U Sarajevu je 1.decembra konstituisan novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH (FBiH). Riječ je o donjem domu parlamenta u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH. Za predsjedavajuću je izabrana Mirjana Marinković Lepić, a za zamjenike Mladen Bošković i Edina Gabela. Lepić je prva žena koja je izabrana za poziciju predsjedavajuće ovog doma. Uoči konstituisanja, poslanici Stranke demokratske akcije (SDA) su napustili salu nakon što je Mirsad Zaimović, dosadašnji predsjedavajući Doma, prekinuo konstituirajuću sjednicu, te najavio njen nastavak za ponedjeljek, 5.decembar. Zaimović, član Stranke demokratske akcije, je prekidanje sjednice obrazložio time što Komisija za izbor i imenovanje rukovodstva doma nije predložila ni jednog predstavnika iz reda bošnjačkog naroda. U rukovodstvu ovog Doma, prema Ustavu FBiH, ne moraju biti predstavnici tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati). Nakon što je SDA napustila sjednicu, zasijedali su klubovi stranaka koji su odlučili da se sjednica nastavi, jer je postojao kvorum. U Sarajevu je 29.novembra potpisan sporazum devet političkih stranaka o formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Sporazum su potpisali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosadašnja vladajuća i osam stranaka koje su do sada bile u opoziciji na državnom nivou. Ovim sporazumom, praktično, SDA neće biti dio vladajuće koalicije nakon više od 20 godina. Ko čini Zastupnički dom Parlamenta FBiH? Zastupnički dom Parlamenta FBiH ima 98 poslanika. Oni su birani direktno na opštim izborima održanim u Bosni i Hercegovini 2.oktobra ove godine. Najviše osvojenih mandata u ovom Domu ima Stranka demokratske akcije, 26. Socijaldemokratska partija BiH i koalicija koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica imaju po 15 mandata, a Demokratska fronta 12. Koalicija "Povjerenje" ima sedam mandata. Naša stranka je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH osvojila šest mandata, NES - za evropsku BiH pet, Stranka za BiH četiri, a HDZ 1990 tri mandata. Po jedan mandat osvojili su Pokret demokratske akcije, Bosanskohercegovačka inicijativa - Fuad Kasumović, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak /HNP/ i POMAK - Pokret za modernu i aktivnu Krajinu. Koja zakonodavna tijela su konstituisana nakon izbora u BiH? U Sarajevu je 1.decembra konstituisan Zastupnički dom Parlamenta BiH. Narodna skupština Republike Srpske je konstituirana 15. novembra. Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić preuzeli su mandate u Predsjedništvu BiH dan kasnije. Na opštim izborima u BiH 2. oktobra glasalo je oko 51,5 posto birača. Građani su direktno birali članove Predsjedništva BiH, poslanike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dva entitetska parlamenta, kao i zastupnike u deset kantonalnih skupština. U Republici Srpskoj su direktno birani i predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta. Preostaje konstituisanje kantonalnih skupština. Nakon konstituisanja svih skupština, izborni proces u BIiH će biti završen. Nakon toga slijedi imenovanje mandatara i izbor 13 vlada uz imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika u Federaciji BiH. U izvršnoj vlasti u BiH je ukupno 148 ministara na svim nivoima u BiH. U BiH je ukupno 429 zastupnika na svim nivoima i 127 delegata u domovima naroda koji se biraju indirektno.  

"Tradicija uzgoja konja lipicanca" upisana je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, prenosi Fena. Odluka o upisu "Tradicije uzgoja konja lipicanca" na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva donesena je na 17. zasjedanju UNESCO Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u Rabatu, Kraljevina Maroko, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Ministrica Ankica Gudeljević sudjelovala je na zasjedanju UNESCO Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u Rabatu, a jedna od tema razgovora s glavnom ravnateljicom UNESCO-a Audrey Azoulay bila je i zaštita dobara iz Bosne i Hercegovine. U saopćenju se navodi da je ministrica Gudeljević  istaknula da je riječ o petom elementu iz BiH na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva, a prvom koji je rađen kao serijska nominacija. Inicijativa za upis "Tradicije uzgoja konja lipicanca" pokrenuta je u Sloveniji, a uključile su se Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Italija i Bosna i Hercegovina. Upis ovog elementa na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva rezultat je zajedničkog rada, a Međuvladin komitet u obrazloženju pohvalio je države za uzoran nominacijski fajl koji pokazuje blisku suradnju i uzajamno poštivanje. Članovi Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine odlučili su na popis nematerijalne baštine, na kojemu je već oko 600 tradicionalnih zanatskih i ostalih umijeća iz 130 zemalja, uvrstiti tradicije uzgoja konja lipicanca, što će pozitivno utjecati na razvoj uzgoja ove rase konja u regionu, ali i na razvoj turizma. Proces nominacije trajao je duže od dvije godine, a očekuje se da će upis pomoći i oživljavanju sela i izvođenju nekih novih elemenata za izvor prihoda, kroz turizam, sportske aktivnosti te kroz zaštitu seoskog područja. Početci uzgajanja lipicanca vezuju se uz Habsburšku monarhiju, ali danas lipicaneri imaju posebnu ulogu u tradiciji i životu ruralnih područja. Dio su tradicionalnih obreda i svečanosti,navodi se u saopćenju. Sedamnaesta sjednica Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa traje od 28. novembra do 3. decembra u Maroku. Komitet se sastaje jednom godišnje kako bi procijenio nominacije koje su predložile države članice Konvencije i odlučio da li će te kulturne prakse i izraze nematerijalnog naslijeđa upisati ili ne na liste Konvencije. Konvencija o zaštiti nematerijalnih dobara usvojena je 2003. godine, a od tada joj se priključilo 180 država širom svijeta. Svrha Konvencije jeste da čuva nematerijalnu kulturnu baštinu, osigura poštovanje nematerijalne kulturne baštine zajednica, kao i podizanje svijesti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou o važnosti nematerijalnog kulturnog naslijeđa, te obezbjeđivanja uzajamnog uvažavanja kulturnog nasljeđa i osiguranje međunarodne saradnje i pomoći. Izvor: FENA, UNESCO

Odluka o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu će biti implementirana, izjavio je 1. decembra specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) na onlajn konferenciji u organizaciji Atlantskog saveta. On je rekao da je to jedna od obaveza u okviru dijaloga Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom Evropske unije (EU). "To je pravno obavezujuća odredba. Ona je pravno obavezujuća za Srbiju, za Kosovo i za EU i upravo zbog toga što podržavamo dijalog, to je i naša obaveza. Tako da da, trebalo bi da bude implementirana i biće implementirana", rekao je Eskobar. On je rekao da se nada da će Vlada u Prištini to "videti kao mogućnost" i ukazao na to da postoje modeli u Evropi koji omogućavaju kolektivna prava za manjine. Eskobar je istakao podršku SAD Kosovu rekavši da ne postoji država na svetu koja više podržava Kosovo od Sjedinjenih Država. "Naša posvećenost Kosovu, njihovoj suverenosti, nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i bezbednosti je čvrsta. To je partnerstvo sa narodom te države i mi ih nećemo napustiti", rekao je Eskobar. On se tako osvrnuo na kritike iz Prištine da se vrši pritisak na Kosovo, dok se istovremeno sprovodi politika kako bi se zadovoljio Beograd. Formiranje ZSO je dogovoreno Briselskim sporazumom iz 2013. godine između Beograda i Prištine, ali aktuelni premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti smatra da se opštine ne mogu organizovati po etničkom principu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je stava da je formiranje ZSO uslov za povratak predstavnika Srba u kosovske institucije, dok je premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti naveo da povratak Srba u institucije ne može biti političko, nego pravno i ustavno pitanje. O ulozi SAD u dijalogu i preuzimanju vodeće uloge Eskobar je govorio i o nedavnom sporazumu Srbije i Kosova o registarskim tablicama i o ulozi SAD u pregovaračkom procesu. "Sporazum koji su postigli Srbija i Kosovo o registarskim tablicama prošle nedelje smatram važnim za smanjenje tenzija. Naša pozicija je oduvek bila da umesto da radimo na pojedinačnim pitanjima koje stvaraju tenzije, sva ta pitanja treba da budu u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU", rekao je Eskobar. Na pitanje da li će SAD preuzeti vođstvo u tom procesu, Eskobar je rekao: "Ne verujem. Jer trenutno, ako pogledate istoriju našeg angažmana u protekle dve godine, rad sa EU kroz njihovo posredovanje uspeli smo da rešimo mnoge krize i uspeli smo da sprečimo nasilje u regionu u proteklih 18 meseci." Eskobar je naglasio da smatra da dijalog treba da se vodi u EU, uzimajući u obzir da sve države u regionu imaju aspiracije ka članstvu u EU. Na pitanje postoji li rok da Srbija i Kosovo postignu dogovor o normalizaciji, Eskobar je rekao da bi bilo dobro da se do dogovora dođe "što pre". "Nikome ne odgovara zamrznuti konflikt", rekao je Eskobar. Na pitanje RSE gde vidi rešenje uzimajući u obzir da je Beograd čvrst u stavu da neće priznati nezavisnost Kosova, dok je za Kosovo međusobno priznanje preduslov za postizanje sporazuma o normalizaciji odnosa, Eskobar je rekao: "Moramo krenuti od činjenice da je dvema državama potreban stabilan i miran odnos. Onda moramo izgraditi strukturu koja će stvoriti poverenje između njih." Sledeći korak, prema Eskobarovim rečima biće rad na tome da obe strane priznaju činjenicu da je reč o dve populacije sa dve različite orijentacije i sa različitim aspiracijama. "U nekom trenutku kada se Srbija priključi EU, moraće da se pomiri sa realnošću da Kosovo više nije deo Srbije. To opet ne znači da Kosovo i Srbija ne mogu imati produktivne, konstriktuktivne, mirne razgovore preko granice", naveo je Eskobar. Kosovo i Srbija su 23. novembra postigli sporazum o okončanju dugotrajnog spora oko registarskih oznaka, koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija. Prema tom sporazumu, Srbija odustaje od daljeg izdavanja registarskih tablica, a Kosovo odustaje od svih koraka kao što su opomene ili novčane kazne zbog registarskih tablica. Situacija se zakomplikovala nakon što su 5. novembra pripadnici srpske zajednice na severu napustili kosovske institucije, protiveći se odluci Vladi Kosova o preregistraciji vozila. Kosovo i Srbija su u okviru dijaloga, 2011. i 2016. godine postigle dogovor o slobodi kretanja, što je podrazumevalo i preregistraciju registarskih tablica sa srpskih na kosovske. O stavu Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan je govorio i o stavu vlasti u Beogradu da ne uvode sankcije Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu. "Ja sam lično ohrabrivao Srbiju da uvede sankcije, da se bliže uskladi i da pokaže više usklađenosti sa evropskim vrednostima. Mogu da kažem da smo delimično uspeli u tome. Srbija je glasala protiv Rusije u svakoj prilici u Ujedinjenim nacijama. Ti glasovi su više nego simbolični, oni su važni", naveo je Eskobar. Uprkos više puta ponovljenim pozivima iz Vašingtona i Brisela, Srbija odbija da uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, iako se usaglasila sa rezolucijama Ujedinjenih nacija (UN) i deklaracijama EU kojima se osuđuje ruska invazija. Kako RSE saznaje, EU će na decembarskom ministarskom sastanku izraziti "duboku zabrinutost" zbog nazadovanja Srbije po pitanju usklađivanja sa evropskom spoljnom politikom. Evropski parlament (EP) je 23. novembra izglasao Rezoluciju kojom se traži napredak u pristupnim pregovorima između Beograda i Brisela samo ako se Srbija usaglasi sa politikom sankcijama protiv Rusije. Crna Gora 'u dubokoj ustavnoj krizi' Eskobar je na konferenciji rekao da je veoma zabrinut zbog dešavanja u Crnoj Gori. Ocenio je da je reč o "dubokoj ustavnoj krizi". On je rekao da se Crna Gora mora hitno fokusirati na dve stvari - izbor sudija Ustanovg suda i organizovanje prevremenih parlamentarnih izbora. "Vrlo sam zabrinut što je Crna Gora izgubila dosta vremena u sprovođenju reformi koje su neophodne za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU", naveo je Eskobar. On je rekao da je sa zvaničnicima u Crnoj Gori podelio svoju zabrinutost trenutnom situacijom u toj državi, ali da je ovo prvi put da je o tome javno govorio. Vlada Crne Gore na čijem je čelu Dritan Abazović je u tehničkom mandatu od 20. avgusta kada joj je u Skupštini izglasano nepoverenje. Do toga je došlo nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom uprkos protivljenju partija koje su davale podršku njegovoj manjinskoj Vladi, predvođenih Demokratskom partijom socijalista koju predvodi Milo Đukanović, inače predsednik Crne Gore. Opozicija na čelu sa Đukanovićevom DPS traži raspuštanje Skupštine i organizovanje vanrednih izbora, a parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom formiranje nove Vlade na čelu sa mandatarom Miodragom Lekićem koji uživa njihovu podršku. Kako je Đukanović iz formalnih razloga odbio dati mandat Lekiću, parlamentarna većina je pokušala da promenom zakona prenese na sebe dio njegovih ustavnih nadležnosti koje se tiču predlaganja mandatara. U Podgorici je u međuvremeno održano više protesta sa zahtevima za vanredne izbore. O dodeljivanju statusa kandidata EU Bosni i Hercegovini SAD podržavaju da Bosna i Hercegovina dobiju status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, rekao je Eskobar. "Mislim da bilo koji signal da su države Zapadnog Balkana dobrodošle u Evropu je važan, naročito sada, tako da se mi slažemo sa tim, ali istovremeno mislimo da bi trebalo da bude više od simbolike", naveo je on, doddavši da to "nije samo zadatak za Evropu, to je prevashodno zadatak za političke lidere u BiH". "Trenutno, u mnogo slučajeva to ne vidim među političkim liderima u BiH", istakao je Eskobar. Komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelji je tokom posete Bosni i Hercegovini 28. novembra izjavio kako se nada da će Bosni i Hercegovini (BiH) biti dodeljen status kandidata u decembru, ali i da je uslov za to da Veće ministara BiH u starom sazivu usvoji sve mere. Evropska komisija je 12. oktobra preporučila da se BiH da status kandidata za punopravno članstvo u EU. Uslovi su uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. u mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat. Nakon preporuke Evropske komisije, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada. Eskobar je takođe ponovio podršku Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu. Naročito je naglasio značaj njegovih odluka vezanih za izbore održane 2. oktobra donetih sa ciljem unapređenja funkcionalnosti institucija u Bosni i Hercegovini. "Odluka o transparentnosti izbornog procesa koju je on primenio omogućila je državi da utvrdi koliko je neregularnosti bilo u izbornom procesu i to je bilo veoma važno", rekao je Eskobar. On je rekao da je važno da ti izbori budu viđeni kao kredibilni. "Nisam siguran da smo stigli tamo, ali su njegove odluke pomogle da se taj proces ojača", istakao je Eskobar. Visoki predstavnik SAD je na konferenciji rekao da smatra da je potrebno veće prisustvo SAD u regionu i da je tome, između ostalog, doprinela ruska invazija na Ukrajinu.  

Stručnjaci za uklanjanje bombi deaktivirali su petu pismo bombu četvrtak, a Španija pojačala sigurnost kako bi se suprotstavila nizu eksplozivnih naprava poslanih metama visokog profila, uključujući premijera zemlje i ukrajinskog ambasadora u Madridu. Rane indicije ukazuju na to da je svih pet paketa poslato iz Španije, rekao je novinarima zamjenik ministra unutrašnjih poslova te zemlje. Rafael Perez, mlađi ministar zadužen za sigurnost, rekao je da su domaći uređaji poslani u smeđim paketima koji su sadržavali zapaljivi prah i žicu koja bi izazvala plamen umjesto eksplozije. Perez je rekao da je jedna od naprava detonirala i ranila službenika sigurnosti u ukrajinskoj ambasadi u Madridu, tri druge su detonirale snage sigurnosti u kontrolisanim eksplozijama, a jedna je ostala netaknuta u istražne svrhe. "Čini se da su svi poslani unutar zemlje, ali mi to baziramo na ranim vizuelnim pregledima, a da još nemamo detaljan tehnički izvještaj", rekao je on. Perez je rekao da se još ne čini potrebnim sazivanje sigurnosnog odbora koji bi procijenio povećanje nivoa terorističke prijetnje u Španiji, koji je već na drugom najvišem nivou nakon napada ekstremista širom Evrope u prošloj deceniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova je u saopštenju navelo da je, međutim, naložilo policiji da pojača sigurnost oko javnih zgrada, a posebno da pažljivo provjerava poštanske pošiljke. Izvor blizak istrazi rekao je da, iako su uređaji bili domaće izrade, "nisu bili nešto što bi bilo ko mogao napraviti", a istražitelji sada traže njihovo porijeklo. Španski viši sud koji je specijalizovan za terorizam otvorio je istragu, rekao je izvor iz pravosuđa. Vijest o pismo bombama pojavila se u srijedu nakon što je policija rekla da je službenik sigurnosti u ukrajinskoj ambasadi u Madridu lakše povrijeđen nakon otvaranja paketa. Ambasador Serhii Pohoreltsev rekao je za ukrajinski novinski sajt European Pravda da je sumnjivi paket, upućen na njega, predat ukrajinskom komandantu ambasade koji ga je izneo napolje da ga otvori. "Nakon što je otvorio kutiju i čuo zvuk, bacio ju je, a zatim čuo eksploziju... komandant je povredio ruke i dobio potres mozga", rekao je Pohorelcev. "Imamo instrukcije od ministarstva u Ukrajini da s obzirom na situaciju moramo biti spremni na bilo kakvu vrstu incidenata... Ruske aktivnosti van zemlje", rekao je Pohoreltsev španskoj televizijskoj stanici TVE. Nakon incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim kijevskim ambasadama u inostranstvu da "hitno" pojačaju sigurnost, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva. Twitter nalog ruske ambasade u Španiji objavio je u četvrtak saopštenje u kome se osuđuje "svaka prijetnja ili teroristički čin" u vezi sa pet pismo bombama, "posebno usmjerenih na diplomatsku misiju". Još jedan paket primljen je u srijedu navečer u sjedištu španskog proizvođača oružja Instalaza u Saragosi, na sjeveroistoku Španije, saopštila je policija. Instalaza proizvodi raketni bacač C90 koji je Španija isporučila Ukrajini. Španske snage sigurnosti također su u četvrtak rano pronašle uređaj u koverti poslanoj u satelitski centar Evropske unije koji se nalazi u bazi zračnih snaga u Torrejon de Ardozu, u blizini Madrida, saopštilo je ministarstvo odbrane. Satelitski centar podržava zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU prikupljanjem informacija sa svemirskih obavještajnih uređaja, prema informacijama sa njihove web stranice, a nedavno ga je šef vanjske politike Evropske unije Josep Borrell opisao kao "oči Evrope". Špansko ministarstvo unutrašnjih poslova otkrilo je da je 24. novembra primljena "koverta sa pirotehničkim materijalom" upućena premijeru Pedru Sanchezu i da ju je razoružao njegov sigurnosni tim. Uređaj je bio "sličan" paketima otkrivenim ove sedmice, navodi se. Peti uređaj primljen je u špansko Ministarstvo odbrane u četvrtak ujutro i deaktivirali su ga specijalni policajci, rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane za Reuters. Izvor: Reuters

Savet Evropske unije (EU) je odobrio meru pomoći u vrednosti od deset miliona eura u korist Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Sredstva su korišćena iz takozvanog Evropskog mirovnog instrumenta, nakon što je u junu ove godine, tu pomoć zatražio ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine. "Ova odluka je deo rada EU na daljem jačanju bezbednosnog angažmana sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana", navodi se u objavljenoj odluci. Ovom merom, kako stoji u odluci, ojačaće se kapaciteti Oružanih snaga BiH kroz unapređenje i nadogradnju opreme njihove brigade taktičke podrške. Prema objavljenoj odluci kroz obezbeđivanje odgovarajuće opreme, mera će pomoći oružanim snagama da doprinesu vojnim misijama i operacijama EU koja potpadaju pod Zajedničku bezbednosnu i odbrambenu politiku. "To će dalje omogućiti brzo i održivo raspoređivanje bataljona koji je odredio NATO, bilo kao deo misije ili operacije EU ili u formatima kao što su Ujedinjene nacije, NATO, OEBS, i na kraju će doprineti zaštiti civilnog stanovništva", navodi se u odluci. Mera pomoći će, prema planu, finansirati terensku opremu, ključne instrumente za vojno inženjerstvo kao i hemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijal. Evropski mirovni instrument je vanbudžetski instrument koji poboljšava sposobnost EU da deluje kao globalni pružalac bezbednosti. Ovaj instrument je osnovan u martu 2021. godine radi očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne bezbednosti. Osim Bosne i Hercegovine, današnjom odlukom EU iz ovog instrumenta su pomoć dobile i Gruzija, Liban, Mauritanija, a istovremeno su odobrena sredstva kao podršku raspoređivanju odbrambenih snaga Ruande u Mozambiku. Ranije je i američki ambasador u BiH Michael Murphy najavio podršku Oružanim snagama BiH u iznosu od 17 miliona dolara. Obje najave dolaze dan prije obilježavanja godišnjice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. 

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin imenovan je za direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA), saopštila je Vlada Srbije. Pre Vulina na toj funkciji bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar policije u Vladi Srbije. Bezbednosna-informativna agencija je civilna, nacionalna služba bezbednosti Republike Srbije. Zadužena je za zaštitu njene bezbednosti, a između ostalog i za otkrivanje i sprečavanje delatnosti usmerenih na podrivanje ili rušenje Ustavom utvrđenog poretka Republike Srbije. U banjalučkom naselju oslikan mural Aleksandru Vulinu Zašto Beograd ni nakon Ukrajine ne odustaje od srpskog sveta? Zašto Vučić ćuti o sukobu Mihajlović – Vulin? Vulin je bivši ministar unutrašnjih poslova, ministar vojske, ministar za rad i socijalna pitanja, direktor Kancelarije za Kosovo i narodni poslanik. Krajem devedesetih godina prošlog veka bio je funkcioner Jugoslovenske levice (JUL). U njegovoj biografiji piše da je prvi javno upotrebio termin "srpski svet", zbog čega se smatra njegovim tvorcem, prenosi Beta. Kada je bio ministar policije Hrvatsku i Kosovo je nazvao "braćom po oružju" i još jednom na dnevni red postavio temu ujedinjenja "srpskog sveta". Izvor: Beta

Nekoliko stotina prosvetnih radnika okupilo se 1. decembra na protestu na Trgu Nikole Pašića u centru Beograda, a ovaj protest se, prema navodima organizatora, održava istovremeno u 47 gradova i opština u Srbiji. Protest nosi naziv "Stop nasilju u školama", a na protest je pozvala ranije Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije, a skupu su se pridružile i druge sindikalne organizacije. Povod protesta bilo je učeničko nasilje prema profesorki engleskog jezika iz Tehničke škole u Trsteniku, u centralnoj Srbiji. Naime, na društvenim mrežama se pojavio snimak gde trojica učenika Tehničke škole u Trsteniku maltretiraju profesorku. Na snimku se vidi kako joj jedan od učenika izmiče stolicu, nakon čega profesorka pada na pod učionice, dok drugi snimaju. Dvojici učenika je izrečena mera isključenja iz škole. Na inicijativu sindikata obustavljena je i nastava u više stotina škola u Srbiji. Jasna Janković, predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, uputila je sa govornice kritike Ministarstvu prosvete jer nadležni, kako smatra, minimizuju probleme u prosveti, a da su prosveti radnici u teškom položaju. "Radimo u školi degradirani sa platom ispod republičkog proseka. Mladi ljudi ne mogu da se zaposle za stalno (na neodređeno vreme, prim. aut.), nego rade na određeno vreme 20 godina. Kitimo se perjem Evrope, a u našim odeljenjima sedi po 35 đaka", rekla je ona. Snežana Romandić Petrović, predsednica Unije sindikata škola Beograda, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su prosvetari izašli na ulicu sa jednim zahtevom – da dobiju neki oblik statusa službenog lica "da bi postojale jasne procedure, a ne komplikovane kao do sada da bismo mogli da se osećamo zaštićeno". "Svaki vid nasilja je zabranjen, ali trenutno epilog svega je da nastavnik mora u privatnoj tužbi da tuži roditelja i to se ne dešava. Država bi trebalo po automatizmu da pokreće neki postupak jer mi nismo u statusu privatnih lica u školi, već zaposleni", kaže ona. Pojedini sindikati su protest u Beogradu istim povodom organizovali dan ranije, 30. novembra. Protest i obustava nastave u Užicu Na protestu u Užicu u zapadnoj Srbiji okupilo se oko 200 prosvetnih radnika. Nastava je obustavljena potpuno u tri srednje škole, a u nekim školama neće biti održan prvi čas, rekao je za RSE Branko Nikolić, predsednik Gradskog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije u Užicu, član Glavnog odbora Unije. "Izmenom propisa koji se bave regulisanjem nasilja u školama, nama su vremenom 'izbijali' jedan po jedan pedagoški alat za rad. Došli smo do toga da se popunjavanjem formulara i papira nasilje u školama ne rešava“, kaže on. Reakcija Ministarstva prosvete Srbije Iz Ministarstva prosvete Srbije su 29. novembra saopštili da je na inicijativu ministra osnovana Radna grupa za prevenciju i sprečavanje nasilja u sistemu obrazovanja i vaspitanja. Zadatak Radne grupe je da izvrši analizu postojeće zakonske regulative u oblasti zaštite od nasilja, navodi se u saopštenju Ministarstva. Ministar prosvete Branko Ružić je u intervjuu za N1 30. novembra, između ostalog, rekao da je broj prijava nasilja protiv nastavnika "u najmanjem mogućem procentu". Ružić je takođe rekao da "status službenog lica donosi prava, ali i mnogo veće obaveze i krivično-pravnu odgovornost" tvrdeći da se neki sindikati prosvetnih radnika ne zalažu za to rešenje.

Novi saziv Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) konstituiran je u četvrtak, 1. decembra. Za predsjedavajućeg doma je izabran Denis Zvizdić iz stranke Narod i pravda. Prvi zamjenik predsjedavajućeg je Marinko Čavara iz Hrvatske demokratske zajednice BiH. Čavara se nalazi na takozvanoj "američkoj crnoj listi" od 6. juna ove godine zbog destabilizirajućih aktivnosti, čime mu je pristup imovini u SAD ili putovanje u tu državu onemogućeni. Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD-a ocijenio je da su potezi Čavare "ugrozili stabilnost regiona podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije". U vrijeme kada je stavljen na "crnu listu "SAD, Čavara je bio potpredsjedik entiteta Federacija BiH. Drugi zamjenik je Nebojša Radmanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Prethodno je Centralna izborna komisija BiH dodijelila mandate za 42 zastupnika, 28 izabrana iz entiteta Federacija BiH i 14 iz entiteta Republika Srpska, koji su nakon intoniranja državne himne pročitali svečanu izjavu. U državni parlament izabrani su zastupnici 14 stranaka i koalicija. Najviše zastupnika imat će vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije – devet, čiji je lider Bakir Izetbegović. To je ujedno i jedina stranka čije je sjedište u jednom entitetu, Federaciji BiH, a koja je osvojila državnog zastupnika u drugom entitetu, Republici Srpskoj. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ima šest mandata i Socijaldemokratska partija (SDP) BiH na čijem čelu je Nermin Nikšić ima pet mandata. Koalicija Hrvatskog narodnog sabora osvojila je četiri mandata, organizacije koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH koju vodi Dragan Čović. Tri mandata je osvojila koalicija Demokratske fronte (DF) i Građanskog saveza (GS) predvođena novim/starim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, te Narod i Pravda (NiP) Elmedina Konakovića. Četiri stranke – NES Za nove generacije, Naša stranka, Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) su osvojile po dva mandata, dok će pet stranaka imati po jednog zastupnika. To su Demokratski savez i Ujedinjena Srpska te Bosanskohercegovačka inicijativa i lista Za pravdu i red koje su, uz NES, prvi put izašle na opće izbore u BiH. Narodna skupština Republike Srpske je konstituirana 15. novembra. Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić preuzeli su mandate u Predsjedništvu BiH dan kasnije. Za danas je najavljena i konstituirajuća sjednica Parlamenta Federacije BiH. Na općim izborima u BiH 2. oktobra glasalo je oko 51,5 posto birača. Građani su direktno birali članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dva entitetska parlamenta, kao i zastupnike u deset kantonalnih skupština. U Republici Srpskoj su direktno birani i predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta. Preostaje konstituiranje kantonalnih skupština. Time se završava izborni proces, nakon čega slijedi imenovanje mandatara i izbor 13 vlada uz imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika u Federaciji BiH. U izvršnoj vlasti u BiH je ukupno 148 ministara na svim nivoima u BiH. U BiH je ukupno 429 zastupnika na svim nivoima i 127 delegata u domovima naroda koji se biraju indirektno.

Stephanie Frappart, Neuza Back i Karen Diaz postat će prvi isključivo ženski sudački tim za utakmicu muškog Svjetskog kupa jer će voditi utakmicu skupine E, kada igraju Kostarika - Njemačka u četvrtak, 1. decembra. Frappart, četvrta sutkinja u susretu Poljske i Meksika u skupini C prošle sedmice, bit će glavna sutkinja na utakmici u četvrtak. Bila je prva žena koja je sudila na kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo za muškarce u martu i utakmici Lige prvaka 2020. godine. Prije početka Svjetskog prvenstva, Frappart je rekla kako se nada da će uključivanje ženskih sudaca u Kataru "pokrenuti stvari" na široj razini. "Snažan je znak FIFA-e i vlasti da u toj zemlji postoje žene sutkinje", rekla je. Tridesetosmogodišnjoj Francuskinji kao pomoćnice pridružit će se Brazilka Neuza i Meksikanka Diaz. Na turniru u Kataru sude i Salima Mukansanga iz Ruande i Yamashita Yoshimi iz Japana.

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je na regionalnim sigurnosnim razgovorima 1. decembra da planira razgovarati sa svojim kolegama o svim raspoloživim pravnim sredstvima kako bi se osiguralo da Rusija plati za obnovu ratom razorene Ukrajine. Borrell je govorio na početku ovogodišnje dvodnevne ministarske konferencije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u središnjem poljskom gradu Lodzu. "Danas ću se sastati sa svojim kolegama ministrima vanjskih poslova... Istražit ćemo sve pravne mogućnosti kako bismo bili sigurni da će Rusija platiti za razaranje koje uzrokuje u Ukrajini", rekao je Borrell novinarima. Napomenuo je da je EU zamrznula rusku imovinu u vrijednosti od gotovo 20 milijardi eura otkako je Moskva napala Ukrajinu, te da su zapadne sankcije također dovele do zamrzavanja 300 milijardi eura deviznih rezervi Središnje banke Rusije diljem svijeta. "Ove rezerve su blokirane. Ali velika je razlika od toga da budu blokirane do toga da budu zaplijenjene", rekao je Borrell, javio je AFP.  Poljska je domaćin ovogodišnje ministarske konferencije budući da zemlja trenutno predsjeda OESS-om, čije su članice i Rusija i Ukrajina. Varšava je odbila dopustiti ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu, koji je pod europskim sankcijama, ulazak u Poljsku na konferenciju, što je izazvalo ljutit odgovor Moskve. Umjesto toga rusko izaslanstvo na konferenciji predvodi njezin stalni predstavnik pri OESS-u Alexander Lukashevich. OESS je osnovan 1975., na vrhuncu Hladnog rata, kako bi poticao odnose između zapadnog i istočnog bloka. Trenutno ima 57 država članica, uključujući zemlje NATO-a i saveznike Moskve.

"Mislila je da ima zaštitu, ali niko je nije zaštitio," rekla je sestra trudnice koju je ubio suprug u dvorištu Univerzitetskog kliničkog centra u Prištini 30. novembra.  Sestra ubijene trudnice je novinarima u Prištini rekla da joj je sestra bila žrtva nasilja, te da je konstantno bila pod pritiskom. Navela je i da joj je bilo zabranjeno da dolazi u porodičnu kuću. "Razgovarala sam sa njom dan ranije telefonom i pitala sam je da li je dobro, rekla mi je da je dobro i da će se sutra da se porodi", priča ona. Veruje se da je žrtva imala oko 35 godina. Imala je nalog za zaštitu, što je potvrdio i Osnovni sud u Uroševcu. Zaštitna mera je bila izdata na šest meseci, odnosno od 13. avgusta ove godine do 13. marta naredne godine. I njena sestra je rekla da je prijavila nasilje organima reda i da joj je ponuđena pravna zaštita. "Rekla je da ima zaštitu, ali niko je nije zaštitio", dodala je. 'Institucionalni neuspeh' Ministarka pravde Kosova Aljbulena Hadžiu (Albulena Haxhiu) ocenila je da su se nadležne institucije ponele neodgovorno kada je u pitanju ovaj slučaj. Hadžiu je 1. decembra najavila ostavke i smenu policijskih zvaničnika čim se utvrdi "institucionalni neuspeh". "Žrtva je u julu ove godine prijavila osumnjičenog za psihičko i fizičko nasilje, a tužilaštvo je u redovnom postupku pustilo osumnjičenog. To je institucionalna neodgovornost, to je neodgovornost tužioca u slučaju, jer mi kontinuirano pozivamo da zaštitimo živote žena i devojaka. Da je tužilaštvo bilo na visini svojih obaveza, takav slučaj je mogao biti sprečen", rekla je ona. Osnovno tužilaštvo u Uroševcu je saopštilo da je osumnjičeni za ubistvo bio kažnjen zbog neovlašćenog posedovanja oružja, te da je podignuta optužnica zbog zastrašivanja. Hadžiu je napomenula da su Ministarstvo zdravlja, Centri za socijalni rad i druge institucije preuzeli odgovornost da provere svaku institucionalnu vezu sa ovim ubistvom. "Žena je, zajedno sa bebom koju je čekala, ubijena ispred Ginekološke klinike. Bio je to ozbiljan, užasan, tužan slučaj, a ovaj slučaj nam pokazuje koliko je izražen femicid koji uzima živote devojaka i žena. U pet dana, dva izgubljena života, dve žene koje su ubili njihovi muževi", rekla je ministarka pravde. Raspisana poternica Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) je rekao da je oko ubistva trudnice zatražio izveštaj od institucija za sprovođenje zakona, te od Policijskog inspektorata Kosova zatražio istragu oko rada policijskih službenika koji su vodili taj slučaj.  “Bez ikakvog oklevanja, čim zvanično dobijem tražene izveštaje, biće preduzete sve neophodne mere protiv svakoga ko može biti odgovoran“, napisao je on na svom Facebook nalogu.   Istanbulska konvencija deset godina kasnije: Zaštita žena na staklenim nogama Bes žena u brojevima Naveo je da je od kosovske policije tražio maksimalnu posvećenost, te da se osumnjčeni hitno uhapsi i izvede pre lice pravde.   Kosovska policija je raspisala poternicu za Sokoljom Haljiljijem (Sokol Halili) zbog sumnje da je ubio trudnicu.  Od građana se traži pomoć da se on što pre uhapsi.  Drugi slučaj ubistva u pet dana Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, zaštitna mera se izdaje "radi sprečavanja nasilja u porodici, zaštite lica koje je bilo izloženo nasilju, izbegavanja okolnosti koje utiču ili mogu uticati na izvršenje drugih krivičnih dela". Ubijena trudnica je druga žena koja je proteklih dana ubijena na Kosovu, nakon što je 25. novembra saopšteno da je muškarac sekirom usmrtio svoju ženu. Događaj se takođe desio u Prištini. Na Kosovu je 25. novembra počela kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" u organizaciji Ministarstva pravde. Broj slučajeva nasilja u porodici na Kosovu je povećan poslednjih godina.Prema podacima Kosovske policije koje su date Radiju Slobodna Evropa, u periodu od januara do septembra 2022. godine registrovano je 2.067 slučajeva nasilja u porodici, dok je registrovano 2.126 žrtava.

Ruski zakon kojim je proširena definicija takozvanih stranih agenata stupio je na snagu 1. decembra. Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da će zakon olakšati državi da cilja kritičare u momentu kada Rusija suzbija neslaganja oko invazije koju su pokrenuli na Ukrajinu.  Novi zakon, koji je u julu potpisao predsjednik Vladimir Putin, dozvoljava zvaničnicima da u registar stranih agenata uvršte sve koji su "pod stranim uticajem". Putin potpisao još oštriji zakon o ‘stranim agentima’ Novi zakon također proširuje definiciju političkih aktivnosti tako da uključuje nejasnu klauzulu koja pokriva sve aktivnosti koje su "u suprotnosti sa nacionalnim interesima Ruske Federacije". Prema prethodnoj verziji zakona, tužioci su morali da utvrde da je osoba optužena kao strani agent morala dobiti finansijsku ili materijalnu pomoć iz inostranstva. Rusija je koristila zakon o stranim agentima u protekloj deceniji da etiketira i kazni kritičare politike vlade. Zvaničnici ga također sve više koriste za zatvaranje organizacija civilnog društva i medijskih grupa u Rusiji otkako je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu krajem februara. Pojedinci koji su zvanično označeni kao strani agenti imaju zabranu da primaju državne grantove za kreativne aktivnosti, rade kao nastavnici, organizuju javne događaje i rade za organizacije koje dijele informacije. Prema zakonu, četiri postojeća registra stranih agenata će biti spojena i biće napravljena nova lista za registraciju svih pojedinaca označenih kao strani agenti. To imenovanje zahtijeva da se nevladine organizacije koje primaju stranu pomoć i za koje vlada tvrdi da se bave političkim aktivnostima registruju kao strani agenti, javno se identifikuju kao takve i podvrgnu ogromnim revizijama. Te organizacije također moraju označiti svaki sadržaj koji proizvedu ili se suočiti s krivičnim kaznama ako to ne rade. Kritičari Kremlja kažu da je oznaka stranog agenta također namijenjena stigmatizaciji svake nezavisne građanske aktivnosti u Rusiji.  

Rakija šljivovica upisana je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, navedeno je u saopštenju Ministarstva kulture Srbije. Odluku o upisu, kako je istaklo ministarstvo, doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasedanju koje se održava u Rabatu, u Maroku. "Upis znanja i veština potrebnih za pripremu šljivovice u domaćinstvu i njenu upotrebu u svakodnevnoj praksi na UNESCO Reprezentativnu listu značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji 'živog nasleđa' Srbije", navodi se. Ministarstvo kulture je 2021. godine nominovalo šljivovicu za UNESCO Reprezentativnu listu, a nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu. U pojašnjenju UNESCO-a o šljivovici stoji da priprema ove rakije uključuje porodice i zajednice, kao i da se šljive najčešće uzgajaju na porodičnim farmama i beru u jesen.  "U svečanim prilikama i tokom porodičnih slavlja, sa šljivovicom se nazdravlja sa željama za zdravlje i blagostanje. Također je važan dio tradicionalne medicine, s dodanim ljekovitim biljem ili voćem za dobivanje lijekova protiv prehlade i bolova ili antiseptika," navode u UNESCO-u.   Elementi na Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa UNESCO-a iz Srbije su i porodična slava od 2014. godine, kolo - tradicionalna narodna igra od 2017. godine, pevanje uz gusle iz 2018. godine i kao i Zlakusko lončarstvo od 2020. godine. Sedamnaesta sjednica Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa traje od 28. novembra do 3. decembra u Maroku.  Komitet se sastaje jednom godišnje kako bi procijenio nominacije koje su predložile države članice Konvencije i odlučio da li će te kulturne prakse i izraze nematerijalnog naslijeđa upisati ili ne na liste Konvencije. Konvencija o zaštiti nematerijalnih dobara usvojena je 2003. godine, a od tada joj se priključilo 180 država širom svijeta.  Svrha Konvencije jeste da čuva nematerijalnu kulturnu baštinu, osigura poštovanje nematerijalne kulturne baštine zajednica, kao i podizanje svijesti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou o važnosti nematerijalnog kulturnog naslijeđa, te obezbjeđivanja uzajamnog uvažavanja kulturnog nasljeđa i osiguranje međunarodne saradnje i pomoći. Izvor: Beta, UNESCO

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy najavio je podršku Oružanim snagama BiH u iznosu od 17 miliona dolara. Ova najava dolazi u povodu obilježavanja godišnjice Oružanih snaga BiH 2. decembra. "Nema druge zemlje koja je više ulagala u BiH i podršku Oružanim snagama BiH od SAD-a i moja zemlja je ponosna na to. Danas mi je zadovoljstvo objaviti da ove godine Sjedinjene Države izdvajaju dodatnih 17 miliona dolara za potporu Oružanim snagama BiH." Američki ambasador je dodao i da će SAD također nastaviti ulagati u razvoj zrakoplovnih sposobnosti OS BiH. "Ulažemo 12 miliona dolara u nabavu naprednih simulatora helikoptera, a dodatnih 23 miliona dolara ulažemo u nove helikoptere Huey II za daljnju modernizaciju OS BiH", rekao je ambasador Murphy. Ambasador je u videu objavljenom na Twitteru istaknuo značaj OS BiH u mirovnim misijama u Africi. Rekao je i da OS BiH predstavlja "ono najbolje u BiH". "One su patriotski, multietnički tim dobrovoljaca usprkos pokušajima nekih da podrivaju tu instituciju, izvrsno obavljaju svaki postavljeni zadatak", rekao je Murphy. Dodao je da Sjedinjene Države imaju čvrst odnos s Oružanim snagama BiH. "Više od deset godina, Oružane snage BiH i Američka vojska borili su se i zajedno krvarili na bojištima Iraka i Afganistana." Ambasador SAD-a zaključio je da je SAD najjači i najpostojaniji partner BiH u oblasti sigurnosti, kao i da će ostati to i u budućnosti.   Iz Ambasade SAD-a su još ranije naveli da SAD pružaju značajnu podršku Oružanim snagama BiH još od 2005. godine "kao dio naših ukupnih napora u pružanju sigurnosne pomoći NATO saveznicima i partnerima". SAD su u julu ove godine donirale 23 miliona dolara pomoći za razvoj helikopterskih kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Dodatno su izdvojile 500.000 dolara za izgradnju informacionog centra za cyber sigurnost u Domu oružanih snaga BiH. Takođe, tokom jula je od strane SAD donirano i 21 višenamjensko vozilo tipa Humvee kao podrška Oružanim snagama BiH. Radi se o višenamjenskim vozilima vrijednim 26 miliona dolara.