekne kazne kompanijama zbog kartela, pokrenula je sporove pred Sudom za prekršaje u Podgorici. Iz Suda su RSE potvrdili da su postupci kod troje sudija i da "predmeti nijesu okočnani". Iz Agencije za RSE navode da će taj Sud odlučiti o visini kazne. "Zakon o zaštiti konkurencije je definisao novčane kazne u visini od 1 do 10 odsto ukupnog godišnjeg prihoda za učesnike koji su izvršili prekršaje, odnosno povrede konkurencije na tržištu". Mulešković: Agencija štiti konkurentnost tržišta Mirza Mulešković ističe da se u praksi teško dokazuju zabranjeni sporazumi. "Moramo biti strpljivi kod ovakvih odluka jer je veoma teško dokazati bilo kakve dogovore. Zato treba sačekati ishod - na koji način će se sve ovo završiti". Mulešković podsjeća da je odluka Agencije izazvala zabrinutost Savjet stranih investitora, tijela koje okuplja međunarodne kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu: "I to zbog kompletnog procesa transparentnosti za donošanje odluke. Jer i Agencija i privreda imaju pravo na svoje argumente". On naglašava da je za ukupnu privredu i društvo važna "jaka" Agencija za konkurentnost. "To je jedini način da imamo tržište koje neće favorizovati nikog. Stvaranje bilo kakvih monopolističkih praksi direktno urušava samu konkurentnost tržišta. Ranije nismo imali dovoljno izgrađene kapacitete Agencije, ali prepoznajemo da su unapređuju posljednjih par godina. On se nada da će se taj trend nastaviti u narednom periodu. "Vidjeli smo u poslednje dvije godine, nekoliko primjera odluka koje su se ticale kako tržišta, tako i same državne pomoći koje su bile orijentisane u zaštitu državnog kapitala, u zaštitu građana i naravno u zaštitu tržišta". Podsjeća da su slični primjeri, ali ne potpuno isti, postojali u Hrvatskoj i Sloveniji. Slični primjeri u regionu Dejan Gavrilović iz organizacije potrošača Efektiva u Srbiji za RSE kaže da je za crnogorsko društvo i privredu dobro što je Agencija donijela odluku o kartelskom dogovoru. "Svakako je to jedan od dobrih načina da se stane na put kartelskom ponašanju". Izražava uvjerenje da je odluka donijeta na bazi relevantnih dokaza. "Ovdje kod nas (Srbija) su sporovi prilično neizvjesni, čak i kad imate neoborive dokaze. Tako da, kažem, dobro je što je to u Crnoj Gori urađeno u toj formi jer je ukazalo na neki problem u društvu, a šta će biti i konačno, vidjet ćemo". Gavrilović podsjeća da je u sličnom primjeru u Srbiji tamošnje tijelo za zaštitu konkurencije u martu prošle godine odlučilo da nema nepravilnosti. U pitanju je bio slučaj kada su tri mobilna operatera u toku jednog mjeseca povećali cijene usluga. Objašnjava da potrošači, koji su imali zakonsku mogućnosti da bez kazni raskinu ugovor u slučaju povećanja cijena, zapravo nijesu imali izbor različitih ponuda: "U toj varijanti potrošač nema kod koga da pređe - i da hoće da ode od svog operatora kod nekog drugog, a i taj drugi je takođe povećao cijenu. Na taj način se obesmišljava pravo potrošača da promijeni pružaoca usluga, pravo izbora, pravo konkurencije, koje upravo treba da dovede do optimalnih cijena". On kaže da je u Srbiji Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak da utvrdi da li su tamošnji trgovinski lanci dogovarali cijene no da se na epilog tog slučaja još čeka.

Direktorica Gimnazije "Slobodan Škerović" u Podgorici, Biljana Vučurović, razriješena je te funkcije zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) 20.januara. Vučurović nije preuzela mjere na koje je bila obavezna po prijavi o mogućem seksualnom uznemiravanju bivše učenica te škole od strane profesora R.Č., o čemu je obaviještena od bivše učenice Sare Vujisić i NVO Prima, navodi se u saopštenju. Prethodno je prosvjetna inspekcija u decembru predložila smjenu Vučurović. Utvrđeno je da direktorica Vučurović nije školskom timu prijavila sumnje na nasilje, iako je po proceduri to bila dužna da uradi. Vučurović ne preduzima obavezne mjere iz svoje nadležnosti, već se "nada da kažnjeni nastavnik nije na isti način postupao prema drugim učenicama, i bez ikakve provjere vjeruje mu na riječ", navodi MPNI. Saru Vujisić je porukama seksualno uznemiravao profesor Gimnazije Radoman Čečović 2021.godine, mjesec nakon što je maturirala. Ona je to prijavila direktorici gimnazije. Direktorica Vučurović, i pored profesorovog priznanja, slučaj nije prijavila nadležnima, već je profesora kaznila smanjenjem jedne plate u iznosu od 30 odsto. Nastavio je da radi. Kada je slučaj dospio u javnost krajem 2024.godine, izazvao je oštre reakcije javnosti i proteste sa kojih je zatražena smjena Vučurović, oduzimanje licence za rad Čečoviću, i odgovornost svi koji su znali za Sarin slučaj, ali nisu ništa preduzeli. Nakon što je slučaj objelodanjen, Čečović nije dolazio u školu, a 15. januara mu je direktorica dala otkaz, jer nije imao opravdanje za nedolazak na posao, potvrđen je tada iz Gimnazije za RTCG. Seksualno uznemiravanje u podgoričkoj Gimnaziji je pokrenulo i istrage o navodima o sličnim slučajevima i iz drugih škola. Krajem decembra je iz tužilaštva za RSE saopšteno da istražuju četiri slučaja seksualnog nasilja i uznemiravanja djece u školama, kao i navode o sličnim događajima i iz osnovnih škola. Međutim, iz dijela vlasti su slučaju dali nacionalnu konotaciju. Iz Nove srpske demokratije (NSD) čiji je poslanik Jovan Vučurović, suprug direktorice je saopšteno da se njena ostavka traži "jer je Srpkinja". On je i javno prijetio onima koji traže ostavku njegove supruge. "Oni koji žele nečiju glavu, moraju biti spremni i na svoju žrtvu", jedna je od prijetnji na koje nadležni nisu reagovali. Funkcioneri NSD su poručivali i da smjenu Vučurović traže "srbofobi" , "moralne nakaze" i "intelektualne olupine", te da se protiv nje vodi "hajka i prljava kampanja" Par dana uoči odlučivanja o njenoj smjeni, Vučurovićkoj je podrška stigla i iz Vlade. “Imate punu podršku za vaš rad”, saopštio je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić na sastanku sa Vučurović u Gimnaziji 13.januara. Aleksić je takođe funkcioner NSD. Biljana Vučurović je izabrana za direktoricu nakon što je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista 2020.godine, a novu je formirala koalicija predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom, čiji je dio Vučurovićev NSD. Uslijedila je masovna nezakonita smjena direktora i pomoćnika svih škola, njih preko 250, na čije mjesto su postavljeni oni bliski novoj vlasti.

Mladi iz Bara su u Perspektivi pozvali na destigmatizaciju i veću brigu o mentalnom zdravlju, poručujući: "Nije sramota tražiti pomoć." Za društvenu normalizaciju nasilja i nepravde okrivljuju ukorijenjene patrijarhalne vrijednosti, ali prvenstveno nerad i propuste države i sistema.

Hrvatsko tužilaštvo 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor "Lora". Oni su kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije te 1992. bili u statusu ratnih zarobljenika sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koja zabranjuje mučenje i ubijanje. Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja. Split je od Mostara udaljen oko 150, a od Trebinja oko 250 kilometara. Tijelo jednog od njih još nije pronađeno. Na pitanje Radija Slobodna Evropa o predmetu "Lora 3" koji je pokrenut 2007, portparolka Županijskog tužilaštva u Splitu Rene Laura je kazala da u saradnji sa policijom i dalje sprovode izviđaj te da je postupak tajan. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je po zamolnici splitskih kolega iz 2009. dostavilo dokumentaciju koja se tiče državljana Crne Gore. Petnaest godina kasnije iz Splita su traženi dodatni podaci, potvrdio je za RSE portparol SDT-a Vukas Radonjić. Njima su prošle godine tužioci iz Splita uputili zamolnicu za dostavljanje dodatnih dokaza i podataka. Kako je naveo, crnogorsko tužilaštvo trenutno priprema tu dokumentaciju. Za Bojanu Malović iz crnogorske nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), dugotrajnost postupka splitskog tužilaštva ukazuje "da postoji ozbiljan nedostatak i političke i tužilačke volje da se ovaj predmet privede kraju". Pouka iz "Lore 1" i "Lore 2" Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima "Lora 1" i "Lora 2" za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina. "Lora 1" - odnosi se na ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Počinioci su osuđeni za nezakonito zatvaranje 12 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, koje su sumnjičili za neprijateljske aktivnosti protiv Hrvatske. Od posljedica zlostavljanja umrla su dva. "Lora 2" - odnosi se na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Počiniocima je stavljeno na teret ponižavanje, fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje i mučenje 37 ratnih zarobljenika. Od tih posljedica umrla su tri. Tadašnji upravnik Vojno-istražnog centra "Lora" Tomislav Duić je, na osnovu komandne odgovornosti, proglašen krivim u oba predmeta i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam i po godina. Malović smatra da se Duićeva komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju "Lora 3". "Jer brojna svjedočenja govore o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u bloku 'C'". A upravo je Duić navođen kao jedan od zlostavljača crnogorskih državljana zarobljenih u "Lori", o čemu su svjedočili i bivši logoraši u dokumentarnom filmu Televizije Nikšić iz 2022. koji je dostavljen splitskom tužilaštvu. Ni to, prema riječima Malović, nije dalo rezultate. "Javnost još uvijek nema nikakve informacije o stanju predmeta niti o tome šta koči njegovo procesuiranje. Zato je sada, kada Hrvatska i Crna Gora zvanično treba da počnu pregovore o otvorenim pitanjima, prilika da se na dnevni red stavi i pitanje 'Lore 3'." Krajem mjeseca treba da počnu bilateralne konsultacije po pitanju rješavanja otvorenih pitanja između zvanične Podgorice i Zagreba, poručeno je nakon sastanka šefova crnogorske i hrvatske diplomatije Ervina Ibrahimovića i Gordana Grlića Radmana 13. januara. Među njima su razgraničenje u reonu poluostrva Prevlaka, vlasništvo nad školskim brodom "Jadran", odšteta logorašima, kao i nestale osobe. Osam godina bez sastanka Komisije o razgraničenju Crne Gore i Hrvatske Hrvatska i Crna Gora ponovo o vlasništvu nad devet decenija starim brodom Sporazum na strani Hrvata Može li tema "Lore 3" biti tretirana kao 'otvoreno pitanje' u najavljenim razgovorima crnogorske i hrvatske strane? Crnogorsko i hrvatsko tužilaštvo od 2006. imaju potpisan Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida. On se primjenjuje samo u predmetima ratnih zločina koje su na teritoriji Hrvatske počinili crnogorski državljani. Ne odnosi se na ratne zločine koje su počinili hrvatski državljani. Ministarstvo pravde, u čijim ingerencijama je oblast ratnih zločina, ocijenilo je da Sporazum ne počiva na principu ravnopravnosti, odnosno da je Crna Gora u inferiornijem položaju. Stoga je 2023. zatražilo od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) da pokrene proces njegovog revidiranja sa hrvatskom stranom. Tužilaštva dvije države septembra prošle godine imale su, između ostalog i ovom povodom, sastanak u Podgorici. Iz kancelarije vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Milorada Markovića je za RSE rečeno da dva tužilaštva nastavljaju komunikaciju " u cilju usaglašavanja" Sporazuma. U pripremi još jedan sporazum sa Hrvatskom Osim na ovom za crnogorsku stranu spornom Sporazumu, dva tužilaštva rade i na Sporazumu koji se odnosi na podršku svjedocima, oštećenima i žrtvama u postupcima za ratne zločine. Takav Sporazum Crna Gora već ima sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Srbije. "Do zaključivanja oba sporazuma sa Državnim odvjetništvom Hrvatske će doći nakon sprovođenja neophodnih procedura u Hrvatskoj", navodi se u odgovoru VDT-a. Iz Državnog odvijetništva nisu odgovorili na pitanja o sporazumu poslata krajem decembra. Bojana Malović iz HRA smatra da će spremnost Hrvatske da revidira već usvojeni Sporazum, koji bi im nametnuo obaveze koje sada nemaju, predstavljati izazov. Posebno u pogledu saradnje u predmetima koji se odnose na osumnjičene hrvatske državljane, naglašava Malović. "Hrvatska vlast istrage i krivično gonjenje svojih državljana smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti, zbog čega njihova saradnja s tužilaštvima u regionu, uključujući i Crnu Goru, često nije adekvatna". Ako dođe do revidiranja Sporazuma, Crna Gora bi mogla da zahtjeva informacije o stanju predmeta koji se odnose na stradanje njenih državljana u Hrvatskoj, poput slučaja "Lora 3". "Takvo aktivno učešće tužilaštva Crne Gore u predmetu bilo bi posebno značajno iz perspektive porodica stradalih, jer ni one svih ovih godina ne znaju šta se u tom predmetu zaista dešava", navodi Malović. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori poručila da Podgorica treba da poboljša brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos posjetila je 17. januara Cetinje kako bi odala počast žrtvama masovnog ubistva u kojem je stradalo 13 osoba, uključujući dvoje djece. Kos je, u društvu gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića i ambasadora Evropske unije(EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, zapalila svijeće ispred spomenika Lovćenska vila. Uz izraze saučešća porodicama stradalih poručila je da će EU nastaviti da bude uz građane Cetinja. "Niste sami. Neka ovaj trenutak tuge bude podsjetnik na snagu zajedništva – unutar vaše zajednice, Crne Gore i šire evropske porodice. Zajedno ćemo prevazići sve izazove i osigurati svjetliju budućnost za Cetinje." Zbog masakra na Cetinju više hiljada građana, protestovalo je dan ranije u Podgorici, tražeći ostavke potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Okupljeni su poručili da je masakr posljedica urušenog sistema i neodgovornog djelovanja vlasti, te da država nije učinila ništa da zaštiti građane. Komesarka je ukazala na izuzetan značaj Cetinja kao simbola evropskog kulturnog nasljeđa. Posebno je istakla podršku grada ukrajinskom narodu od početka ruske agresije februara 2022. "Vaši nedavni marševi podrške Ukrajini duboko su nas dirnuli, pokazavši nepokolebljivu posvećenost Cetinja evropskim vrijednostima. Ovaj grad je oličenje otpornosti, kulturnog bogatstva i solidarnosti – vrijednosti koje leže u srcu EU", navela je Kos. Cetinje je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka ruske agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu. Građani Cetinja su i 19. novembra 2024. protestnom šetnjom poslali podršku ukrajinskom narodu na hiljaditi dan od ruske agresije na tu zemlju.

Hiljade crnogorskih građana pred Vladom u Podgorici ponovile su zahtjev: ostavke ministra i vicepremijera zaduženih za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju ubistva 13 osoba na Cetinju. Organizator protesta, grupa studenata "Kamo Śutra", dobila je široku podršku javnih ličnosti.

Više hiljada građana protestovalo je 16. januara u Podgorici, tražeći ostavke potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara ubijeno 13 osoba. Protest je organizovan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova. Sa transparenata, istaknutih na protestu koji je organizovala neformalna grupa studenata "Kamo śutra", poručeno je "Kraj izgovora, početak odgovora", "Ostavka je minimum odgovornosti", "Tuga, revolt, bijes. Nema nazad", "Studenti protiv nasilja", "Crna i napaćena Gora"... Na jednom od transparenata bile su istaknute i satnice - "17:26" kada su ubijene prve četiri žrtve i "23:32" kada je masovni ubica Aco Martinović, počinio samoubistvo. Cetinje je na dan tragedije obezbjeđivalo svega devet policajaca. "Masakr na Cetinju je posljedica urušenog sistema i neodgovornog djelovanja vlasti", poručila je jedna od učesnica skupa. Dodala je da država nije učinila ništa da zaštiti građane. "Niko nije preuzeo odgovornost i zato pitamo: Ko je odgovoran? Gdje su odgovorni? Zašto ćute danima?". Osim ostavki čelnika bezbjednosti, sa protesta je upućen zahtjev za demilitarizaciju društva, oduzimanje oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama. "Izazvali su u nama revolt i poručujemo: odgovarajte za nedovoljno djelovanje u sistemu bezbjednosti. Kraj je izgovora, početak je odgovora". Protest je nastavljen šetnjom do zgrade Vlade gdje su okupljeni tišinom od 13 minuta odali počast ubijenima na Cetinju. Inače, grupa studenata je prethodno odbila poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o njihovim zahtjevima. "Ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Oni su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje - to i javno objave", obrazložili su. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je 3. januara, nakon ubistva na Cetinju, najavilo zakonsko pooštravanje mjera koje se odnose na posjedovanje oružja, ali nisu razmatrali istragu o postupanju policije tokom kritične noći kada je ubijeno 13 ljudi. Premijer Milojko Spajić je na pitanje o smjeni ministra Danila Šaranovića, nakon sjednice kazao da će se rad ministra vrednovati kroz buduće rekonstrukcije Vlade. Ni narednih dana Vlada nije razmatrala pitanje odgovornosti za masakar na Cetinju. Podrška studentima Prvi protest, sa istim zahtjevima, studenti su organizovali 5. januara nakon čega su dobili javnu podršku od preko 160 univerzitetskih profesora, 300 kulturnih stvaralaca, stotina sportista, građanskih aktivista i novinara. Istovremeno je više od 50 univerzitetskih profesora iz Srbije podržalo studentsku organizaciju "u zahtjevima za odgovornost političkog rukovodstva zbog masakra na Cetinju", koji je drugi takav zločin u posljednje dvije i po godine. Avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 a ranio šest osoba, nakon čega je ubijen. Na studentske zahtjeve u više navrata reagovale su Demokrate, stranka iz čijih su redova Bečić i Šaranović čije se ostavke traže. U brojnim saopštenjima i nastupima studente su optužili za saradnju sa kriminalnim klanovima i bivšim režimom Mila Đukanovića, za koje su naveli da su stvarni organizatori protesta. Navode nisu potkrijepili dokazima. Đukanovićeva partija je vlast izgubila na avgustovskim izborima 2020.  

Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora ima istorijsku šansu i da ''nema vremena za gubljenje'' na putu ka EU. Kos se tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori sastala s predsjednicima države, parlamenta, vlade i s opozicijom, obratila se poslanicima u Skupštini, a u petak će obići Cetinje povodom tragičnog stradanja 13 ljudi prvog januara.

Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovore sa Evropskom unijom(EU) tokom mog mandata, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je počela petogodišnji mandat. "Prilike se otvaraju i zatvaraju. Crna Gora sada ima istorijsku šansu i nema vremena za gubljenje", kazala je na konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem 16. januara u Podgorici. Kos je iste poruke saopštila i u Skupštini Crne Gore. Naglasila je maksimalnu briselsku ali i ličnu podršku pregovaračkom procesu, ali poručila da je i njoj potrebna pomoć iz Crne Gore: "Jedan od mojih glavnih zadataka je da objasnim evropsko proširenje građanima EU. Moraćemo da radimo zajedno kako bismo im pokazali da je veća EU sa Crnom Gorom ujedno i jača unija". Kos je pozvala sve partije i institucije da zajedno rade na reformama, s obzirom na to da ulazak u EU podržava više od 70 odsto građana. Dio pro-EU i pro-NATO orijentisane opozicije nije bio u skupštinskoj sali, u znak protesta zbog, kako su kazali, antiustavnih poteza dijela vlasti, prije svega predsjednika parlamenta Andrije Mandića. "To je demokratije, poštujem to. Parlament vidim kao mjesto gdje svi ne misle isto, gdje se borimo sa različitim idejama, ali je cilj zajednički - članstvo u EU. Ako želite brz napredak, morate raditi zajedno", rekla je Kos, komentrišući činjenicu da opozicija nije u sali. One se nakon sjednice sastala sa njima. Na temu saradnje sa opozicijom, premijer Spajić je u prisustvu komesarke Kos rekao da je fokus Crne Gore na reformama koje zahtijevaju kompromise vlasti i opozicije. Dodao je da ne vidi "nepremostive prepreke u saradnji" sa opozicijom. Jedan od poslanika opozicije, Branislav Nenezić iz Socijaldemokrata, obrazložio je na društvenoj mreži X zbog čega nisu prisustvovali sjednici. "Da bi ušla u EU, Crna Gora mora raskrstiti sa retrogradnim, anti-EU, proruskim politikama čiji su reprezenti Andrija Mandić i njegova koalicija". Evropska komesarka se prethodno sastala i sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem. Ona će tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori 17. januara posjetiti Cetinje, kako bi odala počast stradalima u masovnom ubistvu počinjenom 1. januara. "Dozvolite da na početku izrazim svoje najdublje saučešće porodicama i prijateljima poginulih. Takođe želim brz oporavak ranjenima", kazala je na početku obraćanja u Podgorici. Kos će se sresti sa predstavnicima civilnog sektora a u Baru će prisustvovti prezentaciji projekta koji se tiče pomorske bezbjednosti.

"Kada se desi tragedija poput one na Cetinju očekujete riječi utjehe. Ipak, ono što su taj grad i njegovi građani doživjeli na mrežama i u komentarima portala je jezivo". Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) Cetinjanin Marko Roganović obrazlaže odluku da prijavi Tužilaštvu naloge sa kojih su objavljivane poruke mržnje nakon masakra 1. januara u kojem je ubijeno 13 osoba, među kojima i dvoje djece. Sličnu odluku donijela je i S.D. iz Podgorice. "Danima sam čitala otrovne komentare i razne fašističke poruke. Nisam mogla da vjerujem da u nekim ljudima postoji tolika količina mržnje. Prikupila sam materijal (screenshotove) i predala tužilaštvu", ispričala je za RSE. Naime, osim poruka empatije koje su dominirale bilo je i onih sa govorom mržnje prema Cetinju i njegovim građanima. Zbog takvih objava Više državno tužilaštvo Crne Gore, koje je pokrenulo praćenje govora mržnje na različitim platformama, formiralo je, kako su rekli za RSE, četiri predmeta. Osim građana i Uprava policije prijavljuje tužilaštvu negativne komentare nakon cetinjske tragedije, dok su nevladine organizacije objavile uputstvo kako i kome da se prijavi govor mržnje. Ustav Crne Gore u članu 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu. Novčane kazne predviđene su za pravna i fizička lica koja ne uklone nezakonite komentare sa portala. Kazne za osnivače medija su od hiljadu do osam hiljada eura, dok odgovorna fizička lica mogu biti kažnjena do hiljadu eura. Šokantni komentari nakon tragedije U dijelu komentara nakon Martinovićevog masakra, Cetinjani su opisivani najuvrjedljivijim riječima. Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) ukazali su na elemente govora mržnje koji je, najčešće, Cetinjane proglašavao kolektivno krivima za tragediju. "Oni su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova", naveli su iz CDT-a. "Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti", bio je jedan od komentara na mrežama koji je 'lajkovao' jedan profesor podgoričke gimnazije, što je za S.D. bio okidač da nalog i tog profesora prijavi Tužilaštvu. "U tom momentu su mi se popalile sve lampice i zapitala sam se ko su ljudi koji obrazuju našu djecu. Ovaj podržavalac je jedan od njih. Živimo moralno posrnuće", kaže S.D. Roganović navodi da je njegov motiv za prijavu bila činjenica da su slični narativi 'već viđeni' prije dvije godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba na Cetinju. "Nepojmivo mi je da ljudi mogu pisati takve stvari. Niko od nadležnih tada nije reagovao a trebalo je da se pokrenu i nešto urade", dodao je on. Da je govor mržnje godinama nekažnjiv, ukazali su iz CDT-a. Time je, kako navode, stvoreno okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi. Tragedija 'objašnjena' i 'Njegoševim prokletstvom' zbog Lovćena Roganović ističe primjer jednog od najčešće dijeljenih komentara u kome se tragedije povezuje sa navodnim "Njegoševim prokletstvom". "Tu su bili i pozivi da se vratimo vjeri, a postavljanjem kapele na Lovćenu skinemo prokletstvo sa Cetinja". Naslovnicu sa takvim pozivom objavio je srpski Telegraf 4. januara, koju je ilustrovao slikom Njegoša, srušene kapele na Lovćenu, kao i fotografijom masovnog ubice Aca Martinovića. Vraćanje kapele na Lovćen politički je cilj djela vlasti, predvođene nekadašnjim proruskim Demokratskim frontom, predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića. Oni podržavaju obnovu kapele koja je postojala prije izgradnje Mauzoleja u kome su Njegoševi posmrtni ostaci od 1974. Kapelu je podigao Njegoš 1845. i posvetio je stricu a po sopstvenoj želji, u njoj je sahranjen. Srušena je tokom Prvog svjetskog rata. Srpska dinastija Karađorđevići izgradila je novu 1925, nakon prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, a zatim Kraljevini Jugoslaviji, pod njihovim patronatom. Zbog toga pristalice crnogorske nezavisnosti kapelu smatraju simbolom srpske okupacije. Sa skupa 2020. su poručili da će Mauzolej braniti životima. I Srpska pravoslavna crkva traži obnovu kapele, navodeći da je u pitanju Njegoševa posljednja želja, uz tvrdnju da je on "stavio prokletstvo" ako to ne bude ispunjeno. Spornih sadržaja bilo je i u pojedinim crnogorskim medijima. Tako je portal Aktuelno objavio tekst pod naslovom "Trinaesta žrtva svetosavskog ritualnog masakra na Cetinju" u kojem sugeriše da je Martinović Srbin a žrtve Crnogorci. To je oštro osudila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je kazala da je taj "skaradan tekst pokušaj da se strašnom zločinu da vjerski i nacionalni kontekst", što može imati teške posljedice na društvo. Ukazala je da su se opasne interpretacije ovog tragičnog događaja pojavile i u drugim, mahom regionalnim medijima. "Oni su ovaj zločin povezivali s jednako jezivim konstrukcijama, poput toga da je riječ o "božjoj kazni prema Cetinju". Pozvala je institucije i pravosudne organe da u skladu sa zakonom preduzmu neophodne korake. O tekstu na portalu Aktuelno Uprava policije je obavijestila tužilaštvo. Što se tiče reakcija na pisanje srpskih tabloida Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge je saopštio da je "jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju za ponavljanje narativa", koji insistiraju na etničkim podjelama i produbluju društvene tenzije. Najavili su dodatne mjere nadzora nad medijima, uključujući i programe koji se reemituju putem kablovskih operatora. Na upit RSE šta su preduzeli, odgovorili su da još nisu održali sjednicu, te da će se oglasiti nakon nje. Kome se obratiti? Prema Zakonu o javnom redu i miru, prekršaj je svaki oblik izražavanja ideja koji podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje. S druge strane, krivično djelo čini onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju po osnovu rase, porijekla, nacionalne ili druge pripadnosti. Građani sadržaja na koje se odnose ove odredbe mogu prijaviti Višem državnom tužilaštvu ili Upravi policije. Krivična prijava se podnosi Višem državnom tužilaštvu na mail vdtpg@tuzilastvo.me ili Upravi policije - lično ili na broj 122. Policija je dužna da o prijavi obavijesti državnog tužioca.

Iz Opštine Budva su 10. januara pozvali državni vrh da u toj opštini uvode vanredno stanje zbog, kako su naveli, nasilnog upada naoružanih bezbjednosno interesantnih lica u lokalni parlament. Tog dana je, upadom pristalica partija doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta Evropa sad, koje čine vlast na državnom nivou, spriječen izbor nove budvanske vlasti uz podršku opozicije. "Vidimo i u Budvi i drugim mjestima da opozicija kaže - pošto ne može biti volja naša, onda ćemo jednostavno da blokiramo skupštinu ili neku drugu instituciju", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor Fakulteta političkih naukau Beogradu i višegodišnji istraživač izbornih procesa u Crnoj Gori, Miloš Bešić. Opozicija, kako dodaje, mora da shvati da je u manjini. "To ne znači da većina ima pravo na majorizaciju, da vrši nasilje nad manjinom, ali takođe ne znači da politička manjina može da blokira sve što im ne odgovara", ističe Bešić. Ovo nije prvi slučaj da neformalne grupe onemogućavaju izborne i postizborne procese u crnogorskim opštinama. U Andrijevici je ranije po istom scenariju deset puta prekidana sjednica dok su izbori u Šavniku devet puta nasilno prekidani. "To nisu incidenti koji urušavaju demokratiju, već je to posljedica urušenog stanja demokratije - moramo razumjeti što je tu uzrok, a što posljedica, ocjenjuje Bešić. On kaže da je do smjene tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. godine, postojao sistem sa elementima nedemokratskog ambijenta u kojem je ta partija kontrolisala institucije. Ali, u tom i takvom ambijentu postojao neki red, pravila su se poštovala, i ljudi su "osjećali državu", kaže Bešić. "Sada imamo ambijent gdje vladajuće partije nemaju takvu kontrolu nad sistemom i onda imate soliranje institucija i pojedinaca vrlo često mimo demokratskih standarda i kriterijuma", dodaje on. Stankov: Opasna normalizacija opstrukcije Događaji poput budvanskog mogu da budu veoma opasni sa aspekta urušavanja demokratije, a u Crnoj Gori je otvoren put normalizaciji takvih dešavanja, kaže za RSE Nemanja Stankov sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici Objašnjava da je isto kao kad bi upali u državni parlament i zauzeli ga podržavaoci neke partije, što bi javnost smatrala oblikom državnog udara, kad se zauzmu ključne institucije i fizički suspenduju politički procesi. "Na takav upad u neke lokalne skupštine vidimo da se više ne gleda kao na nešto nezamislivo. I onda već otvarate prostor za normalizaciju nekog paralelnog političkog života koji nema veze sa pravilima, Ustavom i zakonima ove zemlje", kaže Stankov. Dodaje da je krajnji cilj takvih vaninstitucionalnih pritisaka ne samo da se promijene politički tokovi, već i obesmisle izbori kao način odlučivanja ko bi trebalo da budu nosioci vlasti. "Bez obzira na dešavanja u crnogorskim opštinama, ne smijemo upasti u zamku da razmišljamo jesu li izbori neophodni. Naravno da su nužni, to je najefikasniji način odlučivanja ko će imati odgovornost u nekom društvu", zaključuje Stankov. On smatra da do takvih dešavanja ne bi došlo da nisu bila tolerisana slična događanja u Andrijevici, i da se država žustrije bavila obezbjeđivanjem bezbjedne atmosfere za održavanje sjednica lokalnih uprava. U opštini Andrijevica je tokom 2023. deset puta, ulaskom u salu desetina aktivista vladajućih partija spriječeno održavanje sjednice lokalnog parlamenta. Tako je sedam puta spriječena smjena predsjednika opštine i tri puta šefa lokalnog parlamenta. I Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je upozorio na djelovanje u Šavniku i Andrijevici, koje je, kako navode, udarilo temelj da se ovakva vrsta demokratije može primijeniti kad god se nekom ne sviđaju rezultati izbora. Oni su pozvali policiju i tužilaštvo na efikasnu istragu o dešavanjima u Budvi, jer ocjenjuju da se njime blokira demokratski proces i onemogućava formiranje vlasti izabrane na izborima. Kako je država reagovala na dešavanja u Budvi Policija ni četiri dana nakon budvanskih događanja nije saopštila ko su bezbjedonosno interesantna lica koja su upala na sjednicu, i da li su bila naoružana. MUP nije direktno odgovorio na upit RSE zašto policija nije reagovala tokom dešavanja u budvanskom parlamentu, već su dostavili svoja ranija saopštenja. Oni su tokom sporne sjednice saopštili da su o prijavama upoznali nadležnog tužioca, da opština ima svoju službu zaštite prostora, te da policija ne može pretresti prostorije i lica u parlamentu bez naloga nadležnog tužilaštva i suda. Tri dana kasnije, Uprava policije podnijela je prekršajne prijave za narušavanje javnog reda i mira na osnovu kojih je Sud za prekršaje u Budvi formirao predmete protiv tri osobe zbog dešavanja na sjednici 10. januara. "To mi se čini kao neka vrsta mlake, zakašnjele reakcije", kaže Stankov. Bešić smatra da je reakcija policije u Budvi bila nespretna, kao i uvijek kada se nađe na "političkom terenu". Podsjeća da legitimitet najavljene nove vlasti u Budvi osporavala i partija iz koje je ministar policije, te da se policajci uvijek ponašaju onako kako dobiju naređenje "odozgo". "U svakom slučaju, nikakvo nasilje ne smije biti dozvoljeno, i ne postoji bilo kakva politička ili narativna argumentacija koja treba da ga opravda", kaže on. Na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je funkcioner Demokrata Danilo Šaranović, a lider te partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti. Iz MUP-a nisu za RSE komentarisali ni ocjene opozicije od 10. januara da policija nije reagovala po nalogu Demokrata, te da je sekretarka MUP-a i odbornica te partije Dragana Kažanegra Stanišić pružala logističku podršku predstavnicima organizovanog kriminala prilikom ulaska u salu parlamenta. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru su povodom događaja u Budvi za RSE kazali da se utvrđuje ima li u radnjama bilo kog lica elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je u utorak da je ambicija Crne Gore da zaokruži pregovore o članstvu do kraja 2026. godine izvodljiva mada zahteva veliko angažovanje celog političkog spektra. "Da bi ovo postigli, oni će morati da odlučno nastave da rade kroz preostala poglavlja. To se može uraditi, ali će biti potreban konsenzus među političkim partijama kako bi se brzo usvojile predložene reforme i zakonodavne inicijative Evropske reformske agende, nakon što se konsultuju sa Evropskom komisijom", rekla je komesarka Kos u spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta. Ona je potvrdila da će ove sedmice posetiti Crnu Goru. Biće to prva država Zapadnog Balkana koju ona posećuje u funkciji komesarke za proširenje. Kos je potvrdila da će to biti trenutak da se čestita crnogorskim zvaničnicima na uspehu u pristupnom procesu ali da će iskoristiti priliku da apeluje na jedinstvo u Crnoj Gori. Zatvaranje tri poglavlja u decembru je velika prekretnica za Crnu Goru, ocenila je Kos. Crna Gora je na Zapadnom Balkanu najviše napredovala u procesu pristupanja i na nju se gleda kao na prvu buduću članicu EU. Nakon pozitivne ocene o prelaznim merilima u poljima vladavine prava, zemlja je izašla iz višegodišnjeg zastoja u pregovorima o članstvu i radi na zatvaranju svih poglavlja u pristupnom procesu. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos boraviće u Crnoj Gori u četvrtak i petak, 16. i 17. januara. Prema potvrdama iz Evropske komisije, ona će se sastati sa predsednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem i predsednikom Skupštine Andrijom Mandićem. Takođe će se obratiti u Skupštini Crne Gore. Ona će se takođe sastati i s predstavnicima opozicije, kao i organizacijama civilnog društva.

Komunikacija policije i zvaničnika sa javnošću u noći višestrukog ubistva na Cetinju 1. januara nije bila adekvatna kriznim situacijama ocijenili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vuk Vuković, profesor na Univerzitetu Crne Gore, i komunikolog Miodrag Strugar. Ubistva su počinjena od 17 sati i 21 minut do 17 i 57 minuta. Precizna informacija o broju žrtava saopštena je osam sati kasnije. Cetinje ima manje od 15.000 stanovnika. U tom intervalu policija je izdala nekoliko saopštenja, a ministar i direktor policije su održali nekoliko konferencija za medije. Strugar ukazuje da su na konferencijama zvaničnici iznosili pogrešne informacije. "Pravilo u krizi je recite brzo, recite sve što možete, odnosno recite istinu. Ovdje smo imali brzinu, ali nijesmo imali ove druge stvari", ističe on. I Vuković ukazuje na nepreciznost u zvaničnim informacijama koje su te noći išle prema crnogorskoj javnosti. "Dobijali smo oprečne poruke i informacije i od medija ali i od zvaničnika, koji su morali dati mnogo preciznije i efektnije informacije", kaže Vuković. Na Cetinju je 1. januara Aco Martinović iz vatrenog oružja ubio 12, a ranio četiri osobe od kojih je jedna, devet dana kasnije preminula. Među ubijenima su i dva dječaka. Pet i po sati kasnije Martinović je izvršio samoubistvo. Kako je vlast informisala građane i medije Policija je prvo saopštenje poslala u 18 sati i devet minuta, koje je sadržalo netačnu informaciju o mjestu  ubistva uz navode je da je "lišeno života nekoliko lica". U istom saopštenju apelovali su na građane da ostanu u svojim domovima i zatvorenim prostorima jer je osumnjičeni A.M. u bjekstvu i naoružan. Naveli su i da ubistvo nije posljedica obračuna kriminalnih grupa. U naredna dva i po sata iz policije su poslata još dva saopštenja sa netačnom informacijom o mjestu ubistva i nepotpunom informacijom o broju stradalih, odnosno da je "A.M. lišio života najmanje četiri lica". Nešto poslije 22 sata na Cetinju su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor policije Lazar Šćepanović na pres-konferenciji objelodanili da su se prva ubistva dogodila u centru grada, u kafani Velestovo, a ne udaljenim Bajicama kako je do tada navodila policija. Tada su saopštili i da je Martinović ubio najmanje deset lica, a četiri ranio. Oko ponoći su, međutim, kazali da posljednje informacije govore da je Martinović ubio 12 lica uz napomenu da se ta informacija uzme "sa oprezom dok se ne završi obdukcija kad će moći da potvrde tačan broj ubijenih". Da je nastradalo ukupno 12 osoba, od kojih dvoje djece, na pet lokacija, saopštila je u dva sata poslije ponoći, tužiteljka Andrijana Nastić. Javnost je te noći informacije dobijala i od premijera Milojka Spajića. On se obratio novinarima ispred Kliničkog centara u Podgorici zajedno sa direktorom te ustanove, Sašom Radovićem. Dok je Radović govorio o stanju ranjenih, premijer je ponovio navode policije da je riječ o "situacionom događaju". Govorio je i o rodbinskim vezama Martinovića sa žrtvama. Greške u komunikaciji iz ugla struke Vuković smatra da su poruke i izjave premijera Spajića i ministra Šaranovića bile tabloidne i sa ciljem očuvanja biračkog tijela. "Dakle, niti je premijer Spajić trebalo te noći da bude ispred Kliničkog centra i - izvinjavam se što ću upotrijebiti ovu metaforu - kao hostesa da dočekuje novinare, niti je ministar Šaranović trebalo nekoliko puta da upada u riječ direktoru Uprave policije i da nakon toga kaže zaista - ništa", kaže Vuković. Strugar problematizuje korišćenje termina situacioni događaj: "Oni su samo željeli da kažu da oni nisu odgovorni za to, njihova komunikacija je bila usmjerena na to da nam kažu da nije riječ o sukobu kriminalnih klanova, već  su to nazvali situacioni događaj". On ističe da se policija u ovom slučaju, za razliku od prethodnog masovnog ubistva avgusta 2022. na Cetinju, kada se na policijske informacije čekalo sedam sati, odlučila na brzo informisanje. "Sada su na početku pokazali tu namjeru da komuniciraju, ali je prva greška napravljena jer dva sata nismo imali identitet zločinca, a traženo je od Cetinjana da ne izlaze iz kuća jer zločinac nije bio bio lociran", dodaje Strugar. I Vuković naglašava da se komunikacija te noći morala bazirati na činjenicama iz kojih bi građani saznali šta se dešava i kako da se ponašaju. "No, njihove poruke su bile fokusirane na njih, a ne na ono što je zahtijevala ta situacija koja je u komunacijskom smislu, morala biti mnogo bolje riješena", ističe Vuković. Strugar tvrdi da je u tu brzu reakciju pratio niz propusta. "Najbolji način da uništite svoju reputaciju kod novinara jeste da im kažete nešto, a onda to promijenite. A upravo se to dogodilo u slučaju velikog zločina na Cetinju", kazao je Strugar. On podsjeća i na važnost priznavanja grešaka ukoliko su napravljene. "Pravilo u krizi je, ukoliko su greške napravljene, važno ih je priznati i pokazati kako ih namjeravaju ispraviti. Važno je da se nakon krize revidira što se dogodilo, da se nauče neke lekcije", dodaje Strugar. I odnos prema odgovornosti je poruka I Strugar i Vukovič ukazuju i na odnos koji su zvaničnici imali po pitanju odgovornosti za tragična događanja. Strugar podsjeća na "agresivan ton" ministra Šaranovića kada su ga novinari pitali hoće li podnijeti ostavku. "Ministar je primijenio agresivan ton na jedno potpuno logično novinarsko pitanje da li snosi objektivnu odgovornost i da li će podnijeti ostavku", kaže Strugar. Vuković ističe važnost političke odgovornost kojoj "nažalost, nakon tog događaja nismo svjedočili". "Nijesu imali odgovoran i solidaran pristup u tom trenutku, a ni kasnije. A takav pristup je jako važan, prije svega u komunikaciji onoga šta može biti urađeno na poboljšanju bezbjedosti", navodi Vuković. Strugar smatra da vlast iz prvog višestrukog ubistva u Cetinju prije dvije ipo godine ništa nije naučila iz plana za kriznu komunikaciju. "Te lekcije očigledno nijesu naučene.Da jesu onda bi komunicirali na drugačiji način. Ovdje mislim i na MUP i policiju, na cijelu Vladu, na sve koji su odgovorni, i za djelovanje i za komunikaciju, u ovakvim situacijama", dodaje Strugar. Posljedice takve komunikacije su dvojake, kaže Vuković. "Jedan pravac se tiče apsolutne relativizacije svega što su poruke zvaničnika i okolnost da ne možemo da im vjerujemo. I drugi, osjećamo se vrlo nesigurno u državi u kojoj živimo. U tom smislu je apsolutno važna politička odgovornost, ali i adekvatna politička komunikacija koja nam nedostaje", riječi su Vukovića. U međuvremenu, pitanje odgovornosti čelnika bezbjedonosnog sektora, zatraženo je sa više adresa. Studenti su sa protesta u Podgorici 5. januara zahtijevali da potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnesu ostavke zbog propusta koji su, kako su naveli, doveli do gubitaka ljudskih života na Cetinju. Njih je javno podržalo 170 profesora, više od 300 kulturnih stvaralaca, oko 150 sportista i više od 150 građanskih aktivista. I iz Opštine Cetinje pokrenut je zahtjev za ostavkama.

Snažni udari vjetra, jačine i do 100 kilometara na sat (km/h), izazvali su obaranje stabala, obrušavanje fasada i krovova širom Crne Gore. U padu stabla, oštećen je i most u strogom centru Podgorice. "I pored problema poput pada stabala i oštećenja na mostu Braće Zlatičanin, situacija je pod kontrolom", poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Iz Službe zaštite i spašavanja saopštili su da su između 12. i 13. januara u Podgorici imali 20 intervencija, koje su uključivale uklanjanje obrušenih stabala, osiguranje oštećenih objekata i pružanje pomoći građanima. Gradske vlasti su pozvale građane da preduzmu preventivne mjere kako bi se izbjegla ugroženost ljudskih života i imovine u Pogorici, između ostalog da ne parkiraju ispod drvoreda, da se uzdržavaju od šetnji parkovima, ali i da odmah prijave nastalu štetu. Zbog snažnog vjetra, u centralnom i južnom dijelu Crne Gore na snazi je crveni, dok je na sjeveru zemlje narandžasti meteoloarm. Meteoalarm je na snazi za 13. i 14. januar. Na osnovu informacija Zavida, Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su saopštili da su poslali upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazali na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Crna Gora nema organizovani konjički sport, ali ima fizioterapeutkinju za konje, Juliane Mayer. Njena struka je u svijetu poznata kao Horse-Bodyforming. Ona i suprug su se 2022. iz Njemačke preselili u Bar, a odnedavno obilazi konjički klub u Podgorici i "vraća se u sedlo". Sanja o svojoj konjušnici s terapeutskom praksom za konje i ljude.