Crnogorski 15-godišnjaci imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su PISA testiranja. Politika je uništila crnogorski obrazovni sistem kaže univerzitetska profesorica i bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, koju ne čude loši rezultati testiranja: "Partitokratija je učinila svoje. Na čelu obrazovnih institucija su nam neiskusni a politički podobni", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa. Ni predsjednica Prosvjetne zajednice, nastavnica Olivera Leković, nije iznenađena ovakvim rezultatima. Ona je kazala za RSE da su rezultati "veoma tužni", ali da "ovakvom sistemu obrazovanja nije ni moglo biti bolje". "Pod pritiskom roditelja dijete već u ranom uzrastu shvata da ide u školu samo da dobije veliku ocjenu. Da li iza te ocjene stoji znanje, to je pitanje. Tako imamo raskorak u broju Luča, u odnosu na PISA istraživanje. Negdje sami sebe hvatamo u laži". Naime, Centar za građansko obrazovanje objavio je u januaru 2023. da je u posljednjih pet godina više od 10.000 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo Luče, koje se dodjeljuju najboljima. I Bošnjak ističe ogroman broj Luča iza kojih ne stoji znanje: "Pa takvi ne mogu položiti prijemne ispite na pojedinim fakultetima ni iz više pokušaja." Dodaje da su dodatni problem i nekažnjeno prepisivanje kojim se obezbjeđuju visoke ocjene. Od tri ministra odgovorio samo jedan Radio Slobodna Evropa je tražio komentar od troje ministara koji su između dva PISA testiranja - 2018. i 2022. - bili zaduženi za resor obrazovanja.   Odgovorila je samo Vesna Bratić, koja je kazala da odgovornost za rezultate ne može da snosi jedna osoba, jer je problem "dublji i kompleksniji": "Iluzija bi bilo pomisliti da je takav problem mogao da se riješi za mandata jednog ministra, čak i da je bio u punom mandatu od četiri godine, a ne od 14 mjeseci" Podsjeća da se testiranje radi jednom u nekoliko godina, a u tom periodu bude više promjena na čelu obrazovnih institucija. Šta pokazuje nova PISA PISA testiranje se sprovodi svake tri godine. Radi se o međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u 81 zemlji koje je trebalo biti održano 2021. godine, ali je zbog pandemije koronavirusa pomjereno za 2022. Crna Gora je prošle godine imala lošije rezultate nego u prethodna tri testiranja, a u pojedinim oblastima i četiri. "Kada se uzmu u obzir sve PISA-e od 2009. godine, rezultati iz matematike i čitanja opisuju luk – stabilan porast do 2015. ili 2018. praćen relativno strmim padom u posljednjem periodu, što je dovelo do prosječnog učinka u 2022. gotovo na nivo iz 2009. godine", sumira se u izvještaju o Crnoj Gori. Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj - 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka. Od prošlog testiranja velike promjene Period između dva testiranja - 2018. i prošle godine - obilježile su veliki problemi u školstvu. Laković iz Prosvjetne zajednice navodi da je na rezultate loše uticala promjena nastavnog programa 2017, posebno u dijelu prirodnih nauka: "Tada je smanjen broj časova iz predmeta koje su obuhvaćeni PISA testiranjem - biologija, fizika, hemija..." A poseban problem bila je pandemija koronvirusa 2020. godine, tokom koje se nastava iz učionica preselila na televizijske kanale, internet platforme i mobilne aplikacije. "Tada se nismo najbolje snašli, djeca su bila predugo odsutna iz škole, predugo je trajao period skraćenih časova", rekla je Laković. Političke prilike i školstvo Promjena vlasti avgusta 2020. godine dovela je i do promjena na čelnim pozicijama u obrazovanju. Nakon pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista izabrana je Vlada Zdravka Krivokapića, koja je smijenila gotovo sve direktore osnovnih i srednjih škola 2021. godine. Ministarka te Vlade Vesna Bratić je u tom periodu na čelo većine škola postavila osobe bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Među njima je bila i nastavnica Rada Višnjić koja je učenike zvala na moleban, dok je u Pljevljima za direktoricu osnovne škole postavljena Bojana Đačić koja je baštinila ideologiju četničkog pokreta. Sudovi su u međuvremenu utvrdili da su te smjene bile nezakonite. A da problemi nisu samo u osnovnom i u srednjem obrazovanju, smatra profesorica Bošnjak, koja ukazuje da je u visokoškolstvu došlo do hipeprodukcije fakultetskih diploma:   "Istrošeni političari su nam naprasno doktorirali i postali univerzitetski profesori. Među njima ima i plagijatora." Ta Vlada je smijenjena je nakon 14 mjeseci, a i mandat sljedeće, Dritana Abazovića, obilježilo je više problema. Maturanti su u aprilu 2023. na mobilnoj aplikaciji Viber razmjenjivali testove i rešenja ispitnih pitanja, nakon čega je tužilaštvo počelo da se bavi slučajem. Više od 500 maturanata iz Crne Gore je dva mjeseca kasnije diskvalifikovano na eksternom testu iz jednog od predmeta jer su, prema ocjeni Komisije Ispitnog centra, prepisivali. Nakon što je Komisija odbila da ponovo ocijeni iste testove, ali i protesta roditelja, Vlada je smijenila čelnike Ispitnog centra, nakon čega je novoizmenovani preinačio odluku u korist učenika. Nastavu u školama ometale su i periodične dojave o bombama. Kako do boljih rezultata Upkos opštim lošijim rezultatima dio crnogorskih škola pokazao rezultate iznad prosjeka OECD, pa bi one trebale biti primjer, kaže Leković: "Moramo vidjeti kako njihovi učenici uspijevaju da postignu značajno bolje rezultate i ko to ipak uspijeva da djeci prenese kvalitetno znanje i vještine". Ona napominje da će sadašnje generacije za 10 ili 20 godina biti kadar koji će, na primjer, učiti i liječiti. Naglašava da to nije problem samo Ministarstva, nastavnika ili učenika, već cijelog društva: "Imamo primjere iz drugih zemalja koje su prelomile, rekle da ovako više ne može i za jednu ili dvije decenije dobili obrazovni sistem na zavidnom nivou". Bratić ističe da je za reforme potrebna politička volja kao i stabilne institucije: "Taj put će biti dug i nimalo lak". Sljedeće PISA testiranje očekuje se 2025. godine.

Crna Gora bi trebalo da amnestira građane koji su krivično i prekršajno kažnjeni zbog nepoštovanja Vladinih mjera u vrijeme epidemije korona virusa, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA). Tokom dvogodišnjeg perioda izrečeno je 1.115 pravosnažnih presuda. Propis koji je definisao krivično dijelo - nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti – bila je naredba, koja nije imala snagu zakona, ocjenjuju u HRA. "To krivično djelo bilo je veoma neodređeno, svodilo se na kažnjavanje za kršenje naredbi ministra zdravlja koje su često mijenjane", kaže direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa (RSE). Uz to, građani su bili nejednako tretirani pred zakonom, što je posebno kršenje ljudskih prava, kaže Gorjanc Prelević. Ona kaže da ne osporava potrebu da država u perspektivi obezbjedi adekvatno poštovanje zdravstvenih mjera, ali da se mora jednako postupati prema svima. I u Izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima iz 2020. je ukazano na selektivnost primjene epidemioloških mjera od strane tadašnjih vlasti. "Tražimo da država preispita to što je rađeno i da Vlada razmisli o povraćaju uplaćenog iznosa za kazne", navodi Gorjanc Prelević. Osim toga traže i da se iz kaznene evidencije izbrišu dosuđene kazne građanima za krivična djela nepoštovanja epidemioloških mjera. Ministarstvo pravde nije odgovorilo na upit RSE o odnosu Vlade prema inicijativi o amnestiji. Analiza odluka tužilaštva i sudova Zbog kršenja mjera propisanih naredbama Ministarstva zdravlja Crne Gore, tokom pamdemije kovida od 17. marta 2020. do 4. marta 2022. godine u krivičnom postupku izrečeno je 1.115 presuda, od čega su 98 odsto osuđujuće. Najčešče su izricane uslovne kazne, potom novčane, pa zatvorske a nešto ređe rad u javnom interesu i sudska opomena. Kazne zatvora su se kretale od 30 do 90 dana, a novčane od 200 do 4.500 eura. Na ime kazni naplaćeno je najmanje 208.000 eura od čega 118.000 u krivičnim postupcima. Za kršenje mjera odgovaralo se u krivičnom ili prekršajnom postupku. U kaznenoj evidenciji se vode osobe koje su za kršenje zdravstvenih mjera osuđene u krivičnom postupku. Građani su za iste situacije dobijali različite kaznene. Na primjer, za vožnju u autu s drugim licima sudovi su izricali od uslovnih preko novčanih do kazni zatvora. Tužilaštva su u krivičnom gonjenju postupala selektivno. Na primjer, sud u Podgorici je zbog vožnje u autu više osoba osudio tri lica na po 33 dana zatvora, dok je u drugom slučaju tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu jer je lice uplatilo 400 eura u humanitarne svrhe. Novčane kazne su proizvoljno određivane bez obzira na imovno stanje. Preporuke: Vratiti novac i brisati kazne Gorjanc Prelević ocjenjuje da bi Crna Gora, po uzoru na Sloveniju, trebalo da obešteti sve koji su u krivičnom postupku kažnjeni novčanim ili zatvorskim kaznama i da im se to briše iz evidencije: "Taj Zakon je u Sloveniji donijela Vlada premijera (Roberta) Goluba. I Ustavni sud Slovenije je donio odluke koje su ukazale na određenu nezakonitost mjera i njihovu neutemeljenost u pravnom poretku." Ona podsjeća da su takve žalbe upućene i Ustavnom sudu Crne Gore, ali da se po njima još nije odredio. Odluke Ustavnog suda bi mogle biti osnov za donošenje Zakona kojim bi se amnestirali kažnjeni građani, ali nije jedini način kaže Gorjanc Prelević: "Takav Zakon bi mogao da se donese i na osnovu političke odluke." Da bi Skupština trebalo da predloži usvajanje ovog Zakona smatra i Boris Marić. doskorašnji generalni sekretar Vlade. "Kao predlagači mogu da se pojave Vlada i poslanici. Najbolje bi bilo da ga pripremi Ministarstvo pravde i da preko Vlade dođe na dnevni red Skupštine", kaže Marić za RSE. Marić takođe smatra da bi takavim Zakonom bila otklonjena nejednakost u primjeni prava u istim situacijama, kojoj su bili izloženi građani Crne Gore tokom kovid krize. Ovaj predlog nije nov. Prije dvije godine, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović predlagao je da građani, osuđeni zbog kršenja epidemioloških mjera, budu amnestirani. Tokom epidemije korona virusa u Crnoj Gori je preminulo 2.828 osoba, dok je ukupno bilo zaraženo blizu 300.000 ljudi, što predstavlja skoro polovinu stanovništva. Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.

Elektroprivreda Srbije (EPS) je jednostrano raskinula ugovor o kupovini mrko-lignitnog uglja od Rudnika uglja Pljevlja, koji je potpisan maja 2022. godine, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši direktor Rudnika Milan Lekić. Taj ugovor istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog sumnje da je njime nanijeta šteta Rudniku i državi Crnoj Gori, jer je ugalj srpskoj kompaniji prodavan po višestrukoj nižoj cijeni od tržišne. Iz Rudnika uglja RSE-u nije odgovoreno kada je ugovor raskinut, šta je srpska kompanija navela kao razlog i zašto nijesu uložili žalbu na prekid ugovora. "S obzirom da je pokrenut postupak po krivičnoj prijavi oko ugovora, zakonom smo onemogućeni da dajemo bliže informacije", saopšteno je za RSE iz Rudnika uglja, koji je nedavno dobio novog direktora Mihajla Potparu. Ista pitanja RSE je uputio Elektroprivredi Srbije, ali nismo dobili odgovor.   Milan Lekić, koji je ispred Rudnika uglja potpisao ugovor, odbija da je time nanio štetu toj državnoj kompaniji: "Elektroprivreda Srbije je imala osnove za raskid, ali time nije napravljena šteta Rudniku uglja". Kaže da se ne sjeća kada je tačno ugovor raskinut. Dodaje da je to "najvjerovatnije" bilo dok je jo bio na čelu firme, do kraja avgusta 2023. Lekić, funkcioner prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), došao je na čelo Rudnika nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima avgusta 2020. Tada su vlast osvojile dominantno prosrpske stranke predvođene DF-om, koji ima bliske političke veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Bivši direktor Elektroprivrede Srbije Miroslav Tomašević, koji je bio potpisnik ugovora ispred te kompanije, za RSE je izjavio da ugovor nije raskinut u njegovom mandatu. On je smijenjen 15. juna 2023. Na ostala pitanja vezano za ugovor nije želio da odgovara. Srbija crnogorski ugalj plaćala po 28,8 eura, a bosanski po 65 Lekić i Tomašević su sporni ugovor potpisali 20. maja 2022. u Beogradu. "Ugovorom je predviđena isporuka prvih 40 hiljada tona od planiranih 300 hiljada tona uglja. Cijena je 28,8 eura po toni bez poreza na dodatu vrijednost", naveli su u saopštenju povodom potpisivanja ugovora. Vrijednost ugovora iznosila je 1.152.000 eura i njime je bilo predviđeno da se, odmah po potpisivanju, u maju i junu isporuči 40 hiljada tona uglja. Potpisivanje ugovora Lekić je nazvao "velikim danom" za pljevaljski rudnik. Dok je crnogorski ugalj izvožen za 28,8 eura, Srbija je u istom periodu tonu uglja u Bosni i Hercegovini plaćala od 65 eura, pa naviše. Krivična prijava protiv Lekića Pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora, u novembru 2022. opoziciona DPS podnosi krivičnu prijavu protiv Milana Lekića zbog, kako navode, višemilionske štete koju je nanio rudniku uglja:   "Lekić je zaključio ugovor … za cijenu uglja 28,80 eura (bez PDV), iako je znao da to nije realna cijena. Na taj način je Elektroprivredi Srbije pribavio protivpravnu imovinsku korist u razlici ugovorene i stvarne cijene uglja, a Rudniku uglja Pljevlja pričinio štetu u istom iznosu". Krivična prijava se osim na ugalj odnosila i na štetu učinjena kupovinom dampera (specijalnog kamiona), od bosansko-hercegovačke firme BPS Ugljevik za 3,5 miliona eura bez PDV-a, što je za milion veća cijena nego za isto vozilo kupljeno godinu ranije. Lekić je tada odbacio optužbe, navodeći da je niska kalorijska vrijednost uglja razlog ugovorene cijene. On je rekao i da je glavni razlog prijave DPS "činjenica da je uspostavljena saradnja sa kompanijom iz Srbije, i ni zbog čega drugog". Istraga zbog prodaje uglja Elektroprivredi Srbije Specijalno državno tužilaštvo je istragu pokrenulo mjesec kasnije, početkom decembra 2022. Šest mjeseci kasnije Lekić je na zahtjev Specijalnog policijskog odjeljenja dostavio dokumentaciju vezanu za ugovor sa Elektroprivredom Srbije i nabavkom dampera. Tada je, sredinom juna 2023. godine, Vijestima potvrdio da su te godine napravili novi ugovor kojom je cijena promijenjena na 42 eura po toni. Lekić nije pojasnio kada se to desilo, prije ili nakon što je iz Specijalnog policijskog odjeljenja zatražena dokumentacija o prodaji uglja po prvobitnom ugovoru. Na upit RSE dokle se stiglo u istrazi o ovom slučaju, iz Specijalnog državnog tužilaštva nije odgovoreno. I iz opozicione Socijaldemokratske partije su u više navrata kritikovali ugovor, tvrdeći da je riječ "o knjiškom obliku koruptivnog posla čija se šteta može brojati desetinama miliona eura". Tadašnji član borda direktora brani odluke Rudnika Veljko Vasiljević, koji je u vrijeme potpisivanja ugovora sa EPS-om bio član Odbora direktora Rudnika uglja, smatra da su kritike ugovora "političke, a ne tehničke prirode". Za RSE kaže da je riječ o niskokalorijskom uglju koji ne odgovara ni Termoelektrani Pljevlja, niti malim potrošačima u Crnoj Gori, ali je dobar za termoelektranu Kolubaru u Srbiji: "Taj ugalj je jalovina za pojmove naše termoelektrane i zato je bilo dobro da se izveze. Njega ovdje neće niko, i bilo je dobro da ga Rudnik izvozi". Razlozi za prekid ugovora po Vasiljeviću su "najvjerovatnije tehnički problemi kamionskog transporta", zbog rekonstrukcija na putu i ljetnih zastoja na graničnim prelazima. "Dnevno se isporučivalo oko 500 tona uglja, što za EPS nije posebno značajna količina, a stvara veliki trošak", kaže Vasiljević za RSE. SPC kadrira i u Rudniku uglja U međuvremenu Lekić je razriješen u avgustu 2023. godine, nakon što je inspekcija rada utvrdila da je nezakonito imenovan za direktora Rudnika. Kako je za vrijeme njegovog mandata Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori dobijala značajne donacije od Rudnika uglja, menadžment ove državne kompanije je nakon Lekićeve smjene obećao episkopu Atanasiju "da će tako biti i ubuduće". U saopštenju su naveli da su za poslednje tri godine donirali 150 hiljada eura SPC.   Nakon smjene Lekić je pokušao da se ponovo kandiduje za direktora Rudnika. Episkop Atanasije ga je podržao navodeći da je "on podržao neimarske poduhvate diljem srpstva". "Opominjemo sve one koji trenutno rade o njegovoj glavi da se zapitaju što rade i za koga rade. Naše nije da ih osudimo, ali jeste da ih skrenemo sa đavoljeg puta", poručio je Atanasije. Ponovni izbor Lekića je na protestima ispred Rudnika tražio i "Odbor za odbranu prava srpskog naroda" i predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš. Ipak, novi Odbor direktora odlučio je početkom novembra da za direktora izabere Mihajla Potparu, dotadašnjeg šefa ekonomskih poslova u toj kompaniji. Lokalnu vlast u Pljevljima vrši koalicija koju predvodi stranke nedavno rasformiranog proruskog DF-a. U prethodne tri godine je Rudnik uglja duplirao broj radnika i znatno pogoršao poslovne bilanse, pokazuje analiza Ministarstva kapitalnih investicija Vlade doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića. Fond za bruto plate je povećan čak pet miliona eura, profitabilnost kompanije je smanjena, a likvidnost nepovoljna, navodi se u analizi Ministarstva iz avgusta 2023. U međuvremenu, krajem oktobra, izabrana je nova Vlada premijera Milojka Spajića, koja će se ovim sektorom baviti kroz Ministarstvo energetike i rudarstva.

Počeo je više puta odlagani popis stanovništva u Crnoj Gori. Proces koji bi trebalo da se održi svakih deset godina, odgođen je 2021. zbog pandemije COVID-19. Nakon što je zakazan za 1. novembar ove godine, dva puta je kratkoročno odlagan kako bi vlasti ispunile uslove opozicije o kontroli procesa.

Siniša je funkcioner u jednoj lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori. Četvrtu godinu fakulteta, koja mu je bila neophodna zbog zaposlenja, završio je na privatnom fakultetu u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je od februara ove godine pod istragom Tužilaštva te države zbog sumnje da prodaje diplome. Siniša (pravo ime poznato redakciji) tvrdi da je išao redovno na ispite. "Diplomu sam kasnije bez problema nostrifikovao u Crnoj Gori", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da je motiv za studiranje u BIH bila znatno niža cijena nego u Crnoj Gori. "Ne znam zašto se podigla priča o ovome, i da treba da se provjeravaju te diplome. Ima i u Crnoj Gori privatnih fakulteta, ništa drugačijih od ovog gdje sam ja završio". Kao glavni argument navodi to što mu je diploma nostrifikovana u Ministarstvu prosvjete. "Da je lažna ne bi mi je valjda nostrifikovali?" Od početka ove godine Tužilaštvo Crne Gore je pokrenulo istragu u 27 predmeta zbog sumnje u falsifikovane diplome. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je za RSE da su ove i prošle godine podnijeli 13 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma visokog obrazovanja i 14 zbog sumnje u falsifikat inostranih isprava srednjeg obrazovanja. Hiperprodukcija zahtjeva za nostrifikaciju diploma Profesorica na Univerzitetu Crne Gore Branka Bošnjak smatra da Ministarstvo prosvjete olako nostrifikuje sporne diplome. Broj zahtjeva za nostrifikaciju drastično je porastao posljednjih godina. "Alarmantno je stanje po pitanju falsifikovanih diploma ali i po pitanju mnogo raširenije pojave diplomiranog neznanja tj. kupljenih diploma, koje se produkuju u okruženju. Nadležni u Ministarstvu olako ih nostrifikuju, papirne formalnosti su zadovoljene iako im je jasno da je sadržina čista laž." Ona navodi da je pokrenuta istraga protiv Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta za poslovne studije u istom gradu, Evropskog univerziteta u Brčkom, Univerziteta u Travniku, Internacionalnog univerziteta Travnik, kao i Visoke škole za primijenjene i pravne nauke Prometej iz Banjaluke. "A i u Srbiji se već sve glasnije dovode u pitanje neke obrazovne ustanove". Zarija Pavićević iz organizacije Alternativa za RSE tvrdi da u Crnoj Gori ima čak 25.000 lažnih diploma i navodi iste obrazovne centre u regionu. "To su diplome iz Tutina, Banjaluke, Prijepolja, Novog Pazara, Prištine, Beograd, Brčko, Travnik, Priština. Samo iz jednog novosadskog ima na stotine takvih diploma."   Pavićević: Porazno što je najviše lažnih diploma u zdravstvu Pitanje lažnih diploma aktuelizovao je slučaj pomoćnice direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore Miljane Pavličić, za koju je utvrđeno da je falsifikovala diplomu Hemijskog fakulteta u Beogradu. Iz Ministarstva prosvjete saopštili su da nikad nisu donijeli rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave na njeno ime. Nakon ovog slučaja provjeravaju se diplome svih zaposlenih u Institutu. Pavićević kaže da Alternativi gotovo svakodnevno stižu prijave zbog sumnji u lažne diplome a da ih je najviše vezano za zdravstvo. "Raditi s lažnom diplomom u zdravstvu je ravno pokušaju ubistva." Prema njegovim riječima, glavni "izvoznik" ovih diploma je bila Srednja medicinska škola Tutin, u istoimenom gradu. "Dio medicinskih sestara, koje rade u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, završilo tamo Srednju školu i dobile zanimanje medicinski tehničar i prije nego što je škola počela da radi". Osnovani su 2016. godine a ugašeni tri godine kasnije. Vlasnici su uhapšeni zbog prodaje diploma. U tom periodu je Ministarstvo prosvjete Crne Gore nostrifikovalo 102 diplome medicinskog smjera iz Tutina. "Dok je trajala istraga u toj školi nisu znali broj ljudi koji su prošli kroz nju. Izdavali su diplome s datumima prije nego je osnovana. Po automatizmu ta diploma ne može da bude validna". Pavićević objašnjava šemu po kojoj se funkcionisalo. "Prvo su davali pare, oko 500 eura, kasnije hiljadu, i za pet do deset dana kasnije vam izdaju dokument o završenoj školi. Dešavalo se čak nekada i da ih pošalju prevozom." Nakon što je zatvorena škola u Tutinu, tvrdi, otvorena je njihova sestrinska škola u Prijepolju. Pavićević navodi da za sve ima dokaze, a uprkos tome što su podnijeli Tužilaštvu prijavu 2020. godine protiv 54 medicinska radnika iz Pljevalja za koje sumnjaju da rade s lažnom diplomom iz Tutina ili Prijepolja, nikada ih nisu pozvali da saznanja podijele s nadležnim. Prije više od godinu su ih iz Vrhovnog državnog tužilaštva samo obavijestili da su prijavu proslijedili Osnovnom podgoričkom tužilaštvu. RSE je pisao ODT da pita za razloge, ali odgovor nismo dobili. Za posljednje tri godine duplirao se broj zahtjeva za nostrifikaciju srednjoškolskih diploma. Nije utvrđeno postojanje nijedne lažne diplome U maju prošle godine tadašnji ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je najavio da će se ispitati sve diplome srednjeg i višeg medicinskog kadra stečene prekvalifikacijom ili dobijene u državama regiona. Rezultati tih provjera nikad nisu javno saopšteni. Januara iste godine i Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je komisiju za provjeru validnosti obrazovnih isprava svih policijskih službenika. Nisu otkrili nijednu spornu. Komentarišući taj podatak Zoran Miljanić, koji je bio na čelu tog tima, za RSE kaže da se tokom tri mjeseca, koliko je proveo na toj funkciji nije moglo mnogo uraditi. Univerzitetska profesorica Branka Bošnjak tvrdi da lažnih diploma ima i u vrhu Vlade. "Nama su naprasno diplomirali doskorašnji šoferi, zaštitari, higijeničarke, frizerke i slični, a nije rijetkost da su pojedini od njih postali rukovodioci u državnim i lokalnim preduzećima, državnim organima. To je ubistvo države sa predumišljajem od onih koji su izabrani da vode računa o javnom interesu", istakla je ona. Brojna zapošljenja u javnom sektoru uslijedila su nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista 2020. godine u Crnoj Gori a čiji dio je bila i partija profesorice Bošnjak. Prema podacima Alternative u državnoj upravi čak 40 odsto njih je sa lažnim diplomama. Prema zvaničnim podacima oko 50.000 osoba zaposleno je u javnoj upravi Crne Gore.

Kosovska agencija za privatizaciju (KAP) saopštila je da je uspela da vrati svoju imovinu u Crnoj Gori. Radi se o osam nekretnina nekadašnjeg društvenog preduzeća PIK Kosovo eksport Industrija mesa-Kosovo Polje. Kako se navodi u saopštenju, Kosovska agencija za privatizaciju je dobila sudski spor u drugostepenom postupku. KAP je početkom ove godine saopštila da ima informacija da je osam njihovih nekretnina prodala Agencija za likvidaciju privatno-pravnih lica Srbije, te da je upisana na ime fizičkih lica u Direkciji za katastar u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. "KAP je 29. novembra 2023. godine primio rešenje, kojim je usvojena žalba KAP-a, ukida se rešenje Direkcije za katastar u Podgoricu, gde je ova imovina upisana na ime fizičkih lica", navodi se u saopštenju. Nekretnine nekadašnjeg kosovskog ruštvenog preduzeća nalaze se u Podgorici, Baru i Budvi. Kako su ranije iz KAP-a rekli za RSE, ove nekretnine je posle 1999. nezakonito prisvojilo preduzeće "Klanica" iz Kraljeva, koje ih je potom prodalo. Reč je o skoro 1.000 metra kvadratnih poslovnih prostora na prestižnim lokacijama.  U centru Podgorice ih je sedam ukupne površine 700 kvadrata, od čega 500 u prizemlju stambenih zgrada, a 200 u pripadajućim podrumima. U centru Budve je prostor od 60 kvadrata a u Baru od 137 uz 47 kvadrata podruma.  Prema podacima Kosovske agencije za privatizaciju, koji su RSE ranije dostavljeni, Kosovo u Crnoj Gori ima preko 30 imovinskih objekata, gde se nelegalno promenio vlasnik.  Prema istom izvoru Kosovo poseduje 163 imovinska objekta, odnosno društvena preduzeća u zemljama bivše Jugoslavije.

Zbog nepoštovanja rokova da postavi radar velikog dometa na planini Bjelasica, Crna Gora bi mogla izgubiti ovu više desetina miliona eura vrijednu donaciju NATO. Dvije godine nakon crnogorskog učlanjenja u NATO juna 2017. godine, Komitet za investicije Alijanse odobrio je da se Crnoj Gori donira radar. Iako je trebalo da bude postavljen 2021. godine, sada se u dokumentu o stanju u Ministarstvu odbrane kao rok završetka postavljanja navodi septembar 2025. O posledicama ukoliko taj rok ne bude ispoštovan upozoreno je u dokumentu Ministarstva odbrane, koji je izradila Vlada premijera Milojka Spajića u momentu preuzimanja dužnosti 31. oktobra.  "Postoji realna mogućnost da Crna Gora ostane bez radara i da se trajno izgube finansijska sredstva koja su do sada uložena", navodi se u dokumentu. Radar HR-3000 treba da bude postavljen na sjeveru Crne Gore, na planini Bjelasica, između gradova Kolašin i Berane. Konkretno na vrhu Zekova Glava, koji se nalazi na visini od 2.117 metara. Glavni problem tiče se planirane lokacije na koju sa Zekove Glave treba izmjestiti televizijske i druge repetitore, da bi bio instaliran radar. Sa 2021. došli do 2025. godine Iz Ministarstva odbrane je juna 2019. godine saopšteno da će "u naredne dvije godine" biti instaliran radar koji je od "nacionalne važnosti za sistem odbrane Crne Gore". "Ovo je najpovoljnije srednjoročno rješenje za nadzor crnogorskog vazdušnog prostora koje će dodatno unaprijediti suverenitet i bezbjednost vazdušnog saobraćaja u našoj zemlji", navedeno je u saopštenju iz 2019. Međutim, njegovo postavljanje prvo je usporila pandemija koronavirusa 2020. godine. Zatim je uslijedila serija obećanja - prvo da će biti postavljen do kraja 2022, pa do kraja ove, a onda do kraja sljedeće godine. Dugoročnim planom razvoja odbrane Crne Gore postavljanje radara jeste planirano najkasnije 2025. godine. Problem sa lokacijom u Nacionalnom parku Da bi se na bjelasičkom vrhu Zekova Glava postavio radar, sa njega treba izmjestiti repetitore Radio-difuznog centra (RDC) neophodne za emitovanje televizijskog signala u Crnoj Gori. Upravo izmještanje repetitora na susjedni vrh Troglava, koji je udaljen oko kilometar vazdušne linije, jedan je od razloga za prolongiranje postavljanje radara. U revizorskom izvještaju RDC za prošlu godinu se navodi da realizacija iseljenja nije ni počela zbog administrativnih problema vezanih za dobijanje urbanističko tehničkih uslova za lokaciju Troglava. Iz RDC nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o preseljenju repetitora. Iz Ministarstva odbrane su za RSE pojasnili da se Troglava nalazi u zoni Nacionalnog parka Bjelasica, gdje su stroži uslovi gradnje. U cilju rješavanja problema u martu 2023. godine formirana je radna grupa. "Cilj je stvaranje preduslova za preseljenje RDC-a. Neophodno je da Vlada proglasi lokaciju Troglava za javni interes i da se obezbijedi izdavanje urbanističko-tehničkih uslova RDC-u za izgradnju potrebnih objekata na toj lokaciji", kazali su iz Ministarstva. Novac za radar preusmjeravan na druge projekte Projekat instalacije radara je urađen a Ministarstvo odbrane planira da od 1. juna 2024. počne sa gradnjom radarskog položaja, do kada je definisan rok RDC-u da isele repetitore. A Ministarstvo treba da dovrši posao do septembra 2025. Na upit RSE o upozorenju da bi mogli ostati bez radara, iz Ministarstva su kazali da će sa NATO agencijom pronaći adekvatno rješenje ukoliko iz "objektivnih razloga dođe do pomjeranja rokova instalacije". Da se mnogo ne radi na tom pitanju, vidi se iz više Vladinih odluka da se sredstva namijenjena za ovaj projekat preusmjeravaju za druge namjene. Tako je, na primjer, dokumentom Uprave za kapitalne projekte iz juna ove godine iz budžeta planiranog za postavljanje radara na Bjelasici dva miliona eura preusmjereno na druge projekte. Iz Uprave za kapitalne projekte su za RSE kazali da je ova odluka rezultat toga što "nije dostavljeno ništa od dokumentacije vezano za realizaciju navedenog projekta". Nemogućnost pružanja podrške NATO Misiji na Kosovu Bez radara, Crna Gora ne bi mogla da se integriše u sistem vazdušnog osmatranja NATO ali ni da pruži podršku njihovoj Misiji na Kosovu (KFOR), upozorava se u dokumentu Ministarstva odbrane. Koliko je značajna misija na Kosovu govori činjenica da su zemlje članice NATO donijele odluku o povećanju pripadnika te misije. NATO se za povećano prisustvo odlučio nakon napada u selu Banjska 24. septembra, kada su maskirana i naoružana lica napala Policiju Kosova, kojom prilikom je ubijen jedan kosovski policajac. Potom je u sukobu ubijeno i troje srpskih napadača. U Misiji trenutno učestvuje 27 zemalja, među kojima i više zemalja koje nisu članice NATO. Iz NATO nisu odgovorili na upit RSE o radaru. Kampanja proruskih medija i političara zbog radara Kada je ministar odbrane Predrag Bošković novembra 2018. godine saopštio da Crna Gora planira nabavku 3D radara, mediji bliski zvaničnom Beogradu i Moskvi krenuli su u kampanju protiv crnogorskih vlasti. Digitalni forenzički centar (DFC) je zabilježio, između ostalog, naslove "Crnogorsko nebo preuzeli Amerikanci! U dugovima do guše, a daju milione NATO za nove radare" i "Sa Bjelasice preko Srbije NATO snima i Rusiju!". Proruski portal IN4S objavio je tekst pod naslovom "Crna Gora postaje legitimna meta ruskih raketa: NATO radar na Bjelasici". U analizi DFC-a s navodi a su poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Strahinja Bulajić, isticali kako je radar usmjeren protiv Srbije i Rusije, ali i da će on služiti avionima koji su vršili bombarodovanje 1999. Mandić je krajem oktobra imenovan za predsjednika Skupštine Crne Gore. Time je po funkciji posto član Savjeta za bezbjednost i odbranu, tijela koje komanduje Vojskom Crne Gore. On se koalicionim sporazumom obavezao da će poštovati obaveze Crne Gore prema NATO.

Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije broj neriješenih slučajeva, pred crnogorskim sudovima koji su stariji od tri godine krajem marta 2023. bio je 6.946. Među njima su i optuženi za najteža krivična djela. Oni za koje sudovi tokom tri godine nijesu donijeli prvostepenu presudu, po zakonu puštaju se na slobodu što je bezbjednosni rizik prema procjeni policije. Krivični Zakonik Crne Gore predviđa da se okrivljenima ukida pritvor ukoliko u roku od tri godine, od dana podizanja optužnice, ne bude izrečena prvostepena presuda. Zbog puštanja na slobodu optuženih za teška krivična djela, uključujući ubistva ili pripadnost kriminalnim klanovima, crnogorska policija je prethodnih dana pretresla brojne stanove i vozila u više gradova. Kako je saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 24. novembra policijske akcije su odgovor na bezbjednosne rizike: "Ova akcija je odgovor na izazove nastale puštanjem na slobodu određenih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a koje su posljedica neizricanja presuda u roku od tri godine." Na bezbjednosne probleme ukazuje i advokat Miloš Vukčević koji za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je njihovo puštanje izazov za policiju i tužilaštvo u smislu obezbjeđenja sigurnosti građana i spriječavanja izvršenje novih krivičnih djela. "To može dovesti do obračuna između pripadnika klanova, što može narušiti bezbjednost u Crnoj Gori", navodi Vukčević. U prethodne tri godine, otkad su policiji i tužilaštvu stigle dešifrovane Sky komunikacije iz Europola, pojačana je borba protiv pripadnika kriminalnih klanova u Crnoj Gori. U Crnoj Gori djeluju najmanje dva velika kriminalna klana "Škaljarski" i "Kavački" koji su u međusobnom sukobu od 2014. godine kada je u Valensiji nestao tovar od oko 250 kilograma kokaina. U međusobnom ratu ubijeno je najmanje 50 osoba. Mnogi od pripadnika klanova su i dalje u bjekstvu. Bez preciznih podataka o oslobađanju iz pritvora, postoje samo procjene Prije mjesec dana izabrani ministar pravde Andrej Milović zatražio je od Višeg suda u Podgorici da mu dostave podatke o predmetima u kojima tri godine nije izrečena prvostepena presuda, a zbog čega će se okrivljeni naći na slobodi. Ove podatke iz Višeg suda nije dobio ni RSE. Kako su naveli još uvijek nisu takvu informaciju sačinili ni za Ministarstvo pravde. O tome koliko je do sada optuženih pušteno da se brane sa slobode takođe nije odgovoreno. "Poznato nam je da je bilo nekoliko takvih slučajeva, ali nije pravljena posebna analiza na nivou Specijalnog i prvostepenog krivičnog odjeljenja", rekla je za RSE portparolka suda Marija Raković. Iz Ministarstva pravde za RSE je rečeno da će analiza rada sudova, uključujući i broj krivičnih procesa koji traju duže od tri godine biti završena narednih dana. Jedini podatak je, da je Viši sud do kraja marta ove godine procijenio da je za šest optuženih mogao da istekne trogodišnji pritvor. "Ne možemo prejudicirati da li će u međuvremenu presuda biti donijeta, ali govorimo o situaciji ako ne bude donijeta", kaže se u odgovoru dostavljenom RSE. A da četrnaest pritvorenika može izaći iz zatvora zbog nedonošenja presude u procesima u kojima im se sudi saopštio je predsjednik Višeg suda Boris Savić na sjednici Sudskog savjeta krajem septembra. Razlozi odlaganja i odugovlačenja sudskih procesa Kao obrazloženje zašto se kasni sa presudama Savić je tada rekao da imaju manjak sudija u Specijalnom odjeljenju koje sudi djela organizovanog kriminala. To odjeljenje ima samo šest sudija a veliki broj predmeta, naveo je Savić. Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer dio razloga vidi u mobilnosti sudija. "Bilo je slučajeva da jedan sudija počne krivični postupak, a zatim bude imenovan na višu instancu, pa se taj predmet dodjeljuje drugom sudiji. To je jedna realna situacija", navodi Simović Zvicer za RSE. Smatra da bi trebalo izmjeniti Krivični zakonik kako bi se definisalo da li rok od tri godine počinje podizanjem optužnice ili početkom glavnog pretresa. Advokat Miloš Vukčević navodi i neadekvatne i nedovoljne uslove za rad suda: "Imamo svega dvije velike sudnice u Višem sudu, veliki je broj okrivljenih u postupcima uključujući i veliki broj branilaca. To rezultira nemogućnošću da se pojedini advokati ili okrivljeni odazovu svakom pretresu pa dolazi do odlaganja." On navodi da bi se suđenja ubrzala i kvalitetnijim istragama. "Naš Zakon precizira da se poslije tri godine suđenja, okrivljenom ne može produžiti pritvor za to krivično djelo. Svaki optuženi prema konvencijama ima pravo na suđenje u razumnom roku, pa je na pravosuđu odgovornost da se na vrijeme okončaju sudski postupci." Nezadovoljstvo i protest porodica oštećenih Situacija sa puštanjem okrivljenih pogađa porodice oštećenih. Povodom nedavnog puštanja na slobodu Dušana Šilja i Nikole Ivovića, optuženih za ubistvo Stefana Šarovića 2019. u Herceg Novom, kojima je ukinut pritvor jer ni nakon tri i po godine suđenja nije donesena presuda oglasila se porodica Šarović ocjenom da se njihovim puštanjem otvara "prostor za manipulacije i opstrukcije kako bi suđenje trajalo unedogled, a okrivljenima mogućnost za bjekstvo". Iz pritvora je nedavno, nakon tri godine, zbog neizricanja presude pušten Zoran Mrvaljević koga je tužilaštvo teretilo za stvaranje kriminalne organizacije i navodno podstrekivanje na ubistvo. Jedna od opasnosti puštanja na slobodu je i mogućnost da se okrivljeni ne pojave u daljem sudskom postupku. Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da se prilikom ukidanja pritvora izriču određene mjere kako bi se spriječile takve situacije: "Najčešće se radi o zabrani napuštanja prebivališta, obaveza povremenog javljanja nadležnom organu i oduzimanje putnih isprava." Advokat Miloš Vukčević navodi i jemstvo kao vrstu garancije da će se okrivljeni odazvati pozivu suda. Šta kaže statistika Evropske komisije? Pred crnogorskim sudovima je krajem prošle godine bilo u radu 51.539 predmeta. Na kraju 2022. bilo je 4.890 predmeta starijih od tri godine, što je oko 1.100 više nego na kraju 2021. godine, vidi se iz izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori. Iako se kao razlog za neefikasnost sudstva navodi nedovoljan broj sudija, statistika ukazuje da ih je u Crnoj Gori više nego u zemljama Evropske unije u odnosu na broj stanovnika. Crna Gora je 2022. godine imala 263 sudije odnosno 42,4 na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek 22,2 sudije na 100.000 stanovnika. Slična je i statistika kada su u pitanju tužioci. Crna Gora ima 103 tužioca, odnosno 16,6 na 100.000 stanovnika, dok ih je 11,8 na isti broj stanovnika u zemljama Evropske unije.

Bura u susedstvu, muk u Teniskom savezu Srbije povodom nastupa nacionalne reprezentacije na Dejvis kupu u Španiji.

Prepiska aktuelne direktorice crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, tokom 2020. i '21.-e godine sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, koja je uhapšena u aprilu 2022., a potom početkom ove godine optužena za više krivičnih djela rezultirala je otvaranjem istrage Specijalnog tužilaštva, zahtjevima za smjenu i bar dvije krivične prijave. Jelena Perović se, sa pozicije predsjednice cetinjskog Suda a potom i čelnice Agencije za borbu protiv korupcije koja podrazumijeva ispitivanje porijekla imovine i odlučivanje o sukobu interesa najviših državnih organa, sa Medenicom konsultovala o slučajevima na kojima je radila. To su pokazali transkripti razgovora iz telefona Medenice, koji je zaplijenjen nakon njenog hapšenja aprila 2022. Ona je u februaru ove godine optužena pred Višim sudom u Podgorici za članstvo u kriminalnoj organizaciji njenog sina i više drugih krivičnih djela, od šverca droge do protivzakonitog uticaja i zloupotrebe položaja. Transkripte su objavile podgoričke Vijesti. Uslijedile su brojne reakcije. Vesna Medinica bila je 17 godina na čelnim funkcijama u crnogorskom pravosuđu tokom vladavine Demokratske partije socijalista. Perović je na period od pet godina izabrana za direktorku Agencije u vrijeme kad je Medenica bila na čelu Vrhovnog suda. Par mjeseci nakon promjene vlasti avgusta 2020. Medenica daje ostavku i penzioniše se. Aprila 2022. je uhapšena. Nakon nekoliko mjeseci puštena je da se brani sa slobode. Istraga i krivične prijave Odgovarajući na upit Radija Slobodna da li je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo istragu protiv Perović zbog sadržaja komunikacije sa Medenicom, portparol SDT Vukas Radonjić je kazao da je već formiran krivični predmet na osnovu presretnutog sadržaja iz telefona optužene Medenice. "Iz tog dokaznog materijala se u izviđaju utvrđuje postojanje osnova sumnje odnosno, da li je neko, pa i službeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti". S druge strane, Jelena Perović je za RSE, povodom objavljene prepiske, kazala da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka. "Komentarisati navodnu prepisku, koja je proistekla iz krivičnog djela je neprimjerena", navela je Perović u odgovoru za RSE. Šta piše u transkriptima Objavljena prepiska je otvorila i pitanje, je li Perović u julu 2020. zakonito izabrana na mjesto direktorice ASK ili je konkurs bio namješten jer je uoči izbora na tu poziciju pisala Medenici da se moraju sresti jer je "dobila ponudu za posao". Iako Perović u porukama ne precizira o kom je poslu riječ, u danu kada je povodom konkursa imala intervju sa Savjetom Agencije , Medenica joj piše: " Drži se. Ne obrukaj nas". Istog dana, Savjet ASK je izabrao Perović za novu direktoricu. Komunikacija aktuelne direktorice ASK sa Medenicom, na osnovu objavljene prepiske, je nastavak prakse koju su imale dok je Perović bila predsjednica Osnovnog suda u Cetinju, kada se u martu 2020. konsultovala oko određivanja ili ukidanja pritvora u pojedinim predmetima. Nekoliko prepiski svjedoči da joj Medenica sugeriše kako da postupi u konkretnim sudskim predmetima. Zakonu o sudskom savjetu i sudijama propisuje da sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno i da se sudijska funkcija ne smije vršiti ni pod čijim uticajem. Zahtjevi za istragom i ostavkom Prije nego je objavljeno da je SDT pokrenuo izviđaj iz nevladine organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi korupcijom je zatraženo pokretanje istrage: "Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daje dovoljno osnova za sumnju da je direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj". Kako je naveo MANS gotovo sve dosadašnje odluke Agencije u predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera bile u njihovu korist. Pored istrage Sindikat Agencije za borbu protiv korupcije zatražio je ostavku Perovićke, smatrajući da je urušila nezavisnost Agencije " Kako obezbijediti neselektivnost u radu kad Agencija ne postupa po prijavama koji ne odgovaraju Perovićkoj i njenim neformalnim šefovima? ", saopštili su iz Sindikata. Zvaničnici o komunikaciji Medenica-Perović Na čitav slučaj reagovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je naveo da prepiska urušava već uzdrmano povjerenje građana u državu. "Svakodnevne informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK -u, instituciji čiji je zadatak da bude prva odbrambena linija u borbi protiv korupcije - dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak", naveo je Milatović. U međuvremenu, iz Vlade je najavljeno da će inicirati izbor novog Savjeta ASK, koji bi se bavio odgovornošću direktorice Perović. "Nedopustivo je da na čelu institucije, kakva je ASK, ne bude profesionalac, već partijski poslušnik i eksponent funkcionera, koje je zapravo trebao da kontroliše", kazao je Momo Koprivica potpredsjednik Vlade za politički sistem i korupciju. On je naveo i da je nedopustivo da je neko ko kontroliše zakonitost izbora drugih, "po sopstvenim riječima, biran političkim namještenjem umjesto javnim konkursom". Vlada, međutim, ne može da inicira izbor članova Savjeta Agencije. Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da članove Savjeta Agencije bira i razrješava Skupština Crne Gore. Sadašnjem Savjetu, koji se bira na četiri godine, mandat je istekao krajem jula, a novi nije izabran.  

Direktan platni promet Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom trebalo bi da bude uspostavljen narednog mjeseca, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Universal capital banci u Podgorici. Platni promet između fizičkih i pravnih lica u ove tri države je Universal capital banci omogućen ugovorom o učešću u kliringu međunarodnih plaćanja koji je 22. novembra potpisala sa Centralnom bankom Crne Gore. "Kliring (direktni platni promet) plaćanja vršiće se preko centralnih banaka tri države", precizirali su iz Universal banke ciji je vlasnik grčki biznismen Petros Statis. Kad je direktni promet novca prekinut Direktni platni promet između Crne Gore i ostalih zemljama regiona prekinut je prije sedamnaest godina, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Iako su u septembru 2007. Centralne banke Crne Gore, Srbije, BiH potpisale sporazum o međunarodnom kliringu pod pokroviteljstvom Narodne banke Srbije promet je uspostavljen samo između Srbije i BiH. Crna Gora je ostala van ovog sistema plaćanja. Naime, kako je ranije objašnjeno iz Centralne banke Crne Gore poslovne banke iz Crne Gore nijesu imale interes za uspostavljanje direktnog platnog prometa. Plaćanja su vršena posredstvom stranih korespondentskih banaka, što je za privredu i građane značilo dodatna plaćanja provizija i višednevno čekanje da novac "legne" na račun. Od jedanaest banaka u Crnoj Gori, od kojih je osam u stranom vlasništvu, prva zainteresova za taj posao je Universal banka. Za direktan platni promet neophodan račun u Universal banci Direktni platni promet za građane i poslovnu zajednicu u praksi znači da će novac biti na računu istog dana kada je uplaćen, kažu iz Universal capital banke. Za sad nemaju tačan datum početka prometa jer su u toku testiranja sistema sa Narodnom bankom Srbije. "Prva smo banka iz Crne Gore koja pristupa ovom sistemu, pa nemamo uporedan primjer i teško je izaći sa preciznim rokom. Očekujemo da, ako ne bude većih izazova, prve transakcije u budu urađene u toku decembra ", kažu iz te banke. Da bi građani uplatili novac iz Podgorice nekom u Srbiji ili BiH za početak moraju imati otvoren račun u toj banci, dakle ne mogu vršiti plaćanja iz drugih banaka u Crnoj Gori. Nepoznate provizije Iako se očekuje da će građani i privreda imati manje troškove, odnosno niže provizije nego do sada, iz Universal banke kažu još nijesu odredili tarife. Na pitanje RSE, koliko će iznositi provizija za slanje na primjer 500 eura iz Podgorice u Srbiju ili BiH iz banke nemaju precizan odgovor. "Nakon uključivanja u kliring, formiraćemo tarife u zavisnosti od troškova. Očekujemo da će svakako biti niže od sadašnjih". Trenutna provizija za slanje 500 eura preko međunarodne poštanske uplatnice je 12,50 eura. Pošto Universal banka ima poslovnice samo u Podgorici i Budvi, građani koji žele da vrše plaćanja prema Srbiji ili BiH moraju fizički doći do tih poslovnica, ili dati "nalog putem e-bankinga ili m-banking aplikacija". Na pitanje RSE iz kojih će se banaka u Srbiji i BiH realizovati plaćanja prema Crnoj Gori iz Universal banke su naveli da je "spisak banaka koje učestvuju dostupan na sajtu Narodne banke Srbije". U tom sistemu čiji je operator Narodna banka Srbije učestvuje 12 banaka iz Srbije i sedam iz BiH. Njima će se priključiti i Universal banka iz Crne Gore. Transakcija i između Crne Gore i BiH ići će preko Narodne banke Srbije. Novac iz ove dvije države će građanima i prvrednim subjektima Crne Gore stizati na račun u Universal banci.   Čija je Universal banka? Universal capital banka je prema podacima iz Registra privrednih subjekata akcionarsko društvo a većinski vlasnik je grčki biznismen Petros Statis. Statis preko kompanije Sigma Delta Holding, koja je u njegovom vlasništvu, kontroliše preko 90 odsto udjela u toj banci, koja je osnovana 2007. u Podgorici. Banka je tokom prošle godine pozitivno poslovala ostvarivši profit od preko pet miliona eura, pokazuje izvještaj menadžmenta dostavljen Centralnoj banci. Pored banke Statis duže od petnaest godina ima poslove u Crnoj Gori, u oblasti turizma, medija, nekretnina. Upravlja kompanijom Adriatic propertis kojoj je u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, 2007. dat u zakup na 42 godine, Grad hotel Sveti Stefan. Gazduje okolnim ekskluzivnim plažama a gradi i hotel Kraljičina plaža, čemu se protive mještani. Centralna banka preferirala drugo rešenje Ranije su RSE u Centralnoj banci Crne Gore, kao optimalno rješenje za platni promet naveli povezivanje centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana i Evropske centralne banke u okviru Berlinskog procesa. Riječ je o projektu multilateralnog povezivanja zapadnobalkanskih centralnih banaka sa TARGET Instant Payment Settlementom (TIPS) Evropske banke. Ovu uslugu eurosistem je pokrenuo u novembru 2018. i ona, navode iz CBCG, omogućava klijentima transfere novca u realnom vremenu. Da je to znatno efikasniji način povezivanja od klirinškog sistema Narodne banke Srbije, ocjena je centralnih banka regiona i Svjetske banke- naveli su iz CBCG. Zašto ovaj sistem nije profunkcionisao, iz Centralne banke, RSE nije dobio odgovor.  

Viši sud u Podgorici odobrio izručenje Južnokoreanca Hyeong Do Kwona koga potražuju Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države koji ga sumnjiče da je preko kriptovaluta oštetio ulagače za više od 40 milijardi dolara. O tome, kojoj državi će Do Kwon biti izručen odlučiće ministar pravde Crne Gore Andrej Milović, navodi se u saopštenju Višeg suda u Podgorici. Dodaje se da je "kralj kriptovaluta" Do Kwon, koji se nalazi u zatvoru u Crnoj Gori, pristao da bude izručen Južnoj Koreji, po skraćenoj proceduri. Do Kwon i njegov poslovni partner Čang Jun su uhapšeni 23. marta na podgoričkom aerodromu kada su sa lažnim pasošima pokušali da otputuju privatnim letom za Dubai. Zbog falsifikovanja pasoša u Crnoj Gori osuđeni su na po četiri mjeseca zatvora. Oni su u pritvoru gotovo osam mjeseci. Prema saopštenju Višeg suda Do Kwona Južna Koreja potražuje zbog krivičnog djela prevarnog nepoštenog trgovanja, prevaru i kršenje javne ponude. Sjedinjene Države, odnosno Okružni sud Južnog okruga Njujorka tereti Do Kwona za više krivičnih djela uključujući zavjeru radi prevare u vezi sa kupovinom i prodajom hartija od vrijednosti, elektronsku prevaru, te manipulaciju cijenama hartija od vrijednosti. Kako se za ekstradiciju Do Kwona javilo više država, Viši sud konstatuje da tek treba odlučiti kojoj će biti izručen. "Primat se reguliše Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima kada će ministar odlučiti koja država ima prednost u slučaju eventualnog izručenja", navodi Viši sud. U saopštenju se dodaje da ukoliko ministar pravde dozvoli izručenje okrivljenog, taj proces će biti realizovan nakon što se okonča kazna zatvora na koju je osuđen zbog falsifikovanja isprave. Ministar pravde Andrej Milović još se nije izjasnio kojoj zemlji će izručiti Do Kwona. Kako je iz Ministarstva pravde saopšteno za Radio Slobodna Evropa, ministar Milović će odluku o tome donijeti kada Ministarstvo pravde dobije kompletnu dokumentaciju i spise predmeta.  "Odluka Ministra zavisi od temeljne analize dostupnih informacija i poštovanja međunarodnih pravnih procedura", navelo je Ministarstvo u odgovoru RSE dodajući da će javnost biti blagovremeno obaviještena o odluci. Dok je Do Kwon bio u pritvoru, tadašnja Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem je, uoči parlamentarnih izbora juna ove godine, objavila sumnje da su Južnokoreanac i kriptozajednica plaćali određene političke subjekte u Crnoj Gori, targetirajući Pokret "Evropa sad" i njihovog lidera Milojka Spajića. Za slučaj se zainteresovalo i Specijalno tužilaštvo, koje je saslušalo Do Kwona. On je negirao da je finansirao bilo koju stranku u Crnoj Gori. Nakon parlamentarnih izbora Milojko Spajić je izabran za premijera, a bivši premijer Dritan Abazović je postao opozicioni poslanik. Nalog za hapšenje Do Kwona u Južnoj Koreji izdat je u septembru prošle godine nakon što su se srušile kriptovalute Terra i Luna a kompanija Teraform Labs, u kojoj je suvlasnik, doživjela kolaps. Tada su svjetski mediji su objavili da su investitori izgubili oko 42 milijarde dolara. Komisija za vrijednosne papire SAD je optužila je Do Kvona i Terraform Labs sa sjedištem u Singapuru za organizovanje prevare s vrijednosnim papirima kripto imovine u vrijednosti više milijardi dolara, objavila je Komisija sredinom februara.

Ksenija Krivokapić je prvi put pobijedila rak prije 15 godina. Posle kratke pauze se vratio. I opet ga je pobijedila. Ovaj, kako nam kaže 48-godišnja Nikšićanka, začarani krug se ponovio još par puta. Liječi se isključivo citostaticima, a dešavalo se da, usljed nestašice lijeka, bude bez terapije. Posljednja višednevna nestašica citostatika 5-fluorouracil (5FU) bila je početkom novembra. "Niko nema veću volju za životom nego onaj koji stoji pred tim lijekom. Osjećaj kad vam neko kaže da ga nema je ravan smrti. Kao da vam je neko rekao 'kraj'. I za to nema opravdanja", kaže Ksenija za Radio Slobodna Evropa. To je bio jedan od motiva zbog kojeg je prošle godine osnovala Fondaciju "Humanošću do srca". Plan joj je da se formira novčani fonda za kupovinu ljekova u slučaju nestašica u državnim apotekama. Ksenijine ciljeve podržava više od dvadeset hiljada pacijenata, članova njihovih porodica, prijatelja.   Šta kažu zdravstvene institucije? U posljednje dvije godine, neki od citostatika su pacijentima u Crnoj Gori bili nedostupni tri puta. Državni Montefarm, ustanova preko koje se apoteke i zdravstvene ustanove snabdijevaju ljekovima, nestašice pravda dugim birokratskim procedurama i tenderima na koje se ponuđači ne javljaju. "Učinili smo sve što je u našoj nadležnosti da obezbijedimo lijek na vrijeme. U trenutku raspisivanja tendera Montefarm je imao stabilne zalihe lijeka 5FU. Posljednje količine Onkološkoj klinici isporučene su 23. oktobra, neposredno pred nestašicu," rekli su ranije iz Montefarma u saopštenju nakon nestašice lijeka. U Fondaciji navode da bi za pacijente bilo najbolje da kad lijeka nema u državnim ustanovama da ga kupe na slobodnom tržištu, a da im Fond za zdravstveno osiguranje naknadno refundira novac. U Fondu su za RSE kazali da pacijenti imaju pravo na tu mogućnost. "Fond će nadoknaditi troškove u visini cijene prema priloženom računu". Međutim, u Fondaciji ukazuju da su ti ljekovi izuzetno skupi i po nekoliko hiljada eura, i da mnogi ne mogu da ih kupe od svojih sredstava, bez obzira na to što bi im Fond kasnije refundirao taj novac. Naime, na refundaciju se najčešće čeka mjesecima. Upravo bi novčani fond, koji Fondacija planira, služio tim pacijentima za kratkoročne 'pozajmice' za kupovinu lijeka. Institut za onkologiju smo pitali koliko pacijenata je bilo pogođeno posljednjom nestašicom lijeka i da li su na vrijeme obavijestili nadležne da će zafaliti lijek, ali odgovor nije stigao. Ni na pitanja upućena Ministarstvu zdravlja ko je odgovoran i zašto dolazi do nestašica koje ove pacijente mogu da koštaju života nismo dobili odgovore.   'Uspavani lav – lijepa metafora za opako stanje' Ksenija kaže da je svaka nestašica terapije psihički vrati na početak i dane kada joj je potvrđen kancer. Borba, strah i iščekivanje obilježili su joj, kako kaže, cijeli život, zbog porodičnih predispozicija ka adenokarcinomu, vrsti raka koja se razvija u žlijezdama. "Tata mi je od kancera umro sa nepunih 47 godina. Stričevi takođe, ujak. Imala sam predispozicije sa svih strana i čini mi se samo sam čekala kada će i meni potvrditi dijagnozu". I to se dogodilo. "Ksenija, rak je tu, ali je učauren. Ne bih da operišemo. Ajde da ne diramo 'lava dok spava'. Uključićemo terapiju citostaticima i zračenjem", prisjeća se riječi svog ljekara. Nakon prvobitnog šoka i straha poslušala je ljekara. "Ali nositi u sebi tog, lijepo rečeno, uspavanog lava, bio je dodatni balast. Lakše bi bilo da su mi ga uklonili, da znam da nije tu, umjesto što čekam kada će se probuditi i razgoropaditi". Počela je s hemoterapijom za koju kaže da je velika i teška borba. Iako su joj teško pali, znala je da su citostatici jedini spas. "U jednu ruku preteško, a u drugu osjećaj kao da mi griju dušu. Kada je nema osjećate se kao da ste u bezdanu. Oduzmu vam jedini izvor života". Navodi da i onkolozi insistiraju da pacijenti budu "pokriveni" terapijom jer u suprotnom bolest brzo napreduje. I njih pogađa svaka nestašica, dodaje Ksenija. Pojašnjava da bi u saradnji sa Onkološkom klinikom, Fondacija "Humanošću do srca" radila na kupovini ljekova. "Ideja je potekla upravo iz hodnika ove klinike koju posjećujem svaka tri mjeseca. Kada vidite te ljude dok čekaju, neke u lošem psihofizičkom stanju, nekada i djecu. Kada idemo u ordinaciju jedni drugima kažemo 'Srećno', kao u rudnik da ulazimo", kaže Ksenija kroz osmijeh. Fondacija organizuje i radionice, posvećene psihofizičkom oporavku onih koji su prošli hemoterapiju, ali i onima koji imaju problem da porodici saopšte dijagnozu. Tokom liječenja se razvela. Danas sama podiže troje djece. "I sama sam dugo krila da bih druge sačuvala od patnje. A dok ćutite mijenjate se pred njihovim očima i psihički i fizički. Ali nisam mogla da podnesem njihovu bol niti sažaljenje", kaže Ksenija. Najčešća smrtnost od raka pluća, dojke i debelog crijeva Prema podacima World Cancer Research Foundation, Crna Gora je na četvrtom mjestu po broju smrtnih ishoda zbog kancera. Najčešći su rak pluća, zatim dojke, debelog crijeva, bešike i prostate. Prema Agenciji za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije, u Crnoj Gori je 2020. evidentirano preko 3.000 novih slučajeva. Te godine je preminulo 1.765 osoba. Godišnje se u Evropi otkrije više od 3,7 miliona novih slučajeva, a umre 1,9 milion osoba. Rano otkrivanje kancera značajno povećava šanse uspješnog liječenja.

Presretnuta Skaj komunikacija dvojice optuženih bivših policajaca, koje je Europol označio kao članove navodnog Kavačkog narko klana, ukazala je na potencijalnu korupciju, u slučaju poznatom kao "državni udar" u Crnoj Gori. Specijalno državno tužilaštvo tim povodom je pokrenulo istragu. Policijaci Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su u međuvremenu osumnjičeni za kriminalno udruživanje, pokušavali su početkom 2021, da potkupe sudiju Apelacionog sudu kako bi potvrdili presudu Višeg suda u slučaju "državni udar", pokazala je Skaj komunikacija. Apelacioni sud je odlučivao o prvostepenoj osuđujućoj presudi Višeg suda, sutkinje Suzane Mugoše. Presudom Višeg suda su 2019. na pet godina zatvora osuđena dvojica lidera tada opozicionog proruskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, uz dvojicu ruskih i osam srpskih državljana, na dan izbora 16. oktobra 2016. planirali "državni udar". Tada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića. Godinu nakon presude Višeg suda došlo je do smjene vlasti, avgusta 2020. Prvostepeno osuđeni lideri DF-a bili su dio nove pobjedničke koalcije. Nakon toga, u februaru 2021, Apelacioni sud je ukinuo osuđujuću presudu Višeg suda i slučaj vratio na ponovo suđenje, koje je počelo novembra 2022. ali do danas nije održano nijedno ročište. U međuvremenu je promijenjen specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, za koga su Mandić i Knežević više puta tvrdili da radi po nalozima vladajućeg DPS-a, a tužilac koji je zastupao optužnicu, Saša Čađenović, uhapšen je zbog sumnji da je sarađivao sa Kavačkim kriminalnim klanom. Njegov nasljednik Vladimir Novović ostao je pri istoj optužnici. Šta piše u Skaj komunikaciji U Skaj prepisci tadašnji bezbjednjak Petar Lazović 18. januara 2021. piše Miloviću, takođe službeniku policije "da nema limita za pare Piletićka" da potvrdi presudu Višegeg suda. Riječ je o sutkinji Apelacionog suda Seki Piletić, koja je kao članica vijeća tog suda odlučivala o osuđujućoj presudi Višeg suda za slučaj "državni udar". Nakon što Apelacioni sud nije potvrdio presudu, dalja prepiska pokazuje da je Lazović razočaran, dok ga Milović izvještava da je za odluku znao dan prije njenog objavljivanja. "Juče mi rekao D. da nema šanse. Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi", odgovorio je Milović. Tu Skaj prepisku je tužiocima dostavio Europol, a objavile su je podgoričke Vijesti 19. novembra. Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj u kome, kako su saopštili, kao"dokaze koristi prepisku sa Skaj aplikacije ali i druge elektronske dokaze". Iz Specijalnog tužilaštva je saopšteno i da je od "ranije" formiran predmet kako bi se utvrdilo da li je neko službeno lice u predmetu poznatom kao "državni udar" počinilo krivično djelo. Mugoša uvjerena da je 'kupljeno' ukidanje presude Dan nakon objave prepiske, 20.novembra, jedan od optuženih lidera DF-a, koji je nedavno izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić izrazio je uvjerenje da je "na sličan način kupljena prvostepena presuda", koju je u maju 2019. izrekla sutkinja Suzana Mugoša. On je rekao i da za "tvrdnje trenutno nema dokaze", ali da vjeruje da će "isplivati". Na te tvrdnje je reagovala sutkinja Mugoša, koja je optužila kolege u Apelacionom sudu da su primili pare da ukinu njenu osuđujuću presudu, nakon čega je slučaj vraćen na ponovno suđenje drugim sudijama. "Dodatno sam uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljena zbog načina na koji je ukinuta", navela je Mugoša u saopštenju za medije 20. novembra. Mugoša nije direktno označila ko je od troje sudija Apelacionog suda primio pare da bi poništio odluku. Odluku je donijelo tročlano vijeće sudija u kome su bili Zoran Smolović, Milanka Žižić i Seka Piletić. Od njih troje samo se sutkinja Piletić pominjala u Skaj prepisci Lazovića i Milovića. Sutkinja Vrhovnog suda Seka Piltetić odbila je da za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentariše Skaj komunikaciju u kojoj se pominje i optužbe sutkinje Mugoše: "Cijenim Vašu potrebu da date priliku i drugoj strani da se izjasni i iznese stav. Međutim, s obzirom na to da predmet, u javnosti prepoznat kao 'državni udar', nije dobio pravni epilog, odnosno još uvijek nije donijeta pravosnažna presuda, svaki moj komentar o tom predmetu bio bi suprotan zakonu ", navela je za RSE Piletić. S druge strane, sutkinja Mugoša nije odgovarala na pitanje RSE da li će saznanja o "kupovini presude" u Apelacionom sudu podijeliti sa tužilaštvom. Mugoša i ranije kritikovala odluku Apelacionog suda Ovo nije prvi put da Mugoša otvoreno kritikuje ovu odluku Apelacionog suda. Naime, na sjednici skupštinskog Odbora za pravosuđe novembra prošle godine, Mugoša je kazala da je odluka o poništenju presude za državni udar nezakonita. "Ono što je napisao Apelacioni sud, ne piše u prvostepenoj presudi. Ili nismo čitali iste spise ili nismo uopšte čitali spise. Ja mogu da tvrdim da je ovo falsifikat jedne služene isprave", kazala je Mugoša. Takođe je dodala da je Apelacioni sud poništavao njene osuđujuće presude u više slučajeva korupcije na visokom nivou, kao što je slučaj Zavala. "I reći ću vam otvoreno da je tu bila (Zavala) nacrtana oslobađajuća odluka, sa jasnim uputstvima da se izvrši novo vještačenje da bi se ti ljudi oslobodili. Isti ovaj sudija izvjestilac koji je pisao rješenje za 'držani udar'". Sutkinja izvjestilac u slučaju Zavala i u slučaju "držani udar" je bila Seka Piletić. Ove Mugošine ocjene na skupštinskom odboru, prije tačno godinu dana nijesu izazvale nikakve reakcije. Ovoga puta uslijedile su brojne reakcije. Disciplinski postupak protiv Mugoše? Naime, nakon poslednjih Mugošinih optužibi, da je "plaćena" odluka Apelacionog suda kojom se ukida osuđujuća presuda u slučaju "državni udar" reagovali su : Apelcioni sud, Udruženje sudija, Sudski savjet i njen nadređeni, predsjednik Višeg suda Boris Savić. Savić je Sudskom savjetu podnio predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv Mugoše, uz obrazloženje da su "njene izjave da je drugostepena presuda u slučaju državni udar kupljena, koje su prenijeli mediji neprimjerena sudijskoj funkciji i nedostojna sudije”. Slične ocjene su na račun sutkinje Mugoše stigle iz Apelacionog suda, koji je pozvao Specijalno tužilaštvo da "ispita navode Mugoše i da od nje zahtijeva da dostavi dokaze za svoje tvrdnje". Udruženje sudija je pozvalo Mugošu da se pridržava Etičkog kodeksa uz napomenu da je sudija dužan se uzdrži od komentarisanja sudskih postupaka koji su u toku, kao i o odlukama sudova. Evropska unija u pregovaračkom procesu sa Crnom Gorom godinama insistira na reformama u pravosuđu i konkretnim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Dio stručne javnosti smatra da je crnogorskom pravosuđu neophodan vetinga ali je zasad upitna podrška Evropske komisije za taj proces.

Velika kiša širom Crne Gore izazvala je izlivanje rijeka i poplave. Među ugroženima je i jedno prigradsko naselje Podgorice, koje, kako kažu mještani, decenijama pati od poplava.

Najava Vlade Crne Gore da će početkom godine povećati samo minimalne penzije, sa sadašnjih 300 na 450 eura, izazvala je podjele među penzionerima. Jedni su ogorčeni i tvrde da ih Vlada diskriminiše jer povećanje nije linearno za sve penzionere. Navode i da to nije pravično, jer degradira one koji su radili duže i ulagali više u penzioni fond. Kao primjer navode da bi prosvjetni radnik sa 40 godina staža, čija je penzija nešto iznad 450 eura, bio izjednačen sa nekim ko je radio samo 15 godina. Drugi smatraju da je pravedno da povećanje najprije dobiju najugroženiji, ali nakon toga i ostali penzioneri. Prosječna penzija u Crnoj Gori je 426 eura. Iz Vlade Milojka Spajića su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da je povećanje samo minimalnih penzija "u svojoj suštini antidiskriminatorsko" jer se, kako navode, ta kategorija stanovništva najteže bori sa inflacijom i troškovima života. Dodaju da "sljedeća faza podrazumijeva usklađivanje rasta ostalih penzija četri puta godišnje". Što kažu penzioneri? Minimalne penzije treba povećati jer su nedovoljne za pristojan život, ali se moraju povećati i primanja ostalih penzionera kako bi se izbjegla diskriminacija, stav je većine penzionera koje je RSE kontaktirao. Jedan od njih je Budvanin Čedomir Milić. "Ne mogu se penzije povećavati kao na pazaru, cjenkanjem", kaže Milić za RSE. "Ne vidim to kao neku njihovu brigu, nego kao populizam. Volio bih da se ljudima sa minimalnom penzijom omogući da bolje žive, ali kroz socijalna davanja. Svaki mjesec državo izvoli - izdvajaj za najugroženije". Kao moguća rješenja Milić navodi socijalni program kojim bi oni sa minimalnim penzijama bili oslobođeni plaćanja struje, komunalija, prevoza. "Drugi način je da se država isprsi i kaže - mi ćemo tim penzionerima na račun socijalnog davanja izdvajati 150 eura mjesečno. I to sve dok Vlada ne promijeni zakon o penzijama i ne nađe formulu kojom će penzioneri biti u ravnopravnom položaju", smatra on. Penzioner Nikola Zec podržava povećanje minimalnih penzija, jer vjeruje da će Vlada kasnije povećati i ostalima. "To povećanje je dobro, treba da vode računa o ljudima sa najmanjim penzijama. Ali, i ove druge treba povećati, i ja vjerujem da hoće. Ovo je tek je početak nove Vlade, pa da vidimo", kaže Zec za RSE. Nakon 41 godine radnog staža, Zec kaže da se ne može žaliti na sopstvenu penziju, jer je stambeno obezbijeđen, njegova supruga takođe prima penziju, a djeca su im odrasla i zaposlena. Priča, međutim, da poznaje penzionere koji su podstanari, a čija djeca ili unučad ne rade. Mnogi od njih imaju minimalne penzije. "Konkretno u Budvi, pomoćni radnici ili čistačice u hotelima su pošli sa 15 ili 20 godina u penziju. Jednostavno su prihvatili otpremninu misleći da neće biti tako niske penzije. Ovim povećanjem se njihov status popravlja, i to je važno". Zec dodaje da su i sa tako malim penzijama penzioneri na jugu u boljoj poziciji nego oni na sjeveru, jer neki od njih mogu turistički iznajmljivati smještaj ili raditi sezonski. "Ali, to ne mijenja opštu sliku da su penzioneri u krizi. Zato vjerujem da će Vlada povećati i druge, ne samo minimalne penzije. Spajić obećava da će se popraviti standard penzionera", kaže Zec. Penzionerka Vildanka Negrić kaže da na sveopštu skupoću teško na kraj izlaze i oni sa nešto boljim penzijama, a kamoli oni sa najnižim: "Raduje me najavljeno povećanje jer je veliki broj minimalnih penzija. Njima će se koliko toliko standard povećati, a valjda ćemo i mi sa prosječnim penzijama doći na red". S druge strane, penzioner Stevo Stanišić smatra da treba naći pravednije rješenje kojim bi se penzije povećale svima. "Nelogično je da će oni sa duplo više radnog staža imati iste penzije kao oni koji su duplo manje radili. Pravno i pravedno nije uvijek isto, ali bi trebalo da bude". I Čedomir Milić smatra da je uvećanje samo za jednu kategoriju penzionera kršenje zakona i diskriminacija. Ukoliko se ostvari najava Vlade, očekuje da će Ustavni sud biti zatrpan tužbama: "Jer, penzioneri sa minimalnom penzijom bi bili izjednačeni sa onima koji su mnogo više godina od njih ulagali u penzioni fond". Iz Savez udruženja penzionera Crne Gore, koje ima oko 90.000 članova, saopštili su da nisu protiv povećanja minimalnih penzija, ali da bi ih trebalo povećati i ostalima. Navode da, ukoliko se to ne desi, može doći do velike reakcije među penzionerima. Vlada najavljuje 'usklađivanje' i drugih penzija Povećanje minimalnih penzija je obećanje iz kampanje za junske izbore pokreta Evropa sad premijera Milojka Spaića. Osim povećanja penzija, obećali su povećanje minimanih plata sa 450 eura na 700, a onih prosječnih sa sadašnjih 800 na skoro 1.000 eura. Obećano je i skraćenje radnog vremena. Na izborima 11. juna dobili su najviše glasova. No, ne zna se iz kojih fondova će se sprovesti povećanje penzija od 1. januara 2024. Prema podacima Ministar finansija, minimalne penzije prima oko 30.000 građana. Na pitanje RSE odakle će se obezbijediti novac za povećanje minimalnih penzija, iz Vlade nije konkretno odgovoreno, osim da će "svaki rashod biće pokriven posebnim prihodom". Kazali da se programom "Evropa sad 2" planira kasnije povećanje svih penzija i da je "prvi korak u realizaciji tog cilja povećanje minimalnih". Premijer Milojko Spajić još nije objavio ekonomski program "Evropa sad 2", ali se u odgovoru Vlade navodi da će detalji programa "uključujući plan i dinamiku povećanja penzija biti saopšteni blagovremeno". Ovaj program je nastavak "Evrope sad 1", kojom su početkom prošle godine povećane plate svim zaposlenim u Crnoj Gori. Naime, njima je na platu dodat dio koji su do tada uplaćivali Fondu za zdravstveno osiguranje. Ovaj program donio je popularnost liderima Pokreta Evropa sad, koji je nakon toga zabilježio niz dobrih izbornih rezultata.

Centralna banka Crne Gore potvrdila je da postoji zainteresovanost za kupovinu manjinskog paketa akcija, do 50 posto, Prve banke čiji je vlasnik biznismen Aco Đukanović, brat višedecenijskog premijera i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. U saopštenju je jedino navedeno da je zainteresovana firma iz Srbije podnijela zahtjev 27. oktobra. "Rok za odlučivanje je 60 radnih dana od dana kada je konstatovano da je zahtjev uredan, odnosno kada je ocijenjeno da je dostavljena propisana dokumentacija, relevantna za sprovođenje procesa odlučivanja", saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Centralne banke (CBCG). Takođe, CBCG je ovlašćena da provjerava i kredibilitet zainteresovane stranke za kupovinu akcija Prve banke: "CBCG sprovodi detaljnu 'fit and proper' analizu (procjena da li je kandidat primjeren za tu poziciju) i finansijsko stanje potencijalnog sticaoca (akcija)." RSE je uputio pitanja Prvoj banci, ko je potencijalni kupac akcija i koji su sve sadašnji akcionari Prve banke zainteresovani za prodaju. Međutim odgovore nismo dobili. Vlasnička struktura Aco Đukanović posjeduje oko 41 posto akcija, državna Elektroprivreda nešto manje od 20 posto. Ostalo su vlasnici koji posjeduju od jedan i četiri posto akcija. Mnogi akcionari su sakriveni iza kastodi računa. Milo Đukanović je imao oko sedam posto akcija, ali je izašao iz vlasništva 2013. dok je njihova sestra Ana Đukanović imala nešto više od jedan posto. Izvršna direktorka nevladine organizacije MANS koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije, Vanja Ćalović Marković, za Radio Slobodna Evropa kaže da je vlasnička struktura bila očigledan konflikt interesa: "Jedan od akcionara bio i bivši premijer i predsjednik države Milo Đukanović, zatim njegov brat sa najviše akcija i njihova sestra Ana, kao i njihovo najbliže okruženje. Ključno je i što su sredstva koja su dolazila od stranih investitora dominantno bila usmjeravana preko te banke." Kancelarija Ane Đukanović bila je zastupnik najvećih stranih investitora tokom privatizacija u Crnoj Gori. MANS je podnio više krivičnih prijava protiv Prve banke. "Još uvijek čekamo stav novog Specijalnog tužioca o nizu krivičnih prijava koje smo podnijeli, naročito kada je u pitanju novac iz struktura organizovanog kriminala za koji sumnjamo da se prao kroz Prvu banku," kaže Ćalović Marković. Šta se zna o Prvoj banci Aca Đukanovića? Istorijat Prve banke obilježen je kontroverzama. Rad je počela brzim rastom, i iako privatna dobila je državnu pomoć čije je vraćanje obilježeno sumnjama u regularnost. Aco Đukanović je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore. Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji. "Tu banku dominantno je koristila država za skoro sve poslove. Znamo da su brojni državni organi i kompanije, pogotovo Elektroprivreda imali neku vrstu obaveze da sredstva drže u Prvoj banci bez obzira što su im možda druge banke nudile povoljnije uslove", podsjeća Vanja Ćalović Marković. Analizu poslovanja Prve banke radila je 2012. godine i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) u čijim je izvještajima naveden niz navodno nezakonitih aktivnosti banke koje su, kako navode, "detaljno opisane na hiljadama stranica tajnih bankarskih dokumenata" u posjedu OCCRP-a: "Dokumenti otkrivaju korupciju, pohlepu i nestručnost. Pri sklapanju ovih poslova banka nije poštovala Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti je slijedila dobru bankarsku praksu." Šarić klijent Prve banke? Jedna od krivičnih prijava MANS je od Specijalnog tužilaštva tražilo provjeru poslovanja Prve banke kada je u pitanju dodjela neuobičajeno povoljnih kredita, uključujući i višemilionski kredit Darku Šariću koji je osuđen u Srbiji za krijumčarenje narkotika. "Nadamo da će doći na red procesuiranje i tog predmeta od strane Specijalnog tužilaštva i utvrđivanje šta se zaista desilo, jer su brojni podaci o poslovanju te banke ostali skriveni", kaže Ćalović Marković. U tekstovima OCCRP-a se između ostalog navodi da je za Prvu banku Šarić bio "pouzdani klijent koji im je u vrijeme krize pritekao u pomoć oročivši milionski depozit u trenutku kada je banka jedva izvršavala naloge deponenata". "U poslu sa Šarićem i ostalim kriminalcima, banka je kršila zakon i vlastite interne pravilnike, navodi se u izvještajima Centralne banke Crne Gore do kojih je došla istraživačka mreža", navedeno je u tadašnjim tekstovima OCCRP. Nekretnine i zemljišta Prve banke U jeku krize likvidnosti 2009. godine, Prva banka je često objavljivala da prodaje imovinu dužnika koji nisu vratili kredite. Te godine je objavljen oglas za prodaju dijela ostrva Sveti Nikola u Budvi koga je založio biznismen Stanko Cane Subotić za 20 miliona eura kredita. Dio ostrva je ostao pod hipotekom banke sve do 2017. kada je atraktivnu lokaciju kupio bivši tajlandski premijer u izgnanstvu Taksin Šinavatra koji je dobio i državljanstvo Crne Gore. Kontroverza oko državne pomoći Prvoj banci U jednoj od kriza likvidnosti zbog nevraćanja dodjeljenih kredita, država je decembra 2008. banci pomogla dodjelom državne pomoći od 44 miliona eura. Ostalo je nejasno kako je i da li je Prva banka državi vratila kompletnu novčanu pomoć koju je dobila. "Državna pomoć je vraćena na jedan krajnje sporan način. Znamo da je jedan milion jedanaest puta kružio između dvije državne institucije da bi se na taj način fingiralo da država naplaćuje dug od Prve banke", kaže Ćalović Marković. Iako nikada nije potvrđeno, postoji sumnja da je Vlada uplaćivala novac državnom preduzeću Regionalni vodovod preko Prve banke, a taj novac Prva banka vraćala državnom trezoru kao plaćenu ratu za dodjeljenu pomoć. I da je ta transakcija odrađena jedanaest puta. Tada je Centralna banka zamrzla kreditnu aktivnost Prve banke. Sumnju u način kako je Prva banka vratila 44 miliona eura državi, tada je izrazio i guverner Centralne banke Ljubiša Krgović. On je smijenjen 2010. nakon što je vladajuća većina promijenila Zakon o Centralnoj banci na predlog Vlade čiji je premijer bio Milo Đukanović. Iz Vlade, nadležnog ministarstva i Prve banke tada je saopštavano da je dodjela pomoći i njeno vraćanje "urađeno u skladu sa zakonom". NVO sektor i pored zahtjeva, od CBCG nije dobio izvještaje o kontrolama rada Prve banke iz tog perioda. Centralna banka je tvrdila da su podaci tajni. Na istom fonu je i odgovor guvernera CBCG Radoja Žugića iz 2019. dostavljen MANS-u u kome se navodi "da se izvještaji o kontroli banaka ne daju na uvid trećim licima jer je to interes ekonomske politike Crne Gore". Prva banka poslije političkih promjena 2020. godine Na izborima 2020. smijenjena je Đukanovićeva DPS, a vlast je preuzela koalicija predvođena proruskim Demokratskim frontom, Demokratama i Pokretom Ura Dritana Abazovića. Jedan od prvih zahtjeva Demokratskog fronta je bio da se ispita poslovanje Prve banke, naročito nakon što je njihov politički funkcioner imenovan na čelnu poziciju u Elektroprivredi. Osim što je drugi po snazi akcionar u Prvoj banci, ta kompanija ima deponovan novac u banci. Poslovanje Prve banke u 2022. godini obradila je revizorska kuća BDO početkom ove godine. U izvještaju se navodi da "postoje značajne neizvjesnosti koje izazivaju značajnu sumnju u vezi sa sposobnošću banke da nastavi poslovanje". Još je navedeno da će buduće poslovanje "zavisiti od podrške akcionara i njihovih planova za dokapitalizaciju banke". Tokom ljeta je objavljena informacija da je Banka Poštanska štedionica iz Srbije zainteresovana za kupovinu Prve banke. No to je demantovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Bivšem direktoru Uprave policije (UP) Crne Gore Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu. On je uhapšen 18. novembra po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta. Uz Stojanovića, uhapšen je i vlasnik transportne firme Igor Baćović, kome je nakon saslušanja pred specijalnim tužiocem određen trodnevni pritvor. On je osumnjičen za krijumčarenje. "Hapšenje, koje je rezultat sumnji u zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta, pokazuje da niko nije i neće biti iznad zakona i da će svako ko je umiješan u nezakonite radnje biti priveden pravdi", saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Hapšenje je pozdravio i premijer Crne Gore Milojko Spajić. "Odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije kao preduslov za vladavinu prava i najvažniji kriterijum za ubrzanje našeg evropskog puta, ključni je zadatak svih grana vlasti", navodi se u saopštenju iz Spajićevog kabineta. Stojanović je na mjestu direktora Uprave policije bio od 2013. do 2018. godine, a tokom njegovog mandata je u sukobu kriminalnih klanova ubijeno više desetina osoba. U tom periodu se desilo i razbijanje tada opozicionog protesta prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta 2015. godine, kada je zabilježeno više slučajeva policijske brutalnosti. Jedna od njih je bila prebijanje Mija Martinovića i demoliranje njegovog automobila od strane desetak pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Stojanović je penzionisan 2021.godine. Ovo je drug bivš direktor policije Crne Gore koji je uhapšen u posljednjih šest mjeseci. Prethodno je u julu uhapšen Veselin Veljović, koji je u pritvoru osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i krijumčarenje.

Nakon odluke režima u Minsku da Bjelorusi pasoše više ne mogu produžavati u ambasadama, zajednica Bjelorusa u Crnoj Gori traži od Vlade u Podgorici "olakšice" za dalji legalan boravak u Crnoj Gori. Za Bjeloruse koji žive u Crnoj Gori nadležna je bjeloruska Ambasada u Beogradu. Odluka zvaničnog Minska na snazi je od 6. septembra i podrazumijeva da se Bjelorusi koji žive u inostranstvu za dobijanje ili ovjeru bilo kog dokumenta moraju vratiti u domovinu. Aleksandar Bubin predstavnik Bjelorusa u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je većina njegovih sunarodnika pobjegla od represije režima Aleksandra Lukašenka i da u slučaju povratka strahuju od odmazde zbog svog antirežimskog djelovanja. Ne želimo da završimo u zatvoru, kaže Bubin, obrazlažući zašto traže pomoć Vlade: "Ne želimo da kršimo zakone Crne Gore, ali ih ne možemo ispuniti bez rizika da budemo zatvoreni ili podvrgnuti političkoj represiji u našoj rodnoj Bjelorusiji". Lukašenkove tri decenije Aleksandar Lukašenko je kao predsjednik Bjelorusije na vlasti skoro tri decenije. Poslednji šesti mandat obezbijedio je na izborima 9. avgusta 2020. za koje opozicija i Zapad tvrde da su bili namješteni. Zbog toga su organizovani antirežimski protesti, koje režim ugušio. Procjene su da je od tada zemlju napustilo između 200.000 i 500.000 ljudi. Kao odgovor na represiju nad demonstrantima, opozicijom i medijima Evropska unija (EU) je 2020. uvela sankcije Belorusiji. Koliko je Bjelorusa od tada stiglo u Crnu Goru, RSE nije dobio odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema ranijim podacima RSE oko 1.229 ima neki vid privremenog boravka. Koliko ih je u međuvremenu dobilo boravak takođe nije poznato. Koje olakšice traže Bjelorusi u Crnoj Gori Da bi Crnu Goru upoznali sa svojim problemima zajednica Bjelorusa je 12. novembra održala javni skup u Podgorici na kome je saopšteno da više ne mogu da izvade pasoš ili uvjerenje o braku, završenoj školi i slična dokumenta u Ambasadi u Beogradu. Bubin kaže da se nakon septembarske odluke bjeloruskih vlasti dokumenta izdaju se samo uz lično prisustvo u Bjelorusiji. Zbog toga traže da Vlada razmotri odluku o priznavanju njihovih dokumenata iako im rok važenja ističe ili je već istekao. "Budući da su mnoga od ovih dokumenata potrebna za dobijanje boravišne dozvole, Bjelorusi iz svih krajeva svijeta kada su se vratili kući da izvade dokumenta bili su zarobljeni. Zapravo, pravila migracione službe počela su da se koriste kao oruđe represije", kaže Bubin. Podrška građanskih aktivista Bjelorusima Više građanskih aktivista iz Crne Gore podržalo je zahtjev Bjelorusa. Građanski aktivista Aleksandar Zeković očekuje da Vada razumije situaciju sa kojom se suočavaju Bjelorusi u Crnoj Gori , od koji su mnogi kako kaže javno deklarisani kao protivnici Lukašenka: "Svim kojima ističe ili će brzo isteći pasoš su u obavezi da odu u Bjelorusiju što za mnoge predstavlja realnu opasnost da se suoče sa političkim i krivično pravnim progonom. Intencija donošenja takve odluke je upravo obračun sa svim neistomišljenicima i kritičarima režima". Zeković kaže da je do tog zaključka u analizi došao i bjeloruski Helsinški odbor, nakon čega je Ustavni sud Bjelorusije odlučio da ta organizacija "ima protivustavno i protivdržavno djelovanje". Zbog realne opasnosti Zeković poziva Vladu da birokratskim procedurama ne otežava i onako tešku situaciju za Bjeloruse u Crnoj Gori, u smislu ostvarivanja njihovih osnovnih ljudskih prava. "Vlada treba da uvaži produženje pasoša i da ne insistira na određenim ovjerama jer je uvažila situaciju u Ukrajini pa se i od njihovih državljana u određenim situacijama ne traže neke vrste ovjera. To je ono što traži i bjeloruska zajednica". Zeković ističe da su pojedine evropske zemlje poput Njemačke izašle u susret Bjelorusima po tom pitanju. Smatra da Crna Gora treba da konsultuje evropske partnere i Ujedinjene nacija. Šta zemlje domaćini mogu da urade za Bjeloruse I Bubin kaže da su pojedine evropske države poput Poljske, Litvanije, Latvije i Njemačke, koje su se sukobile sa Lukašenkovim režimom, počele da preduzimaju hitne mjere. "To jena primjer uključivalo prihvatanje pasoša sa isteklim rokom važenja .Iste preporuke dala je i Evropska komisija za zemlje članice Evropske unije i za one koje traže članstvo u EU", kaže Bubin. Vlada premijera Milojka Spajića nije se oglasila po ovom pitanju. Ni nakon višednevnog čekanja RSE nije dobio odgovore iz kabineta premijera Spajića i Ministarstva vanjskih poslova. U novembru 2020. Crna Gora se zajedno sa još šest država koje nijesu članice Evropske unije (EU), pridružila sankcijama koje je 27 članica EU uvelo Bjelorusiji, kao odgovor na brutalni obračun sa prodemokratskim protestima izazvanih spornim predsjedničkim izborima.

Ni nakon dva mjeseca ne zna se koliko je koštalo putovanje na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija (UN) predsjednika države Jakova Milatovića i tadašnjeg premijera Dritana Abazovića. I pored ogromnog interesa javnosti, ne znaju se konačni troškovi putovanja u Njujork, na koje su iz Crne Gore otišle dvije delegacije, što je presedan u crnogorskoj diplomatskoj praksi. Radio Slobodna Evropa (RSE) je pitanja o troškovima uputio na adrese predsjednika države i Vlade. Iz institucije predsjednika države su RSE po Zakonu o slobodnom pristupu dostavili troškove puta u Njujork. Milatović i njegov tim su utrošili nešto više od 80.000 eura. Iz Vlade su odgovorili samo za dio članova tima. Za posljednjih deset godina, ovogodišnja delegacija na godišnjem zasijedanju UN bila je najbrojnija od čak 20 osoba, ne uključujući obezbjeđenje dvojice državnika i još dva člana u timu predsjednika Crne Gore. "Crna Gora nikako nije bogata država. Imamo jako mnogo problema i taj novac se mogao mnogo bolje uložiti u odnosu na to da svi možemo da vidimo kako su se i premijer bivši i predsjednik proveli u Njujorku", kaže direktor Istraživačkog centra MANS Dejan Milovac. Milovac dodaje da se ne zna koji su konkretni rezultati angažmana dvojice zvaničnika. Zašto dvije delegacije u Njujorku? Kada je u pitanju godišnje zasjedanje SG UN-a, dosadašnja praksa je bila da jedne godine delegaciju predvodi predsjednik, a druge premijer. Abazović je prošle godine kao premijer bio na čelu delegacije. Ove godine red je bio na predsjednika države. To je utvrdila i Vlada početkom septembra usvajajući Platformu da će delegaciju predvoditi predsjednik države Jakov Milatović sa devet saradnika. Uz to je navedeno da će u Njujork ići i tadašnji premijer Dritan Abazović, kao koordinator Ministarstva vanjskih poslova, sa šest saradnika, uz tri predstavnika crnogorske misije pri UN koji su već bili tamo. Abazović je koordinirao rad Ministarstva nakon što je u septembru prošle godine na njegov zahtjev smijenjen tadašnji ministar Ranko Krivokapić. Odluka Abazovića da sa saradnicima drugu godinu zaredom ide za Njujork naišla je na kritike bivših diplomata ali i predsjednika Milatovića. On je ocijenio da odluka Abazovića "da ide u funkciji koordinatora, a de fakto premijera - unosi zabunu i ne doprinosi ozbiljnosti diplomatskog predstavljanja Crne Gore". Abazović je odgovorio da ne želi da raspravlja "sa ljudima koji nijesu shvatili šta su čija ustavna ovlašćenja" i da ne idu dvije, nego jedna zajednička delegacija. Uprkos međusobnim kritikama, na kraju su svi otišli za Njujork. Avioni, hoteli i dnevnice Iz dokumentacije koju je RSE dostavio kabinet Milatovića vidi se da je njegov tim putovao preko Istanbula a da su avionske karte koštale skoro 17.000 eura, od čega je četvrtina otišla na kartu samog predsjednika - oko 4.200 eura. Članovi Milatovićeve delegacija bili su smješteni u dva obližnja njujorška hotela - "Kimberly" i "The Benjamin Royal Sonesta", koja su od sjedišta UN-a udaljeni oko kilometar i po. Hotelski smještaj koštao je oko 62.000 dolara. Od toga je smještaj predsjednika koštao 9.100 dolara, odnosno 1.300 po noći. Za boravak u Njujorku dobili su i dnevnice, koje su bile oko 840 eura po osobi. Iz dokumentacije se vidi da su sa delegacijom putovale dvije osobe zadužene za foto i video materijal, iako u platformi putovanja te stavke nema. Iz kancelarije predsjednika nisu odgovorili koliko su iznosili troškovi njihovog radnog angažmana u Njujorku. Pet članova obezbjeđenja U platfomi se ne pominju ni članovi ličnog obezbjeđenja dvojice predsjednika, na koje imaju pravo kao štićene ličnosti. Prema podacima policije, sa Milatovićem su išla tri, a sa Abzovićem dva tjelohranitelja. Za njihov hotelski smještaj i dnevnice, kako je objavila Televizija Vijesti, isplaćeno je više od 27.200 eura. Troškovi avionskih karata nisu objavljeni. Troškovi Abazovića i dalje nepoznati Delegacija bivšeg premijera Abazovića plaćena je sa tri Vladina računa. Dio je platio kabinet premijera, dio Generalni sekretarijat a dio Ministarstvo vanjskih poslova. Iz Vladine službe su za RSE kazali da je iz kabineta za tri člana delegacije i troškove prevoza po Njujorku plaćeno skoro 19.000 eura. Iz kase Generalnog sekretarijata je za jednu osobu potrošeno 6.350 eura. Troškovi ostala tri člana, uključujući premijera Abazovića, koje su išli preko računa Ministarstva vanjskih poslova, nisu poznati. Iz tog Ministarstva nisu odgovorili na pitanja RSE. Novinari su više puta pitali Abazovića za troškove puta, ali nisu dobijali detaljan odgovor. On tvrdi da su troškovi pet puta manji nego prošle godine, ali i da "nema skrivanja oko troška državnog novca". Ipak nikad ih nije objavo. Nova Vlada da bude transparentnija Predstavnik MANS-a ističe da se prethodna vlada, Dritana Abazovića, u mnogim segmentima "vratila nekoliko koraka unazad" u odnosu i na vlade Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, prije svega u smislu skrivanja potrošnje iz budžeta. Milovac napominje da su partije koje su avgusta 2020. smijenile Đukanovićev DPS, obećale da će obustaviti trodecenijsku praksu koja se tiče netransparentnog trošenja novca poreskih obveznika: "Ali očigledno iz perspektive vlasti, stvari izgledaju dosta drugačije. Svo to raspolaganje privilegijama i beneficijama izgleda drugačije sa pozicije izvršne vlasti u odnosu na to kako je izgledalo dok su bili sa druge strane". Crna Gora j 31. oktobra dobila novu Vladu, premijera Milojka Spajića. Milovac se nada da nova vlada "neće nastaviti praksu skrivanja podataka", navodeći da "najosnovnije informacije koje se tiču potrošnje moraju biti u svakom trenutku dostupne onima koji pune taj budžet". Evropska komisija je u novom izvještaju o Crnoj Gori pohvalila Vladu zbog direktnog prenošenja sjednica Vlade i navodnog objavljivanja svih budžetskih troškova. Međutim, kako je navela, sveukupno gledano transparentnost je i dalje problem jer je vlada često pribjegavala proceduralnoj mogućnosti donošenja odluka bez formalnog održavanja sjednica.