Rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora, u kojem će se naći Milo Đukanović i Jakov Milatović, imaće uticaj na predstojeće parlamentarne izbore zakazane za 11. jun, što bi moglo dovesti do prekompozicije na političkoj sceni Crne Gore. To je ocjena političkog analitičara Zlatka Vujovića, koji za Radio Slobodna Evropa kaže da je Milatovićev pokret Evropa sad preuzeo birače aktuelne parlamentarne većine. "Sa oreolom eventualnog pobjednika nad Đukanovićem, Evropa sad bi progutala ogroman broj birača trenutnih vladajućih partija. To bi moglo da utiče na veliko prestrukturiranje političke scene", rekao je Vujović. U prvom krugu predsjedničkih izbora 19. marta, uz predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koji je osvojio 35,3 odsto glasova, Jakov Milatović, čiji pokret Evropa sad nema parlamentarni status, osvojio je 29,2 odsto glasova. Vujović ukazuje da je Milatovićev skor neznanto niži od podrške koju su zajedno osvojila tri kandidata parlamentarne večine Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović – 31,4 odsto. “Pokret Evropa sad snažno preuzima birače Demokratskog fronta, Demokrata, pokreta URA i Socijalističke narodne partije (SNP)”, kaže Vujović. Smatra da je ovaj dio stranaka pred velikim izazovom – kako da eventualna pobjeda Milatovića u drugom krugu, ne dovede do dramatičnog odliva njihovih birača, što bi dovelo u pitanje parlamentarni status manjih partija. Milatović uoči drugog kruga 2. aprila ima startnu prednost u vidu podrške svih kandidata parlamentarne većine. Otkud veliki uspon Evrope sad? Lideri pokreta Evropa sad Milatović i Milojko Spajić bili su ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, formiranoj nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine. Njih dvojica su kreatori programa “Evropa sad”, kojim je ukinuto direktno finansiranje zdravstvenog sistema i taj novac prenesen u zarade zaposlenih, kojima je minimalna zarada sa 220 porasla na 450, dok su plate povećane za oko 30 posto. Oni su obećali da će kada dođu ponovo na vlast prosječna plata u Crnoj Gori biti 1.000 eura, a minimalna penzija 450 eura. Prema riječima Vujovića, pokret Evropa sad zato doživljava veliki uspon koji će biti prisutan do parlamentarnih izbora: "Vjerujem da očekivanja građana daleko premašuju čak i obećanja koja su dali lideri Evropa sad. Krenuo je jedan neutemeljeni optimizam da će plate stalno rasti, iako nemamo prihoda u budžetu da bi to finansirali". Vujović konstatuje da taj populistički pristup nije održiv na duže vrijeme. Otkud veliki pad Đukanovića? Đukanović je na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. godine slavio već u prvom krugu sa više od 180.000 glasova, dok je sada, u znatno ozbiljnijoj konkurenciji, dobio podršku malo više od 120.000 glasova. On je u Podgorici osvojio oko 6.000 glasova manje nego njegova partija na izborima za podgorički parlament prije nepuna četiri mjeseca. Vujović kaže da je Đukanović osvojio preko 35 glasova i pored izostanka podrške manjina. Naime, u opštinama gdje dominantno žive manjinski narodi zabilježena je niska izlaznost. "Za partiju koja je bila neprikosnovena 30 godina na vlasti, a posljednje dvije i po godine u opoziciji i koja je imala klijentelistički odnos prema biračima, to je respektabilan rezultat", kaže Vujović. On dodaje da postoji mogućnost da se politička scena u Crnoj Gori kreće ka dvopartijskom sistemu: "U ovom trenutku dominira DPS sa oko 30 posto podrške i Evropa sad, koja usisavanjem glasača drugih stranaka može da bude slične političke jačine. To može da utiče da tenzije identitetskog karaktera u Crnoj Gori opadnu, što je dobro za građane". Pobjeda u drugom krugu zavisi od izlaznosti i motivacije Ishod rezultata drugog kruga je teško procijeniti, kaže Vujović, podsjećajući da istraživanja javnog mnjenja prednost daju Milatoviću, ali i upozorava da Đukanović nije iskoristio sve resurse u prvom krugu. "Procjene Milatovićeve prednosti su bazirane na visokom odzivu birača. Visoka izlaznost odgovara Milatoviću, a niža izlaznost Đukanoviću, ukoliko on motiviše svoje birače", kaže Vujović. On dodaje da će rezultat zavisiti od toga da li će doći do većeg odziva nacionalnih manjina, da li će se motivisati apstinenti i birači koji ne žive u Crnoj Gori. S obzirom da u drugom krugu učestvuju samo dva kandidata, ostale političke partije, očekuje Vujović, neće biti motivisane da na terenu podrže Milatovića. Oba kruga predsjedničkih izbora održavaju se u vremenu institucionalne i političke krize. Aktuelna Vlada izgubila je povjerenje u parlamentu prije sedam mjeseci. Više pokušaja formiranje nove nijesu uspjeli, zbog čega je Đukanović raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

Na izborima za predsjednika Crne Gore nijedan od sedam kandidata nije osvojio natpolovičnu većinu, pokazuju preliminarni rezultati. U drugi krug izbora, 2. aprila, prošli su kandidati Demokratske partije socijalista i pokreta "Evropa sad" - aktuelni predsjednik Milo Đukanović i Jakov Milatović.

Milo Đukanović ili Jakov Milatović ? Jedan od njih biće izabran za predsjednika Crne Gore, na mandat od pet godina, u drugom krugu izbora zakazanom za 2. april. Njih dvojica osvojili su najviše glasova u prvom krugu održanom u nedjelju, 19. marta. Prvi, lider Demokratske partije socijalista (DPS)i aktuelni šef države je preko 33 godine u vrhu crnogorske politike. Drugi je u politiku ušao prije nepune tri godine, a jedan je od lidera Pokreta Evropa sad, stranke osnovane juna prošle godine. Đukanović ima 61 godinu, Milatović 37. Jakov Milatović U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsjednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva. Nakon toga Milatović je rekao da se zalaže za legalizaciju dvojnog državljanstva.  Završio je ekonomiju na podgoričkom univerzitetu, kao stipendista se usavršavao u SAD, Italiji, magistrirao na Oksfordu. Radio u Deutsche banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Napustio je karijeru u inostranstvu kako bi se stavio na raspolaganje Zdravku Krivokapiću, premijeru prve vlade nakon pada DPS, čiji je sastav dogovaran u manastiru Ostrog pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC). Bio je jedan od 12 "apostola", kako je Krivokapić nazivao svoje ministre. Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat "Evropa sad", kojim je ukinut doprinos za zdravstvo, čime su značajno povećane minimalna plata i prosječne zarade. "Može se opravdano reći da je ovo bilo prvo značajno povećanje životnog standarda u prethodnih 30 godina u Crnoj Gori", ocijenio je Milatović i dodao da je dostižno "u kraćem roku doći do prosječne plate od hiljadu eura". Program Evropa sad je ugrozio finasijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema. Smatra da zbog nedostatka političke volje reforme nijesu adekvatno sprovođene, zbog čega je Crna Gora država sa najdužim pregovaračkim stažom za priključenje Evropskoj uniji (EU). "Zato ću ja biti taj koji će uvesti državu u EU", kazao je Milatović. Povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, Milatović je dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU saveznike, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope. Milatović istovremeno podržava i inicijativu Otvoreni Balkan, a Srbiju naziva "najvažnijim trgovinskim i turističkim partnerom". Podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji je dio političke javnosti ocijenio izdajom nacinalnih interesa, a stručna, spornim s aspekta Ustava i sekularnog karaktera države. Kao ministar konsultovao se sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem o natalitetu. Nakon što je pala Krivokapićeva vlada, Spajić i Milatović su sredinom 2022.godine oformili partiju Evropa sad dajući joj ime svog ekonomskog programa. U vrhu partije je četvoro ministara "apostola" iz Krivokapićeve vlade. Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik. Prilikom predizborne konvencije Milatovića na Cetinju 10.marta, došlo je do incidenta tokom protesta građana koji su, prema navodima policije, htjeli da spriječe njeno održavanje. Okupljeni su nosili transparente "Pa što ako pogine deset Crnogoraca", što je navodna Milatovićeva izjava tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori, Joanikija. Milatović je tada bio ministar u Krivokapićevoj Vladi koja je odobrila intervenciju policije u kojoj je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca. Za drugi krug predsjedničkih izbora, prvi ga je podržao prosrpski i proruski Demokratski front, poručivši da bez njihove podrške ne može pobijediti Đukanovića u drugom krugu. Milatović je Đukanovića nedavno nazvao "višedecenijskim ratnim huškačem navodeći da "predsjednik DPS-a ima samo jednu vječnu ideologiju, a to je lični i porodični interes". Milo Đukanović Tokom tri decenije vlasti, dva puta je bio predsjednik države i šest puta premijer. Bio je čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006., pod njegovim vođstvom Crna Gora je ušla u NATO 2017. i otvorila pregovore sa EU 2010 godine. Period njegove vladavine karakterišu brojne afere oko ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS, te optužbe za rasprodaju državnih resursa, kriminal i korupciju. U tom periodu je kao vođa kriminalne grupe osuđen visoki čelnik DPS-a Svetozar Marković, a među aferama koje su potresale Crnu Goru su "Koverta", "Limenka", "Telekom" i mnoge druge. Đukanović je izgradio dobre odnose sa većinom zemalja regiona, osim sa Srbijom, koji su zahladili nakon što je Crna Gora, dok je on bio premijer, 2008. priznala Kosovo. Smatra da su loši odnosi Podgorice i Beograda posljedica oživljavanja velikosrpskih aspiracija prema Crnoj Gori, a da je ruski upliv podstakao nacionalističke projekte u regonu. "Danas velikosrpski nacionalizam stanuje u vrhu državne politike Srbije", rekao je Đukanović. Inicijativu Otvoreni Balkan smatra lošom alternativom Berlinskom procesu. Đukanović kaže i da Albanija i Srbija pokušavaju kroz tu inicijativu, zahvaljujući veličini svojih država, uspostaviti dominaciju u odnosu na druge države regiona. Srpska pravoslavna crkva se, prema riječima Đukanovića, dominantno bavi političkim, a ne vjerskim pitanjima. Ukazuje na njenu tijesnu povezanost sa Ruskom pravoslavnom crkvom čiji patrijarh blagosilja rusku agresiju na Ukrajinu, i podsjeća da je Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu. Sa SPC je u lošim odnosima od kad je usvojen, za crkvu sporni, Zakon o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019., što je pokrenulo crkvene litije koje su okupile Đukanovićeve političke oponente i doprinijele padu s vlasti njegove partije koja je vladala tri decenije. Smatra da je potpisujući Temeljni ugovor sa SPC, premijer Dritan Abazović izdao interese Crne Gore. Đukanović, koji je otvorio vrata ruskom kapitalu nakon sticanja nezavisnosti 2006., oštar je kritičar politike zvanične Moskve sa kojom su odnosi pogoršali 2014. kada se Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji zbog aneksije ukrajinskog Krima: "Rusija je nastavila da veoma sofisticirano razvija model hibridne destrukcije na Balkanu". Najava učlanjenja u NATO dodatno je pogoršala odnose i rezultirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, čiji je cilj kaže Đukanović, bila njegova likvidacija. Da je postojao plan državnog udara, uvjerio se, kako kaže, uvidom u dokumenta u Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, taj dosije nije ustupljen pravosudnim organima Crne Gore. "Jer je intervenisao šef bezbjednosti Rusije, gospodin Patrušev, koji je došao u Beograd i očigledno zabranio dostavu tih dokumenata", kazao je Đukanović. Presudom Višeg suda iz maja 2019.su za pokušaj državnog udara, na višegodišnje kazne osuđena su dva ruska i više srpskih državljanina, te lideri tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori. Ta presuda je poništena a obnovljeno suđenje još traje. I Đukanović je obećao da će, ako pobijedi na ovim izborima, uvesti Crnu Goru u EU.

U Crnoj Gori se održavaju predsjednički izbori, četvrti od obnove državne nezavisnosti 2006. To je i prva politička utakmica na nacionalnom nivou, nakon avgusta 2020. kada je smijenjena trodecenijska vlast partije aktuelnog šefa države Mila Đukanovića, koji se i ovog puta kandidovao.

U prvom krugu učestvovalo je sedam kandidata.

U Crnoj Gori u petak u ponoć počinje izborna tišina uoči predsjedničkih izbora koji će se održati u nedelju 19. marta. Traje do zatvaranja biračkih mjesta. U vrijeme izborne tišine zabranjeno je političko oglašavanje u medijima, pa učesnici izbora koriste prostor u kojem nema ovih pravila – društvene mreže. U periodu od 1. do 14. marta, na Facebook stranicama i grupama iz Crne Gore registrovana je 691 objava na temu izbora, sa preko 75.000 interakcija, objavio je danas Digitalni forenzički centar. Da je popularnost društvenih mreža dovela u pitanje smisao izborne ćutnje smatra programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović. "Imajući u vidu da je dvoje od troje građana prisutno na društvenim mrežama, što je skoro 70 odsto stanovništva, onda je u potpunosti obesmišljena izborna tišina", ocijenio je Pejović za Radio Slobodna Evropa Šta se plasira na društvenim mrežama Da su partije iz Crne Gore uvidjele značaj društvenih mreža pokazuje podatak kompanije Meta o utrošenih oko 350.000 eura na oglašavanja na njenim mrežama Facebook i Instagram, od avgusta 2020. godine. Društvene mreže masovno se koriste i za plasiranje poruka na sami dan glasanja. Sagovornica RSE, koja je insistirala na anonimnosti, a koja je radila kampanje za jednu građansku partiju, kaže da se za kratko vrijeme trajanja izborne tišine utroši više novca nego tokom čitave kampanje na mrežama. "Doseg na mrežama postižemo raznim mim stranicama, kao i primarno zvaničnim stranicama partije. Mreže koristimo da izreklamiramo našeg, a ismijemo protivkandidata", kaže ona. Uz to kaže da se mim stranice koriste i za plasiranje onoga što zvanično ne bi smjeli reći o suprotnoj strani. Partije angažuju članstvo, posebno mlađe, za komentarisanje na postovima, plasiranje i dijeljenje sadržaja koji idu u korist stranci. U nekim slučajevima se ove aktivnosti i plaćaju. Pred izbore uočeno je i širenje na mrežama rezultata lažnih istraživanja javnih mnjenja, koji se takođe koriste kao vid uticaja na volju birača. U vrijeme izborne ćutnje partije kontaktiraju birača putem telefona, mobilnih aplikacija i elektronske pošte. "Može se reći da se time ne krši nijedan propis, ali etički posmatrano umjesto da partije budu primjer kako se poštuje izborna tišina, one čine suprotno", kaže Pejović. Pejović nije optimista da će se ovo pitanje uskoro riješiti, jer od ovako "neuređenog profitiraju samo partije". Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije (AEM), koja prati poštovanje izborne ćutnje u tradicionalnim medijima, smatra da pravila moraju uspostaviti i za online prostor: "Za čiju primjenu će biti odgovorne partije, izborne liste ili kandidati." Problema su svjesni i u Državnoj izbornoj komisiji (DIK). "Treba detaljnije urediti pitanje izborne tišine, imajući u vidu da je digitalizacija medija i postojanje društvenih mreža otvorila pitanje njene cjelishodnosti, kao i efekta", kaže za RSE predsjednik DIK-a Nikola Mugoša. Finansiranje postova problem i za kontrolore I iz Agencije za sprečavanje korupcije, između ostalog, kontrolišu finansiranje izbornih kampanja na društvenim mrežama, ali partije nalaze način da zaobiđu kontrolu. "Kod pružalaca usluga oglašavanja na društvenim mrežama koji su registrovani van Crne Gore nije moguće dobiti podatke o njihovim uslugama", kazali su za RSE iz Agencije. Na osnovu podataka Mete moguće je vidjeti koliko su partije zvanično spremne da potroše na plaćeno oglašavanje. Ovi iznosi nisu konačni, jer se na jednom mjestu ne zbrajaju svi iznosi raznih partijskih struktura koje reklamiraju istu opciju ili kandidata. Kako je to uređeno u Hrvatskoj, članici EU U toku izborne tišine, hrvatsko Državno izborno povjerenstvo (DIP) zabranjuje učesnicima upućivanje poziva, SMS poruka ili elektronske pošte biračima, postavljanje novih promotivnih sadržaja – statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama. Za kršenje izborne tišine Hrvatska je propisala ozbiljne novčane kazne, koje premašuju 66.000 eura u slučaju pravnih lica, u ovom slučaju partija. "Uočeno je da su učesnici izbora vremenom stekli određenu kulturu poštovanja izborne šutnje, pa se smanjuje broj slučajeva kršenja izborne šutnje na društvenim mrežama i uopšteno", kaže sekretarka DIP-a Albina Rosandić za RSE. Ona objašnja da su kazne iste za kršenja izborne tišine, kako u medijima tako i na društvenim mrežama. U Crnoj Gori ne postoje kazne koje se tiču kršenja izborne ćutnje na društvenim mrežama.

Parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom (DF) pokušaće da pred Ustavnim sudom ospori odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine i raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora. Đukanović je 17. marta raspisao izbore za 11. jun, a dan ranije je raspustio Skupštinu konstatujući da je država "paralisana na evropskom putu i da se ta politička agoniju treba prekinuti izborima". Sve se događa tri dana uoči redovnih predsjedničkih izbora, na kojima je Đukanović jedan od kandidata. Zakazani parlamentarni izbori su odgovor predsjednika na političku i institucionalnu krizu nastalu nakon pada dvije vlade i nemogućnosti skupštinske većine da formira treću. Aktuelna Vlada Dritana Abazovića je izgubila povjerenje u Skupštini prije sedam mjeseci. Direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa(RSE) da vanredni parlamentarni izbori neće razriješiti krizu, ali da su preduslov da se počne rješavati: "Nije dugoročno održiva situacija da sadašnja Vlada ima legitimitet, a posebno da i dalje donosi odluke sa dugoročnim posljedicama." Traži se reakcija Ustavnog suda Parlamentarna većina, koju čine proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura, zahtijeva od Ustavnog suda da suspenduje izvršenje Đukanovićevih odluka dok taj sud ne ocijeni - da li je Đukanovićev ukaz o raspuštanju Skupštine usklađen sa Ustavom. "Apsolutna je nepoznanica koji su razlozi za donošenje Ukaza (o raspuštanju Skupštine), što predstavlja očiglednu manjkavost. Na ovaj način, aktom samovolje i neustavnim ponašanjem predsjednik Crne Gore postupa suprotno Ustavu", navodi se u saopštenju poslanika parlamentarne većine. Đukanović je na pres konferenciji pojasnio da mandatar Miodrag Lekić, koga je delegirala parlamentarna većina, nije formirao Vladu u zakonskom roku: "Taj mandatar je pokušavao da sastavi Vladu 90 dana. Nije uspio. Sada su se stekli uslovi da predsjednik raspusti parlament. Tako da nema ništa sporno u mom postupanju." Parlamentarna većina je proglasila poslanika Miodraga Lekića za mandatara u decembru prošle godine, na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku koje su prethodno usvojene. Izmjenom tog Zakona, parlamentarna većina je preuzela ustavnu nadležnost Đukanovića u oblasti predlaganja mandatara. Evropska unija i Venecijanska komisija su osporile legitimitet izmjena Zakona o predsjedniku. I premijer Dritan Abazović je rekao da Đukanovićeve odluke nisu u skladu sa ustavnim poretkom. "Pozivam poslanike da pitanje skraćenja mandata uzmu u svoje ruke", rekao je Abazović ne precizirajući šta to znači. Daliborka Uljarević kaže da jedino Ustavni sud može da utvrdi da li je Đukanović imao osnova da raspusti Skupštinu: "Ne izgleda izvjesno da će Ustavni sud moći toliko brzo da o tome odlučuje, a uz to treba imati u vidu da je većini političkih aktera u interesu da se izbori održe". Šta parlamentarni izbori treba da pokažu? Iako je Abazovićeva Vlada izgubila povjerenje u avgustu prošle godine, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ona već sedmi mjesec funkcioniše u tehničkom mandatu. Parlamentarnim izborima treba da se utvrdi ko ima kakav legitimitet za donošenje odluka kaže Uljarević. "Sada je situacija u tom dijelu vrlo poremećena jer je neuobičajeno da izvršnu vlast obavljaju partije koje će se na tim izborima faktički boriti za cenzus i nemaju svog predsjedničkog kandidata", navodi Uljarević. Vladu Crne Gore dominantno vode ministri iz pokreta URA premijera Abazovića i prosrpske Socijalističke narodne partije, koje  zajedno imaju devet poslanika u crnogorskom parlamentu, od ukupno 81. Uljarević ocjenjuje da su vanredni izbori potreba društva i interes značajnog broja političkih aktera: "I vrlo smo jasno čuli da su oni jedna snažna sugestija zapadnih partnera koji takođe razumiju da se sa ovakvim stanjem više ne može nastaviti." Sjedinjene države i diplomate Evropske unije su više puta istakli neophodnost parlamentarnih izbora kako bi se izašlo iz političkog ćorsokaka. Predsjednički uvertira za parlamentarne izbore "Nikada predsjednički izbori nisu imali veći uticaj na parlamentarne kao u ovom slučaju", kaže Daliborka Uljarević. Ona procjenjuje da ponašanje predsjedničkih kandidata u kampanji ujedno predstavlja zauzimanje pozicija za parlamentarne izbore. Osim aktulenog predsjednika Mila Đukanovića koji želi reizbor, u predsjedničkoj trci je još šest kandidata. Četiri kandidata pripadaju strankama parlamentarne većine, odnosno dosadašnjih vladajućih struktura: Andrija Mandić ispred proruskog Demokratskog fronta, ispred Demokrata Aleksa Bećić bivši predsjednik Skupštine, Jakov Milatović bivši ministar ekonomije kao kandidat Pokreta Evropa sad i Goran Danilović ispred Ujedinjene  koja je na prethodnim  izborima nastupila u koaliciji sa DF. O pozicioniranju kandidata, prema Uljarević, govori promjena retorike Mandića: "Andrija Mandić kandidat DF je u predsjedničkoj kampanji, promijenio politički imidž kako bi se bolje pozicionirao nakon vanrednih parlamentarnih izbora kao snaga koja bi trebalo da uđe u strukture buduće izvršne vlasti", kaže Uljarević. O uticaju predsjedničkih izbora na parlamentarne Uljarević navodi i primjer rezultata koji bude postigao Đukanović: "Ukoliko Đukanović bude uspio da dobije novi predsjednički mandat to će značiti da će i njegova politička partija ući u parlamentarne izbore znatno snažnija i u boljoj poziciji. Ako to ne bude uspio, za očekivati je da DPS iz vanrednih parlamentarnih izbora izađe sa duplo manje mandata nego što ih trenutno ima u Skupštini." Ona vjeruje da i Pokret Evropa kroz kandidaturu Jakova Milatovića ima za cilj osnaživanje partijske strukture i pozicije na političkoj sceni. Prema procjenama svih analitičara ali i predsjedni;kih kandidata, predsjednik Crne Gore će biti izabran u drugom izbornom krugu koji će se održati 2. aprila. Da bi predsjednik bio izabran 19. marta kada se održava prvi krug, kandidat  bi morao da osvoji preko 50 posto glasova izašlih  birača.

Agencija za elektronske medije je u preliminarnom izvještaju o medijskom predstavljanju, tokom izborne kampanje za predsjednika Crne Gore, saopštila da kandidat Andrija Mandić ima najveći medijski prostor, od 34 procenta zastupljenosti. Izbori su zakazani za 19. mart. Učestvuje sedam kandidata. Mandić je kandidat najbrojnijeg saveza parlamentarne većine, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), blizak je Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću. Iako to u kampanji ne naglašava, njegov DF se od ranije zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, izlazak iz NATO-a i povlačenje priznanja Kosova. Iz portala Raskrinkavanje i Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), organizacija koje prate medijska izvještavanja u predizbornoj kampanji u Crnoj Gori, ukazuju da elektronski mediji većinom favorizuju Mandića. "S obzirom na to da se finansiraju srbijanskim kapitalom, otvoren je značajan medijski prostor za kandidate koji dominantno zastupaju prosrpske narative", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa Ana Nenezić iz CEMI-ja, koji decenijama prati izborne procese. Ukazuje da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju strane vlasnike, dominantno iz Srbije. Ovi mediji nemaju obavezu poštovanja Pravilnika o pravima i obavezama emitera tokom predsjedničke kampanje koji je propisala Agencija za elektronske medije. Tim dokumentom je predviđeno da svi kandidati moraju biti jednako medijski zastupljeni. U praksi na poštovanje ovog pravila "osuđen" je jedino Javni servis Crne Gore dok privatne televizije nemaju tu obavezu. Ko su vlasnici televizija u Crnoj Gori? Od pet televizija sa nacionalnom pokrivenošću, samo je Javni servis, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), u vlasništvu Crne Gore. Nova M je članica Junajted Media grupe (United Media), čiji je osnivač srpski biznismen Dragan Šolak, a vlasnik međunarodni investicioni fond (BC Partners). Ova kompanija, koja osim u Srbiji, djeluje u BiH i Hrvatskoj, ima većinski paket i u crnogorskoj televiziji Vijesti. Oni su jedan od rijetkih medija u Srbiji koji preispituje poteze vlasti u toj državi predvođenih predsjednikom Vučićem, zbog čega su na udaru kritika njegovih naprednjaka. Srpski biznismeni, bliski Vučiću, vlasnici su dvije televizije u Crnoj Gori. Vlasnik Prve je Srđan Milovanović ofšor biznismen, čije brat povjerenik Vučićeve Srpske narodne stranke u Nišu. Vlasnik televizije Adria je srpski biznismen Bratislav Stoiljković. Njemu je prošle godine Agencija za nacionalnu bezbjednost, uz još tridesetak osoba, uključujući šest ruskih diplomata, zabranila ulazak u Crnu Goru. Policija je tada navela da su "indicirani kao nosioci malignog uticaja za interese stranih službi". Čiji narativi se favorizuju? Nakon lidera DF-a Mandića, prema zastupljenosti iz izvještaja slijede Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad, aktuelni predsjednik države Milo Đukanović i Aleksa Bečić iz partije Demokrata. Za Anu Nenezić ovi podaci nisu iznenađujući, iako ističe da Milatović i Bečić imaju umjereniji narativ u odnosu na Mandića. "Jesu umjereniji, ali sa izletima i u pravcu onog što je politika prosrpskog Demokratskog fronta", navodi Nenezić. Jakov Milatović i Aleksa Bečić bliski su Mitropoliji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Bečićeve Demokrate su inicirale da se u Kolašinu, na sjeveru Crne Gore, podigne spomenik mitropolitu Amfilohiju, za života jednom od predvodnika tvrde nacionalističke struje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Milatović je u politiku ušao kao ministar Vlade Zdravka Krivokapića, prve nakon pada Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), na čije je formiranje dominantno uticala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Sam Krivokapić ministre je nazivao apostolima. Turbulentan premijerski staž Zdravka Krivokapića Evropski parlament je u martu prošle godine Srpsku pravoslavnu crkvu označio kao promotera narativa o Rusiji kao zaštitnici tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Dio kampanje vodi se iz regiona Nenezić ukazuje da se dio kampanje za predsjedničke izbore 19. marta vodi i iz regiona, prije svega iz Srbije. "Naš Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje finansiranje iz inostranstva. Međutim, nema propisa šta ukoliko se kampanja vodi van Crne Gore. Ko je u tom slučaju nadležan i da li je iko?", pita Nenezić. Iz beogradskog Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), pak, smatraju da je Regulatorno tijelo Srbije za elektronske medije nadležno da uspostavi monitoring, za medije pod njihovom jurisdikcijom, u periodu izbora u Crnoj Gori. Monitoring je tražen "shodno obavezama iz Zakona o potvrđivanju Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji", koji služi da se "spreči vođenje kampanje iz države u kojoj se izbori ne dešavaju u državi u kojoj se dešavaju, čime se urušava izborni integritet", objasnio je BIRODI. Prema navodima BIRODI-ja, ta obaveza proizilazi iz članstva Srbije u Savjetu Evrope. Da su mediji u Srbiji veoma zainteresovani za predstojeće izbore i da utiču na njih narativom o sigurnoj pobjedi Andrije Mandića, ocijenjeno je i iz portala Raskrinkavanje, platforme za provjeru informacija, u okviru nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju. Kao primjer navode da su pojedini mediji iz Srbije, Mandića, u momentu dok je bila potvrđena jedino njegova kandidatura, proglašavali pobjednikom. "Kako su Mandića proglašavali za pobjednika kada još uvijek nije imao protivnike, tako su Đukanovića proglašavali za poraženog, iako tada nije bio ni objavio kandidaturu", kaže za Radio Slobodna Evropa urednica portala, Jelena Jovanović. "Đukanovićevoj strahovladi došao kraj", "Đukanović se mora ukloniti", Milo nema šanse, nakon izbora on i DPS idu u istoriju?!", neki su od naslova u srbijanskim medijima, navodi Raskrinkavanje. Iz Raskrinkavanja kažu da se drugi kandidati, poput Jakova Milatovića, u srpskim tabloidima pojavljuju isključivo kao meta kritika. Milatović je zbog ekonomskog programa Evropa sad, kojim su u Crnoj Gori povećane plate stekao veliku popularnost i, prema istraživanjima, Mandiću je najveća prijetnja za prolazak u drugi krug izbora. Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji većinu u prvom krugu, dvije nedelje kasnije organizovaće se drugi u koji ulaze dva kandidata sa najvećim brojem glasova. Koliko su mediji iz Srbije zainteresovani za izbore u Crnoj Gori pokazuju lokalni izbori u Nikšiću, u martu 2021, o kojima je objavljeno više od 5.000 tekstova u srpskim medijima. Bili su to prvi izbori nakon pada Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. Na Televiziji Happy, koja u Srbiji ima nacionalnu frekvenciju i koja je naklonjena vladajućim snagama predvođenim Vučićem, se emitovao serijal Bitka za Nikšić. "Pandan tome bio bi da se u Crnoj Gori kreiraju posebne emisije i rubrike za, recimo, izbore u Leskovcu i da ih ovdašnji mediji obilježe kao 'bitku za Leskovac'", navodi Jelena Jovanović. Evropski parlament prepoznao ruski uticaj Osim miješanja Srbije u predsjedničke izbore u Crnoj Gori, Nenezić ukazuje da je Evropski parlament notirao i ruski uticaj. "U Izvještaju Evropskog parlamenta ističe se da se Crna Gora može naći u sukobima zbog nacionalne netrpeljivosti kao i da Rusija kroz proksije vrši uticaj", ističe Nenezić. Kako je precizirala, oni su prepoznali da se taj uticaj ostvaruje najviše kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i medije čije je sjedište u Srbiji. "To je po prvi put da se formalno u izvještaju neke evropske institucije konstatuje ruski uticaj", ističe. I prema analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC) od 13. marta, ruski mediji se okreću Crnoj Gori, sa fokusom na predsjedničke izbore. Promocija proruskih i prosrpskih narativa "Ruska novinska agencija TASS objavila je 20. decembra 2022. izjavu Olega Bondarenka da će ruski faktor uticati na izbore u inostranstvu 2023. godine, gdje se pominju i predsjednički izbori u Crnoj Gori u", navodi DFC. Kako ukazuju, direktna najava miješanja ruskog faktora u predstojeće izbore prošla je ispod radara medija, ali i vlasti i opozicije u Crnoj Gori. Kako su saopštili iz DFC-a, najznačajniju ulogu u promociji proruskih i prosrpskih narativa u Crnoj Gori ima neregistrovani portal IN4S, koji osim u Podgorici ima redakcije u Beogradu, Novom Sadu, Nikšiću, Sjevernoj Mitrovici i ukrajinskom Donbasu. "Portal IN4S služi kao produžena ruka ruskih državnih medija i interesa u regionu", kaže se u analizi DFC-a. Navode i da postoji jak proruski sentiment i među novinarima u samoj Crnoj Gori ukazujući na aktivnosti Udruženja novinara. Ta organizacija je 20. januara 2023. godine posthumno dodijelila nagradu za životno djelo Darji Duginoj, ubijenoj ćerki ruskog ultranacionalističkog ideologa i Putinovog savjetnika, Aleksandra Dugina. Godišnje nagrade Udruženje novinara je dodijelilo i Igoru Damjanoviću, dopisniku IN4S, Ljubici Gojković Vukićević, novinarki TV Prva, i Bratislavu Stoiljkoviću, vlasniku televizije Adria. Nagradu za najbolji portal dobio je Sputnik Srbija koji se finansira iz Kremlja, a posluje u Srbiji.

Kampanja za predsjedničke izbore u Crnoj Gori mirnija je nego obično. Kandidati za prvi krug 19. marta nude razne geostrateške, razvojne, ekonomske planove, koji su često van nadležnosti predsjednika, ali jedinstveni su u ljubavi prema Crnoj Gori.

Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije (Christian Thimonier) nije se oglasio nakon što je njegova izjava, povodom incidenta na Cetinju, postala dio propagandne kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori. Timonije je "fašističkom agresijom" nazvao protest grupe građana Cetinja uoči predizbornog skupa predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, kada je prema navodima policije spriječen napad na njega, a što je osudila većina partija i javnosti. Kandidat pokreta "Evropa sad", Jakov Milatović, tu izjavu je iskoristio u optužbama na račun protivkandidata. On je kazao da su politike Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske partije socijalista (DPS), koje takođe imaju kandidate u predsjedničkoj trci, "oličenje nacionalističke, desničarske politike". "Pa vidjeli ste kako je tu politiku (SDP-a) nazvao ambasador Francuske – to je fašistička politika. Takve politike ovdje ne prolaze. Jer je Đukanovićeva politika i politika njegovih satelita fašistička politika", rekao je Milatović na TV Adria. Radio Slobodna Evropa(RSE) tražila je komentar od francuske Ambasade u Podgorici i od Ministarstva vanjskih poslova Francuske ali odgovore nijesmo dobili. Od početka 90'ih SDP ima jasnu antiratnu orjentaciju a za vrijeme vlasti DPS Crna Gora je ušla u NATO. SDP traži da se ambasador oglasi Predsjednik SDP-a Raško Konjević je pozvao francuskog ambasadora da demantuje Milatovića, a oglasio se i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. "Putin je proglasio Ukrajince nacistima kako bi ih brisao kao narod i pripojio im zemlju. Mitropolit SPC Joanikije, nasljednik imena fašističkog prethodnika na tom mjestu, proriče Crnoj Gori sudbinu 'MALE UKRAJINE'. Đakon Jakov je samo sluga tih nauma", saopštio je Krivokapić 14. marta. Jakov Milatović bio je ministar u Vladi Zdravka Krivokapića, prvoj nakon smjene DPS 2020.godine, čiju je je kadrovsku strukturu dominatno odredila Srpska pravoslavna crkva (SPC)u Crnoj Gori. Krivokapić je svoje ministre nazivao "apostolima", a Milatović je tokom posjete SPC razgovarao sa mitropolitom Joanikijem o politici povećanja nataliteta. Kako je sve počelo Dva dana nakon što je 10. marta grupa građana na Cetinju protestovala uoči skupa Milatovića, kada je prema navodima policije spriječen napad na njega, oglasio se ambasador Timonije koji je za Vijesti incident nazvao "fašističkom agresijom". "Ova vrsta fašističke agresije je protiv ne samo evropskih vrijednosti, već i osnovnih ljudskih vrijednosti. Treba obratiti pažnju na svim nivoima u svim partijama da se spriječi govor mržnje koji otvara prostor za ovakvo neprihvatljivo ponašanje", kazao je Timonije. Protesno pismo francuskom ambasadoru Reagovao je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković pismom ambasadoru u kojem je targetiranje tog grada ocijenio neutemeljenim i neprihvatljivim. Pravo na miran protest je garantovano ljudsko pravo i treba ga afirmisati, a ne kroz pojedinačni negativni istup nazivati fašizmom, naveo je Đurašković uz podsjećanje da je među prvima osudio incident u kojem nije bilo fizičkog obračuna. "Antifašističke i antiratne vrijednosti branjene su i odbranjene i devedesetih godina zahvaljujući Cetinju i Cetinjanima, a tako je bilo i 5. septembra 2021. godine kada su SPC i policija izvršili svojevrsni desant na Cetinje", kazao je Đurašković. Dodao je da Timonije "tada nije govorio o fašizmu", niti je osudio suzavac, gumene metke i brutalnu opsadu Cetinja, te pozvao Timonijea da se izvini građanima Cetinja. U tom gradu su 5. septembra 2021. godine prilikom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija održani protesti, tokom kojih je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca. Odgovor bez izvinjenja Francuski ambasador je odgovorio u još jednoj izjavi Vijestima, ali se nije izvinio. "Moja izjava nije se odnosila na građane Cetinja, nego je imala za cilj odbranu opštih principa koji važe podjednako u Parizu, Cetinju", naveo je Timonije. Ranije je na izjavu francuskog ambasadora o skupu na Cetinju reagovala i savjetnica za vanjske poslove predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Tamara Brajović: "U moru dezinformacija, spinova i loših namjera, moramo pažljivo promisliti prije nego nečemu damo kvalifikaciju ili stavimo u kontekst fašističke agresije. Uzavrelu atmosferu treba smirivati, ne dolivati ulje na odveć tmurnu stvarnost". Zbog Timonijeve izjave je protestovala i grupa građana ispred ambasade Francuske u Podgorici 13. marta, koji su nosili fotografije sa Cetinja u suzavcu od 5. septembra 2021.godine, i slike povrijeđenih. Među transparentima je pisalo i "Borci za ljudska prava – mete". Oni su ambasadi predali pismo za Timonijea, u kojem su njegovu izjavu ocijenili kao nediplomatsku i neutemeljenu, te ga podsjetili da izostaje njegova reakcija na "radikalizaciju izazvanu spolja". Spornu izjavu je francuski ambasador Kristija Timonije dao u jeku predizborne kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, na kojima će građani birati između sedam kandidata. To su aktuelni predsjednik države Milo Đukanović (DPS), Andrija Mandić (Demokratski front), Jakov Milatović (Evropa sad), Aleksa Bečić (Demokrate), Draginja Vuksanović Stanković (SDP), Goran Danilović (Ujedinjena) i kandidat grupe građana Jovan Radulović. Izbori će se održati 19. marta. Zašto Cetinje? Milatović je bio ministar u Vladi Zdravka Krivokapića koja je odobrila intervenciju policije tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju. Okupljeni na cetinjskom protestu su nosili transparente na kojima je pisalo: "Pa što ako pogine deset Crnogoraca", što je navodna Milatovićeva izjava u vrijeme kad se odlučivalo o upotrebi policije. Neprijatnosti tokom posjeta Cetinju su zbog dobacivanja tokom protesta građana imali ranije i Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović, koji je bio potpredsjednik te Vlade. Prijestonica Cetinje ima dugu tradiciju otpora nacionalističkim tendencijama. Cetinje je jedini grad na prostoru Evrope u kojem su svakodnevno sto dana organizovani skupovi podrške Ukrajini, a nakon toga svakog 24-tog u mjesecu, kao osuda ruske agresije koja je počela 24. februara prošle godine. Početkom devedesetih na Cetinju su organizovani protesti protiv rata, posebno protiv napada na stotinak kilometara udaljeni Dubrovnik, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), uz učešće crnogorskih rezervista. U to vrijeme je među predvodnicima ratne ideologije bila tadašnja vladajuća demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Prijestonica Cetinje, na tridesetak kilometara zapadno od Podgorice, bila je tokom prethodnih vjekova sjedište svetovnih i duhovnih vladara Crne Gore.

Muzičar Antonije Pušić, poznat kao Rambo Amadeus, priznao je da je producentkinju emisije "Dnevnica" Lejla Kašić neprimjereno dodirnuo zbog čega ga je ona optužila za seksualno uznemiravanje i prijavila policiji. Čitav događaj, koji se desio u petak 10. marta, ocijenio je nesretnim i neprijatnim stavljajući ga u kontekst negativnih emocija koje je imao prema konceptu emisije. "To nema nikakve veze sa seksom, barem ne s moje strane. Htio sam da joj nekako dojavim da me je satjerala u ponižavajući položaj. Nesretno artikulisan kvazi-drugarski alarm. Seksističan možda, seksualan ne". Producentkinja televizijske emisije "Dnevnica" Lejla Kašić potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je kasno uveče, 13. marta policiji prijavila muzičara Antonija Pušića, poznatijeg kao Ramba Amadeusa, zbog seksualnog uznemiravanja. "Institucije koje treba da znaju - znaju tok događaja i trenutak u kom je eskaliralo. Riječ je o neprimjerenom i nedozvoljenom dodiru po intimnom djelu tijela, uz propratne skeptične komentare, na kraju i njegovo priznanje učinjenog", napisala je Kašić u izjavi za RSE. Ona je objasnila da je to za nju bilo izuzetno traumatično iskustvo. UNICEF reagovao – oboje im prijavili Prethodno je UNICEF u nedjelju 12. marta saopštio da je suspendovao angažman sa Pušićem nakon što ga je Kašić optužila za seksualno uznemiravanje. "UNICEF je upoznat s navodima protiv Antonija Pušića. Njegov angažman s UNICEF-om je suspendovan do daljnjeg. UNICEF ima politiku nulte tolerancije prema bilo kojem obliku seksualno neprimjerenog ponašanja, jer je ono u suprotnosti s ključnim vrijednostima UNICEF-a", naveo je UNICEF. Kašić je ranije u objavi na svom Fejsbuk nalogu navela da je o incidentu sa Pušićem izvijestila predstavništvo UNICEF-a za Crnu Goru, s obzirom na to da je muzičar ambasador dobre volje te organizacije. Pušić, pak tvrdi da je on "odmah sledeće jutro, blagovremeno i samoinicijativno, usmeno i pismeno obavjestio Unicef sam da zamrzavamo naš aranžman dok se slučaj ne rasvijetli" a da su oni "odreagovali tačno onako kao što valjda moraju". I druge neprijatnosti tokom snimanja On navodi da je osjećao tjeskobu tokom snimanja emisije čiji je koncept da poznate ličnosti tokom dana simbolično rade razne poslove prikupljajuči tako donacije koje se potom predaju socijalno ugroženoj porodici, što se sve snima, montira i kasnije emituje. Protivio se kako navodi snimanju porodice kojoj se pomaže i smatrajući da se time javno stigmatizuje. "U stančiću ugrožene porodice, dok ja lično nisam uspjevao da kontrolišem ogromno uznemirenje, gdje sam psovao pred kamerom i društvo i državu zbog činjenice da moramo da prosimo da bi nekim ljudima omogućili da plate dugove i napune frižider, dotična je prikazala punu hladnokrvnost", naveo je. Lejla Kašić je navela da je umjesto izvinjenja, od Pušića dobila niz uvreda da je "glupača", "ludača". Pušić to potvrđuje ocjenjujući da je Kašić tražila izvinjenje demonstrirajući kako kaže pozorišnu ljutnju. On naglašava da mu je svaki oblik nasilja prema prema bilo kome, a naročito prema djeci i ženama neprihvatljiv i gnusan ali da je u ovoj situaciji branio sopstveni integritet. "Naravno da mi je žao što sam izgubio živce i dodirnuo nešto što se ne dodiruje bez dozvole. Naravno da mi je žao što sam izgubio živce i derao se. Nije bilo u redu", napisao je uz komentar da ne može da se izvini osobi koju je, između ostalog, opisao kao "manipulativnu" i "zlu". Takođe, komentarišući medijska pisanja, naveo je i da je već javno osuđen zbog seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Šta kažu kolege novinarke Autor emisije Dnevnica Vlado Otašević na Fejsbuk stranici emisije osudio ponašanje Pušića. "Incident koji se dogodio u Herceg Novom, pred kraj snimanja emisije pokvario je kompletan utisak humanitarne misije, a ponašanje Ramba Amandeusa u tim trenucima nije bilo pristojno i dostojno jednog UNICEF-ovog ambasadora dobre volje", saopštio je Otašević. On je dalje naveo da je pred ekipom bila potpuno druga osoba od one koja je tokom dana učestvovala u, kako je navedeno, humanitarnoj emisiji. "Njegov postupak prema našoj voditeljki i producentkinji Lejli Kašić se ne može ničim opravdati. Kao autor emisije koju prati ogroman broj ljudi i kao muškarac imam ljudsku potrebu da osudim ponašanje Ramba Amadeusa, koji najmanje što treba da uradi je da se za početak izvini Lejli", saopštio je Otašević. Otašević je naglasio da će zbog poštovanja prema svim ljudima koji su učestvovali u emisiji u Herceg Novom, snimljena emisija biti emitovana na RTCG. "Radio-televizija Crne Gore (RTCG) na kojoj se emituje emisija 'Dnevnica', daje podršku producentkinji emisije Lejli Kašić i apeluje na državne organe da utvrde sve činjenice u vezi ovog slučaja", kazao je za RSE generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić. Prethodno je članica Savjeta RTCG-a Milica Špajak pozvala menadžment te medijske kuće i nadležne da ispitaju čitav slučaj. Zakon tek u pripremi U crnogorskom zakonodavstvu ne postoji krivično djelo seksualnog uznemiravanja. Konvenciju Savjeta Evrope o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija)Crna Gora  je ratifikovala 2013. godine. Ona predviđa da će država preduzeti mjere da svaki oblik neželjenog ponašanja seksualne prirode bude predmet krivične ili druge pravne sankcije.  Crna Gora bi uskoro trebalo da uvede u Krivični zakonik krivično djelo seksualno uznemiravanje.  U tom predlogu seksualno uznemiravanje se definiše kao svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode. Za seksualno uznemiravanje, predložena je kazna zatvora do pola godine. U težim slučajevima i do dvije godine. Gonjenje se preuzima po privatnoj tužbi a u težim slučajevima  po službenoj dužnosti. Ministrstvo pravde uputilo je u oktobru Evropskoj komisiji na mišljenje izmjene Krivičnog zakonika.

Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Učenici i učenice Srednje mješovite škole “Danilo Kiš” u Budvi komentarišu stavove koje su đaci njihove škole prije osam godina iznijeli u Perspektivi. Smatraju da sa novim generacijama dolaze i „zdravija razmišljana“, ali da su ipak „tabu teme i dalje tabu teme“.

Građani Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere o COVID-19, propagandne narative i dezinformacije koje o agresiji na Ukrajinu širi Rusija, a vidljive su posljedice antievropskih i antizapadnih narativa, nalazi su istraživanja Centara za demokratsku tranziciju (CDT) iz februara ove godine. Ovi podaci značajno odstupaju od visoke podrške građana ulasku Crne Gore u Evropsku uniju (EU) ali i od politike zvanične Podgorice, koja je uvela sve pakete sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Crna Gora privremeni je dom i za oko 8.000 ukrajinskih izbjeglica. Otkud antizapadni stavovi? Gledajući kako se ponašaju političke elite, ne iznenađuje što i pored visoke podrške članstvu, toliki broj građana vjeruje da EU iskrivljuje tradiciju i nameće devijantna ponašanja, ocijenila je politička analitičarka Nikoleta Đukanović: "Imate političke elite i institucije koje rade gotovo sve da evropske vrijednosti uopšte ni ne približe građanima. Jer njima samima nisu ustvari bliske". Članstvo podržava 78 odsto građana Crne Gore, rezultati su istraživanja javnog mnjenja za potrebe Delegacije EU u Podgorici predstavljenog u decembru. Novo istraživanje CDT i agencije Damar pokazuje da 41 odsto građana vjeruje da "EU iskrivljuje tradiciju i nameće devijantno ponašanje". Različite su kategorije, kaže Đukanović, podrška ulasku Crne Gore u EU sa stvarnim razumijevanjem šta je Unija i spremnošću da se usvoje vrijednosti koje savremena demokratija baštini. Poslije promjene trodecenijske vlasti na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020., većina građana je očekivala promjene. Đukanović, međutim, navodi da sa tim promjenama nisu dobili nikakav napredak: "To su najčešće autoritarne ličnost koje su željele da dođu do pozicija moći koje je DPS imao 30 godina. I nikakve ih promjene zaista ne zanimaju". Sociolog Andrija Đukanović za RSE ocijenjuje je da se antievropski stavovi iz istraživanja mogu pripisati uticaju nekoliko faktora, prije svega djelovanju političke elite u posljednjih 30 godina: "Jedan dio političara propagira antievropske stavove vođen svojim nacionalističkim i tradicionalističkim ideologijama koje u približavanju Evropi vide opasnost po opstanak nacije i tradicionalnih vrijednosti." S druge strane, dodaje da je doskorašnja trodecenijska vlast apsolutizovala vrijednosti zapada kao neprikosnovene i nametala ih ostatku društva odbacujući sve vezano za tradiciju i prošlost kao retrogradno. "Izostajao je dijalog prilikom usvajanja određenih vrijednosti i uključivanju u proces evropskih integracija", kaže Đukanović. On navodi i da je bivša vlast u svom djelovanju u suštini odstupala od tih istih evropskih vrijednosti koje je propagirala. Dodaje i na jak uticaj crkve na društvena dešavanja i stavove građana: "Crkva, ovdje mislim na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), kod nas nažalost u djelovanju ima dosta elemenata nacionalizma, ksenofobije i opredijeljena je za samo jednu stranu. Takav stav građani, budući da im je crkva najviši autoritet, lako prihvataju kao jedino ispravan i tačan. Usvajaju stav crkve o brojnim pitanjima, bez potrebe da ih preispituju." Dodao je da ne treba zaboraviti ni uticaj porodice na stavove mladih, u kojima se "u velikom broju slučajeva gaje vrijednosti pokornost autoritetima i nacionalizam". Crkva Rusiju drži za jedinog iskrenog saveznika Od početka ruske invazije na Ukrajinu, crnogorske vlasti su, prateći spoljnopolitičku agendu EU, uvele sankcije Rusiji, zabranile emitovanje Russia Today i Sputnik, proglasile više ruskih diplomata nepoželjnim. Crna Gora je u više navrata uputila Kijevu pomoć, ali i primila veliki broj izbjeglica. Više od polovine građana, prema istraživanju CGO i Damara iz jula prošle godine, podržavalo je politiku Vlade kojom se osuđuje ruska agresija i sankcije. Novo istraživanje CDT-a i Damara pokazuje da gotovo četvrtina građana smatra da su Ukrajinci nacisti i da Kijev fingira broj žrtava kako bi lažno optužio Moskvu. I pored Vladinih mjera ne treba zanemariti da u Crnoj Gori postoji ogroman uticaj Rusije i Srbije kroz partije, Srpsku pravoslavnu crkvu i medije, kaže Nikoleta Đukanović : "Imamo društveni i politički ambijent vrlo pogodan za razvoj ovakvih ideja. S obzirom na nasljeđe od 90-ih na ovamo, i dešavanja na Balkanu, ne treba puno našim građanima da potpadnu pod ovakve uticaje." Podršku građana ruskoj agresiji na Ukrajinu, sociolog Andrija Đukanović vidi u nacionalizamu, uticaju crkve ali i želji za nekom vrstom osvete zapadu zbog dešavanja iz prošlosti: "I tu se osjeća jak uticaj crkve koja Rusiju drži za našeg jedinog iskrenog istorijskog saveznika, odričući bilo kakvu mogućnost kritike. Možda je Rusija zaista bila to što nam kažu, ali to ne može biti opravdanje da se ne vidi da je to danas diktatura koja unutar zemlje ali i spolja djeluje nedemokratski." Nedopustivo visoka distanca prema LGBT Istraživanje CDT i Damara pokazalo je porast broja građana koji smatraju da je homoseksualnost bolest i mentalni poremećaj. To je značajan rast u odnosu na istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) iz novembra 2022. Danijel Kalezić, izvršni kodirektor Saveza za jednaka prava LGBTIQ osoba na zapadnom Balkanu i Turskoj, kazao je da je dva istraživanja teško uporediti bez analiziranja metodologije. "Ali ono što znamo bez istraživanja, je da su homofobija i transfobija na izrazito visokom nivou i da je netrpeljivost i socijalna distanca prema LGBT osobama na nedopustivo visokom nivou", ocijenio je Kalezić. Poručio je da institucije, civilni sektor i građani moraju još mnogo uraditi kako bi Crna Gora bila dobro mjesto za život svih, pa i LGBT osoba. A da je opasno da se netačnim informacijama ugrožavaju životi ljudi drugačije seksualne orijentacije, ocjenjuje Andrija Đukanović. "Kroz odnos prema ovoj manjini možemo vidjeti na čemu se baziraju stavovi crkve i pojedinih politika i da su to u velikoj mjeri poluistine i manipulacije", kaže Đukanović. Sve ovo ukazuje da nije slučajno što je proces pristupanja EU potpuno zamrznut, zaključuje Nikoleta Đukanović. Crna Gora postala je kandidat za članstvo prije 10 godina, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića, koja je avgusta 2020. izgubila vlast od proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA. Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri, od kojih posljednje 2017. godine.