Studenti iz Doma "Goce Delčev" u Skoplju anonimno su nam poslali fotografije kako bismo mogli da vidimo šta su jeli tokom protekle sedmice. Ono što je zajedničko svakom ručku je salata od kupusa, uz koju ponekad kao "prilog" ide i dlaka ili komarac, a dio jelovnika su i mušice, kažu.

Izbor novog šefa tužilaštva za organizovani kriminal Islama Abazija, koji je poreklom iz sela vođe DUI (Demokratska unija za integracije) Alija Ahmetija, a važi za dobro povezanog sa čelnicima te vladajuće partije, zbunio je između ostalog i američku ambasadorku u Severnoj Makedoniji Angelu Ageler. Kako je izjavila zatečena je zbog činjenice da su Sjedinjene Države godinama potrošile "milione dolara na obuku tužilaca" u pravosudnom sistemu. Ageler kaže da građani zaslužuju nezavisan pravosudni sektor u kojem se mjesta popunjavaju po zaslugama i kvalitetu (po zaslugama) i kroz transparentne procese, a političkom miješanju nema mjesta u tim postupcima. Od brojnih obuka, konferencija i obuka, preko sistema podjele predmeta u sudovima, do osnivanja posebne akademije za sudije bilo bi nemoguće bez projekata i strane pomoći u zemlji. Veliki dio ovog novca došao je iz SAD-a, zapadnih zemalja i Evropske unije, s jedinom svrhom da se zemlji da pravosudni sistem zapadnog tipa. Puno je spekulacija o zloupotrebama tih sredstava. Puno je spekulacija o zloupotrebama tih sredstava. Primjeri zloupotreba Na primjer, u slučaju automatizovanog sistema za upravljanje sudskim predmetima – AKMIS. AKMIS je нastao uz bezrezervnu podršku Zapada i trebalo je da pomogne u rasvetljavanju sumnji za brojne zloupotrebe i zločine bivše vlade VMRO-DPMNE zbog cega je stvoreno Specijalno Javno Tuzilastvo. Plaćen od strane Sjedinjenih Američkih Država, AKMIS je počeo sa radom 2010. godine, zahvaljujući projektu USAID-a, pa je bio funkcionalan u sva 34 suda u zemlji. Ali nakon što su se u Pribeovom izveštaju pojavile indicije da se sudski predmeti ne distribuiraju preko AKMIS-a, postala je očigledna potreba za njegovom kontrolom. Problem se dodatno razbuktao kada su predmeti Specijalnog javnog tužilaštva "pali" u ruke sudija poznatih javnosti po bliskim vezama sa tada vladajućom strankom VMRO-DPMNE. Revizija 2017. godine pokazala je da Krivični sud u Skoplju, Apelacioni sud i Vrhovni sud nisu poštovali procedure AKMIS-a, odnosno umjesto kompjutera, predmete su dodeljivali predsjednici sudova. Osuđen je samo bivši predsjednik Skopskog krivičnog suda Vladimir Pančevski. Problem sa AKMIS-om je takođe bio usko povezan sa Specijalnim javnim tužilaštvom. Formiran nakon Sporazuma iz Przyne, uz bezrezervnu podršku Zapada, trebao je pomoći da se razjasne sumnje o brojnim zloupotrebama i zločinima bivše vlade VMRO-DPMNE. Završilo se u sjenci skandala sa slučajem "Reket", u kojem je među osuđenima bila i njegova bivša šefica Katica Janeva. Janeva je, prije nego što je došla na čelo SJO, bila edukator na Akademiji za sudije i javne tužioce "Pavel Šatev", a među završenim obukama je i studijski boravak u SAD za krivično procesno pravo, kao i usavršavanje u borba protiv mafije i organizovanog kriminala u Italiji. Čini se da to nije bilo dovoljno za obračun s makedonskim kriminalom, Janeva je završila iza rešetaka, a javnost je prestala da govori o ženskom trojcu (Katica Janeva, Lence Ristovska i Fatime Fetai) koji je svojevremeno ulijevao nadu u budućnost pravosuđa. SJO je od početka imao podršku Američke ambasade, a pomoć je dolazila i kroz obuke, neke od njih u SAD. U javnosti je vladalo zaprepašćenje kada Lenče Ristovska nije izabrana za višeg javnog tužioca, ali i ovih dana nakon što je Fatime Fetai odustala od trke za šefa skopskog tužilaštva. Sa inostranim projektom Akademija za sudije i javne tužioce Da nije bilo stranog novca, ne bi se osnovala ni Akademija za sudije i javne tužioce. Osnovana 2006. godine, uz punu podršku projekta CARDS, a potom i evropskih IPA projekata, Akademija je trebala podići kvalitet pravosuđa. Kako će pojasniti njena direktorica Nataša Gaber, strana pomoć i inostrani treninzi izuzetno su važni za funkcionisanje Akademije. Zahvalna im je i ponosna, jer kako kaže, to im je podstrek da postanu bolji. Akademija je zadužena za kontinuiranu edukaciju sudija i javnih tužilaca u zemlji, a posljednja osma generacija ima rekordan broj od 97 polaznika. Agelerove kritike, Gaber kaže da su dobili kao poticaj da rade više. "Odgovor na ono što je ambasador rekao je samo dalje, veće opredjeljenje i intenzivnija obuka. Mislim da nema drugog odgovora. Samo na taj način mislim da možemo poboljšati imidž pravosuđa, da će naši kadrovi biti obučeni i dodatno specijalizirani i da imamo bolji rejting pravosuđa od današnjeg", kaže direktor Akademije. U međuvremenu, nova istraživanja također pokazuju da je povjerenje u pravosuđe i dalje nisko. Samo 8 posto građana Sjeverne Makedonije vjeruje pravosudnim organima, pokazalo je najnovije istraživanje Eurotinka. Strano tijelo za pravosuđe Analitičar Bashkim Selmani kaže da je sve ovo do sada pokazalo da partneri koji su ulagali u makedonski pravosudni sistem nisu bili uspješni. Izlaz vidi da reforme dolaze od ljudi, a ne od političara. Njegov prijedlog je da se osnuje strano tijelo sa stranim stručnjacima koji će voditi reforme umjesto ulaska stranog novca kao do sada. "Kao u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i drugim zemljama u kojima je to bilo uspješno. Samo nezavisno tijelo može se boriti protiv političara", odlučan je Selmani. Čak i prije nego što je došla u Sjevernu Makedoniju kao nova američka ambasadorica, Ageler je na saslušanju u Komitetu za vanjske poslove Senata rekla da će raditi na "pomoći Sjevernoj Makedoniji da razvije nacionalnu strategiju koja će efektivno pozvati korumpirane aktere na odgovornost." Njena zabrinutost zbog izbora Abazija primljena je uz saglasnost vladajuće elite. Premijer Dimitar Kovačevski izjavio je da način na koji je Abazi izabran pokazuje da su potrebne dodatne reforme u pravosuđu.

Sa jednom minimalnom kao ni sa prosječnom platom u Sjevernoj Makedoniji ne može se napuniti niti jedna potrošačka korpa. Za godinu dana ta je korpa 'teža' za skoro 17.000 denara (oko 270 eura). Ali taj novac je samo za hranu i račune, bez kredita. U regionu, Crna Gora ima najveće plate, a Srbija najnižu potrošačku korpu. Da bi pregurala oktobar, četvoročlanoj porodici bilo je potrebno 51.514 denara (gotovo 840 eura) za hranu, račune za stanovanje, a samo po jedan skromni denar za odeću i obuću i lekove, izračunao je Savez sindikata (SSM). Minimalna plata u zemlji je 18.000 denara ili skoro 300 eura, prosečna plata za avgust je 31.871 denar ili 520 eura. Dakle, porodici koja zarađuje jednu minimalnu i jednu prosječnu platu trebaće još 26 eura mjesečno da "sastavi kraj s krajem". Potrebna je veoma složena matematika da se pregura mesec, kaže tridesetosmogodišnja Simona iz Skoplja. To što je po struci ekonomista čini joj izračun malo lakšim. Prvo se plaćaju računi, ali zimi je to malo teže, pa se dešava da se plaćanje računa prolongira za dvije sedmice. Računi za struju, vodu i telefon idu od 8.000 do 10.000 denara (od oko 130 do 160 eura) mesečno. I ona i njen muž imaju po jedan kredit. U potrošačkoj korpi koju računaju u Sindikatu nema stavke za kredite. "Dva sina idu na fudbal i košarku, za tu uslugu plaćamo 50 eura mjesečno. Dvoje djece uzimaju užinu u školi, košta 800 denara (oko 13 eura) mesečno, ali ima dana kada najstariji sin, koji je 7. razred, poželi nešto dodatno da kupi, pa uvek sa sobom nosi bar 100 denara (oko 1,60 eura), kaže Simona. Porodični budžet se troši i na rođendane školskih drugara, a stariji sin ponekad ode u bioskop, za šta mu treba od 300 do 500 denara (oko 5 do 8 i nešto eura). Ona i njen suprug odavno su odustali od izlazaka i restorana, a Simona kaže da na posao pješači ili vozi bicikl kako bi uštedjela novac. Potrošačka korpa za samo godinu teža za jednu minimalnu platu Inflacija za godinu dana "pojede" 337 hljebova mjesečno. Cijene hljeba su bile i veće, ali nakon što je Vlada odlučila da kompanije koje proizvode hranu vrati na regulisano tržište za snabdijevanje električnom energijom, počele su malo da padaju. Inflacija u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosi 19,8 posto, ali su osnovni proizvodi skuplji za 30 posto. Za godinu dana, od oktobra prošle godine do sada, potrošačka korpa koju obračunava SSM teža je za 17.000 denara (oko 270 eura), odnosno skoro za jednu minimalnu platu. "Ne računamo kiriju ili kredit u korpu, a svi smo svjesni da je svaka druga porodica u minusu zbog poskupljenja ili ima stambeni kredit ili kredit za vozilo", kaže potpredsjednik SSM-a Ivan Peševski. 'Da imamo crnogorske plate i srpsku potrošačku korpu' U prosjeku, samo Srbija i Crna Gora žive bolje od Sjeverne Makedonije u regionu, pokazuju zvanični podaci. U Srbiji, četvoročlana porodica u kojoj jedna osoba zarađuje prosečnu platu od 642 eura, a druga minimalnu platu od 281 ili 298 eura u zavisnosti od radnog vremena, može sebi da priušti minimalnu potrošačku korpu od 753 eura i da joj ostane novca. Crna Gora ima najveće i prosječne i minimalne plate u regionu. Sa prosjekom od 718 eura i minimalnom platom od 450 eura, zadovoljni su mesečnom korpom od 781 euro i ostalo im je manje od 400 eura. Potrošačka korpa u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine je najskuplja i košta 1.455 eura. Uz prosječnu platu od 585 eura, također u Federaciji BiH, i minimalac od 271 euro, mogu sebi priuštiti nešto više od pola korpe. Podaci za Kosovo su takođe nepotpuni od prošle godine. Tamo se minimalna plata kreće od 130 do 170 eura, a prosjek je 432 eura. Ne postoje minimalne informacije o korpi. Od penzije ostalo samo 'životinjsko carstvo'. U zemlji 91.000 penzionera prima mjesečnu penziju do 11.500 denara ili manje od 200 eura. Ima još 66.000 penzionera koji imaju penziju od 11.500 do 14.000 denara (do oko 220 eura). To znači da polovina penzionera živi sa primanjima manjim od minimalnog. Penzionerka Zora Trajkovska prima penziju od 18.000 denara (oko 230 eura). Na lekove troši 5.000 denara (81 euro) mesečno, za šta je ranije plaćala 3.000 (48 eura). Za kupovinu hrane, i za najjeftinije stvari troši još 4.000 (65 eura), ali joj je već sredinom mjeseca frižider prazan. Kćerka joj takođe pomaže da plati račune za struju, vodu i telefon. "Penziju primam od 26. do 29. u mjesecu, sada je 16. novembar, a u novčaniku imam još 2.000 denara (oko 32 eura). Nisam kupovao meso četiri mjeseca. Ostao mi je samo novac za unuke da im kupim paket čokoladica 'životinjsko carstvo'", kaže ova penzionerka. Za ove kategorije građana Vlada je prije dva mjeseca najavila pomoć, ali Skupština još nije izglasala potrebne izmjene da bi zakon stupio na snagu. Penzije podijeljene po kategorijama od najniže koja je oko 150 eura do najviše od 1.000 eura vrijede za sve penzionere. Ali plate se takođe razlikuju po regionima. Najveće plate su u regionu Skoplja, a najmanje u sjeveroistočnom regionu. Dejan Nikolovski živi u sjeveroistočnom regionu sa suprugom i imaju jedno dijete. Kao administrativni službenik prima platu nešto veću od minimalne, a minimalnu platu prima i njegova supruga, koja radi na lokalnom tržištu. "Odmor i povoljan auto bili bi za nas 'misaona imenica' da moj brat ne radi na brodu. Kad smo mi bili mali išli smo na odmor tri nedjelje, pa 10 dana, sad dijete mogu da vodim samo nedjelju dana", kaže Dejan. Živi u kući koju su sagradili njegovi roditelji, koji su bili obični radnici, ali su onda mogli da sagrade kuću od svoje plate. Za novi namještaj i renoviranje doma Dejan i njegova supruga sada moraju da dižu kredit. Prema podacima Zavoda za statistiku za 2020. godinu, kategoriju siromašnih čini 7,9 posto zaposlenih i 7 posto penzionera. Jedna petina svih građana u zemlji je siromašna, pokazuje statistika. Simona se takođe slaže da je teško živjeti na selu bez nekog od bliskih u inostranstvu. "Olakšavajuća okolnost u vezi s našom garderobom su pokloni mojih rođaka iz Njemačke, koji dolaze u Makedoniju dva puta godišnje i kao Djed Mraz za sve donose torbe pune garderobe i obuće", kaže ona. Procjene Narodne banke su da dijaspora godišnje pošalje oko milijardu evra. Ima li izlaza? Biće mnogo bolje od slijedeće godine, rekao je premijer Dimitar Kovačevski na tribini koju je organizovala vladajuća stranka Socijaldemokratski savez (SDSM). "Kao osoba koja 22 godine radi u menadžmentu, koja dobro poznaje finansije i privredu, kažem vam da će iduća godina biti bolja i da ćemo zajedno uspjeti u tome. Zajedno ćemo prebroditi krizu nametnutu globalnim posljedicama vojne agresije na Ukrajinu", rekao je Kovačevski. Opozicija, s druge strane, smatra da vladajuća stranka nema plan za izlazak iz krize i da će se samo još više zaduživati. Tridesetosmogodišnja ekonomistica Simona iz Skoplja kaže, pak kako "ne postoji određena formula za najbolju matematiku i uštedu".   *Ispravke za infografiku: Plate i potrošačka korpa Podaci o potrošačkoj korpi i minimalnoj plati u dijelu o BiH su podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine i odnose se na entitet Federaciju Bosne i Hercegovine. Pored toga, u svim državama regije metodologija izrade potrošačke korpe se razlikuje. Tako naprimjer potrošačke korpe u FBiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obuhvataju četveročlano, dok korpa u Srbiji obuhvata tročlano domaćinstvo. Podaci iz Sjeverne Makedonije odnose se na oktobar, a ne avgust kako je pogrešno navedeno u infografici.  

Zašto je Ukrajinac Oleksandar Oniščenko dobio državljanstvo Severne Makedonije uprkos činjenici da se njegovo ime nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država? To je pitanje na koje će odgovor morati dati šef Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB), Viktor Dimovski u sredu ispred parlamentarne komisije za nadzor nad radom njegove institucije. Portal Prisma objavio je u petak da je Vlada Severne Makedonije krajem maja ove godine dala državljanstvo Oniščenku, koji je bivši poslanik u ukrajinskom parlamentu, a za kojim je raspisana poternica jer je osumnjičen za pranje novca. ANB je i pored svega toga dala pozitivno mišljenje da Oniščenko dobije državljanstvo Severne Makedonije. "Direktor Dimovski treba da nam objasni kako je moguće da svaki drugi beloruski hohštapler i kriminalac ima makedonski pasoš i državljanstvo", napisao je na svom Fejsbuk profilu predsednik parlamentarne komisije i poslanik VMRO-DPMNE Ljupčo Prendžov. Hoće li Dimovski ostati bez ambasadorskog mesta? Direktor ANB-a Dimovski do sada nije saopštio ništa o slučaju Oniščenko. Dimovski će pred parlamentom, umesto da obrazlaže svoju kandidaturu za ambasadora u francuskoj prestonici Parizu, sada morati da objasni ulogu Agencije za nacionalnu bezbednost u bezbednosnoj proveri Oniščenka. Reagovao je i VMRO-DPMNE koji je mišljenja da Ministarstvo vanjskih poslova, koje je nakon afera u ANB-u predložilo Dimovskog za ambasadora, mora preispitati odluku i povući je. "Ukoliko MIP ne povuče odluku o imenovanju još aktuelnog direktora ANB za ambasadora u Francuskoj, na potezu će biti predsednik Stevo Pendarovski", saopštila je opoziciona stranka. Premijer Dimitar Kovačevski je takođe izjavio da očekuje da izveštaj sve četiri institucije koje su dale pozitivno mišljenje o izdavanju državljanstva razjasne dileme u slučaju Oniščeko. Odgovarajući na ulogu jedne od njih, Agencije za nacionalnu bezbednost, i kako će se to odraziti na ambasadorsku kandidaturu Dimovskog, Kovačevski je rekao da bi najbolje bilo da se na to pitanje odgovori i u Skupštini i u Komisiji za spoljne poslove parlamenta. "Komisija vodi opoziciju. Dakle, još transparentnije i bolje. Pozivam predsednika komisije za spoljne poslove da sazove odbor na kome će direktor ANB i predlog za ambasadora u Francuskoj moći da da odgovore na sva pitanja koja će mu biti postavljena", rekao je premijer na današnjoj konferenciji za novinare u Vladi. Prebacivanje lopte Kovačevski je danas ponovio stav, za koji je i sam potvrdio da je identičan stavu ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog, da je Vlada odluku donela na osnovu mišljenja četiri nadležne institucije. Inicijativa da se 53-godišnjem Ukrajincu Oleksandar Oniščenku, koji ima i ruski pasoš, dodeli državljanstvo Severne Makedonije, potekla je od Makedonskog saveza za konjički sport. Pozitivno mišljenje dali su i Olimpijski komitet Makedonije i Agencija za omladinu i sport. Oniščenko je sada makedonski predstavnik u konjičkim skokovima. O tome kako je došlo do tih pozitivnih mišljenja, premijer je obavestio da je od nekih institucija tražio da podnesu izveštaj kako bi Vlada videla kako se vodio postupak. Istovremeno, Kovačevski se pravdao da svaki ministar i premijer ne mogu detaljno da znaju procedure u svakoj instituciji. "Očekujem da se takav izveštaj dostavi Vladi da vidimo kako su ta mišljenja pripremljena", rekao je Kovačevski. Spasovski je naveo da su tri institucije, Agencija za nacionalnu bezbednost, Makedonski olimpijski komitet i Agencija za omladinu i sport, kompetentne i dovoljne da prihvate zahtev za državljanstvo. "Na kraju, sve se svodi na Vladu, Vlada ima diskreciono pravo da dodeli ili uskrati državljanstvo svakom ko je podneo zahtev prema ovom odeljku. Sve provere iz sve četiri institucije su pozitivne", rekao je Spasovski. Vlada je Oniščenku na sednici u maju dala državljanstvo bez rasprave. Ko je Oniščenko? Ono što javnosti ostaje nejasno jeste kako nijedna od ovih institucija nije proverila ko je ukrajinski predstavnik sa ruskim pasošem, bar na internetu gde ima dosta podataka o njemu. Oničenko je postao poslanik u Ukrajini 2012. godine kao deo Partije regiona bivšeg proruskog predsednika Viktora Janukoviča. Posle promene vlasti 2014. postao je poslovni partner sa novim predsednikom Petrom Porošenkom do 2016. godine, kada je ukrajinska antikorupcijska komisija pokrenula postupak protiv njega. On je, kao potpredsednik Odbora za energetiku Vrhovna Rada, osumnjičen da je kreirao šemu korišćenja državnih sredstava za kupovinu gasa u koju je umešan veliki broj ljudi, među kojima i njegova 72-godišnja majka. Sumnja se da je preko državnog preduzeća za proizvodnju i distribuciju gasa "Naftogas" budžet oštećen za preko 100 miliona evra. Tada mu je ukrajinska skupština oduzela poslanički imunitet, a Oniščenko je postao najveći Porošenkov neprijatelj. Oniščenko je pobegao, prvo u Veliku Britaniju, a potom u Španiju, odakle je trebalo da bude izručen Ukrajini. Iz Španije je otišao u Nemačku, ali su odlučili da ga ne izruče. Nemački sud ukida poternicu za njim i on je pušten na slobodu, ali Ukrajina ga i dalje traži. U januaru 2021. Sjedinjene Države uvode sankcije protiv njega jer je "član ruske mreže za uticaj na američke predsedničke izbore koji su održani ranije 2020. godine."