Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u ponedjeljak zakon kojim se od direktorice Nacionalne obavještajne službe Avril Haines traži da skine oznaku tajnosti s dokumenata o podrijetlu COVID-a 19, navela je Bijela kuća. Biden je rekao da podržava težnje Kongresa o objavi što više informacija o podrijetlu COVID-a 19. Međutim, rekao je da će njegova administracija imati na umu nacionalnu sigurnost kada bude odlučivao o tome što objaviti. "U provedbi ovog zakona, moja administracija skinut će oznaku tajnosti i podijeliti što je više moguće tih informacija, u skladu s mojim ustavnim ovlastima za zaštitu od otkrivanja informacija koje bi naštetile nacionalnoj sigurnosti", rekao je Biden u izjavi. Prijedlog zakona jednoglasno je usvojen u Senatu i Zastupničkom domu prije nego što je poslan u Bijelu kuću. U Washingtonu se vodi rasprava o podrijetlu pandemije korona virusa gotovo otkako su prvi slučajevi kod ljudi prijavljeni u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. godine, usred poziva i Bidenovih kolega demokrata i republikanaca da se jače odupru rastućoj moći Kine. Rasprava je potaknuta prošli mjesec, kada je Wall Street Journal izvijestio da je američko Ministarstvo energetike procijenilo da je pandemija najvjerojatnije nastala curenjem iz kineske laboratorije, što Peking opovrgava. Međutim, američka obavještajna zajednica još nije donijela zaključak o podrijetlu pandemije COVID-a 19.

Državna izborna komisija (DIK) Crne Gore utvrdila je u ponedjeljak privremene rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u toj zemlji i u drugi krug 2. aprila, ulaze Milo Đukanović i Jakov Milatović. Prema privremenim rezultatima DIK-a na 100 odsto obrađenih glasova, aktuelni predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović osvojio je 35,37 odsto glasova, tj. 119.673 glas, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović 28,92 odsto, ili 97.858 glasova. Jedan od prvaka Demokratskog fronta Andrija Mandić 19,32 odsto, tj. 65.386 glasova, lider Demokrata Aleksa Bečić dobio je 11,10 odsto glasova, to jest 37.562 glasa, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković 3,15 odsto, tj 10.669 glasova. Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović 1,38 odsto, tj 4.652 glasova, dok je nezavisni kandidat Jovan Radulović osvojio 0,76 odsto, odnosno 2.574 glasova. DIK je utvrdio da je ukupno važećih glasačkih listića na izborima 19. marta bilo 338.381. Predsjednički izbori: Početak prekompozicije političke scene u Crnoj Gori Ko će biti predsjednik Crne Gore? Izbori u Crnoj Gori održani u mirnoj atmosferi, kažu međunarodni posmatrači

Županijski sud u Osijeku je umirovljenog generala Jugoslavenske narodne armije (JNA), načelnika vojne Kontraobavještajne službe JNA (KOS) krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća Aleksandra Vasiljevića u odsutnosti po zapovjednoj odgovornosti prvostupanjski osudio na 20 godina zatvora za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima 1991. i 1992. godine u logorima na području Srbije i Hrvatske, objavio je zagrebački Jutarnji list. Kako se navodi u presudi, teretilo ga se da je "kaznena djela počinio kao načelnik Uprave sigurnosti tadašnjeg jugoslavenskog Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO), u vrijeme oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske, između regularnih oružanih snaga Hrvatske vojske i policije s naoružanim paravojnim postrojbama pobunjenih Srba i snagama JNA". Optužnica ga je teretila da je, nakon što su po naredbi te Uprave od 10. listopada 1991. nadalje "osnivani logori za ratne zarobljenike u mjestima na teritoriju Srbije i Hrvatske - Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška, Vasiljević kao načelnik navedene Uprave, za stvarne zapovjednike logora postavio sebi podređene pripadnike organa sigurnosti i poslao više grupa oficira sigurnosti na ispitivanje ratnih zarobljenika". Navodi se da je na te lokacije od početka listopada 1991. do svibnja 1992. godine s područja Osijeka, Vukovara, Karlovca, Stare Gradiške, Slunja te drugih mjesta u Hrvatskoj, protupravno dovedeno i zatočeno civilno stanovništvo te više stotina zarobljenih pripadnika oružanih postrojba Republike Hrvatske. Prema optužnici, "Vasiljević je odgovoran da je kao odgovorna osoba, znao da njemu podređeni, ali i pripadnici drugih postrojba, hrvatske zatočenike ubijaju i muče te da prema zatočenim civilima i zarobljenicima nečovječno postupaju, ništa nije poduzeo da se takva ponašanja suzbiju i počinitelji kazne, pristajući time na protupravne radnje i njihove posljedice". "Uslijed takvog zlostavljanja", navodi se u optužnici koju je sud prihvatio, "u srbijanskim logorima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška usmrćeno je 19 hrvatskih zatočenika, veći broj zatočenih civila i ratnih zarobljenika je zadobio teške i po život opasne ozljede, s posljedicama trajnog narušenja zdravlja, dok je više žena sustavno silovano i seksualno zlostavljano".   Obrazlažući nepravomoćnu osuđujuću presudu Vasiljeviću na 20 godina zatvora, predsjednik Sudskog vijeća osječkog Županijskog suda Zvonko Vrban kazao je kako Vasiljevićeva krivnja proizlazi iz prikupljenih dokaza, iskaza svjedoka, pregledane materijalne dokumentacije te iskaza samog okrivljenika. Sud smatra nespornim da je Vasiljević odgovoran za dešavanjima u logorima. "U logorima su zatočenici svakodnevno fizički i psihički mučeni i zlostavljani, kroz ispitivanja koja su provodili pripadnici srbijanske Službe državne sigurnosti, a što je Vasiljević znao, ali nije spriječio, niti je osigurao primjerene uvjete za život zarobljenih osoba; pa je u takvim nehumanim uvjetima svakodnevnog zlostavljanja 19 zatočenika usmrćeno, a velikom broju osoba je narušeno zdravlje", rekao je sudac Vrban. Istaknuo je kako iskazi svjedoka, predstavnika hrvatskih vlasti, koji su pregovarali o puštanju zarobljenih osoba iz logora u Srbiji, govore da je Vasiljević bio glavna osoba s kojom se o tome pregovaralo i da je bio upoznat sa stanjem u logorima, jer ih je obišao u prosincu 1991. te dao nalog da se logori Begejci i Stajićevo zatvore, a zarobljenici prebace u Sremsku Mitrovicu i Niš. Županijski sud u Osijeku je protiv Vasiljevića, koji je nepravomoćno osuđen u odsutnosti na 20 godina zatvora, odredio istražni zatvor. Obvezan je i platiti troškove postupka tijekom kojeg je ispitano više stotina svjedoka, a o čijem će se iznosu odlučiti posebnim rješenjem. Optužnica protiv Vasiljevića podignuta je 11. travnja 2011. godine, a suđenje je započelo 22. listopada 2018. godine. Njegov branitelj po službenoj dužnosti Dubravko Marjanović kazao je tada kako "u ponašanju njegova branjenika nisu ostvarena sva bitna obilježja kaznenih djela za koja je optužen". Ističe da je "Vasiljević bio šef državne sigurnosti u Srbiji, ali da se njegova uloga kao čelnog čovjeka službe očitovala u prikupljanju informacija od zarobljenih pripadnika HV-a i u cijelosti se ostvarila u prvih mjesec dana njihovoga zarobljavanja, a nakon toga, tvrdi branitelj, on više nije imao nikakvu ulogu u organizaciji logora u Srbiji, niti je odgovoran za postupanje prema zatočenicima". Aleksandar Vasiljević rođen je 1938. u selu Vitkovac kod Kraljeva, završio je Vojnu akademiju kopnene vojske JNA u Beogradu, a od 1965. godine je u sustavu sigurnosti JNA. Godine 1991.-1992. vodi taj sustav, a umirovljen je svibnja 1992. godine. Reaktiviran je 1999. godine u vrijeme NATO-ove intervencije na Saveznu Republiku Jugoslaviju i iznova umirovljen 2001. godine. Bio je svjedok tužiteljstva u više postupaka pred Haškim tribunalom.

Prijedlog da se u Zakonu o zastavi Bosne i Hercegovine termin "zajedničke institucije" zamijeni terminom "institucije BiH" nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH na sjednici u ponedjeljak. Nije bilo potrebne entitetske većine za usvajanje izmjena ni u drugom krugu glasanja, jer su protiv Prijedloga ponovo glasali poslanici iz entiteta Republika Srpska (RS). Izmjene je predložio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić. Prvo glasanje o Prijedlogu Zakona o zastavi BiH bilo je sjednici državnog Parlamenta 23. februara. Da bi jedna odluka bila usvojena, potrebno je da većina glasova uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika sa teritorije oba entiteta u Bosni i Hercegovini, RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine. Termin "zajedničke institucije" prethodno je u Zakonu o zastavi BiH proglasio neustavnim i ukinuo Ustavni sud BiH 20. januara. Zakon o zastavi BiH sa spornim terminom usvojen je 2001. godine u Parlamentu BiH. Prema odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji Denisa Zvizdića, termin "zajedničke institucije" treba biti ukinut u Zakonu o zastavi BiH, kao i u svim budućim zakonima. Zvizdić je tada odluku nazvao "istorijskom", jer je "Ustavni sud trajno potvrdio da BiH po svom karakteru nije državna zajednica, već država sa svojim suverenitetom i historijskim kontinuitetom". Bez rasprave o uvođenju krivičnog djela za narušavanje suvereniteta BiH Nije bilo dovoljno podrške u Parlamentu BiH za raspravu o Prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH kojim se predviđaju zatvorske kazne za narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. Zbog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, poslanici su u ponedjeljak razmatrali izvještaj te komisije, ali ne i tekst zakona. U Prijedlogu izmjena Krivičnog zakona se navodi da "ko svojim političkim ili drugim javnim ili tajnim djelovanjem podriva suverenitet BiH, omogućavajući bilo kojem subjektu međunarodnog prava (državi ili nadnacionalnoj međunarodnoj organizaciji), da utiče na proces donošenja ustava, zakona, odluka i drugih akata BiH, biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje pet godina". Protiv rasprave su bili poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Predlagači Prijedloga izmjena Krivičnog zakona BiH su poslanici Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić iz Demokratske fronte. Tekst zakona je vraćen Ustavnopravnoj komisiji na ponovno razmatranje. Prijedlog za kažnjavanje narušavanja suvereniteta BiH uslijedio je nakon najnovijih pokušaja vlasti u RS-a da neustavno uknjiže imovinu BiH na entitet te prijetnji entitetskog predsjednika Milorada Dodika da će ići u otcjepljenje RS-a, ako visoki predstavnik "bude regulisao pitanje imovine". Dodik je već od ranije na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Država i Velike Britanije za djela korupcije i narušavanje legitimiteta i funkcionalnosti države BiH. Ustavni sud BiH stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, a ranije ga je suspendovao visoki predstavnika u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Republika Srpska je do sada četiri puta zakonski pokušala da reguliše pitanje državne imovine u entitetskom parlamentu. Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine. U RS-u još krajem 2021. pokrenut neustavan proces prenosa nadležnosti sa države na entitet. Jedna od prvih prenesenih nadležnosti je Zakon o lijekovima RS-a, iako je ta oblast zakonski uređena na državnom nivou.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao je u ponedjeljak izraelsku vladu da odbaci komentare ministra finansija Bezalela Smotriča da ne postoji palestinska historija ili kultura niti palestinski narod. Borrell je naglasio da se Smotričevi komentari ne mogu tolerisati. "Pozivam izraelsku vladu da odbaci ove komentare i počne sa svim stranama da radi na smirivanju tenzija. Moram osuditi ove neprihvatljive komentare ministra Smotriča. Pogrešno je, opasno, kontraproduktivno davati slične izjave u situaciji koja je ionako napeta", istakao je Borrell. Smotrič je sporne komentare iznio u svom govoru tokom posjete Francuskoj. "Postoji li Palestinska historija ili kultura? Ne. Nema ni ništa slično poput palestinskog naroda", čuje se kako on govori na snimku govora, objavljenog na društvenim mrežama. Palestinski premijer Muhamed Štajeh ocijenio je u ponedjeljak da Smotričeve "zapaljive" izjave pokazuju "ekstremističku, rasističku, cionističku ideologiju kojom se rukovodi aktuelna izraelska vlada", prenijela je Wafa, zvanična novinska agencija Palestinske uprave.

Visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku Josep Borrell je objasnio da je dogovor Srbije i Kosova, postignut na sastanku u Ohridu, postao pravosnažan onog trenutka kada je Evropska unija izašla sa saopštenjem. "Dogovor nije potpisan iz pravnih razloga, ali su se obe strane složile da moja izjava (nakon ohridskog sastanka) predstavlja za strane posvećenost da se u potpunosti obavežu sa obavezama koje proizilaze iz ovog sporazuma i njegove primene", izjavio je Borrell na kraju ministarskog sastanka. Šef evropske diplomatije je obavestio kolege 27 država članica o rezultatima susreta u Ohridu. Ocenio je da je reč o važnoj prekretnici u procesu normalizacije odnosa koja, kako je rekao, stvara "novi status quo u dijalogu". Naglasio je da će EU pratiti proces implementacije svega što je dogovoreno te dodao da postoje hitne stvari koje se odmah moraju sprovesti, poput formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu. Samomenadžiranje ili Zajednica za Srbe na Kosovu "Sporazum mora da se sprovodi prema određenom kalendaru. Ovaj kalendar zahteva da svaka strana uradi svoj deo posla. Ne treba da gradimo kuću od krova, već od hitnih stvari. Postoje stvari koje su veoma hitne", reči su Borrella. Kako je istakao, "u (implementacionom) Aneksu je jasno rečeno da se Kosovo odmah angažuje na formiranju Zajednice na Kosovu. Pratićemo način i modalitete na koji način će oni sprovesti ovu obavezu koja je sastavni deo evropskog puta Kosova". Šef evropske diplomatije nije želeo da prokomentariše izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je dan nakon ohridskog sastanka rekao da neće primeniti delove dogovora koji se odnose na članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je u Briselu u ponedeljak ponovio da će njegova zemlja da primeni samo one delove dogovora koji ne dotiču crvene linije za Srbiju. Srbija i Kosovo su se na sastanku u Ohridu 18. marta usaglasili o Aneksu o primeni Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. Dogovoreno je i da ovi dokumenti postanu sastavni delovi procesa pridruživanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji. Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin (Aljbin) Kurti nisu potpisali nikakav dokument. Bez obzira na to, evropski posrednici očekuju da strane sprovedu sve o čemu su se lideri usaglasili.

Demonstranti su u ponedjeljak zapalili hrpe smeća u centru Pariza nakon što je vlada francuskog predsjednika preživjela i drugo glasanje o nepovjerenju u Donjem domu parlamenta potaknuto nepopularnom penzijskom reformom koju je vlada "progurala" mimo parlamentarnog odlučivanja na osnovu specijalnih ustavnih ovlaštenja, a zbog nje su i građani izašli na ulice. Reforma koju forsira Emmanuel Macron, sa ciljem da izbjegne recesiju zbog starenja populacije, sastoji se u podizanju starosne granice za ulazak u penziju sa 62 na 64 godine života. Glasalo se prvo o inicijativi za izglasavanje nepovjerenja koju su predložili centristi i ljevičari, i ona je odbijena sa samo devet glasova razlike: za nepovjerenje je glasalo 278, a za podršku vladi 287 poslanika. Potom se glasalo o inicijativi za izglasavanje nepovjerenja koju je predložila krajnja desnica, ali nju je podržalo samo 94 poslanika. U Gornjem domu parlamenta, Senatu, vladajući konzervativci imaju većinu, i tamo je reformski zakon usvojen. S obzirom da su oba glasanja o nepovjerenju propala, zakon se smatra usvojenim, ali se očekuje da će biti podnesen Ustavnom savjetu Francuske prije nego što stupi na snagu. U nekim od najprestižnijih pariških avenija vatrogasci su u ponedjeljak gasili gomile smeća u plamenu koje se danima nije zbrinulo uslijed štrajka radnika komunalnih službi. Za to vrijeme, sindikati su zakazali novi veliki protest širom Francuske za utorak. Oni traže potpuno povlačenje zakona. Rezultati anketa ukazuju na to da je Macronova popularnost na najnižem nivou od 2018/2019. godine kada su bili aktuelni protesti Žutih prsluka zbog povećanja poreza na gorivo. Štrajkovi u rafinerijama širom Francuske ušli su u 13. dan. Najveći sindikati u Francuskoj najavili su novi, deveti po redu štrajk i proteste u četvrtak (23. mart).

Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine nije prihvatio Prijedlog rezolucije grupe poslanika o pravu na slobodu izražavanja u BiH u skladu sa evropskim standardima, kojom se "najoštrije osuđuje" najavljena kriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska (RS). Riječ je o Nacrtu izmjena Krivičnog zakona u RS-u koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, a kojim se kleveta proglašava krivičnim djelom sa kaznama do 50.000 evra. Sadašnjim zakonom se kleveta tretira kao prekršaj za koji su predviđene niže novčane kazne. Poslanici iz RS-a u državnom Parlamentu su bili protiv, pa će Prijedlog rezolucije ići u drugi krug glasanja. Da bi jedna odluka bila usvojena, potrebno je da većina glasova uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika sa teritorije oba entiteta u Bosni i Hercegovini, RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine. U predloženoj rezoluciji navodi se i da se Predstavnički dom Parlamenta BiH protivi svakom pokušaju da se na bilo koji način ugrozi ustavno pravo na slobodu izražavanja i da se finansijski i na svaki drugi način oteža rad nezavisnih medija, što bi za posljedicu imalo uvođenje cenzure. Jedan od predlagača rezolucije Denis Zvizdić (stranka Narod i Pravda) je kazao da je tekst rezolucije utemeljen na činjenici da je Međunarodni pakt o građanskim, političkim pravima zajedno sa protokolima sadržan u Ustavu BiH, u katalogu o ljudskim pravima. "Ustav BiH svim licima na teritoriji BiH garantuje slobodu izražavanja, uvažavajući činjenicu da je BiH 2003. godine dekriminalizirala klevetu na teritoriji čitave BiH i posebno ističući da je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU, garantovanje slobode izražavanja medija i zaštita novinara", rekao je Zvizdić. Dodao je da je cilj Rezolucije zadužiti Savjet ministara BiH i Ombudsmena za ljudska prava da se kroz izmjene zakona i podzakonskih akata pronađe balans između zaštite prava na slobodu izražavanja i borbe protiv dezinformacija. Sa druge strane, poslanik Milorad Kojić (stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata) smatra da Parlament Bosne i Hercegovine nema pravo da se miješa u rad zakonodavne vlasti u BiH, odnosno Narodne skupštine RS-a, koja svoj rad isključivo zasniva na ustavu i zaštitu njenih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Prema njegovim riječima, ni Savjet ministra Bosne i Hercegovine ne može biti doveden u situaciju da utiče na donošenje odluka u Narodnoj skupštini RS-a. O Nacrtu izmjena Krivičnog zakona RS-a, poslanici entitetske skupštine trebali bi raspravljati u nastavku redovne sjednice u utorak, 21. marta. Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da vladajuća koalicija u tom entitetu ostaje pri tome da Nacrt bude usvojen i pored brojnih apela da bi to moglo ugušiti medijske slobode i slobodu izražavanja. Iz opozicionih stranaka zatražili su povlačenje nacrta te su potvrdili i da su svi poslanički klubovi dobili upozorenja iz Ujedinjenih nacija, Evropske unije, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i drugih organizacija da ovakav zakon krši osnovna ljudska prava. Novinari su 14. marta protestovali ispred Narodne skupštine RS-a takođe tražeći odustajanje od kriminalizacije klevete. Dodik je, uz kriminalizaciju klevete, najavio skoro predlaganje i zakona o neprofitnim organizacijama "po uzoru na američki zakon". Najavio je i da će taj zakon podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je izjavio da je njegova država spremna da sprovede dogovor koji je postignut u Ohridu, međutim - do crvenih linija. "A naše crvene linije, sa čim se ne slažemo, a to su naše rezerve i mi na to imamo pravo i mi to izuzimamo iz toga, a to je međusobno priznanje: nema priznanja Kosova i nema članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama", izjavio je Dačić u Briselu gde učestvuje na donatorskoj konferenciji za prikupljanje sredstava nakon zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju. Šef srpske diplomatije je rekao da su u Ohridu sačuvani srpski nacionalni interesi. Dodao je da će formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu biti pravno obavezujuće za Prištinu. Proces dijaloga, prema njegovim rečima, je samo u pravcu normalizacije odnosa i ništa više od toga. "Mislim da je to nastavak onoga što smo započeli pre desetak godina i u tom pogledu je veoma bitno da se zna da je ovo dogovor o daljim koracima u normalizaciji odnosa, a ne o statusnim pitanjima", naveo je Dačić. Srbija i Kosovo su se na sastanku koji je održan 18. marta u Ohridu usaglasili o Aneksu o primeni Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. Takođe, dogovoreno je da ovi dokumenti postanu sastavni delovi procesa pridruživanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji. Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin (Aljbin) Kurti nisu potpisali nikakav dokument. Bez obzira na to, evropski posrednici očekuju da strane sprovedu sve oko čega su se lideri usaglasili. Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Josep Borrell obavestio je ministre inostranih poslova država članica EU o ishodu ohridskog susreta. "Što se tiče Kosova i Srbije, imali smo dug razgovor o finalizaciji dogovora koji će biti posmatran kao integralni deo evropskog puta za obe strane. Biće deo pregovaračkog poglavlja, poglavlja 35 u pregovorima sa Srbijom i biće uključen u dokument o normalizaciji i u zahteve od Kosova. To je sada dakle obaveza i mi ćemo pažljivo pratiti implementaciju", kazao je Borrell. "Obe strane su se saglasile i obavezale da će to da urade i hajde sada da pažljivo posmatramo kako će se to odvijati", izjavio je Borrell uoči početka ministarskog sastanka. I za američku stranu, saglasnost u Ohridu je "pravno obavezujuća" za obe strane.

Ukrajinske snage odbile su u posljednja 24 sata nove ruske napade na Bahmut, izvijestio je Kijev. I dok od bitke za ovaj razoreni grad u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck obje strane nastavljaju zbrajati žrtve, Evropska unija i Sjedinjene Države obavezale su se snabdjeti Ukrajinu prijeko potrebnom municijom. Ruske snage pokrenule su 69 napada u nedjelju na Bahmut i obližnje lokacije Avdijivka, Liman, Marinka i Šahtarsk, objavio je Generalštab ukrajinskih oružanih snaga. Ruske snage nastavile su granatirati civilna naselja u regijama Donjeck i Zaporiže, uzrokujući žrtve među civilima i oštećujući infrastrukturu, rekla je vojska. Šef ruske plaćeničke grupe Wagner kazao je da njegove snage kontrolišu "oko 70 posto" Bahmuta i "nastavljaju operacije kako bi dovršili oslobađanje grada". U pismu ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu objavljenom na društvenim mrežama, Jevgenij Prigožin je apelovao na opremu potrebnu za odbijanje ukrajinske protivofanzive za koju je rekao da bi trebala biti krajem marta ili u aprilu. Ruske i ukrajinske snage uložile su mnogo u bitku za Bahmut, iako analitičari ocjenjuju da grad ne predstavlja značajnu stratešku vrijednost. U dijelu južne regije Herson, koji je okupirala Moskva, ruske snage koje drže kontrolne tačke tjeraju civile da uzmu ruske pasoše, prijeteći im nasiljem i zatvorom, navodi se u izvještaju ukrajinske vojske. Zapadni dio Hersona, uključujući grad Herson, oslobodile su ukrajinske snage u novembru dok su se Rusi povlačili preko rijeke Dnjepar. Ministri vanjskih poslova i odbrane EU složili su se u Briselu da će Ukrajini osigurati artiljerijske granate u vrijednosti od dvije milijarde eura na osnovu sporazuma koji će uključivati zajedničku kupovinu municije u EU, a Sjedinjene Države su najavile 350 miliona dolara nove vojne pomoći Ukrajini. Inicijativa EU ima za cilj osigurati Ukrajini milion granata u sljedećih 12 mjeseci, dok američka pomoć uključuje veliku količinu municije za različite sisteme naoružanja. "Rusija bi mogla okončati rat još danas. Dok Rusija to ne učini, mi ćemo biti ujedinjeni s Ukrajinom koliko god bude potrebno", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken najavljujući dodatnu municiju za raketni sistem (HIMARS), oklopna borbena vozila Bradley, haubice i protivtenkovsko oružje. "Dok se ruski nesavjesni agresorski rat protiv Ukrajine nastavlja uz veliku ljudsku cijenu, ponovno se podsjećamo na bezgraničnu hrabrost i nepokolebljivu odlučnost ukrajinskog naroda i snažnu podršku Ukrajini cijele međunarodne zajednice", rekao je Blinken. Najava dodatne pomoći uslijedila je dok kineski predsjednik Xi Jinping u Moskvi razgovara o prijedlogu Kine da se zaustavi rat. Kijev je rekao da mu treba 350.000 granata svaki mjesec kako bi odbio rusku ofanzivu na istoku i kako bi se mogao pripremiti za protivofanzivu ovog proljeća. Zemlje članice EU do sada su Ukrajini dale vojnu podršku u vrijednosti od 13 milijardi dolara od početka ruske invazije.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrell izjavio je da su se ministri vanjskih poslova i odbrane država EU-a, na njegov prijedlog, dogovorili u ponedjeljak da Ukrajini isporuče milion artiljerijskih granata u narednih 12 mjeseci. Borrell je na Twitteru napisao je napravljen "plan u tri koraka pri čemu je prvi korak da se pošalje milijardu eura za trenutnu isporuku, drugi korak milijardu eura za zajedničku nabavku i treći korak stvaranje komisija koja će drastično povećati vojne proizvodne kapacitete". "Poduzimamo ključni korak ka ispunjenju naših obećanja da ćemo Ukrajini osigurati više artiljerijske municije. EU je posvećena da Ukrajini isporuči brže i više oružja", napisao je on. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da je "početni signal" dan i obećao da Ukrajina može računati na dobivanje velike količine municije ove godine. "Ovo je vrlo snažan korak za zaštitu europske sigurnosti", rekao je šef kabineta ukrajinskog predsjednika, Andrij Jermak. Države EU prvi put zajedno kupuju municiju, posebno artiljerijske granate od 155 milimetara zapadne proizvodnje, što bi, kako smatraju, moglo pomoći Ukrajini u ratu.

Američki tehnološki gigant Amazon izvijestio je da otpušta još 9.000 radnika. Odlukom je u broj ljudi koji su ostali bez posla u proteklih nekoliko mjeseci porastao na oko 27.000. U obavještenju radnicima postavljenom na internetu direktor Amazona Andy Jassy navodi da je odluka donesena nakon što je urađena analiza prioriteta i uslijed nesigurnosti ekonomije. Ranija otpuštanja bila su usmjerena na internetski komercijalni dio i poslovanje sa uređajima te ljudske resurse, sada će kompanija ukinuti radna mjesta u web servisu Amazona, reklamnom i dijelovima za striming Twitch. Brojni tehnošloški giganti, poput Microsofta, Salesforcea, Alphabeta i Mete otpustili su više hiljada radnika u proteklih nekoliko mjeseci. Jassy ističe da je kompanija u proteklih nekoliko godina angažovala značajan broj osoblja ali da ih nesigurnost ekonomije primorava da smanjuju troškove i otpuštanje.

Predsjednički izbori u Crnoj Gori bili su mirni i konkurentni, saopšteno je u ponedjeljak iz zajedničke Misije za posmatranje izbora ODIHR-a (Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava) i OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta. "Bilo je dobro vidjeti kako se ovi konkurentni izbori održavaju u mirnoj atmosferi," rekao je šef Misije za posmatranje izbora ODIHR-a Tomaš Mesarić predstavljajući preliminarne nalaze u vezi sa predsjedničkim izborima. Ključne zamjerke posmatrača tokom izbornog procesa odnose se na, kako su naveli, "političke odluke" Državne izborne komisije. Posmatrači su ocijenili da su i ovi izbori pokazali da je u Crnoj Gori neophodna reforma izbornog zakonodavstva. "I dalje postoje brojne praznine i nejasnoće u zakonu. Ovo omogućava nadležnima da donose proizvoljne odluke i učesnicima da zaobilaze pravila. To su problemi koje je potrebno hitno riješiti", ocijenio je Mesarić. Posmatrači su naveli da su izbori održani u toku institucionalne i političke krize što je, kako navode, dovelo do raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora svega tri dana prije predsjedničkih izbora. Šef delegacije Evropskog parlamenta Tonino Picula rekao je da su članovi biračkih odbora dobro upravljali izbornim procesom u "sveopšte mirnoj atmosferi". "Građanski duh crnogorskog društva je jasno isplivao tokom ovih izbora", kazao je Picula. Picula je ocijenio je da su zabrinuti zbog miješanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u izborni proces. "Izbori u Crnoj Gori su bili predmet debata medija komšijskih zemlja. Sve ovo, uzimajući u obzir i ulogu pravoslavne crkve i njihovu podršku nekim kandidatima je takođe bilo dio utiska o miješanjima u izborni proces i to je dio naše zabrinutosti", dodao je đef delegacije Evropskog parlamenta- Picula je kazao da su posmatrači zabrinuti zbog političkih odluka Državne izborne komisije. "Jer su njeni članovi oko ključnih odluka, prije svega oko potvrđivanja kandidatura, pokazali da se vode prije svega političkim interesima. To se, prije svega, odnosi na neprihvatanje kandidature gospodina (Milojka) Spajića", poručio je Picula. "Većina članova Državne izborne komisije glasala je po političkim linijama o ključnim odlukama uključujući o podobnosti kandidata, umanjujući povjerenje javnosti", istakao je šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evropa, Džo O'Reily (Joe O'Reilly). On smatra i da je nefunkcionalan Ustavni sud uoči izbora ostavio niz ključnih pitanja bez sudskog razmatranja. "Šta god da bude ishod izbora, novoizabrani predsjednik će morati lojalno sarađivati sa Skupštinom kako bi se osiguralo glatko funkcionisanje državnih institucija", izjavio je O'Reily. Dvadeset dana uoči izbora za šefa države, izborom troje sudija, deblokiran je rad Ustavnog suda, koji od septembra nije imao kvorum za donošenje odluka. Jedan od zaključaka međunarodnih posmatrača je i da je crnogorski Javni servis "imao balans" dok su, kako je navedeno, "privatni mediji bili pristrasni". Ocijenjeno je i da su žene nedovoljno zastupljene u političkom životu. Prethodno je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao da je izborni dan protekao je relativno mirno i u demokratskoj atmosferi. Istakao je da Komisiji formalno nijesu prijavljeni veći problemi tokom predsjedničkih izbora. I domaći posmatrači Centra za monitoring (CEMI) i Centra za demokratsku tranziciju, koji decenijama nadgledaju izbore, su ocijenili da je izborni dan bio relativno miran. Predstavnica CEMI-ja Ana Nenezić kazala je da su njihovi posmatrači zabilježili veći broj nepravilnosti, ali da nijedna nije uticala na ukupan koncept "slobodnog izjašnjavanja građana". Prema preliminarnim rezultatima CEMI-ja, najviše glasova na predsjedničkim izborima osvojili su kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad, Milo Đukanović i Jakov Milatović, te se plasirali u drugi krug zakazan za 2. april. Đukanović je, na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka, osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 29,2 odsto.

Europska unija uvela je u ponedjeljak šesti paket sankcija Iranu zbog kršenja ljudskih prava, pri čemu je na listu sankcioniranih dodano osam pojedinaca i jedna tvrtka. "Europsko vijeće posebno kažnjava članove pravosuđa odgovornog za izricanje smrtnih presuda na nepoštenim procesima i za torturu nad osuđenicima", navodi se u saopćenju. Sankcije EU odnosit će se sada na ukupno 204 pojedinca i 34 kompanije u Iranu. "Želimo jasno dati do znanja da nitko nije iznad zakona, zbog čega ćemo uvesti šesti paket sankcija ovdje u Bruxellesu", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock. Velika Britanija je, sa svoje strane, navela da je uvela sankcije višerangiranim dužnosnicima iranske Revolucionarne garde, uključujući i one odgovorne za rukovođenje financijskim investicijama te jedinice.