"U roku od godinu dana, lindan bi trebao biti očišćen sa male deponije u OHIS-u." Ovo su bile najave Vlade Sjeverne Makedonije u julu 2021. godine, kada je počela priprema terena oko OHIS-a – nekadašnje fabrike i bivšeg hemijskog giganta – za uklanjanje toksičnog otpada. Poslije više od tri godine, ne samo da mala deponija nije očišćena, ne zna ni kada će proces biti završen. Do sada su očišćene četiri parcele, a bit će i peta, možda i šesta, navodi Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja. Taj proces će zavisiti od količine iskopane zemlje, odnosno otpada, kao i koliko će novca biti u tzv. Multipartnerskom fondu kojim upravlja Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS). Povrh svega, novca već sada nedostaje. "Za završetak čišćenja male deponije potrebno je još oko sedam miliona eura, koji trenutno nedostaju u Multipartnerskom fondu za životnu sredinu. U tu svrhu bit će potrebno mobilizirati sredstva iz vlastitih, ali i iz novih izvora finansiranja", ističe ministarstvo. Kako je dodalo ministarstvo, očekuje se da će prema sporazumu koji je UNOPS potpisao sa makedonskom Vladom obezbijediti dodatna sredstva iz drugih izvora finansiranja, jer je jedan od njihovih zadataka i mobilizacija sredstava. Nedostajućih sedam miliona eura je blizu onoga što se očekivalo da će biti potrebno za potpuno čišćenje male deponije. "Procijenjena vrijednost kompletnog čišćenja i uništavanja lindana i njegovih izomera sa male deponije u OHIS-u je oko osam miliona eura", navodi se u informaciji makedonske Vlade od 13. jula 2021., kada su počele pripreme terena. A šta je to što je gotovo udvostručilo iznos za čišćenje, iz ministarstva ne navode. Skladištenje lindana u krugu bivše fabrike učinilo je OHIS "tempiranom bombom" za Skoplje. Prema ranijim podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO), 470.000 stanovnika glavnog grada je potencijalno svakodnevno izloženo lindanu, s mogućim kancerogenim efektima na njihovo zdravlje, poput raka jetre ili bubrega, ali i bolesti imunog sistema. Velika deponija i Pelenica na čekanju A mala deponija, na kojoj se procjenjuje da ima oko 13.000 tona lindana, samo je manji dio posla. Tu je i velika deponija, koja bi mogla da sadrži 50.000 tona lindana. I u lokalitetu Pelenica u skopskom prigradskom naselju Dračevo, gdje je takođe prisutan lindan, istraživanja pokazuju da tinja 40.000 tona kontaminirane zemlje. Ali šta se tu može uraditi – i dalje nema odluke. Prvo će se sačekati da se mala deponija očisti. "Budući da su i dalje završene aktivnosti na čišćenju male deponije, još nije donesena odluka o drugim aktivnostima, među kojima je i čišćenje područja Pelenica", navelo je ministarstvo. Prema navodima ministarstva, za čišćenje tog terena, prema rezultatima istraživanja, ponuđene su tri opcije sa različitim finansijskim primjenama. "Međutim, o daljim aktivnostima će se razmišljati nakon što se završi čišćenje male deponije, jer će za sve njih svakako biti potrebna velika finansijska sredstva", kazali su iz ministarstva. Ministar životne sredine i ekologije Izet Majiti, koji je i prvi potpredsjednik Vlade izabrane prije kraja juna, za Radio Slobodna Evropa je rekao da bi volio da takva situacija bude i tokom njegovog četvorogodišnjeg mandata. "Radimo intenzivno i želimo to, ne samo za OHIS nego i druge crne tačke koje su rizične", rekao je Majiti. Prema podacima, sa male deponije četiri parcele iskopano je i spakovano oko 2.000 tona otpada lindana i 500 tona kontaminiranog tla. Procjene bivšeg direktora Državne inspekcije za životnu sredinu Sretena Stojkovskog bile su da će za čišćenje velike deponije u OHIS-u "trebati negdje oko 60 miliona eura, a isto toliko i za Pelenicu". Na Pelenici, koja se često koristila kao izletište koje posjećuju djeca, mjesto kontaminiranog tla od prije tri godine ograđeno je kako bi se spriječio pristup ljudima. Kako se uklanja lindan? Lindan na maloj deponiji bio je uskladišten u pet bazena dok je OHIS radio. Prema objašnjenju osoba uključenih u proces, riječ je o bazenima od oko 30 metara, širine četiri metra i visine oko tri metra. Prije otprilike tri godine za izvođača radova na čišćenju male deponije izabrana je grčka kompanija Polieco. "Zagađena zemlja se utovaruje u posebne kontejnere koji se tu čuvaju, a lindan se preko punilice utovaruje u palete sa po četiri bačve – jedna paleta iznosi oko tonu. One se obilježavaju, mjere, snimaju, a zatim se palete buradi utovaruju u kontejnere i iznose iz zemlje", kaže za RSE biolog Trajče Manev, inače predstavnik jedne holandske konsultantske firme koja je uključena u projekat. Izvoz lindana i kontaminiranog tla vrši se u Francusku i Njemačku, za spaljivanje ili preradu tla. Kada je riječ o velikoj deponiji, kako ističe Manev, za sada se ništa ne može reći o procesu jer će se vjerovatno čistiti drugačijom metodologijom. Kontaminirana hrana i na stolovima Manev podsjeća da je prije početka procesa izvršene i procjene uticaja na životnu sredinu, pa je Polieko na nekoliko njih postavio instrumente za praćenje koncentracije heksaklorcikloheksana (HCH), kao i za praćenje "negativnog pritiska" - mala deponija je pokrivena šatorom kako bi se spriječila kontaminacija vanjskog vazduha. I dosadašnja istraživanja govore o kontaminaciji koju je do sada izazivao lindan. U pomenutom dokumentu UNIDO, u kojem se navodi da je 470.000 stanovnika Skoplja izloženo lindanu, ističe se da stanovnici koji žive u blizini deponija koriste podzemne vode za navodnjavanje bašta i polja. "Do kontakta sa podzemnom vodom i zemljom dolazi tokom obavljanja baštenskih radova, a osim toga, domaće povrće je dio ishrane stanovnika", navodi se u dokumentu UNIDO. Osim toga, prašina i sitne čestice, kako pokazuju istraživanja, takođe su se prenosile vjetrom. OHIS nije jedina problematična tačka Iako se smatra najopasnijim, OHIS nije jedina deponija koja se smatra problematičnom u Sjevernoj Makedoniji. Vlada, s druge strane, najavljuje novu strategiju postupanja sa njima. "Nažalost, nije samo problem sa lindanom u OHIS-u. Tako je i sa Jugohromom [fabrika, zatvorena 2016.] sa otpadom koji je štetan i rizičan. Tako je i sa Vaksince-Lojane [mjesta], kao i sa Velesom. Radimo na široj strategiji da se spasimo od ovog štetnog otpada", kazao je za RSE ministar životne sredine, Izet Majiti. U Velesu je deponija šljake "naslijeđe" nekadašnje topionice u gradu. S druge strane, iz rudnika kod Lojana, stanovnici ovog i obližnjih mjesta, poput Vaksinca, suočavaju se s odlagalištem arseničnog otpada. Tu je i deponija fabrike Jugohrom u Tetovu, čiji otpad sadrži heksavalentni hrom. Smatra se da se tamo nalazi oko dva miliona tona industrijskog otpada koji je u kontaktu sa podzemnim vodama, a koji može ugroziti lokalni izvor, odakle Skoplju dolazi skoro 90 posto vode za piće.

Naziv najveće vladajuće stranke u Severnoj Makedoniji, VMRO-DPMNE, već mesec dana se pojavljuje kao udruženje (pravno lice) u jedinstvenom registru poreskih obveznika u Srbiji. "VMRO-DPMNE Srbija" naziv je pokreta koji je formiran u Beogradu 25. avgusta, a koji je prijavu za registraciju podneo 9. septembra. Kao zastupnik pokreta upisan je makedonski državljanin Marjan Jovanoski, a oblast u kojoj će pokret ostvarivati svoje ciljeve je "promocija i popularizacija makedonske kulture, istorije i posebnosti", navodi se u dokumentima iz registra u Srbiji do kojih je došao Radio Slobodna Evropa (RSE). Sličnosti između udruženja u Srbiji i stranke u Severnoj Makedoniji ogledaju se i u simbolu, koji je "stilizovana figura lava sa crvenom krunom na glavi", kako piše u statutu pokreta "VMRO-DPMNE Srbija". I VMRO-DPMNE i osnivač udruženja potvrdili su za RSE da je stranka bila obaveštena uoči formiranja udruženja u Srbiji. Ali, kako su obe strane navele – makedonska stranka ne stoji iza udruženja osnovanog u Srbiji. "Kao politička partija smo obavešteni o ovoj inicijativi, za koju je data saglasnost, jer smo uvek podržavali opredeljenja da podržavamo i unapređujemo makedonske zajednice i van Makedonije. U vezi sa ciljem, obavešteni smo da se radi o registrovanju Pokreta koji će unaprediti ekonomske, kulturne, građanske i političke prilike u Makedoniji i Srbiji i (raditi na) njihovoj promociji", kažu u VMRO-DPMNE. Osnivač pokreta "VMRO-DPMNE Srbija" Marjan Jovanoski u razgovoru za RSE kaže da su partijske strukture bile svesne da će takvo udruženje biti osnovano u Srbiji, ali tvrdi da je inicijativa za registraciju autohtona ideja – lično njegova i grupe njegovih istomišljenika, Makedonaca koji žive i rade u Srbiji. "S obzirom na to da smo želeli da naziv pokreta sadrži naziv VMRO-DPMNE, smatrali smo uputnim da obavimo neformalni razgovor sa rukovodećim strukturama stranke VMRO-DPMNE iz Makedonije tokom kojeg smo ih konsultovali u vezi sa upotrebom naziva stranke VMRO-DPMNE kao deo naziva pokreta u Srbiji, za šta smo dobili saglasnost i za šta nam je rečeno da nema nikakvih prepreka da ga koristimo kao deo naziva Pokreta", rekao je Jovanoski za RSE. Jovanoski je bivši službenik Ministarstva spoljnih poslova Severne Makedonije, a od aprila je sekretar Nacionalnog saveta makedonske nacionalne manjine u Srbiji. Reč je o organima koji se formiraju po zakonu uz Srbiji o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Ovim savetima, prema obrazloženju Ministarstva za ljudska i manjinska prava i socijalni dijalog Srbije, poverena su javna ovlašćenja da učestvuju u odlučivanju o pojedinim pitanjima kulture, obrazovanja, informisanja i upotrebe jezika sa ciljem ostvarivanja kolektivnih prava manjina. Trenutno ih ima 24, uključujući i Nacionalni savet makedonske manjine. Od proleća 2024. godine, predsednica Nacionalnog saveta makedonske nacionalne manjine je Zorica Mitrović, koja je tada postavila Jovanoskog za sekretara. 'Otvoreni i za saradnju sa političkim opcijama' Njih dvoje su se, kao predstavnici Nacionalnog saveta, sastali sa liderom VMRO-DPMNE i aktuelnim premijerom Severne Makedonije Hristijanom Mickoskim mesec dana uoči parlamentarnih izbora 8. maja u Severnoj Makedoniji. "Na sastanku sa predsednikom VMRO-DPMNE i budućim premijerom Vlade Makedonije dogovorena je saradnja na mnogim poljima nakon završetka izbora i velika podrška Makedoncima u Srbiji i Nacionalnom savetu", piše u objavi od 10. aprila na Fejsbuk stranici Nacionalnog saveta Makedonaca u Srbiji. Jovanoski, koji je nekoliko meseci kasnije formirao "VMRO-DPMNE Srbija", kaže da su oni kao pokret otvoreni za saradnju sa svim političkim opcijama u obe zemlje. "Mi kao pokret ostajemo otvoreni za saradnju sa svim značajnim kulturnim, ekonomskim, političkim i građanskim institucijama i organizacijama u (Severnoj) Makedoniji i Srbiji. Svi oni dobronamerni subjekti ili pojedinci u Srbiji i (Severnoj) Makedoniji koji mogu da pomognu u realizaciji naših ciljeva su dobrodošli da se uključe i podrže nas u nameri da unapredimo položaj makedonske zajednice u Srbiji", rekao je on za RSE. Širok spektar ciljeva 'VMRO-DPMNE Srbija' Pokret je registrovan na adresi u zgradi na Novom Beogradu. Ima svoj statut u kome piše da su njegovi organi skupština, upravni odbor i predsednik. "Ciljevi su navedeni u našem statutu, ali podsvesno bi se moglo reći da je naš cilj promocija, negovanje i očuvanje makedonskog jezičkog, kulturnog i nacionalnog identiteta, običaja i tradicije u Srbiji", ističe Jovanoski. Osnivači još nisu odlučili šta će biti prve aktivnosti ovog pokreta u Srbiji. "Čekali smo da se završi registracija da bismo pristupili pripremi planiranih projekata i planova koje ćemo realizovati u budućnosti", kaže Jovanoski, ističući činjenicu da je pokret zvanično registrovan pre manje od mesec dana. U statutu se mogu pročitati ciljevi pokreta, između ostalog, poštovanje ljudskih prava, očuvanje makedonske tradicije, briga o makedonskoj kulturi u Srbiji i razvoj makedonske tradicije i običaja, unapređenje makedonsko-srpskih odnosa. Međutim, spektar ciljeva je širok, pa pored onih vezanih za makedonsku tradiciju, navode se i: "usklađivanje i održavanje suvereniteta i vladavine prava", "borba protiv korupcije i organizovanog kriminala", "uspostavljanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija", "uvođenje reda u nevladin sektor", "iskorenjivanje siromaštva", "sloboda i nezavisnost medija", "promocija zdravlja nacije", "zaštita životne sredine". Osnivač bivši makedonski diplomata u Beogradu Pre preseljenja u Beograd, zastupnik "VMRO-DPMNE Srbija" je u okviru svoje karijere u Ministarstvu spoljnih poslova imao kontakte sa tamošnjom makedonskom zajednicom. U njegovoj profesionalnoj biografiji na mreži LinkedIn se navodi da je pre 18 godina počeo da radi u Ministarstvu spoljnih poslova u kabinetu tadašnjeg ministra Antonija Milošoskog. Prema opisu radnih zadataka koje je naveo na ovoj društvenoj mreži, imao je, između ostalog, zaduženja za ministrov dnevni red, organizaciju putovanja i bilateralne odnose sa susedima. Bivši ministar Milošoski, koji je sada narodni poslanik i član Izvršnog odbora VMRO-DPMNE, u razgovoru za RSE kaže da nema saznanja o pokretu u Srbiji koji nosi ime njegove stranke, niti da li stranka stoji iza toga. Milošoski je bio šef makedonske diplomatije od avgusta 2006. do kraja jula 2011. Jovanoski je ubrzo po odlasku iz Ministarstva spoljnih poslova otišao u diplomatsku misiju u ambasadu Severne Makedonije u Beogradu gde je, prema biografiji, taj njegov angažman trajao je tri godine. Bio je u sastavu ambasade u periodu od 2017. do 2020. godine, nakon čega je otišao iz Ministarstva spoljnih poslova. Stranka VMRO-DPMNE, nakon što je sedam godina bila u opoziciji, vratila se na vlast u Severnoj Makedoniji na izborima održanim 8. maja ove godine. Ima blisku saradnju i sestrinska je stranka sa vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), čiji je član i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Sjeverna Makedonija je među zemljama na vrhu liste po broju ljudi koji traže azil u Njemačkoj, ali i na vrhu po broju ljudi koji su vraćeni u matičnu zemlju. Za osam mjeseci iz inostranstva je deportovano 1.020 građana Sjeverne Makedonije. Većina, njih 892, protjerano je iz Njemačke. Raim iz Štipa (ovo nije njegov pravi identitet) je u septembru prošle godine sa porodicom otišao u Njemačku, gdje su ostali osam mjeseci. Za to vrijeme porodica sa sedam članova, uključujući petoro djece, dobila je stan na korištenje. Tamošnja socijalna služba plaćala im je 2.644 eura mjesečno. Plaćeni su im bili i računi za struju i vodu, kao i ljekarski pregledi i lijekovi... sve što je Raim mogao samo sanjati u Sjevernoj Makedoniji, sa svojim poslom čistača u kućama od kojeg se može preživljavati sa platom manjom od 1.000 denara. "Prvo, dva i po mjeseca smo živjeli u domu za tražioce azila. Bilo je tu svake vrste hrane, od piletine - mlijeka da nam se donese. Imali smo pravo ostati u domu od tri do šest mjeseci, dok nam ne nađu premještaj. Onda smo dobili transfer u veliki stan u gradu Kempten. Svako dijete je čak imalo svoju sobu i svoje igračke", kaže Raim za Radio Slobodna Evropa (RSE). Raim tvrdi da nije tražio azil, već je otišao jer ima bolesno dijete i nije imao novca da ga liječi u svojoj zemlji. Tvrdi da nije deportiran natrag, nego da se sam vratio. Vratio se u Sjevernu Makedoniju u trenutku kada je njemačka vlada najavila da će deportirati strane državljane, u pokušaju da ograniči neregularne migracije i broj ljudi koji nisu dobili azil ili iz nekog drugog razloga nemaju pravo ostati u Njemačkoj. Prema podacima makedonskog Ministarstva unutarnjih poslova (MIA), od početka 2024. godine do 31. augusta 1.020 Makedonaca deportirano je iz stranih država. Većina, njih 892, protjerana je iz Njemačke. "Najveći broj podnesenih zahtjeva za deportaciju makedonskih državljana godinama je iz Njemačke, a puno manji broj je iz ostalih zemalja članica EU. Obavještavamo vas da postoji tendencija rasta u odnosu na prethodne godine”, rekli su za RSE iz MUP-a. Laka meta za balkanske advokate Prema podacima Federalnog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), Sjeverna Makedonija je među zemljama na vrhu liste po broju ljudi koji traže azil u Njemačkoj, ali i na vrhu po broju ljudi koji su vraćeni u svoju domovinu. Njemačka je 2023. godine registrovala 5.999 zahtjeva za azil građana Sjeverne Makedonije. To je skoro duplo više od Srbije, odakle je bilo 3.526 zahtjeva. Slijede građani Albanije sa 2.233 zahtjeva za azil, Bosne i Hercegovine sa 1.132, Kosova sa 700 i Crnogoraca sa 299 zahtjeva za azil. Iste 2023. godine iz Njemačke su u Sjevernu Makedoniju vraćene 1.552 osobe. Raim kaže da je teško naći posao u Njemačkoj. "Ako želite da radite, morate da naučite njemački, da bi socijalna služba prijavila da tražite posao, morate tačno da znate za koji ste posao kvalifikovani. Ali, da vam kažem, nismo navikli na takav život – djeca ne smiju da prave buku u stanu, veš mašina ne smije da radi poslije 21 sat", kaže Raim u intervjuu za RSE. Makedonka koja radi u centru za tražioce azila u Njemačkoj kaže da su u tom centru, kao i u drugim centrima, među građanima Sjeverne Makedonije Romi najbrojniji. "Tražiocima azila, dok su čekali na azil, njemačka vlada je dala novac da prežive mjesec. U posljednje vrijeme umjesto novca često dobijaju vaučere sa velikih pijaca hrane i odjeće, kako bi novac namjenski potrošili. Ima onih koji dođu, sjede dokle god mogu, vidjet će da ne mogu dobiti puno novca i izjasniće se da se žele vratiti kući. Ali imali smo i ljude koji su deportovani jer su problematični, kradu, tuku se ili napadaju druge ljude", kaže naš sagovornik koji je želeo da ostane anoniman. Deniz Selmani, voditelj programa u organizaciji "Romalitiko", kaže da Romi često odlaze u Njemačku jer kod kuće dugo ne mogu naći posao, čak i oni koji su prijavljeni kao nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje. S druge strane, zajamčena minimalna pomoć nije dovoljna da prehrani obitelji, koje su često brojne. "Naši ljudi kada dođu u Njemačku laka su meta njemačkih i uglavnom balkanskih advokata koji im obećavaju da će im srediti ostanak u Njemačkoj, ali to ne ide tako lako. Do tri mjeseca boravka, oni nemaju problema, problem nastaje kada ih lokalne vlasti otkriju, obično kroz rad na crno", kaže Selmani. Nakon što se vrate kući, "Romalitiko" i druge organizacije civilnog društva usmjeravaju se na povratnike, pružaju podršku djeci da se vrate u škole, pokušavaju im poboljšati životne uslove "kako ne bi opet riskirali". Poboljšane kontrole migracije U junu je 29-godišnji njemački policajac umro nakon što je izboden nožem u gradu Mannheimu tokom napada na desničarskim demonstracijama. U augustu je naoružani napadač ubio tri osobe i ranio više u napadu nožem na festivalu u zapadnom gradu Solingenu. Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je da će njegova zemlja pooštriti vlastita pravila o deportaciji nakon što je niz napada izazvao pozive na oštriji stav prema trenutnoj migrantskoj politici. Dok u Evropskoj uniji (EU) rastu tenzije oko pitanja iregularnih migracija, u Njemačkoj je 16. septembra stupila na snagu odluka vlade o uvođenju graničnih kontrola. Pojačane kontrole na svih devet njemačkih kopnenih granica pokušaj su Berlina da ograniči imigraciju sprječavanjem ljudi, posebno tražitelja azila koji su već prešli u druge zemlje EU, da uđu u Njemačku. Kako je prenio "Deutsche Welle", prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, 82 posto ovogodišnjih deportovanih lica otišlo je avionom, dok su trećina svih deportacija bili transferi po takozvanoj Dablinskoj uredbi. Podaci njemačkog ministarstva također su otkrili da su do 30. juna 226.882 osobe u Njemačkoj bile prisiljene napustiti zemlju jer nisu imale pravo na azil. Za njih oko 182.000 tolerisan je boravak - što znači da ne mogu biti deportovani iz određenih razloga, primjerice zato što nemaju identifikacijske dokumente ili su bolesni. Bilo je i oko 14.000 neuspješnih deportacija. Razlozi za to su otkazani letovi, odsustvo ili bolest deportiranog i drugi organizacioni razlozi. "Ne bih više išao, ovo mi je bio prvi i poslednji put", uvjerava nas sagovornik Raim.

Domaće kompanije u Sjevernoj Makedoniji čekaju uslove za korištenje novca iz Mađarske. U Vladi smatraju da su oni već "iskomunicirani u javnosti", a opozicija kritikuje da su uslovi tajni. Ugovor sa mađarskom državnom bankom "Exim" nije potpisan, a stručnjaci sumnjaju u tajming. Na isti način, Mađarska je dala kredit Republici Srpskoj 2021. godine. Privredna komora i Komora Sjeverozapadne Makedonije nemaju detalje o tome na koji način će 250 miliona eura koje je Vlada najavila kao kredit Mađarske raspodijeliti, a biće namijenjeno razvoju poslovanja. Nezvanično, u komorama kažu da još ne znaju kriterijume, niti da li će to biti kredit za preduzeća ili nešto drugo. Čekaju da budu obaviješteni, a zatim odlučuju hoće li se prijaviti. Skupština je 17. septembra 2024. godine usvojila Zakon o zaduživanju Republike Sjeverne Makedonije kreditom Mađarske izvozno-importne banke, kod koje bi se trebala zadužiti 500 miliona eura. Polovina ovog novca, odnosno 250 miliona eura, biće na raspolaganju za projekte za opštine. Oglas je već raspisan, a sve opštine su za njega dale ponude. Što se tiče druge polovine novca, u odgovoru koji je Vlada poslala Radiju Slobodna Evropa, navodi se da su uslovi već poznati. "Naravno da će biti uslova, oni su do sada saopšteni javnosti, a tiču se već najavljenog rasta proizvodnje i rasta zaposlenosti, odnosno, kako je već najavljeno, privrede, očekuje se učešće kompanija sa najmanje isto toliko novca, 250 miliona, čime bi se povećala ili udvostručila proizvodnja i otvorilo najmanje 5.000 novih radnih mjesta, što će uticati na ukupan ekonomski rast Makedonije", navodi se u odgovoru Vlade RSE-u. Opozicija, s druge strane, smatra da je razlog zašto vlast još nije razradila ni sistem ni način raspodjele novca kompanijama upravo to što je o kreditu pregovarano na brzinu i van institucija. "Čekamo da vidimo šta je to i kako će se ta sredstva plasirati u privredu. Mi kao poslanici imamo informacija koliko i javnost o tome kako i na koji način će se koristiti ova finansijska sredstva. Ovo je nejasan pristup ozbiljnom iznosu finansijskih sredstava za koje ste dužni državi, dužni ste građanima. Zadužuje se svaki makedonski građanin i svako dijete koje se rodi, a u suštini ne znamo kako i na koji način će ono biti iskorišćeno i za šta", kaže koordinator poslaničke grupe SDSM Oliver Spasovski u sedmičnom intervjuu za RSE. Ranije je predsednik Privredne komore Branko Azeski izjavio da kompanije nisu zainteresovane ni za šta drugo, osim za dobijanje svježeg kapitala, ali pod za njih prihvatljivim uslovima. "Kompanije će posegnuti za novcem koji ima nižu kamatu, to je normalno, ali tako ćemo stvoriti samo privremeno rješenje za situaciju. Sve mora ići u paketu, i obezbijediti sredstva za podršku poslovanju, ali i rješavanje svih gorućih problema na koje stalno ukazujemo. Na taj način stvorićemo kvalitetno poslovno okruženje u kojem će država imati regulatornu funkciju, a poslovanje će voditi ravnopravnu konkurenciju na terenu, bez njenog uplitanja", rekao je Azeski (23.07.2024.). Uslovi pod kojima država dobija kredit od Mađarske su 3,25 odsto godišnje kamate, tri godine grejs perioda i 12 godina otplate kredita. Mađarski novac preko domaćih poslovnih banaka Potpisivanje ugovora o osiguranju sredstava iz mađarskog kredita, dijela namijenjenog preduzećima, očekuje se početkom sljedećeg mjeseca, rečeno je za RSE u Vladi. Iako još uvijek nepotpisan, ušao je u usvojeni zakon kao službeni dokument jer je to bio uslov Exim banke u Mađarskoj koja daje kredit. Ona je uslovila Sjevernu Makedoniju da donese zakon, nakon čega će on biti potpisan. Iako u odgovoru iz Vlade nema puno detalja, navodi se da će se kreditne kuće obratiti poslovnim bankama. "Očekuje se da će oni biti stavljeni na raspolaganje kompanijama preko Razvojne banke, a potom i preko poslovnih banaka, pod istim uslovima pod kojima je uzet kredit (od Export-Import Bank of Hungary)", stoji u odgovoru Vlade za RSE. U sporazumu i dalje postoji niz zabranjenih aktivnosti za koje se novac ne bi trebao koristiti, bez obzira da li se radi o opštinama ili preduzećima. Zabranjene su transakcije vezane za pranje novca, finansiranje terorizma, koje su suprotne odredbama mađarskog zakonodavstva EU, finansiranje proizvoda i usluga koje su etički ili moralno neprihvatljive kao što su seksualna pomagala ili medijski proizvodi, eksperimentisanje na životinjama. Tajming kredita je upitan za strane stručnjake Daniel Hegedus, viši saradnik u istraživačkom centru za javnu politiku njemačkog Marshall fonda u Berlinu, koji je dugo pratio populizam i demokratsko nazadovanje u srednjoj i istočnoj Evropi, rekao je za RSE da će mađarske elite imati koristi od finansijskih veza sa Sjevernom Makedonijom, čak i ako su koristi za mađarskog državnog zajmodavca, Exim banku, i dalje manje jasne. On smatra da je jedan od deklariranih ciljeva mađarske vlade pozicioniranje Mađarske kao međunarodnog kreditora i korištenje ciljanih preferencijalnih kredita za širenje globalnog uticaja zemlje. "Međutim, tajming ovog zajma se čini upitnim, posebno imajući u vidu trenutni budžetski deficit i nivo javnog duga Mađarske, koji su na visini koja nije viđena od finansijske krize 2008-2009. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na kredit od milijardu eura koji je Mađarska osigurala od Kine ranije ove godine. Međutim, iako vlada ne može koristiti banke pod državnom kontrolom za direktno finansiranje javnog deficita, ona ih koristi da proširi svoj politički i ekonomski domet u inostranstvu", kaže Daniel Hegedus. Tokom zvanične posjete Sjevernoj Makedoniji u petak, 27. septembra, mađarski premijer Viktor Orban negirao je bilo kakvu povezanost s Kinom uprkos sumnjama mađarske javnosti o porijeklu novca. "Što se tiče kredita, ne možemo dati kineski kredit, ne možemo dati kineski novac. Imamo dogovor sa Kinom da sav novac koji dolazi iz Kine ide na određene projekte, ne možemo vam dati kineski novac, ali možemo vam dati evropski novac i daćemo vam ga", rekao je Orban. Inače, "Exim" banka je u stopostotnom vlasništvu Mađarske i već je poznato da je sličan kredit dala Republici Srpskoj, u dogovoru sa predsjednikom Miloradom Dodikom 2021. godine. U saradnji s Jakobom Katsogijem iz mađarske službe Radija Slobodna Evropa

Mađarski premijer Viktor Orban, koji je posjetu Sjevernoj Makedoniji započeo 26. septembra - na dan kada je iz Brisela stigla vijest o odvajanju Tirane i Skoplja u pregovorima sa Evropskom unijom, ocijenio je da je takav potez "historijska greška na kvadrat". Kao premijer zemlje koja predsjedava Unijom ponudio se i kao posrednik između Sjeverne Makedonije i Bugarske. "Imam svoj prijedlog i prenio sam ga premijeru Mickoskom i rekao mu da smo spremni da iskoristimo predsjedavanje EU i posredujemo u ovom pitanju. Da li su stranke spremne da prihvate Mađarsku kao posrednika, to je njihova stvar, ali mi smo spremni i želimo da posredujemo", rekao je Orban i dodao da je riječ o "pronalaženju rješenja koje odgovara i Makedoncima i Bugarima". Prema riječima mađarskog premijera, Sjeverna Makedonija bi do kraja godine trebala održati međuvladinu konferenciju sa EU. Sjeverna Makedonija i Albanija su u julu 2022. godine održale prvu međuvladinu konferenciju sa EU u procesu pristupanja za članstvo u EU, ali da bi Skoplje održalo drugu, odnosno za otvaranje poglavlja, potrebno je da bugarsku manjinu uključi u preambulu Ustava. Bugarska usvojila deklaraciju o zaustavljanju 'antibugarske kampanje' u Sjevernoj Makedoniji Premijer Hristijan Mickoski je, s druge strane, poželio sreću Albaniji, a građanima poručio da ne gube nadu. "Ne smijemo gubiti nadu i biti razočarani, iako nam se to dešavalo mnogo puta. Nastavit ćemo vrijedno raditi, rješavati probleme kod kuće koji su slojeviti i naslijeđeni od prethodne vlasti. Dobro je što imamo prijatelje u EU, jedan od njih je premijer Viktor Orban", rekao je Mickoski. Njegova Vlada je mišljenja da tzv. francuski prijedlog iz kojeg je proizašao uslov za ustavne amandmane, odnosno da se isti izvrše, ali sa odloženim dejstvom - da vrijede od trenutka ulaska Severne Makedonije u EU. Orban je susret sa Mickoskim i upravo temu evropskih integracija iskoristio i za kritiku Brisela. "Narodi i države Zapadnog Balkana zaslužuju mnogo više od onoga što dobijaju od Brisela. Ove zemlje bi odavno trebale da budu članice EU. Sjeverna Makedonija je zajedno sa Hrvatima dobila pozitivno mišljenje 2008. godine, od tada je Hrvatska postala članica, a sa Makedonijom još nisu počeli pregovori sa EU za članstvo. Ovo je ogromna greška EU koju bih opisao kao historijsku. Ova greška se sada može otkloniti jer će Sjeverna Makedonija biti stavljena iza Albanije", rekao je Orban. U tom kontekstu spomenuo je i Ukrajinu i Moldaviju, koje su, kako je rekao, dobile "izuzetno ubrzanje procedura za članstvo", ali je, prema njegovim riječima, pored geopolitičkog faktora u ovom slučaju, važna je i činjenica da su druge zemlje ranije startale, treba uzeti u obzir i proces pristupanja. 'Kredit nije od kineskog novca' Neizbježna tema tokom njegovog boravka u Sjevernoj Makedoniji bio je mađarski zajam Vladi, koji je dogovorio sa Mickoskim na marginama samita NATO-a u Washingtonu u julu ove godine. Nasuprot sumnji koje su se pojavile u mađarskoj javnosti o porijeklu novca, Orban je negirao bilo kakvu povezanost s Kinom. "Što se tiče kredita, ne možemo dati kineski kredit, ne možemo dati kineski novac. Imamo dogovor sa Kinom da sav novac koji dolazi iz Kine ide na određene projekte, ne možemo vam dati kineski novac, ali možemo vam dati evropski novac i dat ćemo vam ga", rekao je Orban. Specijal RSE: 'Kinesko čudo' na Balkanu Orban je pokrenuo i pitanje migracije, šaljući poruke da je rješavanje migrantskih talasa duž tzv. Balkanske rute ključno pitanje za Mađarsku. Još jednom je potvrdio podršku republikanskom kandidatu za američkog predsjednika, Donaldu Trumpu. Tokom svojih govora ni Orban ni Mickoski nisu krili zadovoljstvo zbog saradnje i bliskosti. "Mađarska nije samo naš partner na evropskoj sceni, već i primjer kako jedna zemlja može uspješno izbalansirati nacionalni suverenitet sa globalnom integracijom", rekao je Mickoski. Ovo je, kako je istakao mađarski premijer, njihov 18. sastanak. Orbanova bliskost sa Sjevernom Makedonijom Bliskost dvije vladajuće stranke u Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj, VMRO-DPMNE i Fidesz, nije nešto novo i ne čudi. Ali ima li Orban koristi od toga? Viši saradnik think-tank organizacije za javnu politiku German Marshall Funda u Berlinu Daniel Hegedus za Mađarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da kroz političku podršku, ulaganja u stranačke medije, ali i kreditom od 500 miliona eura koje Mađarska daje Sjevernoj Makedoniji, Orbanov mađarski režim postiže nekoliko ciljeva. "Time se kupuje uticaj u geopolitički strateškom regionu, osigurava lojalnost među elitama koje bi jednog dana mogle biti saveznici u Evropskoj uniji i stvaraju profitabilne prilike za mađarske kompanije i investitore - od kojih su mnogi blisko povezani s Fideszom", kaže Hegedus. On podsjeća da i mađarske investicije i politički utjecaj u Sjevernoj Makedoniji imaju duboke korijene koji datiraju još iz ranih 2000-ih godina kada je Mađarski Telekom postao najveći strani investitor u makedonskom sektoru telekomunikacija. Orban je namjerno jačao takve veze između političke i poslovne elite nakon preuzimanja vlasti u Budimpešti 2010. godine. "Bliska veza VMRO-DPMNE sa Fideszom je naglašena činjenicom da je Mađarska dala politički azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, kao i finansijskom podrškom oligarha povezanih s Fideszom medijima povezanim sa VMRO-DPMNE, koji su bili finansijski neodrživi. Ove investicije održale su partijske medije u životu u kritičnim izbornim periodima, nakon slabih godina u opoziciji", ističe Hegedus. Nakon pada vlade VMRO-DPMNE 2017. godine, novinarska istraživanja su pokazala i da je mađarski kapital, nakon što je ova stranka prešla u opoziciju, ušao na nekoliko njoj bliskih web-stranica i jednu televiziju. Riječ je o vlasnicima kompanija koji su izgradili medijske karijere i carstva tokom Orbanove vladavine, javno podržavajući njegovu politiku. Nakon što se VMRO-DPMNE vratio na vlast nakon parlamentarnih izbora u maju, nakon sedam godina u opoziciji, prema riječima Hegedusa, vladajuće elite u obje zemlje imaju priliku da dodatno prošire saradnju. Orban nosilac ordena '8. septembar' Dvije desničarske stranke, kao sestrinske partije, bile su dio Evropske narodne stranke (EPP). Međutim, stranka mađarskog premijera napustila je EPP u martu 2021., neposredno prije nego što je izbačena nakon što se dugo suočavala s kritikama EU zbog podrivanja demokratskih sloboda, medija, nevladinih organizacija i vladavine prava. Kao sestrinska stranka, Fidesz je redovno podržavao VMRO-DPMNE, a Orban je bio i gost u nekoliko izbornih kampanja bivšeg lidera stranke i bivšeg makedonskog premijera, Nikole Gruevskog. Kao i Mickoski, Gruevski je ugostio Orbana u Ohridu s bivšim slovenačkim premijerom Janezom Janšom u septembru 2017. godine, manje od mjesec dana prije tadašnjih lokalnih izbora. Godinu dana kasnije, Gruevski se "nastanio" u Budimpešti. U novembru 2018. pobjegao je mađarsku prijestolnicu, gdje je dobio politički azil. Dok je Gruevski bio makedonski premijer, a Đorđe Ivanov predsjednik, uz podršku VMRO-DPMNE, Orban je odlikovan i državnom nagradom Sjeverne Makedonije - ordenom "8. septembar".

Posjeta premijer Mađarske, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom (EU), i sastanak makedonske i mađarske vlade u Ohridu potvrda su strateškog partnerstva, ocijenio je premijer Hristijan Mickoski nakon susreta sa Viktorom Orbanom. Premijer Sjeverne Makedonije 27. septembra u Ohridu imao je, kako je kazao, "plodan i prijateljski" sastanak sa mađarskim kolegom Viktorom Orbanom. "Mađarska nije samo naš partner na evropskoj sceni, već i primer kako jedna država može uspješno da balansira nacionalni suverenitet sa globalnom integracijom", napisao je Mickoski na Fejsbuku, uz fotografije sa sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u vili "Ohrid". Premijer Severne Makedonije je ocijenio da istorija svjedoči o zajedničkoj težnji dvije zemlje za mirom, prosperitetom i saradnjom. "U prošlosti, Mađarska je bila jedan od naših prvih partnera koji je prepoznao makedonske težnje za nezavisnošću i suverenitetom. Godinama se produbljuju političke i ekonomske veze naših zemalja, a današnji sastanci samo potvrđuju naše strateško savezništvo", napisao je Mickoski. Na zajedničkoj sjednici dvije vlade poslije susreta premijera, razgovarano je o saradnji sa fokusom na ekonomsku saradnju, infrastrukturne projekte, kulturnu razmjenu, kao i borbu protiv kriminala i korupcije, napisao je Mickoski na Fejsbuku. Prije sastanka koji je održao jedan na jedan sa makedonskim kolegom, Viktor Orban pojavio se u blizini pres centra u hotelu u Ohridu u kojem je odsjeo i gdje je kasnije održana i međuvladina konferencija. Orban je pio kafu, razgovarao telefonom i čitao dokumente na terasi hotela, odakle se potom uputio u premijerovu vilu koja se nalazi u neposrednoj blizini. U međuvremenu, održano je i nekoliko bilateralnih sastanaka na ministarskom nivou. Kako je saopšteno iz Vlade, na marginama dvodnevne posjete planirana je šetnja Ohridom, posjeta Crkvi Bogorodice Perivlepte, Antičkom pozorištu i manastirskom kompleksu Svetog Nauma, a premijeri obe zemlje položiće cvijeće ispred spomenika Svetih Ćirila i Metodija u Ohridu. Obezbjeđenje oko hotela je na najvišem nivou - primjetno je veliko prisustvo policije, a region je iz vazduha pokriven policijskim helikopterom. Policijske ekipe su od petka raspoređene po cijelom gradu. Viktor Orban je i predsjednik Vijeća EU u drugoj polovini godine. Tokom samita NATO-a u Vašingtonu u prvoj polovini jula, Mickoski i Orban dogovorili su kredit od Mađarske u iznosu od 500 miliona eura. U Skupštini je 17. septembra, po skraćenoj proceduri, izglasan Zakon o mađarskom kreditu. Kredit Mađarske izvozno-import banke, privatnog društva sa ograničenom odgovornošću, biće povučen u jednoj tranši, rok otplate je 15 godina, uključujući grejs period od tri godine, a kamatna stopa je fiksna na 3,25 odsto. Otplaćivaće se u 24 polugodišnje rate, 15. februara i 15. avgusta svake godine. Opozicija u Saboru je tada optužila da je ugovor o kreditu sklopljen iza zatvorenih vrata, sa krajnje sumnjivim namjerama i da je donio političke i ekonomske posljedice enormnim povećanjem javnog duga. Za razliku od njih, iz VMRO-DPMNE kažu da je procedura transparentna i da prvi put postoji kredit za koji se unapred zna na šta će biti utrošen i da će pomoći opštinama i privredi. Orban je 2013. godine boravio u službenoj posjeti zemlji, kada je odlikovan Ordenom 8. septembra za izuzetne zasluge za razvoj i jačanje prijateljskih odnosa i mirne saradnje između Makedonije i Mađarske. Orden mu je uručio tadašnji predsednik Đorđe Ivanov, a sastao se i sa tadašnjim premijerom Nikolom Gruevskim.

Sjeverna Makedonija ukinula je putničke vozove na Koridoru 10 jer su lokomotive u kvaru. Ideja za brzu prugu koja bi se spojila sa srbijanskom postoji. Na toj relaciji vozovi bi mogli voziti brzinom od 200 kilometara na sat. Projekta za to nema, a dio vozova koji trenutno prevoze putnike kreću se brzinom od 20 kilometara na sat.

Albanija će 15. oktobra otvoriti prvi klaster pregovora sa Evropskom unijom, čime će se i procesu pridruživanja odvojiti od Sjeverne Makedonije, koja nije ispunila uslov da promeni Ustav i uvede bugarsku zajednicu u Preambulu. Za premijera Mickoskog, ovo je loša poruka građanima Makedonije, dok opozicioni SDSM vidi težak poraz vladine politike. Na dan kada u posjetu Sjevernoj Makedoniji stiže Viktor Orban, premijer Mađarske, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom (EU), iz Brisela je stigla vijest - Albanija će otvoriti prvi klaster u pristupnim pregovorima sa EU. Time se neformalno odvaja od Sjeverne Makedonije, iako su zajedno krenuli evropskim putem na početku pregovora prije dvije godine. Ovakvu odluku donijeli su 25. septembra ambasadori zemalja članica EU. U dokumentu iz Brisela u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi se da je Albanija "sada dovoljno pripremljena u ovoj fazi za pregovore o klasteru 1". Razlog je to što Sjeverna Makedonija do sada nije ispunila uslov koji je postavila Bugarska - da promijeni Ustav i u njega uključi bugarsku manjinu. Ovaj uslov je ušao u pregovarački okvir koji je makedonsko Sobranje izglasalo u julu 2022. godine, pod nazivom pozatim u javnosti kao "francuski prijedlog". Tadašnja opozicija predvođena VMRO-DPMNE bila je protiv ustavnih amandmana. Nakon izbora u maju ove godine, na kojima je pobijedila VMRO-DPMNE, Vlada premijera Hristijana Mickoskog jasno je dala do znanja da želi ponovo pregovarati o tzv. "francuskom prijedlogu". Mickoski je početkom septembra rekao da su ustavni amandmani sa odloženim dejstvom jedno od mogućih rješenja, pod uslovom da postoji jasna garancija za članstvo u EU. Mickoski: Dosta je dvostrukih standarda Premijer Mickoski ocijenio je da je odluka loša poruka makedonskim građanima i da je riječ o "diktatu". “Mi kao država imamo pređeno mnogo u ove dvije i po decenije otkako smo krenuli na put ka članstvu u EU. Mislim da mnoge stvari koje niko nije uradio, ko je sada kandidat ili pregovarač ili je sada član, a mi smo to uradili, a koje nemaju veze sa Kopenhaškim kriterijumima. Mi smo jedinstven slučaj u kojem su bilateralni sporazumi uslovi u pregovaračkom okviru", rekao je Mickoski. On je rekao da "dijeli utisak sa velikom većinom građana Makedonije da više ne treba prihvatati uslove, bez garancija, na račun nacionalnih ustupaka i identitetskih ustupaka". "Samo se iživljavaju nad nama, dosta je. Spremni smo i želimo da započnemo pregovore. Pregovori znače jačanje institucija, obogaćivanje kapaciteta, ne znače članstvo. Šta je toliko teško da se prihvati naš prijedlog, da ove izmjene budu efektivne kada bugarski parlament ratifikuje pristupni protokol za nas kao državu u EU, ako neko ima časne namjere. Očigledno je da neko nema časne namjere", rekao je Mickoski. On je govorio i o pristupu koji je ponudio na sastanku koji je 19. septembra održan u Briselu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i liderima zemalja Zapadnog Balkana. Mickoski je rekao da je ponudio "evropski pristup", razgovore bez diktata i uslovljavanja. Vredi, koalicioni partner VMRO-DPMNE, ostaje privržen putu evropskih integracija, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar životne sredine Izet Medžiti. "Vlada i Vredi ostaju posvećeni ovom pitanju, koje je jedan od glavnih prioriteta u našoj politici. Nadam se da ćemo brzo pronaći rješenje”, rekao je Medžiti. Opozicija: Težak poraz vladine politike Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) smatra da je razdvajanje Albanije i Sjeverne Makedonije težak poraz politike Vlade u evropskim integracijama države. "Prije svega, ovo je ogromna katastrofa za budućnost građana. Nažalost, ova nova propuštena šansa će uticati na mnoge porodice i čitavu novu generaciju. Ovo ubija nadu da naša država može da napreduje i da se razvija", rekao je Venko Filipče, predsjednik SDSM-a. Prema njegovim rečima, najveća tragedija je to što VMRO-DPMNE zapravo želi ponovnu bilateralizaciju evropskih pregovora i spora sa Bugarskom. "Svima treba da bude jasno, spor sa Bugarskom više nije bio bilateralni. Više ne pregovaramo sa Bugarskom, već sa EU, a VMRO-DPMNE želi da ga (spor) bilateralizuje. Kako planira Mickoski sa retorikom svađa i konflikata da obezbijedi bolje uslove sa Bugarskom u bilateralnoj komunikaciji?", rekao je Filipče. Stajanje u mjestu ili nazadovanje Simonida Kacarska iz Evropskog političkog instituta (EPI) kaže za RSE da je druga međuvladina konferencija Albanije sa Evropskom unijom očekivani događaj koji je još početkom septembra najavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhei. "Ostajemo na istoj poziciji na kojoj smo bili, Albanija će formalno biti ispred u tom procesu, kao i mnoge zemlje u regionu. Nećemo imati napretka u formalnom procesu pristupanja i ostaćemo u istom statusu kvo u kojem smo bili u julu 2022.", rekla je Kacarska za RSE. Prema njenim riječima, ne može se očekivati nastavak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU bez okončanja procesa sa ustavnim izmjenama. "Ali to ne znači zanemariti druge procese kao što su plan rasta i reformska agenda, na koje treba da se fokusriaju mnogi napori paralelno sa formalnim pregovorima o članstvu", ocjenjuje Kacarska. Poruka Brisela Evropska komisija sa nestrpljenjem očekuje što je moguće prije početak pregovora o poglavlju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, izjavila je 26. septembra Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije za proširenje, susjedsku politiku i međunarodna partnerstva. "Naš stav je vrlo jasan, Komisija se raduje početku pregovora o klasteru "Osnovne vrijednosti" sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je prije moguće, nakon što Sjeverna Makedonija ispuni relevantne kriterije dogovorene sa Vijećem", rekla je Pisonero. Kako je rekla, ti "relevantni kriterijumi" podrazumijevaju ustavne amandmane za uključivanje Bugara u Ustav. Evropsko vijeće pozvalo je Sjevernu Makedoniju da ubrza implementaciju ovih izmjena, rekla je Pisonero, dodajući da su odluke o narednim koracima u procesu pridruživanja odgovornost zemalja članica EU, a ne Evropske komisije. Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost EU Žozep Borelj (Josep Borrell) imao je 25. septembra u Njujorku neformalni sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, kojem je prisustvovala i makedonska predsjednica Siljanovska-Davkova. Borelj je rekao da je članstvo regiona u EU na dohvat ruke. Kako je Grčka odblokirala albanski put ka EU Početak otvaranja prvog poglavlja za Albaniju doveden je u pitanje zbog neslaganja Grčke, nakon hapšenja Fredija Belerija, koji je u maju prošle godine izabran za gradonačelnika albanskog primorskog grada Himare, u kojem živi velika grčka manjina.  Beleri je uhapšen pod optužbom za kupovinu glasova, što je negirao, ali mu ipak nije bilo dozvoljeno da položi zakletvu. Stvari su se promijenile nakon što je Nova demokratija, vladajuća stranka u Grčkoj, kandidovala Belerija za poslanika i osvojila mjesto u Evropskom parlamentu. Tada su mu albanske vlasti dozvolile da ode u Strazbur, preuzme mjesto poslanika i glasa za izbor predsjednika Evropske komisije. Početkom septembra pušten je na uslovnu slobodu. Bugarski uslovi Put Sjeverne Makedonije i Albanije ka članstvu u EU spojen je sa početkom pregovora u ljeto 2022. Tada je održana prva međuvladina sjednica Skoplja i Tirane sa Briselom, ali je otvaranje klastera pomjereno za drugu međuvladinu sjednicu. Ranije, u novembru 2020, Bugarska je stavila veto na makedonski pregovarački okvir s Evropskom unijom zbog spora oko jezika, istorije i bugarske manjine. Uz posredovanje evropskih partnera pronađen je kompromis za pregovarački okvir Sjeverne Makedonije, koja je prihvatila da se u preambulu Ustava, pored postojećih, doda i bugarska zajednica. S druge strane se, pak, zadržala jasna formulacija za makedonski jezik, sa tim što je Bugarska dala unilateralnu izjavu u kojoj je izrazila svoj stav po ovom pitanju – da makedonski jezik ne postoji, već da je dijalekt bugarskog jezika. Nakon postignutog rješenja, Sjeverna Makedonija je 19. jula 2022. godine održala Prvu međuvladinu konferenciju sa EU u okviru procesa pristupanja. Da bi se održala druga i počelo da se otvaraju poglavlja, makedonski parlament treba da donese ustavne izmjene kojim će Bugare uključiti u Preambulu.

Poskupljenja ima, nenormalno. Svaki drugi dan cijene rastu, kaže Nada Dimitrievska iz Skoplja, dok građani očekuju sniženje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda nakon novih mjera Vlade. Na vanrednoj sjednici 20. septembra Vlada Sjeverne Makedonije je na deset posto ograničila bruto profitnu maržu za ukupno 73 proizvoda. Takozvana jesenja potrošačka korpa obuhvata hljeb, pekarske i mliječne proizvode, mlijeko, meso i mesne prerađevine, dio konzervi, voće, povrće, rižu, grah, tjestenine... Trgovci će imati obavezu da ove proizvode otkupljuju i prodaju u mjesečnim količinama od najmanje 70 odsto nabavljenih količina u avgustu. Međutim, dok je Vlada srezala korpu, cijene u trgovinama i na pijacama su "podivljale", žale se građani. "Ne da su povećane cijene, mnogo su povećane. Ali ovako, naći ćemo nešto jeftinije i tako ćemo se snaći", kaže Katarina Ristovski iz Skoplja u anketi za Radio Slobodna Evropa (RSE). Građani broje novac i kalkuliraju šta kupiti, a čega se odreći u ovo doba godine, kada se tradicionalno pravi i zimnica. Ali za mnoge je paprika za ajvar već luksuz - kilogram se prodaje za 60 do 80 denara (oko 1 do 1,5 euro). Više cijene potvrdio je ministar ekonomije Besar Durmiši na konferenciji za novinare 20. septembra. Kako je rekao Durmiši, indeks troškova života u avgustu 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine zabilježio je povećanje troškova hrane za četiri posto. Najveći rast zabilježen je kod voća od 10 posto. Za mlijeko, sir i jaja povećanje je 6,6 posto, za povrće 3,9 posto, meso 3,3 odsto, a za hljeb i žitarice povećanje je 2 posto. U istom periodu potrošnja na bezalkoholna pića porasla je za 9,4 posto. "Smatramo da je ovo povećanje cijene hrane i bezalkoholnih pića pretjerano i nesrazmjerno troškovima nabavke i operativnim troškovima koje trgovci imaju. Naše procjene su da će se stupanjem na snagu ove odluke cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku smanjiti za oko 10 posto", rekao je Durmiši. Odluka stupa na snagu dan od dana objavljivanja u "Službenom glasniku" i primjenjivaće se do 31. oktobra. Vlada će nastojati da poveća kupovnu moć građana sezonskim potrošačkim korpama. Nakon jesenje, trebala bi uslijediti i proljetna korpa po nižim cijenama, kao i sniženje cijena za božićne, ramazanske i uskršnje praznike, za proizvode koji se u tom periodu najviše troše. Kilogram paradajza dostigao 15o denara Drastično je poskupljenje povrća i voća na pijacama, kilogram paradajza se prodaje za 150 denara (oko 2,5 eura), kilogram paprike i krastavca košta preko 100 denara (oko 1,60 eura) , kilogram grožđa oko 80 denara (oko 1.30 eura)... Građani kažu da su i cijene osnovnih prehrambenih proizvoda "otišle na gore". "Mlijeko, jaje, maslinovo ulje. To su osnovne stvari koje su po nižoj cijeni u svijetu, da bi običan čovjek opstao. Treba da se razmisli generalno, tokom cijele godine da bude manje. Sad su digli cijene, pa hajde zamrznućemo...ali na tu cijenu, neka ih zamrznu dok su niže. Mislim da je ovo samo jedna, da ne kažem, prevara ljudi. Kao malo zavaravanje", kaže Adrijana Temova iz Skoplja. Savez sindikata Makedonije (SSM) saopštio je da je sindikalna minimalna korpa za avgust iznosila 61.199 denara (oko 1.000 eura). To je povećanje od 629 denara (oko 10 eura) u odnosu na minimalnu korpu za juli. Najveći dio ovog novca, više od 30 odsto ili 22.300 denara (oko 360 eura), troši se na hranu. SSM je saopštio da je u periodu od januara do avgusta minimalna korpa povećana za 4.036 denara (oko 65 eura), a od kada se obračunava po novoj metodologiji, odnosno od decembra prošle do avgusta ove godine, povećanje je 4.677 denara (oko 75 eura). "Smatramo da je sve što se radi u interesu radnika, da se smanje cijene, dobra ideja, ali da je treba realizovati u potpunosti. Nadamo se da će porcija hrane i pića koju obračunavamo kao SSM, biti početna osnova za onih 100 proizvoda na koje treba da budu oganičene marže kako bi se pomoglo radnicima s najnižim primanjima. Danas plaćamo povrće kao da je januar, plaćamo voće kao da smo usred zime, nešto što nije opravdano", rekao je Slobodan Trendafilov, predsjednik SSM. Zavod za statistiku je, s druge strane, izračunao da su u troškovima života u avgustu u odnosu na juli najveći rast imali hrana i bezalkoholna pića, za 1,2 odsto. Stopa inflacije za avgust iznosila je 2,2 odsto u odnosu na avgust 2023. godine. Zakon o nefer trgovinskoj praksi Organizacija potrošača (OPM) ocijenila je da je jesenja korpa korisna, ali kratkotrajna. "Nismo uključeni u raspravu, ali smo uvijek bili za smanjenje marži. Pogotovo sada kada imamo enormno povećanje cijena, mi kao potrošači smo zatečeni i smanjujemo domaću potrošnju kako bismo nešto uštedjeli, što sve vrijeme utiče na privredu zemlje", rekla je Marijana Lončar Velkova, predsjednica OPM-a. Ona smatra da Zakon o zabrani nepoštene trgovinske prakse treba da uvede red u cijene i poručila da njegova primjena mora početi na vrijeme, jer će potrošači biti indirektno zaštićeni ovim zakonom. Zakon predviđa da više od 2.500 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima ograničene marže do 10 posto (to je razlika između cijene po kojoj kupuju određeni proizvod i po kojoj će ga potom prodati). "To su nefer trgovinske prakse koje trgovci nameću samim proizvođačima. Oni su njihovi dobavljači. Time će potrošači biti indirektno zaštićeni jer će smanjiti marže na tih 2.500 proizvoda koje isporučuju dobavljači", rekla je Lončar Velkova. Zakon o nefer trgovinskoj praksi trebao bi stupiti na snagu 29. septembra, nakon što je odložen šest mjeseci kako bi se omogućilo kompanijama da se prilagode novim pravilima. Durmiši je rekao da će, kada prestane mjera ograničene marže, 31. oktobra, početi da se primjenjuje ovaj zakon, koji će građane zaštititi od daljeg povećanja cijena. Ekonomski stručnjaci smatraju da je kontinuirani rast cijena posljedica smanjene domaće proizvodnje hrane, te da svaka mjera Vlade može imati samo kratkoročni efekat. "Naša zemlja postaje talac uvoza. Sve više uvozimo, sve manje proizvodimo za masovnu potrošnju. Moramo promijeniti način razmišljanja, moramo promijeniti strategiju koja će podržati domaću proizvodnju, što bi svakako trebalo direktno uticati na smanjenje cijena. Ako i dalje budemo ovisni o uvozu, cijene će biti veće", ocjenjuje ekonomski analitičar Arben Khalili za Radio Slobodna Evropa. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ocijenio je da sve dosadašnje mjere Vlade kasne, a jesenja korpa koju je obećala postaće zimska. "Cijene hrane nekontrolirano rastu i Vlada je do sada trebala donijeti mjere smanjenja, a ne čekati. Umjesto da zamrzne cijene proizvoda, vlada Mickoskog je zamrznula plate, što je potpuno pogrešno. To nije slučaj sa susjednim vladama koje su na veliko sprovele akcije za smanjenje cijena, a plate su nastavile rasti. U Srbiji je, na primjer, pojeftinilo preko 700 proizvoda", saopštio je SDSM. Crna Gora je 6. septembra započela kampanju ograničenih cijena koja uključuje ograničavanje marži proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda. U Srbiji je 1. septembra počela akcija "Najbolja cijena" u okviru koje će do kraja oktobra biti niže cijene oko 700 proizvoda u oko 2.500 maloprodajnih objekata u zemlji. Kampanja obuhvata 81 vrstu proizvoda, a prosječan popust biće 26,82 posto.

Buduće majke šokirane su podatkom da je svaki deveti smrtni slučaj novorođenčadi u Sjevernoj Makedoniji posljedica zagađenog vazduha, kako su rekle za RSE. Godinama je zemlja u evropskom vrhu po zagađenom vazduhu, ali se samo 0,8 odsto budžeta izdvaja za životnu sredinu.