Umjetna inteligencija, elektronski indeks, digitalni potpis, inovacije su koje su obrazovne vlasti najavile da će uvesti. Očekuju da će ih koristiti svi studenti, uključujući i one u studentskim domovima. A tamo se i dalje muče s toplom vodom i liftovima koji ne rade, a internet ili ne postoji ili je onaj koji postoji preslab. Nakon što su javno poslali zahtjeve za servisiranje liftova i toplu vodu, studenti iz studentskih domova "Goce Delčev" i "Pelagonija" u Skoplju sada su dobili ono što studenti u drugim zemljama ni ne misle da bi im moglo nedostajati, ali se boje da to neće dugo trajati. Kažu da bi topla voda trebala biti dostupna svaki dan u godini, a problemi bi trebali biti riješeni dugoročno. "Dođeš s fakulteta i ne možeš se tuširati. Dešava se da nemamo vode jednu, dvije, pa čak i tri sedmice. Ali čak i kada je ima, u određenim prostorijama možda uopšte nema pritiska. Snalazimo se na sve moguće načine, a vodu zagrijavamo na šporetu. Po našem mišljenju, to je veliki problem", kaže mlada Jane Kičev iz Negotina za Radio Slobodna Evropa (RSE). Funkcionalni liftovi svaki danStudent Jane studira Stomatološki fakultet u Skoplju već tri godine i isto toliko vremena boravi u studentskom domu 'Pelagonija'. On je tamo predsjednik Savjet stanara već godinu i po dana, i kako kaže, tokom tog perioda su se promijenila četiri direktora, a svaki od njih je potrošio svoje vrijeme mandata na upoznavanje s problemima. Među njima je i problem nefunkcionalnost liftova. "Na drugom spratu studentskog doma živi student s invaliditetom. Njegov život je otežan kada lift ne radi, čak i na kratko. Svjedočili smo i da djevojke silaze s gornjih spratova s velikim koferima u rukama", kaže Jane. Prema njegovim riječima, ovi problemi trenutno ne postoje, ali smatra da bi se mogli ponovo pojaviti u novoj akademskoj godini, baš kao što se dešava kada je studentski dom popunjen. "Tražimo rješenje i želimo to spriječiti", dodaje Jane. Studentski dom u kojem živi jedna je od institucija kojoj je Univerzitetska studentska skupština (USS) Univerziteta Sv. Kiril i Metodij (UKIM) poslala zahtjev da svi liftovi u studentskim domovima budu funkcionalni i da uvijek ima tople vode. Studenti su zahtjev poslali i Državnom studentskom domu, kao i Ministarstvu za obrazovanje i nauku. Problemi na koje je ukazala studentska skupština prisutni su i u studentskom domu "Goce Delčev". "Naš zahtjev je bio da se ne dese isti problemi od septembra jer je već 2025. godina, a ovo se dešava već nekoliko godina", rekao je za RSEAleksandar Nikolovski, predsjednik USS UKIM-a. Kaže da je prije dvije godine u ovom studentskom domu bio period kada nijedan lift nije bio funkcionalan, a prošle godine su bila samo četiri. Smatra da je trenutno rješenje problema posljedica održavanja Evropskih olimpijskih igara mladih, čiji je Skoplje domaćin ovog mjeseca, a upravo će kapaciteti "Goce Delčeva" biti ponuđeni za smještaj. "Ranije, dok su studenti tamo živjeli, liftovi nisu bili servisirani, ali se nadam da će od oktobra osam liftova biti funkcionalno", dodaje Nikolovski. Iako je objavljen prošlog marta, posljednji izvještaj Državnog zavoda za reviziju sadrži nalaze koji pokazuju da se situacija u studentskim domovima nije promijenila. Studenti su izrazili nezadovoljstvo ne samo smještajem, već i hranom. Objekti koje koriste domovi u najvećem dijelu su stari i ne zadovoljavaju potrebe savremenog življenja, utvrdili su revizori. Izmjene Zakona o visokom obrazovanjuDok učenici traže osnovne stvari kako bi poboljšali svoj standard, vlasti planiraju unaprijediti obrazovanje u zemlji uz pomoć vještačke inteligencije (AI). Ministrica prosvjete i nauke Vesna Janevska izjavila je da je ovo sljedeći korak u "procesu digitalne transformacije obrazovnog sistema". Ministarstvo je, u pisanom odgovoru za RSE, navelo da će uvođenje vještačke inteligencije u obrazovanje početi malim koracima, uz odgovarajuću obuku i podršku. Na pitanje kakvi su planovi za uvođenje umjetne inteligencije konkretno u visoko obrazovanje, kažu da su visokoškolske ustanove autonomne i samostalno kreiraju studijske programe. Ministarstvo za obrazovanje i nauku podstiče fakultete da prate svjetske obrazovne trendove i integrišu tehnološke inovacije, uključujući vještačku inteligenciju, unutar studijskih programa, navodi se u njihovom pisanom odgovoru. Pres služba naglašava da je već formirana radna grupa za pripremu novog Zakona o visokom obrazovanju. U međuvremenu, u protekloj godini, prihvaćeno je nekoliko zahtjeva studenata u cilju poboljšanja studentskog standarda. Ministarstvo za obrazovanje i nauku izmijenilo je uredbu, prema kojoj se visokoškolskim ustanovama dozvoljava uvođenje upotrebe elektronskog indeksa, koji ima identičnu važnost kao i papirni - naglašavaju nadležni. Modernizacija bez stabilnog internetaAli očekuje se da će elektronski indeks na Univerzitetu u Skoplju biti uveden za godinu, ili godinu i po dana. Ovo je najavila rektorica, prof. dr. Biljana Angelova, koja je rekla da će sve studentske usluge biti digitalizovane. Nacionalno studentsko tijelo, s druge strane, već je napravilo listu prioritetnih digitalnih usluga, kao i Akcioni plan. Studenti očekuju uvođenje digitalnog potpisa, a od decembra i digitalizaciju većine usluga Studentske službe. Ali da bi koristili digitalne usluge koje će modernizirati visoko obrazovanje, studenti zahtijevaju stabilan internet u studentskim domovima i bolje uslove u čitaonicama. "U čitaonici nedostaju stolice, a i osvjetljenje bi se moglo poboljšati. Često postoji problem sa sijalicama", kaže studentica Jane Kicev. Predsjednik USS UKIM-a Nikolovski ističe da je nedostatak stabilnog interneta u studentskim domovima veliki problem i o tome su razgovarali sa ministrom digitalne transformacije, Stefanom Andonovskim. "U toku su određeni procesi za dobijanje stabilnog interneta, jer sama mreža ne ispunjava uslove za dobar internet za hiljadu i nešto studenata u svakom domu", kaže Nikolovski. Nova internet oprema za studenteDok obrazovne vlasti najavljuju da će uvesti vještačku inteligenciju u obrazovanje, Ministarstvo digitalne transformacije ide još dalje, planirajući da je uključi u novu IKT strategiju, koja je u završnoj fazi. U pisanom odgovoru za RSE, Ministarstvo je napomenulo da su imali brojne sastanke sa studentima o elektronskim uslugama i pristupu studentskim domovima i čitaonicama. Ministarstvo je, u pisanom odgovoru za RSE, naglasilo da su imali brojne sastanke sa studentima o elektronskim uslugama i pristupu studentskim domovima i čitaonicama. "Mi, kao Ministarstvo, ipak smo kupili odgovarajuću opremu kako bismo studentima osigurali besplatan WiFi internet tamo gdje za to postoji potreba. Prije ovogodišnjeg upisa, takođe ćemo promovirati nove elektronske usluge za studente", kažu iz Ministarstva za digitalnu transformaciju. Takođe ističu da u saradnji s Ministarstvom za obrazovanje i nauku, kao i s upravama univerziteta, učestvuju u stvaranju Nacionalne obrazovne IKT infrastrukture, koja će trebati digitalno povezati sve obrazovne i istraživačke institucije u zemlji. Ministarstvo je takođe u prvoj polovini 2025. godine podnijelo zahtjev Delegaciji EU za finansiranje projekta nabavke opreme koja će omogućiti pristup GÉANT mreži i znatno veće brzine. Pristup GÉANT mreži znači pridruživanje najvećoj i najnaprednijoj istraživačko-obrazovnoj mreži na svijetu, koja, kroz saradnju sa 39 Nacionalnih istraživačko-obrazovnih mreža (NREN), povezuje preko 50 miliona korisnika u više od 10.000 institucija širom Evrope. O normalnom održavanju i funkcionisanju studentskih domova, kako su njihovi stanari, studenti, stalno tražili, za sada nema najava vlasti. U toku je samo renoviranje dva studentska doma u Skoplju koja su bila u najgorem stanju, "Stiv Naumov" i "Kuzman Josifovski - Pitu", za koje je najavljeno da će biti završeno u akademskoj 2026/2027. godini. Nakon toga će uslijediti renoviranje ostalih.

Samo jedna ponuda stigla je u MUP na tenderu za registarske tablice u boji za službena vozila u Severnoj Makedoniji. Iz Službe za opšte i zajedničke poslove (SOZR) su spremni da ih obeleže i nalepnicama kako bi sprečili zloupotrebe na lokalnim izborima. U registru Antikorupcijske komisije samo trećina ministarstava i institucija prijavila je službena vozila. Fotografije "uništenog" službenog vozila Ministarstva za politički sistem bivšeg potpredsednika vlade, a sada begunca od pravde Artana Grubija, objavljene su u medijima nakon što je aktuelni ministar Ivan Stoilković objavio da je BMW "zaboravljen" u servisu u Kumanovu. Uprkos tome što je vozilo državno, niko nije uspeo da ga vrati iz servisa gde je pronađeno bez više delova. Grubi je, pak, funkcioner kojeg je bivša ministarka za dobro upravljanje Grkovska označila kao osobu koja, uprkos nekoliko opomena za zloupotrebu službenih vozila, nije popravila svoje ponašanje. Mnogi drugi, nakon što su bili opomenuti za loše ponašanje sa vozilima, su se poboljšali, prema etičkom kodeksu. Etički kodeks za funkcionere jasno propisuje da službena vozila ne smeju da se koriste za privatne i partijske svrhe, suprotno od onoga što je praksa mnogih koji su na funkciji. Mehanizmi za kontrolu da li se zloupotrebljavaju službena vozila gotovo da ne postoje. Registar Državne komisije za sprečavanje korupcije je nepotpun, a vlada tek treba da uvede novi. Služba za opšte i zajedničke poslove (SOZR) odavno najavljuje, ali nikako da nabavi registarske tablice u boji kako bi se mogla razlikovati službena od privatnih vozila. SOZR najavljuje predizborno obeležavanje službenih vozilaBivši sastav Državne komisije za sprečavanje korupcije inicirao je stvaranje registra državnih vozila, ali i da vozila budu obeležena crveno-žutom bojom na registarskim tablicama. Ovu inicijativu sada treba da realizuje Služba za opšte i zajedničke poslove (SOZR) zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Direktor SOZR-a Ivica Tomovski očekuje da se spreče zloupotrebe, posebno pred izbore. "MUP je raspisao oglas, ali zbog previše obaveza i procesa se odužilo. Trebalo je realno da završi pre nekoliko meseci, iako smo želeli da se završi pre početka kampanje. Ovih dana treba da se zna kako je završilo, ali i u slučaju da tender propadne, sva vozila će biti obeležena nalepnicama kako bi se sprečile zloupotrebe u kampanji", kaže Tomovski. Iz MUP-a kažu da je za postupak javne nabavke podneta jedna ponuda i Komisija za javnu nabavku vrši evaluaciju. Zbog toga trenutno ne mogu da daju više informacija. Plan je da MUP nabavi tablice od firme koja će ponuditi najnižu cenu na tenderu, a zatim da institucije pojedinačno plaćaju tablice. Cilj je da se olakša kontrolisanje upotrebe službenih vozila i njihova zloupotreba. Tomovski kaže da građani mogu pisati žalbe i SOZR-u, koji će javno objavljivati "prestupnike". RSE ga je pitao zašto bi njegova institucija, koja nema nadležnost da kažnjava, bilo mesto gde će se prijavljivati. "Podaci će biti javni, pa i vi mediji ćete moći da ih objavljujete. Upravo vi bi trebalo da pozdravite uvođenje ove prakse", kaže Tomovski. Iz Ministarstva za dobro upravljanje, koje je formirano upravo da "pomno prati" funkcionere, kažu da je odlukom još na prvoj sednici ove vlade oduzeta nadležnost za sprovođenje etičkog kodeksa i data Ministarstvu pravde. Na pitanje da li će ministar bez resora za dobro upravljanje Arben Fetai ipak imati nadležnost za predstojeće izbore da kontroliše ko zloupotrebljava vozila, u kratkom odgovoru kažu da je "to povezano sa pravom". Antikorupcijska komisija bez mogućnosti za sankcionisanje zloupotrebaProblem je što, uprkos tome što mediji godinama objavljuju konkretne primere zloupotreba, sankcija nema, a navike se teško menjaju. Iz Državne komisije za sprečavanje korupcije(DKSK) kažu da upravo neusaglašenost sa zakonima čini ovu komisiju nemoćnom da sankcioniše "neposlušne". Radi se o registru koji je napravila DKSK, a u koji svaka institucija treba da dostavi podatke o službenim vozilima. Međutim, uprkos zahtevima DKSK, nakon završetka izbornih procesa, od ukupno 1.557 institucija, samo 402 institucije su blagovremeno dostavile potrebne informacije. Dalje, 329 institucija je dostavilo podatke, ali van predviđenih rokova. Dok 826 institucija uopšte nije dostavilo informacije, od kojih je 10 ministarstava. "Uprkos odredbi u članu 8-b, stav 5 Izbornog zakona, prema kojoj, ukoliko subjekti ne dostave tražene podatke, DKSK je dužna da pokrene prekršajni postupak u roku od 15 dana po isteku roka za dostavljanje podataka, zbog pravne praznine u Izbornom zakonu, gde nisu predviđene prekršajne sankcije, DKSK nema mogućnost da pokrene prekršajne postupke po ovom osnovu, zbog čega DKSK kontinuirano ukazuje na potrebu za zakonskim izmenama", kažu iz Antikorupcijske komisije. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih i predsedničkih izbora, predsednica u aktuelnom sastavu DKSK Tatjana Dimitrovska objavila je da postoje sumnje za zloupotrebe državnih vozila u partijske svrhe. Međutim, u Antikorupcijsku komisiju je stigla samo jedna žalba za zloupotrebu. Predmet koji je formiran odnosi se na sumnju da su državna vozila zloupotrebljena za potrebe partijskih događaja. Postupak istrage još uvek traje i nije završen. Iz DKSK ne otkrivaju o kom funkcioneru se radi. Odlazak i povratak na posao službenim vozilom – zloupotreba ili neEstonska ministarka za obrazovanje, Mailis Reps, u novembru 2020. godine dala je ostavku na funkciju nakon što su mediji objavili da je službenim automobilom vozač vozio njenu decu u školu. Reps je tada priznala zloupotrebu i izvinila se građanima, uprkos podršci premijera koji je ipak prihvatio ostavku. U Severnoj Makedoniji, direktor SOZR-a, Ivica Tomovski, gde će se prijavljivati zloupotrebe, smatra da nema ništa sporno ako funkcioneri voze decu u vrtić službenim vozilom, jer on zloupotrebu vidi više kao korišćenje vozila za privatne i partijske svrhe. "Zloupotreba je ako to vozilo vidite u Grčkoj na plažama, ili na partijskom događaju ili u kampanji. To je klasična zloupotreba. Odlazak na posao ili povratak, ostavljanje deteta u vrtić ili školu mislim da nije. Šta da radite ako ste funkcioner, a dete vam počinje u 8 sati, a vi počinjete u 8 sati na poslu? Hoćete prvo dete da ostavite pa da se vratite kući?", kaže Ivica Tomovski, direktor SOZR-a. Odluka koju je donela vlada 2021. godine jasno ukazuje na to da službena vozila ne smeju da se koriste za odlazak i povratak sa posla. "Korisnici službenih vozila su nosioci javnih funkcija imenovani od strane Vlade i zaposleni u organima državne uprave koji koriste službena vozila za službene svrhe. Službena vozila ne smeju da se koriste za odlazak do i povratak sa posla ili za druge privatne potrebe", piše u odluci. Ovu odluku Vlada je donela nakon što je 2020. tadašnja Državna komisija za sprečavanje korupcije objavila analizu o korišćenju službenih vozila. U njoj je zabeleženo da je od samo 84 institucije koje su dale podatke, čak 49, ili skoro 60 posto, koristilo službena vozila 24 sata dnevno, odnosno i za dolazak i povratak sa posla. "Službena vozila se koriste u radno vreme i van radnog vremena, zbog čega se nezakonito troše velika finansijska sredstva", piše u zaključcima analize. Bivša predsednica DKSK Biljana Ivanovska kaže da je nedopustivo da se vozila koriste za privatne potrebe, a još strašnije je što nema konkretan organ koji će vršiti kontrolu nad takvim postupanjem. "Mora da se uvede red. Vozila su državni resurs i prema njima se ne sme odnositi nedomaćinski. Imajući u vidu da kupovina i održavanje službenih vozila predstavlja ogroman trošak za državu, nedostaje regulacija prava ko sve može da koristi službeno vozilo. Smatram da treba da se ograniče na mnogo manji krug ljudi, čak i ministri osim nekoliko izuzetaka ne bi smeli da koriste ova vozila 24 sata dnevno", kaže Ivanovska. Inače, prema tadašnjim procenama, od 2.000 službenih vozila koje su imale te institucije, mesečno se trošilo 140.000 litara goriva, a u novcu 2 miliona i 200.000 evra godišnje. Državna komisija za sprečavanje korupcije dala je mišljenje da mora da se ograniči ko sve ima pristup državnim vozilima kako bi se smanjile i zloupotrebe.

Posljednjih mjeseci, interpelacija u zakonodavnoj vlasti dobila je nove dimenzije, posebno kada je u pitanju sudski dio - Ustavni sud, Sudski savjet i Javno tužilaštvo. Tri interpelacije - za raspuštanje Sudskog savjeta, koju je podnijela vladajuća stranka VMRO-DPMNE, za predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog, koju je podnijela Demokratska unija za integraciju (DUI) i posljednja koju je podnijela Ljevica za državnog javnog tužioca Ljupča Kocevskog formalno se odnose na različite nivoe u pravosuđu. Ipak, sve tri obuhvataju ključne institucije koje određuju nezavisnost, transparentnost i odgovornost sudske vlasti u zemlji. Prije sedmicu dana, Ljevica je zatražila da državni tužilac Kocevski bude pozvan na odgovornost po četiri osnova. Zbog selektivne krivične istrage smrtonosnog požara u Kočanima, političkom uticaju u radu tužilaštva - za koji kažu da je postao očigledan nakon obustave postupka za smjenu Kocevskog, a nakon što se otvorila prilika za krivično gonjenje kadrova vladajuće stranke - kao i zbog funkcionalnog haosa u Višem javnom tužilaštvu, te nepostupanja po pitanju bespravne gradnje i falsifikata u skopskoj opštini Čair. Prema riječima poslanice opozicione Ljevice Jovane Mojsovske, interpelacija uopšte nije politički pritisak na pravosuđe i ne može ni biti u uslovima kada Kocevskog bira Parlament. "Svaki put kada se pokrene pitanje pravosuđa, svi viču 'ruke izvršne vlasti su dalje od pravosuđa i da je to oblik političkog pritiska'. Jer pravosuđe u našoj zemlji je privilegovana kasta. Sudije su još privilegovanije od poslanika. Imaju neograničen sudski mandat i ne podliježu krivičnoj odgovornosti. Možete podnijeti interpelaciju protiv poslanika, koji nosi određeni legitimitet sa hiljadama glasova iza sebe, ali ne možete podnijeti interpelaciju protiv državnog javnog tužioca, kojeg imenuje Parlament", rekla je Mojsovska, napominjući da je interpelacija mehanizam za pozivanje sudija na odgovornost. Jedan od ključnih momenata za interpelaciju za Kocevskog, prema Ljevici, jeste "selektivna krivična istraga tragedije u Kočanima" i neuključivanje aktuelnih visokopozicioniranih zvaničnika u institucijama koje vodi VMRO-DPMNE. Upravo je vladajuća stranka, nezadovoljna radom Kocevskog, prva pokrenula postupak za njegovu smjenu, ali ga je obustavila nakon požara u "Pulsu" u kojem je poginulo 62 ljudi. Naveli su kako je stav da Kočevski radi neprofesionalno i pod političkim diktatom nepromijenjen, ali da ga neće mijenjati dok traje istraga o Kočanima. Opoziciona DUI je 4. juna podnijela zahtjev za interpelaciju predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog. Integracionisti mu zamjeraju da kao predsjednik Ustavnog suda nije poštivao Zakon o jezicima, ali ni Zakon o Ustavnom sudu i, prema njihovim riječima, više puta ih je prekršio. Sjednica o interpelaciji već je zakazana za sedmicu dana, odnosno 9. jula. Koordinator parlamentarne grupe DUI Blerim Bedžeti nije bio dostupan za komentar. Ustavni sud je već reagovao, navodeći da se institut interpelacije ni u kom slučaju ne odnosi i ne može primijeniti na ustavne sudije, jer se time gubi smisao Ustavnog suda i ozbiljno krši Ustav, te na taj način narušava njegova autonomija i nezavisnost. Prethodno je Parlament izglasao interpelaciju za pet članova Sudskog savjeta, iako je Zakon o Sudskom savjetu propisao šest osnova za razrješenje članova, u kojim nije naveden i postupak preko interpelacije u zakonodavnoj vlasti, koja bira trećinu tog tijela. 'Oprezno s interpelacijama'Prema riječima Darka Avramovskog iz Koalicije Svi za pravedno suđenje, mehanizam interpelacije do sada nije bio često korišten, ali u proteklom periodu ovakva vrsta inicijative se dešavala u vrlo kratkom roku. On kaže da je sama priroda interpelacije zapravo politički pritisak na izabrane i imenovane zvaničnike, jer je Parlament prvenstveno političko tijelo. Međutim, navodi da se mora koristiti vrlo oprezno. "U slučaju Sudskog savjeta, tu smo imali ozbiljne propuste, kršenje zakona. Smatramo da je i bila zakašnjela ta interpelacija pokrenuta protiv članova Sudskog savjeta. Kada je u pitanju Ustavni sud, tu mislim da najkonkretnije i najpažljivije treba da se postupa, jer Ustavni sud ima funkciju kontrole donošenja zakona i ako Parlament može razrješavati ustavne sudije samo zato što mu se ne sviđaju, onda ćemo potpuno izgubiti funkciju Ustavnog suda", kaže Avramovski. Ali, s druge strane, smatra da se ne smije smatrati da se takve interpelacije apsolutno ne smiju podizati o radu Ustavnog suda, već ističe da bi se to trebalo ograničiti, na primjer, na finansijsko poslovanje Ustavnog suda, na administrativno poslovanje, ako se tu utvrde neki ozbiljni nedostaci, ali ne i na postupke, odluke i mišljenja sudija za koje se kaže da su sudije Ustavnog suda. "Kada je u pitanju javni tužilac, tamo je pokrenut potpuni postupak disciplinske odgovornosti i razrješenja, koji je kasnije povučen, a sada govorite da se neki takvi mehanizmi ponovo aktiviraju, što je zaista problematično, posebno u situaciji kada imamo aktivne slučajeve i istrage visokog profila, takav postupak se ozbiljno može shvatiti kao pokušaj utjecaja na javno tužilaštvo radi određenog ishoda tih postupaka", kaže Avramovski. Izvjestilac Evropskog parlamenta za Sjevernu Makedoniju Thomas Weitz takođe se oglasio o interpelaciji za članove Sudskog savjeta, reagujući na "pritisak vladine koalicije da članovi Sudskog savjeta podnesu ostavke ili budu razriješeni zbog navodne političke pripadnosti". "Ovaj poziv Vlade je zabrinjavajući znak političkog miješanja u pravosuđe. Nezavisnost pravosudnog sistema je ključna za vladavinu prava i podjelu vlasti, što su temeljne vrijednosti na putu Sjeverne Makedonije ka EU", rekao je Weitz prije nekoliko mjeseci. Nakon što je VMRO-DPMNE došla na vlast u junu 2024. godine formiranjem nove vlade, nekoliko opozicionih političkih stranaka podnijelo je interpelacije protiv zvaničnika i nosilaca javnih funkcija. Izvan pravosuđa, Evropski front, koalicija koju predvodi DUI sa 18 zastupnika u Parlamentu, podnijela je četiri interpelacije za ministre Izeta Medžitija, Ivana Stoilkovića, Pančeta Toškovskog i njegovog zamjenika Astrita Isenija. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ih nije podržao, a vladajući VMRO-DPMNE i Vrijedi su ih nazvali neosnovanim. Ljevica je takođe podnijela interpelaciju za funkcionere, za Ilire Dauti, kao predsjedavajuću Odbora za socijalnu politiku, demografiju i mlade, te za ministra Pančeta Toškovskog. Nakon što je njena interpelacija izglasana, zastupnica Dauti podnijela je ostavku na mjesto predsjedavajuće Odbora.

Nakon tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima, u kojoj je poginulo 62 mladih ljudi, među lokalnim stanovnicima je porastao interes za dobrovoljne vatrogasce, kaže Sime Stoikov iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Kočanima. Prisjećajući se prvih trenutaka nakon izbijanja požara, koji je jedna od najvećih tragedija u modernoj historiji zemlje, Sime prepričava kako je sedam vatrogasaca s dva vozila lokalnog vatrogasnog društva pomagalo u dostavi vode profesionalnim vatrogasacima. "Dvojica mojih kolega su iznosili povrijeđene i preminule mlade ljude iz diskoteke 'Puls' kada je izbio požar. Stigao sam ujutro i pomogao u prikupljanju materijalnih predmeta koji su bili potrebni tužiocima", kaže dobrovoljni vatrogasac Sime Stoikov. Već je raspisan konkurs za proširenje dobrovoljnog vatrogasnog društva, na koji se prijavljuje sve više stanovnika Kočana. Oni koji budu odabrani proći će obuku od Teritorijalne vatrogasne jedinice, a zatim od Uprave za zaštitu i spašavanje. "Oni u početku neće izlaziti na teren. Mogli bi postati dio interventne jedinice za tri do šest mjeseci", dodaje Stoikov, koji kaže da bi moglo biti interesa i među građanima iz susjednih opština. Kaže da je požar u "Pulsu" bio vanredna situacija, te da su on i njegove kolege obično na terenu i bore se sa šumskim požarima, ali i pomažu gdje god mogu. Resurse koje imaju dobijaju kroz donacije. Međutim, dio finansija pokriva i opština, koja im je ranije dala prostor u kasarni kako bi mogli funkcionisati. "Imamo šest vozila, ali nam nedostaje još jedno. O ovoj temi razgovaramo sa ambasadama, ministarstvima, biznismenima. Trenutno nam nedostaje i garaža za zaštitu vozila, odnosno nadstrešnica. Teško ih je održavati, brinuti se o njima. Zato nam je garaža prioritetni cilj", napominje Stoikov za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dva dobrovoljca postala profesionalni vatrogasciGradonačelnik Kočana Venko Krstevski kaže da je, da bi se to dogodilo, potrebno da Vijeće bude konstruktivno prilikom glasanja o rebalansu budžeta. "Kada se glasa o rebalansu budžeta, mnogi procesi će biti deblokirani. To pokriva i zaostale bonus plate vatrogasaca za 2023. godinu, jer ih prethodni gradonačelnik nije isplatio", rekao je Krstevski u intervjuu za RSE. Dodao je da blok donacije koje opština prima od centralne vlade nisu dovoljni za potrebe teritorijalne vatrogasne službe. Međutim, od danas se očekuje da će dobiti dva nova vatrogasca iz Dobrovoljnog društva, a njihove plate će biti na teret opštine. Vatrogasci koji dobrovoljno ulaze u požar ne primaju naknadu za svoj angažman, a pritom na taj rad troše i dane svog godišnjeg odmora. O njima ne postoji službena statistika, a podaci koji se javno objavljuju se ne poklapaju. Tako, statistika Udruženja za zaštitu od požara pokazuje da u zemlji postoji 98 dobrovoljnih vatrogasnih društava, organizovanih u 39 opštinskih vatrogasnih udruženja. U analizi, koju je objavila Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Nikole, navodi se da postoji samo 15 takvih aktivnih društava. Volonteri iz ovog društva trenutno pripremaju novu analizu koja bi trebala predstaviti opštu sliku. Nadležne lokalne i državne institucije zanemaruju većinu društava, koja su primorana da se samostalno snalaze u svakom aspektu - pokazuje analiza iz 2021. godine. U dokumentu se napominje da dobrovoljni vatrogasci nemaju životno osiguranje, a vozila koja koriste na terenu su stara, amortizovana i nekompatibilna. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Nikole takođe u analizi ističe da je mali broj onih koji idu na zajedničke intervencije sa teritorijalnim vatrogasnim jedinicama, gdje postoji manjak profesionalnih vatrogasaca. 'Šteta da neko sa strane pomaže'Uprkos stotinama šumskih požara prošlog ljeta, tragediji u Kočanima i manjim požarima koji već izbijaju na raznim lokacijama i ovog ljeta, vlasti ne rješavaju problem nedostatka profesionalnih vatrogasaca, koji se bore manjkom opreme i vozila. Na to je nedavno ukazala izvršna direktorica Udruženja jedinica lokalne samouprave (ZELS) Dušica Perišić koja je upozorila da u zemlji nedostaje čak 400 vatrogasaca. "Prema zakonu, broj bi trebao biti veći od 800. Zakon jasno kaže da na svakih 1.500 stanovnika treba biti jedan vatrogasac", napomenula je Perišić. Na konferenciji u Skoplju istakla je da su vatrogasci vrlo loše opremljeni, što su strani donatori već primijetili, te da razne donatorske organizacije i ambasade pokušavaju pomoći. Sjeverna Makedonija ima 34 vatrogasne jedinice. One se nalaze u 34 opštine i sve su već dobile upitnik od ZELS-a da se izjasne šta ima nedostaje i o tome će se razgovarati u septembru. Prema njenim riječima, vatrogasne službe se suočavaju s ovim problemima posljednjih 20 godina ili od početka procesa decentralizacije. Među njima je i nedostatak centra za obuku i novih i aktivnih vatrogasaca. Makedonsko vatrogastvo po uzoru na hrvatskoOtvaranje ovakvog centra za obuku je takođe jedan od zahtjeva Nezavisnog sindikata vatrogasaca, u vezi s novim izmjenama Zakona o vatrogastvu. Generalni sekretar Nezavisnog sindikata vatrogasaca Bobi Veljanoski kaže da traže da takav centar bude pod nadležnošću novoosnovane agencije po uzoru na Hrvatsku. "Možemo je nazvati kako god želimo, ali to će biti agencija koja će obuhvatati sve vatrogasce u zemlji. Agencijom bi upravljali ljudi iz struke, odnosno imala bi vrhovnog komandanta i nosila bi sve pravilnike o uniformama, zaštitnoj opremi i profesionalnoj obuci vatrogasaca, uključujući i volontere", objašnjava Veljanoski za RSE. Ako se ovaj prijedlog uvrsti u nove zakonske izmjene, vatrogasne jedinice će ostati u nadležnosti lokalnih samouprava, ali bi nabavke bile centralizirane. Veljanovski smatra da je najveći problem što svaka opština ima svoju zasebnu nabavku. "Kada bi postojale centralizirane nabavke, kupovalo bi se više uniformi. Naravno, ekonomski operater bi smanjio cijenu, ne bi bilo isto za deset i za 1.350 vatrogasaca, koliko bi trebalo biti ukupno prema zakonskim normama. Zatim, kada se budu kupovala vozila, neće biti isto da li se vozila kupuju za sve jedinice ili za svaku posebno", dodaje Veljanovski. Nezavisni sindikat zahtijeva da se novim zakonskim izmjenama izjednače prava vatrogasaca s pravima ostalih zaposlenih u oblasti sigurnosti. "Izmjenama iz 2016. godine, vatrogasci su osobe u oblasti sigurnosti. Međutim, neke statuse koje su trebali dobiti još nisu dobili. Prije svega, pravo na penziju i lična primanja", naglašava Veljanoski. U izjavi za RSE navodi i da su neki vatrogasci neadekvatno plaćeni, što je suprotno zakonu. "Zakon o vatrogasnoj službi navodi da zaposleni u teritorijalnim vatrogasnim jedinicama trebaju imati 20 posto veću platu od zaposlenih u lokalnoj samoupravi sa odgovarajućim obrazovanjem. Postoje jedinice koje to još uvijek ne poštuju, iako postoje sudske presude", zaključio je Veljanoski. Što se tiče nedostatka vatrogasaca, on kaže da opštine imaju poteškoća u dobivanju odobrenja od ministarstava odbrane i finansija. Samo u Skoplju, gdje je Veljanoski dio Teritorijalne vatrogasne jedinice, nedostaje 200 vatrogasaca. Međutim, oni koje ima već sada krajem juna i početkom jula su češće na terenu. "Porast temperatura dovodi do većeg broja požara. U Skoplju imamo između 10 i 15 intervencija u 24 sata", dodaje Veljanoski. Novi zakon još u pripremiVlada je ovog mjeseca najavila zapošljavanje 400 vatrogasaca kako bi se nosila s požarima u ljetnom periodu. To je predviđeno Operativnim planom za 2025. godinu "Vizijom za promjene" - objavili su i vladina pres služba i vladajuća stranka VMRO-DPMNE. U svrhu prevencije i boljeg rješavanja šumskih požara, ovih 400 ljudi biće zaposleno u opštinama gdje su najpotrebniji, dodala je stranka. Kako bi se riješio ovaj problem, ministar odbrane Vlado Misajlovski je u julu prošle godine najavio da će Vladi što prije biti dostavljen novi Zakon o vatrogastvu. Godinu dana kasnije, novo zakonsko rješenje je još uvijek u fazi pripreme, što je Ministarstvo potvrdilo u pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa. Nisu konkretno odgovorili na pitanje šta bi novi zakonski amandmani obuhvatali, ali su dodali da je cilj da sistem bude efikasan i funkcionalan.

Evrokomesarka Marta Kos jasno je poručila balkanskim liderima - ako ne provedu reforme, neće dobiti novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Svaki euro od šest milijardi koliko je planirano treba biti potrošen na zemlje Zapadnog Balkana, izjavila je komesarka za proširenje i dobrosusjedstvo Evropske unije (EU) Marta Kos 1. jula u Skoplju, na Samitu EU - Zapadni Balkan posvećenom Planu rasta. "Novac koji koristimo u ovom instrumentu za sve zemlje Zapadnog Balkana biće dostupan do kraja 2027. godine i ako ga ne iskoristimo, ako ga zemlje ne uspiju povući, moraću vratiti novac u budžet EU", rekla je Kos na zajedničkoj konferenciji za novinare s domaćinom sastanka lidera, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim. "Mislim da", dodala je, "postoje bolja rješenja od toga, ako sprovedete reforme, radije ćemo vam ga dati nego vratiti u budžet EU". Iz regije, događaju u Skoplju prisustvovali su premijeri Kosova i Albanije Aljbin Kurti (Albin Kurti) i Edi Rama. Iz Bosne i Hercegovine stigla je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, dok je delegaciju Srbije predvodio ministar za evropske integracije Nemanja Starović. Crnogorski premijer Milojko Spajić prisustvovao je večeri u Skoplju 30. juna, nakon čega je otišao, a delegaciju je na samitu prevodio potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Četvrtina reformi nije provedenaAko su na prethodnim samitima razmatrani planovi reformi, sastanak u Skoplju je prvi koji pokazuje konkretne rezultate. Albanski premijer Edi Rama ponudio je da bude domaćin sljedećeg samita, ali još nema određenog datuma. Kako je izjavila evropska komesarka Kos, prosjek za sve zemlje u regiji do sada je da je 75 posto reformi ili provedeno ili je u procesu provedbe. Četvrtina reformi, međutim, nije provedena i Kos je pozvala lidere da ubrzaju procese. Sjeverna Makedonija, koja je prva predstavila agendu reformi za Plan rasta, kako je rekao premijer Mickoski, prednjači za nekoliko procentnih poena iznad regionalnog prosjeka od 75 posto. Konkretni rezultati - SEPA, Koridor 8, roaming sa EUPlan rasta i reforme regije trebali bi omogućiti ubrzanu integraciju u EU, te da građani Zapadnog Balkana osjete koristi čak i prije punopravnog članstva, poput integracije svojih zemalja u jedinstveno evropsko tržište. Jedan od konkretnih rezultata je pridruživanje Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Srbije Jedinstvenom području plaćanja u eurima - SEPA. "Mladi poduzetnici u Skoplju ili Tirani mogu primati plaćanja iz cijele EU baš kao i preduzeća u Madridu ili Beču. Ovo se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, četiri države su u pitanju", rekla je Kos. Takođe je istakla posvećenost projektu Zelenih linija na granicama, korištenju satelita Galileo za praćenje kamiona i nadzor i prevazilaženje uskih grla na granicama. Kos je takođe pozdravila činjenicu da su se Sjeverna Makedonija i Bugarska dogovorile o izgradnji Koridora 8, za koji je rekla da je važan ne samo za regiju već i za EU jer će učestvovati u novoj strategiji za Crno more koju je nedavno usvojila Evropska komisija, odnosno za povezivanje Unije sa zemljama Centralne Azije. "Razgovarali smo i o roamingu, ako zaista budemo marljivo radili, biće mnogo reformi koje će promijeniti zakone i moći ćemo imati besplatan roaming od 1. januara 2026. godine", istakla je Kos. Dobre vijesti iz Bosne i HercegovinePlan rasta, o kojem je evropska komeska razgovarala s liderima iz regije, dogovorili su Evropski parlament i Vijeće Evropske unije u maju 2024. godine, a odobren je u oktobru iste godine. Njegova ukupna vrijednost je šest milijardi eura i pokriva investicije i reforme u zemljama Zapadnog Balkana, kao dio reformske agende 2024-2027. Bosna i Hercegovina, od svih zemalja Zapadnog Balkana, bila je jedina koja nije usvojila reformsku agendu. Međutim, kako je rekla Kos, to se promijenilo jer je Vijeće ministara 25. juna usvojilo agendu i prvi uslov je ispunjen. To je, ocijenila je evropska komesarka, "dobra vijest". Od paketa od šest milijardi eura za cijelu regiju, zemlje će dobiti jedan dio u obliku nepovratnih grantova - 2 milijarde eura, a drugi dio u obliku povoljnih kredita - 4 milijarde eura. Novac se isplaćuje u fazama – dva puta godišnje, ali pod uslovom da zemlje ispune svoje obaveze u vezi sa reformama, vladavinom prava i dobrom upravom. Za Sjevernu Makedoniju predviđeno je ukupno 750 miliona eura, od čega je zemlja do sada primila 52,4 miliona eura. Od ostalih zemalja u regionu, Srbija je već primila novac – 110,7 miliona eura, Albanija 64,5 i Crna Gora 26,9. Sljedeće tranše, prema najavama sa Samita u Skoplju, očekuju se kasnije u julu, kao i na jesen nakon što se procijene izvještaji o radu koje zemlje trebaju dostaviti evropskim predstavnicima. Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama pristupanja EU, a Plan rasta ima za cilj ubrzati njihove reforme i pripremiti ih za članstvo u EU. Albanija i Crna Gora posljednjih mjeseci brzo otvaraju nova poglavlja u pregovorima o pristupanju s ciljem da postanu članice 2028. godine, dok se od Sjeverne Makedonije traže ustavni amandmani koji bi uključili bugarsku manjinu u Preambulu kako bi formalno započela pregovore s EU. Kos traži ustavne amandmane, Mickoski ne želi nove ustupkeAli pored ispunjavanja reformi predviđenih Planom rasta, pred zemljama regije stoje i drugi izazovi. Za Sjevernu Makedoniju to su ustavni amandmani kojima se bugarska zajednica uključuje u Preambulu, a premijer Hristijan Mickoski iskoristio je zajedničku konferenciju za novinare s Martom Kos da kaže da neće prihvatiti nove uslove. "Želim da bude jasno da su naši koraci na evropskom putu otvorenog srca i uma. Prihvatanjem evropskih vrijednosti. Međutim, protivimo se ucjenama koje nisu dio tih vrijednosti. Ne prihvatamo nametanja pod krinkom evropskog procesa", rekao je Mickoski. S druge strane, Kos je rekla da je situacija jasna za Evropsku komisiju i ponovila poruke koje su ranije poslane u vezi s evropskim integracijama Makedonije - "ako Sjeverna Makedonija ispuni svoje obaveze i promijeni Ustav, onda će odmah početi Međuvladina konferencija bez ikakvih dodatnih političkih uslova." "Identitet ne može biti predmet političkog odlučivanja, to je nešto što nosimo u srcu i duši, to je kako se osjećamo prema svojoj domovini, kako brinemo o svojoj tradiciji. Na primjer, o manastirima, pogači, tavče-gravčetu, punjenim paprikama, kako održavamo tradicionalne nošnje, kakve odnose gradimo sa starijima u zemlji, kakav stav imamo prema očuvanju svog jezika. I to vam niko ne može oduzeti", rekla je Kos. Dok je pričala o makedonskim specijalitetima, Mickoski je odgovorio da je za njega identitet nešto više od same makedonske kuhinje, već i Ilindenskog ustanka, te narodnog heroja Goce Delčeva, Dame Grueva itd. "Moram priznati da smo u ove tri decenije mnogo izgubili – mijenjajući zastavu, ime, a nekoliko puta i Ustav. A u uslovima kada nema garancija da je ovo posljednji identitetski ustupak, bio bih mnogo oprezniji, vođen maksimom: ne slušajte šta govore, gledajte šta rade. A ono što su neki od članova Evropskog parlamenta iz našeg istočnog susjeda radili i još uvijek rade nema nikakve veze sa evropskim vrijednostima", rekao je Mickoski. Kos je najavila da će uskoro doći u bilateralnu posjetu Sjevernoj Makedoniji. Za tada su se, kako je rekla, dogovorili sa Mickoskim da posjete povrijeđene u požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, koju je nazvala "nacionalnom tragedijom“ od koje se zemlja još uvijek oporavlja, te izrazila saučešće porodicama žrtava. U ovoj tragediji koja se dogodila 16. marta, poginule su 62 osobe, a preko 200 je povrijeđeno.

U Severnoj Makedoniji će od 1. jula do kraja avgusta građanima biti zabranjeno kretanje šumama. Ta zabrana se uvodi na teritoriji kojom upravlja Javno preduzeće "Nacionalne šume" Severne Makedonije zbog povećanog rizika od šumskih požara na otvorenim prostorima. Na zahetv tog preduzeća zabranu uvodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Severne Makedonije, a pojedinci koji budu zeteknuti u kretanji šumama i šumskim zemljištem biće kažnjeni sa 1.500 do 2.000 evra u denarskoj protivrednosti. Kretanje u šumama biće dozvoljeno samo uz pismenu saglasnost koju izdaju podružnice Javnog preduzeća "Nacionalne šume", za područje kojim upravljaju. Prošle godine u Severnoj Makedoniji zabeležen je rekordan broj požara i samo tokom jula bilo ih je čak 620 na otvorenom i šumskih požara, prema podacima makedonskih vlasti.

Nešto više od tri mjeseca prije najavljenog održavanja lokalnih izbora, samo u junu objavljene su desetine oglasa za stotine novih radnih mjesta od lokalnog do centralnog nivoa vlasti u Sjevernoj Makedoniji. Ako uzmemo u obzir najave da će lokalni izbori biti raspisani krajem jula ili početkom avgusta, ostalo je još više od mjesec dana za realizaciju oglasa za nova radna mjesta u javnoj upravi, a novi oglasi za posao mogu se objavljivati tek nakon konačnog završetka izbora. Uzimajući u obzir najave da će lokalni izbori biti raspisani krajem jula ili početkom augusta, ostalo je još više od mjesec dana za oglašavanje novih radnih mjesta u javnoj upravi, a novi oglasi za posao mogu se objaviti tek nakon konačnog završetka izbora. Parlament najveći poslodavacOd svih konkursa u ovom periodu, najveći poslodavac je Parlament sa najvećim brojem otvorenih pozicija, koji zapošljava 49 državnih službenika, a rok za prijavu je do danas, 27. juna 2025. godine. Parlament traži šefa Odjeljenja za podršku radu predsjednika Parlamenta i saradnju sa drugim institucijama, mlađeg saradnika za stručnu pomoć u pripremi tekstova nacrta zakona, mlađeg saradnika za objavljivanje zakona u Službenom glasniku, saradnika za informisanje javnosti na albanskom jeziku, mlađeg saradnika za društvene medije... Iz zakonodavnog doma su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je oglas za nova zapošljavanja objavljen u skladu s prethodno usvojenim godišnjim planom zapošljavanja za 2025. godinu, na prijedlog Savjeta za parlamentarnu službu. "Planirane razvojne aktivnosti u narednom periodu odnose se na popunjavanje organizacionih jedinica, čija je efikasnost uslovljena brojem i kompetencijom zaposlenih. A jedan od ciljeva Strateškog plana Skupštine jeste efikasna služba gdje su prioriteti popunjavanje i politika zadržavanja osoblja, kao i profesionalni razvoj zaposlenih i kontinuirano učenje", odgovorili su iz Skupštine za RSE. Oglasi za 15 oficira u različitim oblastima unutar Ministarstva odbrane su i dalje aktivni i traju do 1. jula. Ovo ministarstvo, na čijem je čelu Vlado Misajlovski, traži savjetnike u različitim oblastima. Iz te institucije kažu da se zapošljavanja vrše na osnovu godišnjih planova zapošljavanja i proizlaze isključivo iz potreba odbrane, te da se radi o "redovnom procesu koji se provodi svake godine u skladu s potrebama organizacijskih jedinica i penzionisanjem zaposlenih u odbrani". "I u ovom slučaju radi se o popunjavanju detektovanih upražnjenih radnih mjesta u Ministarstvu, kao i zadovoljavanju potreba za održavanjem i razvojem borbene gotovosti Vojske. Uostalom, upravo zbog toga je u toku procedura popune Vojske sa 300 profesionalnih vojnika", odgovorili su iz Ministarstva odbrane. Negiraju bilo kakvu vezu između zapošljavanja i procesa izbora i insistiraju da je jedini preduslov za zapošljavanje stručnost i kompetentnost kandidata. Oglas u Javnom preduzeću za državne puteve, koje zapošljava 11 državnih službenika, takođe je otvoren do pred kraj mjeseca. Novi zaposlenici tamo bi imali znatno veće plate, preko 45.000 denara (oko 730 eura), u poređenju sa Parlamentom i Ministarstvom odbrane, gdje se mjesečna primanja kreću i do 35.000 denara (oko 560 eura). Direktor Koce Trajanovski traži mlađeg saradnika za međunarodna plaćanja i praćenje sporazuma s međunarodnim finansijskim institucijama, savjetnika za administrativnu pripremu projekata sa sredstvima RSM-a i pomoćnika šefa Odjeljenja za održavanje, zaštitu puteva i naplatu cestarine. Državni putevi nisu dali objašnjenja na pitanja RSE-a. Među drugim institucijama, Ministarstvo finansija traži 15 službenika, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zapošljava 9 službenika, a u Ministarstvu socijalne politike, demografije i mladih traži se savjetnik za pravne i normativne poslove. Postoje i oglasi u Komisiji za zaštitu konkurencije, gdje se traži 14 službenika, a na lokalnom nivou Opština Čair traži nekoliko službenika - od osobe zadužene za upućivanje klijenata do službenika za prijedloge i pritužbe građana, i mnoge druge. Predizborni koncept koji ne prestajeOvaj trend primjećuje Neda Maleska - Sačmaroska iz nevladine organizacije Centar za upravljanje promjenama. Njihove analize i prošla iskustva u vezi sa zapošljavanjem tokom prošlih izbornih ciklusa pokazuju da se ista praksa samo nastavlja. "Praksa se ponavlja svaki put. Možda je to dio taktike političkih stranaka. Možda su oni zaista planirali te poslove, ali vrijeme kada se objavljuju je sigurno namjerno i nimalo slučajno", kaže Maleska - Sačmaroska za RSE. Prema njenim riječima, problem je što Ministarstvo javne uprave još nije objavilo izvještaj o broju zaposlenih i u kojim institucijama u javnom sektoru, što je ustaljena praksa od 2015. godine uvedena pod pritiskom Evropske komisije. "Ministarstvo javne uprave trebalo je da ga objavi u martu za prethodnu godinu. Za nas bi to trebalo da nam da uporedne parametre da kažemo, kakva je situacija, da li je bilo odliva kadrova", kaže Maleska - Sačmaroska. Opozicija optužuje stranačku administracijuOptužbe za stranačku pristranost institucija nedavno su stigle od lidera opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venka Filipčea. On je povodom godinu dana aktuelne vlasti rekao da je administracija pretvorena u produženu ruku stranačkih centrala vladajuće VMRO-DPMNE-a, Vrijedi (Vlen) i ZNAM-a. "Obećali su red i racionalizaciju u administraciji. Obećali su sistem zasluga. Šta smo dobili? Nova ministarstva, hiljade novih stranačkih zapošljavanja, spiskove zapošljavanja po centralama koji se dijele na društvenim mrežama. Stranačka pripadnost institucija je ozvaničena, a stranačka knjižica je glavna kvalifikacija za rad u državi", istakao je Filipče. "Njihovi zvaničnici", naveo je, "otvoreno govore da je zapošljavanje u bolnicama i svugdje drugdje samo na osnovu stranačkih zasluga i to govore ponosno, bez stida, kao da je to normalno". Visoki zvaničnici EU u Skoplju, makedonska vlada na istim pozicijama oko evropskih uslova Tokom vladavine koalicije koju su predvodili SDSM i Demokratska unija za integraciju (DUI), bilo je mnogo afera i skandala sa zapošljavanjem stranačkih kadrova. Predizborno zapošljavanje u javnom sektoru je redovna pojava koja se često kritikuje u izvještajima Evropske komisije. Lokalni izbori bi trebali biti održani sredinom oktobra, što znači da aktivni oglasi i konkursi za zapošljavanje u javnoj upravi mogu biti objavljeni još oko mjesec dana.

Ekonomske posljedice za zemlje Zapadnog Balkana zbog sukoba na Bliskom Istoku su indirektne i ograničene, prema podacima o vanjskoj trgovini i analizi ekonomskih stručnjaka, koji kažu da su vidljivije kroz ideološka ili geopolitička svrstavanja. Osim za Crnu Goru. Turizam ove zemlje već bilježi negativne posljedice, nakon otkazivanja desetaka letova i hotelskih rezervacija iz Izraela. "Tri izraelske avio-kompanije privremeno su obustavile putničke letove ka Crnoj Gori. Otkazali su više od 70 letova ka Tivtu planiranih do kraja juna", upozorili su iz Aerodroma Crne Gore za Radio Slobodna Evropa. Napad Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na nuklearna i vojna postrojenja u Iranu i prijetnje zatvaranjem glavnih plovnih puteva, izazvale su blaži potres na naftnom tržištu i povećanja cijena sirove nafte i njenih derivata. Daljnja moguća događanja, nakon zaključivanja primirja, uglavnom, su hipotetska i ovise o tome hoće li i koliko će sukob eskalirati i izazvati šire poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Otkazani letovi prema Crnoj GoriAviosaobraćaj iz Izraela prema Crnoj Gori je, prema posljednjim informacijama, obustavljen do 30. juna. Za sada je poznato da su otkazane hotelske rezervacije izraelskih turista u Kolašinu, na sjeveru Crne Gore, kako je za državnu crnogorsku televiziju kazala Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina. Prošlog ljeta iz Izraela je avionima u Crnu Goru stiglo više od 130.000 putnika. "Od aprila do oktobra, na liniji Tel-Aviv – Tivat opsluženo je oko 112.000 putnika, dok smo na ruti Tel-Aviv – Podgorica opslužili više od 18.500 putnika", kazali su iz Aerodroma Crne Gore za RSE. Ranije je ministrica turizma Simonida Kordić izjavila da je 2024. bila rekordna godina po broju izraelskih turista. Podaci državne Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da je prošle godine u Crnoj Gori bilo 74.000 turista iz Izraela, koji su ostvarili 249.000 noćenja. Prema tim podacima oni su bili najbrojniji vanevropski turisti u toj zemlji i njihov broj neprekidno raste od 2021. godine. Za ovu godinu bio je najavljen dolazak 200.000 turista, kako je u maju kazao Nimrod Rinot, počasni crnogorski konzul u Izraelu. Iz Ministarstva energetike su upozorili da bi "zbog aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku" cijene nafte mogle rasti i tvrde da za sada nije ugroženo snabdijevanje naftnim derivatima. "Podsjećam da su 2022. [kad je počela ruska invazija na Ukrajinu] brojni proizvodi i usluge poskupjeli bez realne osnove, i te cijene se nijesu vratile, iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25 odsto. Takva praksa je neodgovorna", kazao je ministar energetike Admir Šahmanović i dodao da se ne smije dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja. Glavni rizik za Srbiju energetska kriza"U slučaju rasplamsavanja krize na Bliskom Istoku glavni ekonomski rizik za Srbiju je u vezi sa energentima, pre svega naftom i gasom", kazao je za RSE Branimir Jovanović, iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (Institute for International Economic Studies WIIW). Jovanović upozorava da, ako bi se ponovio scenarij iz 2022. godine nakon izbijanja rata u Ukrajini da se cijene energenata zadrže na višem nivou nekoliko mjeseci, to bi dovelo do rasta cijena i pogoršanja životnog standarda. "Cene hrane na svetskim berzama, takođe, trenutno ne beleže značajnije promene, jer Bliski Istok nije veliki izvoznik hrane za razliku od Ukrajine. Zato bih rekao da se trenutno čini da direktne posledice ovog sukoba neće biti dramatične, osim ako ne dođe do ozbiljne eskalacije, poput zatvaranja Ormuskog moreuza ili proširivanje sukoba", kazao je Jovanović za RSE. Naftna industrija Srbije (NIS), koja je većinski u ruskom vlasništvu, ključna je za uvoz, prodaju i preradu nafte u Srbiji. Njeno poslovanje postalo je složenije nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, što je dovelo do uvođenja sankcija EU i SAD-a prema Moskvi. Oko 80 posto sirove nafte koja se prerađuje u rafineriji Pančevo dolazi iz uvoza. Prije invazije na Ukrajinu, 30–50 posto uvezene nafte dolazilo je u NIS iz Rusije, no danas većinu čine iračka, ruska i kazahstanska nafta, uz manji udio norveške. Vlada Srbije je odmah nakon početka rata ograničila cijene naftnih derivata kako bi očuvala energetsku stabilnost, a Ministarstvo energetike od tada svakog petka objavljuje nove cijene goriva. Srbija je i dalje visoko ovisna o ruskom prirodnom plinu, a većinu nabavlja od Gazproma. U 2025. godini 80 posto plina dolazilo je iz Rusije, što je, ipak, pad u odnosu na prethodnu godinu. Srbija je započela diverzifikaciju uvozeći plin iz Azerbajdžana, s kojim je dogovorena godišnja isporuka do 400 miliona kubika, a do 2027. planira se povećanje te količine na trećinu ukupne potrošnje. Poslovanje BiH s Bliskim Istokom zanemarivoBiH nema značajne trgovinske odnose sa zemljama Bliskog istoka, uključujući Iran i Izrael, te je ukupna robna razmjena zanemariva kada se promatra u kontekstu ukupne vanjske trgovine. "Naše stvarne ranjivosti su u energetskoj zavisnosti i inflaciji. Postoje neke pojedinačne firme čiji je trgovinski odnos s tim zemljama značajan, one će imati posljedice, ali njih nema puno", kazao je za RSE Milenko Krajišnik, profesor vanjske trgovine i međunarodnih trgovinskih odnosa iz Banja Luke. BiH je u potpunosti ovisna o uvozu naftnih derivata, uglavnom, iz rafinerija u Hrvatskoj i Srbiji, te dijelom iz Italije, kao i uvozu gasa iz Rusije putem Turskog toka. "Zatvaranje Ormuskog moreuza ili Sueskog kanala koji otvaraju vodene puteve prema svim zemljama izvoznicama nafte, ne samo Irana, sigurno bi uticao na porast cijena na svjetskog berzi i to bi imalo uticaj na inflatorni šok u svijetu, pa tako i BiH", kazao je Krajišnik za RSE. Službeni podaci o trgovini pokazuju da razmjena robe s Iranom u protekla tri desetljeća nije premašila osam miliona eura godišnje, a Bosna i Hercegovina stalno više uvozi nego što izvozi, prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. Nasuprot tome, ekonomske veze s Izraelom ojačale su u posljednjih pet godina, s kim BiH proteklo desetljeće ostvaruje trgovinski suficit. Zvaničnih podataka koliko kompanija iz BiH posluje u Iranu i Izraelu VTK BiH nema. Prema podacima iz poslovnih registara u BiH, od 2008. godine do danas iranski građani registrirali su 39 firmi u Bosni i Hercegovini, a izraelski državljani 27 firmi. Sve posluju u trgovinskom, turističkom i nekretninskom sektoru. Međutim, većina ih je neaktivna, s blokiranim računima. Kosovo posebno izloženo"Za zemlju poput Kosova, koja je ove godine već doživjela značajan porast cijene električne energije od 16 posto, daljnji porast bio bi šok za gospodarstvo", kazao je za Radio Slobodna Evropa Adrian Shtuni iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma. Shtuni podsjeća da kosovsko gospodarstvo uveliko ovisi o uvozu i doznakama koje čine 13 posto bruto domaćeg proizvoda, te da se svaki šok za globalnu ekonomiju odmah pretvara u pritisak na kosovske obitelji. "Kosovo ima značajan trgovinski deficit, koji je u decembru 2024. porastao za 17,5 posto u usporedbi s godinom ranije. Globalna kriza bi povećala ne samo cijenu energije, već i hrane i robe široke potrošnje, koju zemlja, uglavnom, uvozi", kazao je Shtuni za RSE. Energetska ovisnost Sjeverne MakedonijeDok su trajali napadi između Irana i Izraela, cijene energije su fluktuirale, a na makedonskom tržištu došlo je do nekoliko poskupljenja dizela. Očekivanja čelnika Energetske regulatorne komisije (ERC) u Sjevernoj Makedoniji su da će se trend stabilizacije cijena nafte nastaviti, s obzirom na to da je prije nekoliko dana proglašen prekid vatre. "Vjerujem i da ćemo konačno imati stabilizaciju cijena naftnih derivata i cijene prirodnog plina, a time i cijene električne energije", rekao je predsjednik ERC-a Marko Bislimoski za RSE. Predsjednik Unije gospodarskih komora, Trajan Angelovski, kaže da im je izuzetno važno da nema vojnih akcija, jer cijene energije mogu poremetiti mnoge stvari. "To bi podiglo cijene i izravno utjecalo na inflaciju", kaže Angeloski. Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, prema projekcijama Narodne banke za travanj, iznosit će tri posto u 2025. godini, što je 0,5 posto manje nego prošle godine. "Naše gospodarstvo nije ni brzorastuće niti razvijeno i uvijek smo ovisni o izvorima energije. Dakle, glavni udarac bit će na građanima općenito i na standardu, a zatim na gospodarstvu i na tokovima i investicijama", kazao je za RSE Mile Boškov, predsjednik Poslovne konfederacije Makedonije (BKM). Na globalnoj sceni, Iran igra značajnu ulogu u lancu opskrbe. Član je Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno i izvozi više od dva miliona. Osim što posjeduje vlastitu naftu, Teheran može utjecati i na vitalnu globalnu trgovinsku rutu, Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolazi više od petine svjetske opskrbe naftom. Iran je u prošlosti više puta prijetio zatvaranjem, ali prijetnju još nije ostvario.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se za godinu dana produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina donio bivši američki predsjednik George W. Bush, objavila je američka vlada. Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD. Na listi se od 2017. godine nalazi i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. Trump je mjere produžio za još jednu godinu, a to je uradio i u prethodnom mandatu, 2017. godine, kao i njegovi prethodnici na predsjedničkoj funkciji. Bush je 26. juna 2001. godine donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD od pojedinaca i organizacija u BiH, Makedoniji i na Kosovu. Ona predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Vašington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu. "Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i rezolucije UN na Kosovu nije otklonjena", navedeno je u odluci koju je, nakon Busha, Baracka Obame i Joa Bidena potpisao i Trump. Na osnovu te Bushove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati te kojima se u SAD blokiraju imovina i novčane transakcije. Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija. SAD su do sada, osim kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, stavile na svoju listu sankcija više desetina pojedinaca sa područja država Zapadnog Balkana. Nerijetko, radi se o državnim funkcionerima i ljudima na vlasti. U državama Zapadnog Balkana, najviše sankcionisanih je u BiH i Srbiji. Inače, SAD uvode sankcije pojedincima i firmama na osnovu Globalnog Magnicki zakona zbog kršenja ljudskih prava i zabranjuju bilo kakvo poslovanje sa firmama koje su na ilegalan način stekle kapital. Na osnovu ovog Zakona, Sjedinjene Države ciljaju na pojedince koji su povezani sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava ili korupcijom. Sva imovina pojedinca pod sankcijama, koja se nalazi u SAD, je blokirana. Pored toga, blokirane su i sve firme koje su sa njima povezane.

Predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova, koja učestvuje na samitu NATO-a u Hagu, 24. aprila pre večere koju je organizovao nizozemski kralj Viljem-Aleksander, imala je protokolarni prijateljski razgovor sa bugarskim premijerom Rosenom Željazkovim. "Imala sam prijatan razgovor sa premijerom Bugarske. Razgovarali smo o potrebi međusobnog razumevanja, o poštovanju jedni drugih, o potrebi da se sledi duh dva naroda, da se pomogne i o potrebi da oni koji su već unutra pomognu onima koji se kreću ka EU. Verujem u potrebu prijateljstva, verujem da će se to dogoditi i mislim da je to neizbežno. Ne mogu unapred da predvidim, ali ono što sam videla juče garantuje da ćemo kroz debatu doći do jedinstva", istakla je Siljanovska-Davkova pre današnjeg sastanka Saveta NATO-a u Hagu. Premijer Hristijan Mickoski iz Skoplja je 24. aprila novinarima rekao da "nema informacije" o čemu su razgovarali predsednica i bugarski premijer. Ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Timčo Mucunski, koji je u delegaciji sa Siljanovska-Davkovom, sinoć je iz Haga poručio da su otvoreni za dijalog, ali da nema odgovora iz Sofije. Mogućnost za susret Siljanovske-Davkove sa Željazkovim na marginama samita NATO-a u Hagu najavljivana je sa makedonske strane i prema izjavama i predsednice i premijera, inicijativa je došla i od predsednika Evropskog saveta Antonija Košte. Iako se očekivalo da Bugarsku na samitu predstavlja predsednik Rumen Radev, vlasti u Sofiji su ipak odlučile da pošalju premijera Željazkova. Siljanovska-Davkova je uoči putovanja u Hag rekla da, iako tamo neće biti njen kolega- predsednik Radev, ona nema problem da sedne i razgovara i sa premijerom. Dve susedne zemlje – Severna Makedonija i Bugarska imaju bilateralni spor koji je prepreka za makedonske evrointegracije. Severna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine. Nakon što je država rešila skoro tridesetogodišnji spor oko imena 2017. godine sa Grčkom, zvanična Atina je povukla veto na evroatlantski put zemlje. Država je promenila ustavno ime dodajući pridjev "Severna" i postala članica NATO-a 2020. godine, ali iste godine Bugarska je stavila veto na početak pregovora sa EU. Zatim je postignut dogovor 2022. godine usvajanjem tzv. francuskog predloga kojim je predviđeno da Skoplje nastavi evrointegracije nakon što u preambulu Ustava uključi i bugarsku zajednicu. Ustavne promene se nisu dogodile, a Vlada predvođena VMRO-DPMNE traži garancije da neće biti novih uslovljavanja u budućnosti od strane Bugarske i da neće biti osporavan makedonski identitet i jezik.

Kazna doživotnog zatvora za ubice 14-godišnje Vanje Đorčevske i penzionera Panča Žežovskog, zločin koji je po brutalnosti šokirao javnost u Severnoj Makedoniji i na čitavom Balkanu, izrečena je danas pred Sudom u Skoplju. Sudija Krivičnog suda u Skuplju Ivica Stefanovski tom presudom je završio prvostepeni postupak za jeziva ubistva koja su se dogodila krajem novembra i početkom decembra 2023. godine. Doživotni zatvor izrečen je za prvooptuženog Ljupča Palevskog – Palča, kao i za Velibora Maneva, Boreta Videvskog i Vlatka Kešiševa. Oca maloletne devojčice, Aleksandra Đorčevskog, oslobodio je optužbe jer, kako je istakao sudija, tužilaštvo nije uspelo da dokaže krivicu. "Tužilac uprkos uverenju nije uspeo da dokaže da je optuženi Đorčevski počinio delo koje mu se stavljalo na teret, pa ga zbog toga oslobađa. Ostali optuženi su krivi jer su na svirep način lišili života žrtvu Vanju Đorčevsku, izlažući je teškom psihičkom stradanju. Velibor je izvadio devojčicu iz prtljažnika, stavili su je u rupu koju su prethodno iskopali, a Palevski je pištoljem NN marke preko jastuka koji je pronašao u blizini, ispalio metak u glavu devojčice", rekao je sudija Stefanovski. Sudija je detaljno objasnio i ubistvo penzionera Panča Žežovskog za koje su optuženi takođe dobili doživotni zatvor. Prema presudi, 22. novembra 2023. godine, "optuženi su zajednički izvršili otmicu Panča Žežovskog u Velesu. Ljupčo Palevski Palčo mu je pucao u glavu, nakon čega su zaplenili njegovo vozilo 'Citroen' da bi ga koristili za otmicu deteta u Skoplju". Maloletna Vanja je oteta 27. novembra, ispred ulaza njene zgrade kada je ujutro krenula u školu. Počinioci "su je vezali, stavili u vreću za spavanje pa u prtljažnik 'Citroena' i u blizini Skoplja je ubili. Oboje su pronađeni mrtvi 3. decembra 2023. godine". Sva četvorica osuđenih ostaju u pritvoru. Izrečena kazna je prvostepena, a advokati osuđenih su najavili žalbe. Otac je bio osumnjičen da je dao informaciju o tome kada će devojčica izaći sama u školu, proveo je nekoliko meseci u pritvoru i kućnom pritvoru, svedočio je da je priznao krivicu nakon što je u policiji bio pretučen. Danas ga je sud oslobodio krivice i kućnog pritvora. Tužilaštvo ne odustaje od gonjenja Vanjinog ocaTužilaštvo nije zadovoljno odlukom suda da oslobodi oca ubijene devojčice. Najavilo je da će je osporiti pred Apelacionim sudom, jer, kako navode, nisu izneti uverljivi argumenti za ovu odluku, a smatra da ima dovoljno dokaza da otac bude osuđen za pomaganje u ubistvu. "Nesporna je činjenica da su jedino roditelji znali da će dete tog dana ići samo u školu. Dvojica optuženih su upravo oca označili kao onoga ko im je dao ovu informaciju. Da optuženi nisu znali da će dete ići samo, ne bi bilo otmice, što znači da ne bi bilo ni mogućnosti za drugo delo, ubistvo. Tužilaštvo nije moglo da pređe preko ove činjenice", rekla je tužiteljka Ana Stojković Dimitrijevska. Za advokata Aleksandra Đorčevskog, Vladimira Tufegdžića, nije jasno zašto je tužilaštvo po svaku cenu insistiralo da otac bude deo ovog postupka. Smatra da se od prvog trenutka znalo da nema nijedan dokaz. On je pozvao istražne institucije, Biro javne bezbednosti i policijske inspektore uključene u slučaj da daju odgovore na nekoliko pitanja. "Da li je umešanost izazvala defokusiranje, i to svesno, na ono što bi trebao biti pravi predmet istrage? U sudnici je navedeno da su od 2022. godine sastavljane liste za otmicu i ubistvo ljudi. Da bi se ovaj plan sproveo, ovi ljudi su kopali rupe širom zemlje. Da li su imali logistiku u institucijama? Ovo zaslužuje odgovor koji treba da dobije javnost i mi kao društvo da budemo sigurni, kako se ne bi desilo nešto drugom roditelju", rekao je advokat Tufegdžić. Dodao je da će se konsultovati sa svojim klijentom o tome da li će podneti krivičnu prijavu jer trenutno za to "nije raspoložen". Očekuje pravni rasplet i za prijavu za navodnu torturu nad njegovim klijentom. Osuđeni najavljuju žalbuAdvokati doživotno osuđenih najavili su žalbu na odluku suda. Smatraju da nije bilo dovoljno dokaza za izricanje doživotnog zatvora, a advokat prvooptuženog Ljupča Palevskog nazvao je proces cirkusom. "Kako je počeo, tako je i završio ovaj cirkus. Presuda nije utemeljena, prepisana je cela optužnica u nju, bez ijednog dokaza. Nisu uzeti u obzir ni dokazi odbrane", rekao je advokat Jovica Straševski. Za advokata Boreta Videvskog ima više konfuznih stvari u presudi zbog kojih će se žaliti. "Ako ste čuli objavu, postoje dve nepobitne činjenice. Sud ih je oslobodio za otmicu Žežovskog, pa kako su ga ubili ako ga nisu oteli. Konfuzna je i optužnica i presuda koja je prepis da se ubistvo dogodilo negde oko 10 sati, a cela Makedonija je videla na snimcima da je on živ u 12 sati na benzinskoj pumpi", rekao je Bojan Manev, advokat. I advokat Vlatka Kešiševa smatra da je sud pogrešio kada je osudio njegovog klijenta na najstrožu kaznu. "Nisu uzete u obzir olakšavajuće okolnosti, a to je da bez Kešiševa ne bi našli tela, a smatramo da sud nije poklonio dovoljno poverenja činjenici da je isti bio pod strahom i delovao po naređenju Palevskog", rekao je Igor Efremov, advokat. Tužilaštvo o presudiTužilaštvo kaže da izrečene doživotne kazne dokazuju da nijedan počinilac ne može ostati neotkriven čak ni kod ovakvih jezivih krivičnih dela koja su do detalja isplanirana. "Porodice ne bi bile zadovoljne nijednom presudom s obzirom na ono što su izgubile, ali to što je izrečena najviša kazna zatvora ipak je uputilo jasnu poruku sistemu", rekle su tužiteljke. Kako je teklo suđenje?Celokupan sudski proces odvijao se uz mnogo tragičnih svedočenja, tuge i nejasnoća. Dok su svi optuženi negirali krivicu i motiv da su žrtve oteli zbog ucene i novca, tužilaštvo je ostalo pri stavu da je prvobitni cilj bio iznuda. Na početku su svi rekli "Ne osećam se krivim", ali nakon devet meseci u završnim rečima deo optuženih je izrazio kajanje, a prvooptuženi je naveo da je neko drugi izvršilac ubistva. Kešišev se pokajao i rekao da je imao grižu savesti što je bio deo grupe, ali da nije učestvovao u planiranju i izvršenju ubistava. Palevski je prvi put javno označio Velibora Maneva kao organizatora, Boreta Videvskog kao izvršioca, a Vlatka Kešiševa kao stražara u oba krivično-pravna događaja. Manev je otkrio informaciju da je plavi ranac sa oružjem i motorolama sakrio član partije "Desna", po nalogu Palevskog, dok su Videvska priznanja iznuđena, a istraga vođena u pogrešnom pravcu. Potom je majka ubijene uputila pismo sudu tražeći da ne dozvoli da se ovo ponovi. "Ovako zločin ne sme da se toleriše. Ne sme više roditelji da plaču i mole za pravdu. A ja sada molim za pravdu. Pravda za Vanju", napisala je Zorica Đorčevska. Suđenje je počelo 20. septembra, održano je 35 ročišta na kojima je javnost prisustvovala uprkos zahtevu tužilaštva da mediji ne prisustvuju ročištima. Istraga o pištolju i motorolamaPištolj kojim su ubijene žrtve još uvek nije pronađen. Vodi se kao NN sa kalibrom 9 mm. Dana 20. juna, u svojim završnim rečima, Velibor Manev je otkrio da je čovek zaposlen u Narodnoj banci bio zadužen da uništi pištolj kojim su ubijene žrtve i motorole koje su korišćene za komunikaciju. Nakon toga, javni tužilac je naredio da se navedena osoba privede i protiv njega je otvorena istraga za pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog dela u skladu sa članom 365 stav 3 Krivičnog zakonika, saopštilo je Tužilaštvo 21. juna. "Prema iskazu jednog od optuženih, osumnjičeni je pomogao u prikrivanju oruđa kojima su izvršena krivična dela za koja je propisana kazna doživotnog zatvora", rekli su iz Tužilaštva. Prema svedočenju, prateći uputstva Palča, osumnjičeni je iz prostorija političke partije Desna uzeo plavi ranac u kojem se nalazio pištolj – kojim su izvršena dva krivična dela i uklonio ga iz prostorija partije. Time je pomogao optuženima da ne budu otkriveni, naveli su iz Tužilaštva. Kako bi se osiguralo prisustvo osumnjičenog do završetka postupka, nadležni javni tužilac je Osnovnom krivičnom sudu Skoplje podneo predlog za određivanje mera opreza. Privremeno mu je oduzet pasoš i mora se javljati službenom licu u sudu u određenim vremenskim intervalima.

U atmosferi burnih rasprava između makedonskih i bugarskih političara, te nakon odlaganja od pre tri sedmice, Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) danas je usvojio izvještaj o napretku u približavanju EU Sjeverne Makedonije za 2023. i 2024. godinu. Izvještaj je pripremio posebni izvjestitelj, austrijski zastupnik u Evropskom parlamentu, Thomas Weitz. Usvojen je sa 40 glasova "za", 19 "protiv" i 10 "suzdržanih", rezultati koji pokazuju čvrstu, ali ne i jednoglasnu, podršku izvještaju. "Ponosan sam na sav naporan rad koji je uložen u pronalaženje kompromisa kako bismo mogli dostaviti dobro uravnotežen izvještaj. Sjeverna Makedonija pripada EU. Nakon 20 godina pregovora, moramo održati zamah i unaprijediti proces proširenja", rekao je Weitz nakon glasanja. Ali ključna odluka o podršci dokumentu tek predstoji, jer izvještaj Komiteta mora doći na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta, zakazanu za period od 7. do 10. jula u Strazburu. Inače, Bugarska uslovljava makedonske pregovore zbog istorijskog spora, ali i neslaganja o pitanjima makedonskog jezika koji je za zvaničnu Sofiju dijalekt bugarskog. Gdje u Izvještaju piše 'makedonski jezik i identitet'?Na dva mjesta u Izvještaju se direktno spominje "makedonski identitet i jezik", što je izazvalo reakcije bugarskih i makedonskih političara. Član 2. izvještaja, koji je pripremio Weitz, navodi da "Evropski parlament poziva Evropsko vijeće da pruži javnu i nedvosmislenu podršku Sjevernoj Makedoniji u njenoj namjeri da brzo i bezuslovno donese pozitivnu odluku o ulasku u sljedeću fazu pristupnih pregovora nakon ispunjavanja uslova iz svojih Zaključaka od 18. jula 2022. godine, uz potpuno poštivanje makedonskog jezika i identiteta." U istom članu, s amandmanom usvojenim u utorak, 24. juna, navodi se sljedeće: "Potvrđuje (se) važnost nedvosmislenog priznanja i poštivanja makedonskog jezika i identiteta kao sastavnog dijela nacionalne baštine, ustavnog poretka, ali i evropskih vrijednosti; napominje da evropske institucije, u svojim izvještajima o zemljama i službenim dokumentima, dosljedno spominju makedonski jezik u skladu s međunarodnim priznanjem i primjenom Prespanskog sporazuma." Takođe se navodi i da je poštovanje jezičkog, kulturnog i nacionalnog identiteta fundamentalna komponenta procesa pristupanja EU. Podsetimo, Atina i Skoplje potipsali su juna 2018. godine u Prespi sporazum kojim je rešen višedecenijsko pitanje o imenu. Sporazumom je promenjeno ime države u Severna Makedonija, čime je otklonjena do tada najozbiljnija prepreka na putu makedonskih evrointegracija. Usmeni amandman s pridjevom 'moderni'U današnjoj debati u Evropskom parlamentu, Michael Galler, koji dolazi iz grupe narodnih stranaka - EPP, čijoj evropskoj porodici pripada i vladajuća makedonska stranka VMRO-DPMNE, predložio je usmeni amandman koji se odnosi na makedonski jezik i identitet dodavanjem riječi "moderni" na četiri mjesta, kako bi se glasilo "moderni makedonski jezik i identitet". Zahtjev za usmeni amandman nije stavljen na glasanje jer je za njega glasalo šest članova, jedan više nego što je potrebno da se prijedlog odbije. Prema izvještajima bugarskih medija, mađarski zastupnik u Evropskom parlamentu osporio je novi amandman EPP-a o "modernom" (ili savremenom) makedonskom jeziku, kao dio izvještaja o Makedoniji koji je sastavio Thomas Weitz. Međutim, konzervativci, socijaldemokrati i Zeleni u Evropskom parlamentu najavili su da će predložiti identičan amandman za plenarnu sjednicu kada bude donesena konačna odluka o izvještaju. Izvještaj nije obavezujući za evropske integracijeUoči samog glasanja bugarski ministar vanjskih poslova Georg Georgiev u ponedjeljak je izjavio da izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije "nema međunarodno pravno obavezujuću prirodu". "Poštujemo EP i njegove izvještaje. Svaka zemlja kandidat za članstvo u EU mora poštovati uslove koje su postavile države članice. Bugarska ima dosljednu politiku u tom pogledu - podstičemo proces proširenja, ali on mora biti zasnovan na vlastitim zaslugama", rekao je bugarski ministar. Premijer Hristijan Mickoski je više puta izrazio zabrinutost zbog onoga što je nazvao "problematičnim amandmanima" u izvještaju. Rekao je da je "bilo pokušaja da se nanese udarac makedonskom identitetu, uvođenjem izraza kao što su 'moderni' ili 'trenutni' makedonski jezik". "Dobio sam uznemirujuće informacije o snažnoj aktivnosti određenih političara u Briselu. Uspjeli smo ublažiti udarac koji je neko ponovo želio nanijeti makedonskom identitetu i jeziku", rekao je Mickoski. Izvještaj je prvobitno trebao biti stavljen na glasanje 4. juna, ali je odgođen na zahtjev izvjestioca, Thomasa Weitza. U svom obrazloženju, Weitz je naglasio da je "svjedočio intenzivnim političkim debatama oko izvještaja", ali da "apsolutno stoji iza dokumenta". Kako je Weitz objasnio, njegova uloga u izvještaju je da se pozabavi situacijom u Sjevernoj Makedoniji, ali ne i da riješi bilateralni spor. Prethodno su svi bugarski zastupnici u Evropskom parlamentu, ukupno 17, potpisali pismo u kojem osuđuju Weitza, optužujući ga za "pretjerani uticaj Vlade Sjeverne Makedonije na rad izvjestioca" i ignorisanje "nasilja nad Bugarima u zemlji". U međuvremenu, 24. juna je počeo dvodnevni samit NATO-a u Hagu, gdje je otputovala makedonska predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova. Zasad nema zvanične potvrde ni sa makedonske ni sa bugarske strane da li će se ona sastati sa svojim bugarskim kolegom Rosenom Željazkovim na marginama Samita.

Bebe se uspavljuju ljepilom i sedativima, trogodišnja djeca prose novac od građana, dok maloljetne djevojčice ostaju trudne. To je sudbina stotina djece za koju ulice postaju dom, a prosjačenje način života. U Sjevernoj Makedoniji ne postoje sveobuhvatni i tačni podaci o tome koliko djece ima na ulicama. Uprkos razlikama u podacima dostupnim institucijama i sektoru civilnog društva, iskustvo pokazuje da njihov broj raste svakog ljeta, posebno u turističkim centrima širom zemlje. "Djeca se prevoze u nekoliko automobila i kombija. Najčešće se u Ohrid prevoze ona iz Kavadaraca, Prilepa i Bitolja, a u Strugu ona iz Gostivara i Kičeva. Nadalje, u Dojran se prevoze djeca prosjaka iz Strumice, a u glavni grad ona iz Tetova, Gostivara, Velesa, Štipa i Kumanova", kaže predsjednik udruženja Gradimo budućnost, Ilija Jovanović. Napuštene kuće umjesto toplog domaPrema njegovim riječima, ova djeca žive u napuštenim kućama ili starim barakama. "Nažalost, njihovi roditelji su saučesnici u njihovom zlostavljanju", kaže Jovanović za Radio Slobodna Evropa (RSE). Njegovo udruženje je došlo do zaključka da samo na ulicama Skoplja između 200 i 350 djece prosi. Međutim, broj kojim raspolaže Ministarstvo socijalne politike, demografije i mladih znatno je manji. U pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa navode da širom države prosi 166 djece. Većina njih se nalazi u većim gradovima poput Skoplja i Bitolja, a tokom ljetnog perioda, povećan broj djece prosjaka primjećuje se u nekim od turističkih centara Ohrida i Struge, navodi se u pisanom odgovoru te institucije za RSE. Njihovi timovi su, zajedno s policijom, prošle godine djelovali više od stotinu puta u glavnom gradu. Takođe, u Tetovu je 2024. godine zabilježeno 10 djece, u Bitolju 11, u Gostivaru 5 i u Prilepu 3 – ističu iz Ministarstva. Međutim, Ilija Jovanović iz udruženja Gradimo budućnost zahtijeva da se timovi rasporede u tri smjene i da češće budu na terenu. Ovim tempom, kaže, prosjačenje će se smanjiti. On za ovaj problem upire prstom u sve dosadašnje gradonačelnike širom zemlje, jer nisu tražili sredstva od državne vlade za otvaranje dnevnih centara koji će brinuti o djeci ulice. "Ovo je višedecenijski problem koji je posljedica nesposobnosti svih gradonačelnika. Niko nema program, apelujem na njih da nešto urade barem nakon izbora. Na ovaj način će biti više zaposlenja za one koji su završili fakultete iz oblasti socijalne zaštite", kaže Jovanović. Ombudsmen preporučuje više dnevnih centara za brigu o djeciUred ombudsmana takođe upozorava da država pretrpava dnevnim centrima za djecu s ulice. Otvaranje takvih centara jedna je od preporuka u posljednjoj urađenih analizi ove negativne pojave. Iz Ureda ombudsmena za Radio Slobodna Evropa rečeno je da mjere koje poduzimaju nadležni organi nisu dovoljno efikasne. "Treba da se radi paralelno i sa roditeljima, da steknu određene vještine kako bi mogli dobiti posao i umjesto davanja primjera prosjačenjem, djetetu treba dati primjer tako što će mu se obezbijediti sredstva za život kroz rad. Nesumnjivo je da država mora preuzeti punu brigu o djeci koja prose kroz sistematsko rješavanje problema", dodaje ova institucija. Prema analizi Ombudsmena, država bi trebala uspostaviti integrirani sistem podataka za ovu djecu, koji bi, pored socijalnih službi, uključivao i Ministarstvo lokalne samouprave. Naime, za isti istraživački period, nadležni Centri za socijalni rad na državnom nivou dostavili su Ombudsmenu drugačije podatke o stanju djece ulice od onih koje su ti centri dostavili Javnoj ustanovi Zavod za društvene djelatnosti, naznačeno je u pisanom odgovoru za RSE. Zatražili smo odgovor od Ministarstva socijalne politike, demografije i mladih o tome koliko dnevnih centara za djecu ulice funkcionira državnim novcem. Dnevni centar s donacijamaIstiču da u Skoplju postoji samo jedan državni Dnevni centar za djecu s ulice u Kiseloj Vodi, kapaciteta 10 djece. Većina djece prosjaka je u glavnom gradu i iz romske su zajednice u opštini Šuto Orizari. Ministarstvo takođe finansijski podržava dnevni centar kojim upravlja nevladina Inicijativa za razvoj i uključivanje zajednica u romskoj opštini Šuto Orizari, kapaciteta 24 djece. U ovoj opštini djeluje još jedan centar, koji je pod okriljem Udruženja za zaštitu prava djece. Međutim, ovaj Centar već mjesecima "preživljava", a zaposleni koji ne primaju plate kupuju hranu i školski pribor za djecu putem donacija. Na isti način plaćaju i kiriju za objekat u kojem se centar nalazi. Ovaj Dnevni centar, koji je otvoren prije 19 godina, prvo je izgubio potrebna finansijska sredstva od države, koja mu je potom oduzela licencu. Prije manje od mjesec dana, komisija nadležnog ministarstva izvršila je inspekcijski nadzor, a procjena će utvrditi hoće li Centar ponovo moći dobiti licencu. Oliver Bačanović, predsjednik udruženja pod čijim se okriljem centar nalazi, kaže da će tek ako dobiju licencu, aplicirati za finansijsku podršku. "Djeca dolaze u Centar čak i sada tokom ljetnih praznika. Naš stručni tim se dobrovoljno javlja da im pruža socijalne usluge jer su i dalje ranjiva kategorija", dodao je Bacanović za RSE. Dok se čeka ishod komisije koja će praktično odlučiti o sudbini djece koja su korisnici Dnevnog centra, nadležno ministarstvo tvrdi da ulaže pokušaje da smanji broj djece na ulicama i to u saradnji s policijom. Posljednji slučaj je u Debru, kada je policija podnijela krivičnu prijavu protiv 28-godišnje majke koja je dala svoje dijete majci, koja ga je potom prisilila na prosjačenje. Krivične prijave protiv roditeljaPortparol Policijske uprave Ohrid Stefan Dimoski kaže da policija preduzima preventivne mjere kako bi smanjila delinkvenciju među maloljetnicima. Međutim, ni on ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanje RSE o tome kakve su zloupotrebe registrovane sa djecom prosjacima. Kažu da se u takvom slučaju počinioci prekršaja zadržavaju u lokalnoj policijskoj stanici ili im se izdaje nalog za hapšenje na licu mjesta zbog počinjenog prekršaja protiv javnog reda i mira. Protiv roditelja djece koja prose podnose se krivične prijave po članu 201. Krivičnog zakona Javnom tužilaštvu Skoplje - navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova. Krivični zakonik predviđa kaznu zatvora od jedne do deset godina za svakog roditelja, usvojitelja, staratelja ili drugu osobu koja grubim zanemarivanjem svoje dužnosti brige i odgoja zanemaruje ili zlostavlja dijete.

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutačne sigurnosne situacije. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Islamskoj Republici Iran i Izraelu. Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, te potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, pišu mediji. Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuira zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu. Naglasio je da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana. Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je u četvrtak u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Arapske Republike Egipat Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2.500. Macut je ministru Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ova zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela. Premijer Srbije izrazio je duboku zahvalnost na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao, navodi se u saopštenju Vlade Srbije. On je rekao da zahvaljujući ovoj podršci Ambasada Srbije u Egiptu "aktivno preuzima naše građane koji dolaze na granicu, nakon čega će biti organizovan njihov siguran povratak u Srbiju". Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije saopćilo je da je iz Islamske Republike Iran povuklo svo diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu, javljaju mediji. U saopćenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene. Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmero svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak navečer doputovali avionom u Skoplje, javlja Anadolija. Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopćenju je potvrdilo da je prva grupa državljana Sjeverne Makedonije koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju. Ovaj potez uslijedio je u jeku eskalacije zračnih i raketnih napada između Izraela i Irana. Neprijateljstva su počela u petak kada je Izrael pokrenuo zračne napade na nekoliko lokacija širom Irana, uključujući vojne i nuklearne objekte, što je navelo Teheran da pokrene uzvratne napade. Izraelske vlasti su saopćile da je od tada u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno. U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1.300 je ranjeno.

Udaljenost između Skoplja i Hararea, glavnog grada Zimbabvea, iznosi preko 10.000 kilometara, a posljednji popis stanovništva iz 2021. godine nije otkrio da li i koliko državljana Sjeverne Makedonije živi u ovoj afričkoj zemlji. Osim makedonskih državljana, Sjeverna Makedonija ima imovinu u Harareu na adresi "41 Argyle Drive, Highlands, Harare, Zimbabve", dobijenu u procesu sukcesije diplomatske i konzularne imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) koja se raspala devedesetih godina. Na papiru je imovina makedonska, ali u stvarnosti nije, jer u objektu ne žive makedonske diplomate, već ilegalno žive nepoznati ljudi, odnosno nekretninu su okupirali iregularni imigranti. Invazija i ilegalna okupacija nepoznatog broja ljudi dogodile su se u drugoj polovini 2022. godine. Sjeverna Makedonija je takođe pokrenula pravni postupak protiv njih, a reagovala je i lokalna policija. Ali za sada su nemoćni u pokušajima da ih protjeraju i isele. "Uprkos podnošenju žalbe nadležnoj policiji i dobijanju roka od mjesec dana za iseljenje, oni još nisu napustili zgradu", rekli su iz Ministarstva za Radio Slobodna Evropa (RSE). Na sjednici Vlade u junu donesena je odluka da Sjeverna Makedonija pokrene građanski sudski postupak protiv onih koji su bespravno zauzeli diplomatsko-konzularnu imovinu. Država će angažovati advokata da je zastupa pred tamošnjim sudom i dodatno će ovlastiti osobu iz Ministarstva vanjskih poslova i vanjske trgovine da da izjavu neophodnu u sudskom postupku, saopštila je Vlada. Diplomatska i konzularna imovina – rezidencija bivše SFRJ u Harareu dodijeljena je Sjevernoj Makedoniji Rezolucijom od 3. jula 2019. godine, usvojenom na 19. sastanku Zajedničkog odbora za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ. Republika Srbija je preuzela posjed imovine i prenijela je na Republiku Sjevernu Makedoniju 14. oktobra 2019. godine. Imovina je 13. juna 2022. godine zvanično registrovana kao imovina Republike Sjeverne Makedonije u katastru Harare. Prethodna Vlada Sjeverne Makedonije je 2020. godine imala prijedlog za rješavanje statusa imovine u Harareu kroz dvije opcije - prodaju ili zamjenu imovine. Pored toga, Vlada je naložila i sprovođenje mjera za fizičko obezbjeđenje imovine, uključujući i pomoć nadležnih organa u Zimbabveu. Godinu dana kasnije, bivši ministar vanjskih poslova Bujar Osmani najavio je da će zgrada u Harareu, gdje zemlja nema predstavništvo niti ga planira imati, biti prodata, za što je već pokrenut postupak. "Reciprocitetom je dobijeno zemljište u Ankari, u reprezentativnom dijelu gdje se nalaze ambasade, površine oko osam hiljada kvadratnih metara. Pokrenuli smo postupak partnerstva s drugim zemljama kako bismo zajednički izgradili zgradu u kojoj ćemo imati i našu ambasadu", objasnio je tada Osmani. Rezidencija je i dalje u vlasništvu Sjeverne Makedonije, ali gdje je prodaja nekretnine zastala i da li Ministarstvo vanjskih poslova istrajava u ideji da je proda, nismo dobili odgovore. Borba za diplomatsku imovinu zbog ilegalno useljenih osoba nije prvi takav slučaj u makedonskoj diplomatiji. U oktobru 2023. godine, desetine kongoanskih migranata okupirali su zgradu u kojoj se ranije nalazila Ambasada bivše SFR Jugoslavije u Briselu, koja je, prema Sporazumu o sukcesiji imovine, pripadala Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Nakon mjesec dana, migranti su napustili okupirane prostorije nakon što su reagovali belgijsko Ministarstvo vanjskih poslova, gradonačelnik Brisela i briselska policija. Proces sukcesije imovine bivše SFR Jugoslavije još nije u potpunosti završen. Od ukupno 123 nekretnine koje su predmet sukcesije, još oko 20 zgrada treba da se raspodijeli.

Tajna je koje firme i koliko novca su uzeli od mađarskog kredita, za koji se država zadužila, a makedonski građani će plaćati kamate narednih 15 godina. Ni Vlada ni Razvojna banka ne otkrivaju podatke o privatnim firmama. Državna komisija za sprečavanje korupcije (DKSK) prati da li postoji mogućnost za korupciju, dok su krediti već odobreni. Dodeljeno je 125 miliona evra, što je polovina novca namenjenog za kompanije iz mađarskog kredita. Ovo za Radio Slobodna Evropa potvrđuju iz Razvojne banke Severne Makedonije, preko koje novac uzet kao kredit od Mađarske treba da završi kod makedonskih kompanija. Međutim, banka ne otkriva koje su privatne firme već dobile novac, posebno jer krediti koje uzimaju ipak nisu od državne banke, već preko komercijalnih banaka. "Informacije koje se traže od Razvojne banke su informacije koje je banka stekla prilikom obavljanja bankarskih i drugih aktivnosti za pojedinačna lica i iste, u skladu sa Zakonom o bankama, član 111 i član 112, predstavljaju bankarsku tajnu koju banka mora da zaštiti i čuva", kažu iz Razvojne banke. Od sredine maja Vlada je omogućila korišćenje novca od kredita koji je država uzela od Mađarske. Predviđeno je da 250 miliona evra bude finansijska podrška za kompanije preko povoljnih kredita koje će uzimati od komercijalnih banaka, koje će preko Razvojne banke koristiti novac iz mađarskog kredita. Iz Vlade kažu da je interesovanje za korišćenje sredstava od strane kompanija veliko, ali da su sve nadležnosti u Razvojnoj banci. "Vlada je uspostavila uslove za korišćenje ove kreditne linije na najtransparentniji način, što samo po sebi omogućava institucijama da sprovode proces u skladu sa utvrđenim procedurama. Dostupnost ove mogućnosti za sve domaće kompanije koje su zainteresovane potvrđuje suprotno – ova Vlada donosi mere i politike koje u skladu sa pravilima i procedurama važe podjednako za sve", kažu u odgovoru za RSE iz Vlade. Inače, nedavno je opoziciona partija Levica objavila da je tražila podatke o privatnim kompanijama koje će koristiti narodni novac, i to po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, ali da ih nisu dobili uz obrazloženje da se radi o bankarskoj tajni. Antikorupcijska komisija prati procesDržavna komisija za sprečavanje korupcije smatra da moraju biti otkrivena imena firmi koje koriste narodni novac. Prema DKSK, ovo je proces od visokog javnog interesa koji ne može biti netransparentan. "DKSK smatra da se radi o pitanju od visokog javnog interesa, zbog čega budno pratimo situaciju i razmatramo mogućnost postupanja u okviru naših nadležnosti. Smatramo da svako trošenje javnih sredstava, u ovom slučaju sredstava dobijenih zaduživanjem države, mora biti potpuno transparentno", kažu iz Antikorupcijske komisije. Inače, Razvojna banka se plaši da otkrije informacije koje se traže od nje i zbog kazni. Prema banci, otkrivanje informacija se sankcioniše globom u iznosu od 15.000 evra za banku i 30 posto od izrečene kazne za odgovorno lice. "Osim sankcije, objavljivanje ovih zaštićenih informacija izazvaće negativnu reputaciju za banku, kao i mogućnost pokretanja niza pravnih procesa od strane krajnjih korisnika", kažu iz banke. Prema ekonomskom analitičaru Zoranu Jovanovskom, građani bi trebalo da znaju kako se troši njihov novac, ali da je ključno to što ipak banke odobravaju kredite. "Transparentnost, mislim da smo svi za transparentnost, to je opšti princip, nemam ništa protiv. Ipak, proći će vreme, proći će godina, proći će dve, pa ćemo videti kako će ići naplata tih kredita. Za mene je bitno da banke procenjuju kreditnu sposobnost kompanija koje će uzeti kredit, jer banke imaju znanje za taj posao. To je mnogo bolje nego da država daje procene za one kompanije koje će aplicirati sa svojim projektima da li će imati kapacitet da servisiraju te kredite", kaže Jovanovski. Uslovi za uzimanje kredita za firme su sa 1,95 posto kamate, grejs periodom od tri godine i rokom otplate do 15 godina. One za projekat koji će finansirati iz kredita moraju imati sopstveno učešće od 20 posto. Odluka o finansiranju je u rukama komercijalnih banaka. Za mađarski zajam, Skupština je 17. septembra izglasala poseban Zakon, nakon čega je 8. oktobra u Budimpešti potpisan sporazum. Krediti za kompanije su deo milijardu evra zajma koji je Severna Makedonija dobila od Mađarske. Dvesta pedeset miliona evra je za kompanije, isto toliko za lokalne vlasti, a 500 miliona za vraćanje starih zajmova države. Makedonski premijer Mickoski i njegov mađarski kolega, Viktor Orban, dogovorili su kredit na NATO samitu u Vašingtonu, u julu 2024. godine. Rok za otplatu je 15 godina sa tri godine grejs perioda, kamata za državu je 3,25 posto. Proizvodnja i trgovina najčešće finansirane oblastiRazvojna banka do sada je isplatila 125,8 miliona evra u tri tranše iz kreditne linije za podršku i razvoj domaćih kompanija prema poslovnim bankama. Najveći iznos koji jedna firma može dobiti je 10 miliona evra. Do sada su sredstva dodeljena za 470 projekata, od kojih je najveći deo, odnosno 269, za male firme, 113 za srednje, 60 za velike i 28 za mikro kompanije. Prema delatnostima, 171 projekat je iz proizvodnje, 113 iz trgovine, 88 za transport, a ostali su za građevinarstvo, hotele i ugostiteljstvo. Za ostale delatnosti banka je u odgovoru za RSE navela 15 projekata iz ostalih delatnosti, ali nije precizirano o kojim delatnostima se radi. Po vrsti investicije, 48 posto isplaćenog iznosa je za investicije u građevinske firme, 40 posto za investicije u opremu, 7 posto za investicije u obnovljive izvore energije i oko 6 posto za investicije u transportna sredstva. Inače, kompanije ne smeju koristiti ta sredstva za vraćanje starih dugova prema bankama, jer je kamatna stopa državnog kredita mnogo niža od onih kod komercijalnih banaka. Prvobitno je bilo ogromno interesovanje za sredstva iz kredita, čak i veće od onoga što je država projektovala. Deo banaka je odlučio da finansira više firmi sa manjim sredstvima kako bi što više kompanija moglo iskoristiti sredstva iz državnog kredita, a ostatak novca da dobiju preko komercijalnih kredita. Kredite su dobile samo privatne firme.

Ukupno 58 pacijenata dobit će kompresijsku odjeću za liječenje ožiljaka nakon požara u Kočanima, dok ozlijeđeni čekaju početak rehabilitacije u odmaralištu Ponikva, tri mjeseca od požara u diskoteci u kome su poginule 62 osobe. Među 200 ozlijeđenih u požaru u diskoteci "Pulse" je Aleksandar Avukatov iz Štipa, koji se liječi u svom rodnom gradu nakon što se prethodno liječio u Plovdivu, u Bugarskoj. "Psihički sam dobro, a fizički ću biti. Samo sporo ide oporavak", kaže on. Liječenje donacijamaAleksandar se nalazi među ozlijeđenima koji će dobiti kompresijsku odjeću. Trenutno nosi improviziranu koju mu je preporučila bolnica u Plovdivu. "Ovo je teško liječenje i ima puno troškova", rekao je novinarima. Odjeća, koja bi povrijeđenima u požaru trebala olakšati oporavak. kupljena je donacijama, koje je prikupila građanska inicijativa "Podrži Kočane". Direktorica bolnice u Kočanima Katerina Mirchovska kaže da će se njena elastičnost s vremenom smanjivati pa će trebati izraditi novu. Iako je država prepustila građanima da prikupe sredstva za kompresijsku odjeću, tragedija u Kočanima i dalje je, gotovo svakodnevno, tema političkih rasprava. Političke stranke imaju različite stavove kad je u pitanju vladina odluka da odmaralište Ponikva pretvori u rehabilitacijski centar, u kome će ozlijeđeni imati podršku i brigu 24 sata dnevno. Iako nije poznato kada će početi rehabilitacija u ovom odmaralištu, smještenom na više od 1.600 metara nadmorske visine, vlasti tvrde da su u toku završne pripreme. "Odmaralište je već ustupljeno Ministarstvu zdravstv"a, kazao je zastupnik Mile Lefkov, ističući da su u toku su završne pripreme za uređenje prostora. Pacijenti će stizati u grupama, a s njima će raditi specijalisti iz različitih oblasti koji će im biti dostupni 24 sata dnevno- Mirchovska je novinarima kazala da će, osim psihologa i psihoterapeuta, imati i vježbe za jačanje mišića. "Mnogi od njih su proveli dugo vremena u bolnici i potrebno im je ojačati cijelu muskulaturu", istaknula je direktorica bolnice. Rekonstrukcija bolniceTragedija u Kočanima iznijela je na površinu i decenije zanemarivanja bolnica u unutrašnjosti. Prije nekoliko dana započela je rekonstrukcija Odjela za fizikalnu medicinu u bolnici Kočani, u kojoj pacijenti trenutno primaju terapiju u prilagođenoj sobi na odjelu kirurgije. Odluka o rehabilitiacijskom centru Ponikva, prema mišljenju opozicije, i postavlja pitanja o profesionalnosti, odgovornosti i kapacitetima institucija. "Umjesto da to bude čin brige, ta odluka izgleda kao improvizacija na štetu već traumatiziranih i ozlijeđenih građana“, optužila je dr. Elena Radevska iz Zdravstvene komisije SDSM-a. Napomenula je da u zemlji postoji nekoliko objekata namijenjenih dugotrajnoj rehabilitaciji pa čak i dijelovi postojećih klinika i bolnica koji bi se, kako je rekla, mogli prenamijeniti i opremiti. Vladajuća stranka, VMRO-DPMNE, odgovorila je pak da je otvaranje odmarališta procjena stručnog zdravstvenog tima liječnika. Odmaralište će biti u potpunosti spremno za prijem prvih pacijenata, nakon dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije. U toku su građevinski radovi i prilagodba odmarališta potrebama pacijenata, saopćila je ta stranka. Problemi i izazovi ozlijeđenih u Kočanima bit će u fokusu i novog ministra zdravstva Azira Aliua, koji je na konferenciji za novinare, prvoj od stupanja na dužnost, najavio da će sastati s direktorom bolnice i građanima. No porodice preminulih smatraju da su institucije djelovale kasno. No svake subote marširaju ulicama Kočana kako bi odali počast žrtvama, a pozvali su i na detaljno objašnjenje postupka kaznenog progona. "Nismo pravnici i nismo razumjeli optužnicu koju je javni tužitelj najavio protiv osumnjičenih u tragediji, zbog čega tražimo od Osnovnog javnog tužiteljstva da nam objasni rezultate istražnog postupka", naveli su 14. juna. Borba za istinu i odgovornostIz državnog tužilaštva odgovorili su da su dostupni porodicama i da će organizirat sastanak u narednim danima, kako bi ih obavijestili o svim aspektima procesa. Optužnica protiv 34 osobe, nakon jedne od najvećih tragedija u Sjevernoj Makedoniji, podignuta je 13. juna, a vlasnika diskoteke je glavni optuženik. "Okrivljenici su kazneno djelo počinili svjesnim nepoštivanjem propisa i tehničkih pravila zaštite, a neki od njih su i direktno upotrijebili opasno sredstvo koje je uzrokovalo požar“, rekao je državni tužitelj Ljupčo Kocevski na konferenciji za novinare. Požar u diskoteci Pulse izbio je tokom koncerta 16. marta, dva sata iza ponoći. Poginule su 62 osobe, među kojima je šest maloljetnika. Više od 150 mladih zadobilo je teške ozljede, dok je 54 lakše ozlijeđeno.

Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letjelica tiho krstari iznad regije, a njihov točan broj nitko ne zna sa sigurnošću. Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, nakon što je godinu ranije završio sukob u Bosni i Hercegovini. Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na tom popisu. Naoružane bespilotne letjelice. "Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja", kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu. Nova pravila vojne igreVojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama. U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak. Srbija je nabavila jurišne bespilotne letjelice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bayraktara. Hrvatska je realizirala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letjelice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama dužnosnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje. Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letjelice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i vlastitu proizvodnju u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letjelica. Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bayraktara. Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bayraktare. Bayraktare je prošle godine kupila i Albanija. Može li se ovo pitanje regulirati?Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letjelice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letjelica. "Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini", kazao je Prlenda za RSE. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad provedbom sporazuma od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao provedbu. "Od tad više nije moguć izravan pritisak međunarodnog faktora na provedbu i eventualne izmjene. Od tad to ovisi isključivo od političke volje samih potpisnica", dodao je Prlenda. Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao utrka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama. Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovnice u regiji. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona. Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova. "Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letjelice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni", smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda. Nebo bez granicaStari sustav kontrole naoružanja u regiji izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja. Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona. "Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao poverenje, u skladu sa savremenom okolnostima", kazao je Radić za RSE. Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog oceana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendirala članstvo u tom sporazumu. Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru. "On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota. Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju", kazao je za RSE Dragan Samardžić, umirovljeni admiral u Vojsci Crne Gore. Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže kako njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letjelice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države. Usporedno sa nabavkom dronova, zemlje regije rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.

"Sjeverna Makedonija nije protiv mira u Palestini, ali neki elementi sadržani u rezoluciji Ujedinjenih nacija su suprotni našim nacionalnim interesima." Ovako je 13. juna objasnio ministar spoljnih poslova Timčo Mucunski zašto je država bila "uzdržana" na glasanju o rezoluciji koja je 12. juna usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a kojom se traži prekid vatre u Gazi. Jedan od elemenata koji, kako je rekao, nisu u skladu sa spoljnom politikom Sjeverne Makedonije jeste to što u rezoluciji postoje dijelovi koji su, prema njegovim riječima, u suprotnosti s osnovnim principima međunarodnog prava, kao i to što nije "jasno definisano šta je Hamas", palestinska organizacija koju su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasili terorističkom. "Za mene nema dileme da je Hamas teroristička organizacija koja je izvršila ubistva na teritoriji Izraela, ali kada nema jasne definicije o djelovanjima Hamasa, o tome šta je Hamas radio, ne možemo stati iza takve rezolucije", izjavio je Mucunski. Šef diplomatije je pred novinarima poručio da "nema dileme da država želi mir" i naglasio da, kao mala država, daju doprinos koliko mogu. "Dajemo doprinos koliko možemo kao mala država – za mir između Ukrajine i Rusije, žalimo zbog razvoja situacije na Bliskom istoku, želimo mir između Izraela i Palestine", rekao je Mucunski. Ministar je svoje stavove iznio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom mađarske diplomatije Peterom Szijjartom, koji je u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji. Sijarto, koji dolazi iz redova Fidesa – partije premijera Viktora Orbana, bliske vladajućoj VMRO-DPMNE, u Skoplju je 13. juna potpisao dva dokumenta sa svojim makedonskim kolegom – Sporazum o strateškom partnerstvu između vlada dvije zemlje, kao i memorandum o nastavku programa stipendiranja 20 studenata iz Sjeverne Makedonije za studije u Mađarskoj. Sijarto: Mađarska je 'za' Zapadni Balkan u EU, a 'protiv' ulaska UkrajineIz Skoplja je Peter Szijjarto uputio oštre kritike na račun Evropske unije i zapadnih zemalja zbog sporog procesa integracije Zapadnog Balkana u EU. "U Mađarskoj smatramo neprihvatljivim to što dok Brisel želi ekstremno brzo da primi Ukrajinu u EU, istovremeno se mnogo razvijenije i spremnije države sa Zapadnog Balkana sputavaju na svom putu ka članstvu", rekao je Szijjarto. On je optužio predstavnike zapadnih država da"zavaravaju" javnost kada govore da su za integraciju balkanskih država i rekao da Bugarska nije jedina prepreka za Sjevernu Makedoniju. "Nemojte se ljutiti, ali situacija je mnogo teža. U ovom trenutku, članice EU koje podržavaju proširenje prema Zapadnom Balkanu su u manjini. Ne treba da se zavaravamo – većina kada dođe ovdje, govori javno lijepe riječi o tome koliko podržavaju članstvo, ali kada ostanemo sami, nas 27 članica, tada većina odmah počinje da govori zašto Zapadni Balkan ne bi mogao da postane član", rekao je šef diplomatije Mađarske. Mucunski: Želimo sastanke i komunikaciju s BugarskomSjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine. Nakon rješavanja gotovo 30-ogodišnjeg spora oko imena sa Grčkom 2017. godine, zvanična Atina je povukla veto na evroatlantski put zemlje. Država je promijenila ustavno ime dodavši pridjev "Sjeverna" i postala članica NATO-a 2020. godine, ali je iste godine Bugarska stavila veto na početak pregovora sa EU. Nakon toga, 2022. godine postignut je dogovor usvajanjem tzv. francuskog prijedloga, prema kojem Skoplje može nastaviti s evrointegracijama nakon što u preambulu Ustava unese i bugarska zajednica. Trenutno je dijalog između dvije zemlje u zastoju. Na pitanje da li Bugarska uopšte želi sastanak, 13. juna je odgovorio i ministar Mucunski, koji je prije dva dana imao telefonski razgovor sa bugarskim ministrom spoljnih poslova Georgom Georgievskim. "Ja mogu da kažem šta mi radimo – mi želimo sastanke i komunikaciju jer smatramo da je normalno da susjedi komuniciraju, uvijek ćemo nalaziti načine za komunikaciju. Ali istovremeno nećemo odstupiti od postavljenih principijelnih stavova, i to sam prenio svom kolegi", rekao je Mucunski, još jednom ponovivši stav Vlade da "nema odustajanja od identiteta". Kada je riječ o dijalogu i susretima između dvije države, iako su postojala očekivanja da će doći do susreta predsjednice Gordane Siljanovske Davkove i bugarskog predsjednika Rumena Radeva na marginama NATO samita u Hagu 24. i 25. juna, do tog susreta ipak neće doći. Bugarska je odlučila da umjesto predsjednika pošalje premijera Rosena Željaskova. Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski poručio je da, ukoliko postoji inicijativa za sastanak predsjednice s Željaskovim, ona treba da bude prihvaćena.

Državni tužilac Severne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je 13. juna da je sudu u Kočanima podneta optužnica protiv 34 osobe i tri firme zbog smrtonosnog požara u kočanskoj diskoteci "Puls". "Protiv 34 fizička i tri pravna lica podnosi se optužni akt za krivična dela kojima su prouzrokovali značajnu opasnost po život i telo ljudi i po imovinu u velikim razmerama na mestu gde se okupio veći broj ljudi, odnosno zbog požara tokom nastupa muzičke grupe DNK 16. marta 2025. u kojem su 62 osobe izgubilo život, a poređeno 211, od kojih 157 teže", rekao je Kocevski na konferenciji za novinare. Prema njegovim rečima, optuženi su to krivično delo napravili "svesnim nepostupanjem prema propisima i tehničkim pravilima za zaštitu, a deo njih i sa direktnim opšte opasnim sredstvom i delovanjem kojim je izazvan požar". Optuženi su vlasnici diskoteke i objekta u kojem se nalazila, članovi njihovih porodica, arhitekte, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori Direkcije za zaštitu, policajci, obezbeđenje i nekoliko državnih službenika, među kojima i dva ministra. Kako je rekao Kocevski, za 11 osoba, uključujući i dva ministra ekonomije, postupak je zaustavljen, za jednog je prekinut, a jedan osumnjičeni je ranije umro od posledica požara. Kocevski je rekao i da je u okviru istrage požara koje vodi posebno odeljenje Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije, izdata naredba o sprovođenju istražnog postupka protiv 13 policijskih službenima povezanih sa tim slučajem. U istrazi požara u diskoteci "Puls" od početka istrage su od početka istrage bilo su osumnjičene ukupno 74 osobe i tri firme, od kojih njih 47 istraživalo Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 27 policajaca istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije.