Zapadni Balkan zbog malignog uticaja trećih strana mora ostati u centru pažnje NATO i Evropske unije, poručio je 25. maja vrhovni komandant Sjevernoatlantskih snaga u Evropi Tod Volters (Wolters), na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, saopšteno je iz kabineta Đukanovića. "Svjesni malignog uticaja na Zapadnom Balkanu ostajemo fokusirani na njega kao što smo fokusirani na Ukrajinu", kazao je Volters. On je istakao da proteklih pet godina Crnoj Gori mogu služiti na ponos i da su njena dostignuća i doprinosi izuzetni. Crna Gora je punopravna članica NATO-a postala 2017. godine, za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je 2020. nakon tri decenije vladavine, smijenjena. "Volters je pohvalio rezultate crnogorskih vojnika u misijama u Avganistanu, Kosovu, Letoniji i Iraku, ističući da je prisustvo crnogorskih snaga naročito u Letoniji i podsjetnik liderima NATO da se zadrži pažnja na Zapadnom Balkanu", kaže se u saopštenju. Đukanović i Volters, koji je na funkciji vrhovnog komandanta od 2019. godine, ukazali su na važnost podrške prijemu u članstvo Finske i Švedske što će, smatraju, biti snažna poruka onima koji ugrožavaju mir. Đukanović je, u kontekstu pogoršane bezbjednosne situacije u Evropi uzrokovane agresijom na Ukrajinu, odao priznanje aktivnostima NATO kojima je zaustavljena dalja agresija i realizovana strategija odvraćanja i odbrane.   "Važno je kontinuirano prisustvo NATO i EU na Balkanu, imajući u vidu reputaciju nestabilnog regiona koji je u kontinuitetu pod malignim uticajem trećih strana. Poruka NATO i EU je da nam je nasušno potrebno veće združeno prisustvo jer je ovaj region primarna odgovornost EU i NATO ", zaključio je Đukanović. Crnogorske trupe su dio multinacionalne borbene grupe NATO-a u Letoniji i u mirovnoj misiji KFOR na Kosovu pod mandatom UN-a.  

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) neće sudjelovati u procesu kršenja zakona od strane onih za koje ništa ne znači zakonski rok iz Izbornog zakona BiH o obaveznom osiguranju sredstava za izbore petnaest dana nakon raspisivanja izbora, koji je istekao 19. maja 2022. godine, saopćeno je u srijedu, 25. maja iz CIK-a BiH. “Nedonošenjem odluke o osiguranju sredstava za izbore, nadležne institucije čine nezapamćen presedan u vršenju svojih zakonskih obaveza, što bi za posljedicu moglo imati nemogućnost ostvarivanja biračkog prava, kako aktivnog prava glasa za oko 3,3 miliona birača, tako i onemogućavanje prava kandidature za hiljade građana ove države”, navodi se u saopćenju. Iz CIK-a BiH su naveli kako “pojedinci iz institucija BiH neizvršavanjem svojih obaveza u zakonskim rokovima, žele izborni proces koji je započeo 4. maja 2022. prekinuti ili potpuno obesmisliti”. “Oni svojim nezakonitim djelovanjem ili nedjelovanjem usmjerenim na zaustavljanje izbornog procesa krše odredbe Ustava BiH. Potpuno neodgovorne izjave poput onih da 'ima vremena', 'biće novca za izbore' i tome slično su poruke koje se daju, kao narkoza bolesniku, s ciljem da omame i uspavaju CIK BiH kao organ i najodgovornije operativno tijelo za provođenje izbora u državi”, navodi se u saopćenju. CIK BiH je, između ostalog, naveo i da je “umjesto ispraznih riječi potrebno odmah osigurati sredstva za provedbu izbora”. Ambasadori Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije te Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju u Bosni i Hercegovini (OSCE) uručili su 25. maja "hitan demarš" Vijeću ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno financirati". Na sastanku je predloženo da se već sutra, 26. maja na sjednici Vijeća ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina. Tu odluku su ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH - Vjekoslav Bevanda, Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde) - prošli put odbili uz obrazloženje da bi bila nezakonita. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je 4. maja 2022. opće izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022. Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te zastupnike u deset kantona u Federaciji BiH. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još nije usvojila budžet za prošlu, 2021. kao ni za tekuću, 2022. godinu. Institucije BiH se financiraju na osnovu odluka o privremenom financiranju, a u njima se ne mogu naći dodatna sredstva za održavanje izbora. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine saopćilo je 24. maja da je dokument okvirnog budžeta za period od 2022. do 2024. godine 23. maja dostavljen generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH u proceduru usvajanja. Prema proceduri, budžet, odnosno Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, nakon što njegov nacrt odobri Vijeće ministara BiH, treba proći i Predsjedništvo BiH te oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Iz CIK-a BiH ranije naglasili da će biti potreban veći iznos od oko 12 miliona maraka (više od šest miliona eura) koliko je koštalo održavanje prethodnih općih izbora 2018. godine.

Komisija Vlade Kosova za nestale saopštila je u sredu da, iako je od predstavnika srpskih institucija neprestano tražila da podele svaku informaciju iz njihove arhive, uključujući i za lokaciju kod Sjenice, ali “to se nije desilo”. “Nepružanje dodatnih informacija koje je trazila kosovska komisija, osim što ukazuje na nesaradnju srpskih institucija, ukazuje i na nespremnost i nedostatak ozbiljnog angažovanja srpske strane u rasvetljavanju sudbine nasilno nestalih tokom rata na Kosovu 1998-1999”, navodi se u reakciji komisije. Komisija je navela da u saradnji sa međunarodnim partnerima očekuje dostavljanje dodatnih satelitskih snimaka na duži vremenski period za ovu lokaciju. Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je 25. maja da na lokaciji rudnik Štavalj, u opštini Sjenica, na jugozapadu Srbije, nisu pronađeni posmrtni ostaci lica koja se vode kao nestala.    

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je 25. maja da je svijet zbog ruske invazije na Ukrajinu u opasnosti u kakvoj nije bio od Drugog svjetskog rata i pozvao evroatlantske partnere da reaguju brzo i hrabro. "Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratnih sukoba iz Ukrajine, posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. U opasnosti je od malignog uticaja koji je Moskva vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori", poručio je Đukanović 25. maja na godišnjoj konferenciji za medije. Pokušaj “državnog udara” u Crnoj Gori se desio na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. kada su uhapšena dvojica ruskih državljana, devet državljana Srbije i funkcioneri opozicionog Demokratskog fronta osumnjičenih za pokušaj terorističkih akcija s ciljem rušenja vlasti, nasilnog upada u Skupštinu i zarobljavanjem ili likvidacijom tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. U optužnici se navodi da je cilj bio i sprečavanje priključenja Crne Gore NATO alijansi. "Da su se razumjela upozorenja koja su dolazila od nas, možda ne bi bilo tragičnog ukrajinskog iskustva. Ne bude li se sada odlučno i mudro postupalo, užas kojem svjedočimo neće ostati unutar granica Ukrajine", kazao je Đukanović. Prema riječima Đukanovića, nisu samo Ukrajina i Crna Gora mete. "Spisak je mnogo širi, a scenario postaje sve očigledniji. Svodi se na to da samoproklamovane žrtve, na talasu populizma pokreću osvetničke cunamije koji treba da destabilizuju ili zbrišu čitava društva", kazao je Đukanović. Kako je naveo otvorena pitanja uvode društva u novu fazu komplikovanih balkanskih odnosa što, smatra Đukanović, dodatno podiže tenzije. Nije odgovorio direktno na pitanje da li nova Vlada Dritana Abazovića može spriječiti "maligne uticaje trećih strana". Đukanović je mišljenja da ideje promjena granica i stvaranja nacionalnih i vjerskih homogenih država, poput devedesetih, "nikada neće biti sahranjene". "Svaku nacionalnu, političku i ekonomsku krizu nosioci takvih ideja koriste za restauraciju retrogradnih politika. Vidjeli smo kako su geopolitički odnosi podložni radikalnim promjenama. Nekada su Istok i Zapad bili u idiličnim odnosima a danas se gledaju preko nišana", rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, maligni uticaji će potrajati. "Ali je neophodno da izgrađujemo imunitet državi da odoli tom otporu a ne lažnu nadu", zaključio je Đukanović. Nova Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila ove godine, nakon što je premijeru Zdravku Krivokapiću 4. febrara izglasano nepovjerenje.  

Ruski poslanici usvojili su 25. maja Prijedlog zakona kojim se uklanja dobna granica za profesionalne vojnike koji se pridružuju oružanim snagama i mogao bi biti način za ruske oružane snage da prošire regrutaciju, piše AP. Donji dom ruskog parlamenta usvojio je Prijedlog zakona u sva tri čitanja da muškarci do 65 godina starosti sada mogu služiti vojsku, odnosno da se ukine dobna granica od 40 godina za Ruse koji potpisuju prve dobrovoljne vojne ugovore. Novo ograničenje odnosi se i na strane državljane koji žele služiti vojsku.  Predsjedavajući parlamentarne vojne komisije Andrej Kartapolov izjavio je da će ta mjera olakšati angažman ljudi sa "specijalnostima za kojima vlada potražnja". U opisu Prijedloga zakona na internetskoj stranici Parlamenta nagovještava se da bi stariji regruti mogli biti obučeni za rukovanje preciznim naoružanjem i inižinjerijske ili medicinske uloge. Ruske vlasti ranije su tvrdile da su vojnici s dobrovoljnim ugovorima poslani u borbe u Ukrajinu iako su kasnije priznale da su neki regruti poslani u borbe greškom u ranim fazama sukoba. Vojska se sve više oslanja na dobrovoljce. Svi Rusi u dobi od 18 do 27 godina moraju učestvovati u obaveznom vojnom roku od godinu dana. Mnogi od njih izbjegavaju regrutaciju kroz upisivanja na koledže i druga izuzeća, prenosi AP.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović obratio se Stalnom Savjetu NATO-a, a uoči toga se sastao s generalnim sekreterom Alijanse Jesnom Stoltenbergom. Šef NATO je naglasio podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, te je potvrdio da Alijansa povećava broj osoblja u sjedištu NATO-a u Sarajevu. Prema Stoltenbergovim riječima, razmjena mišljenja između predstavnika Sjeveroatlantskog savjeta i Džaferovića je fokusirano na jačanju saradnje između Alijanse i BiH. Sjevernoatlantski savjet je glavno tijelo za donošenje političkih odluka u okviru NATO-a. Šef Alijanse je naglasio da je ruska agresija u Ukrajini pokazala koliko je važna saradnja NATO-a s zemljama Zapadnog Balkana. "Naš politički dijalog i saradnja su važniji nego ikad, zbog rata u Ukrajini. NATO će učiniti više da stoji uz naše partnere, kako bismo produbili saradnju sa BiH. To bi moglo obuhvatiti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta i jačanje naših saradnja u pogledu lakog i malog naoružanja, u borbi protiv upravljanju terorizma i cyber sigurnost", izjavio je Stoltenberg nakon razgovora sa Džaferovićem. Džaferović o zahtjevu za ostavku: Moj posao nije da Dodik bude zadovoljan Stoltenberg i Đukanović: Važno da NATO podrži i pojača saradnju sa BiH, Gruzijom i Moldavijom Dodik i dalje poziva na mirni razlaz BiH Predsjedavajući Predsjedništva BiH je priznao da postoje političke snage u zemlji koje "osporavaju put ka NATO-u", ali da je njegov nastup u sjedištu Alijanse potvrda da Bosna i Hercegovina neće promijeniti njen euroatlantski kurs, te da će "nastaviti putem NATO-a". Tema Bosne i Hercegovine naći će se na dnevnom redu samita Alijanse, koji će se krajem juna održati u Madridu. Generalni sekretar NATO-a potvrdio je da je 24. maja razgovarao telefonom sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. U vezi s tim, šef Alijanse je ocijenio da se radilo o konstruktivnom razgovoru tokom kojeg je šef hrvatske države iznio neke zabrinutosti. "On (Milanović) je izrazio zabrinutost posebno za situaciju u BiH. Razgovarali smo i o članstvu Finske i Švedske. Reći ću samo da ćemo pronaći rješenje i da će Finska i Švedska postati članice Saveza. Svi se saveznici slažu da su vrata NATO-a otvorena. One su razvijene zemlje i ispunjavaju uslove NATO-a", izjavio je Jens Stoltenberg.

Ambasadori Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije te Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju u Bosni i Hercegovini (OSCE) uručili su 25. maja "hitan demarš" Vijeću ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno financirati". "Zajedno s kolegama iz Francuske, Njemačke, Italije, SAD-a, Velike Britanije i OSCE-a uputili smo hitan demarš Vijeću ministara da izbori u listopadu 2022. moraju biti adekvatno financirani. Rješenja su potrebna sada. Vijeće ministara zaduženo je za donošenje odgovarajućih odluka", objavio je na Twitteru Johann Sattler, voditelj Delegacije Evropske unije u BiH.   Nakon sastanka, na Twitteru se oglasila i Ambasada SAD-a u BiH. "Ambasador Murphy i naši partneri iz međunarodne zajednice sastali su se danas sa predsjedavajućim Vijeća ministara Tegeltijom kako bi pozvali Vijeće ministara da ispuni svoju ustavnu odgovornost prema bh. demokratiji i odobri finansiranje općih izbora 2. oktobra. Nema vremena, niti opravdanja za odlaganje ovog odobrenja", navodi se u saopćenju Ambasade SAD-a. Naglašava se da "suprotno onome što se tvrdi, Vijeće ministara BiH ima puno pravo da odobri finansiranje izbora u nedostatku budžeta". "U članu 11. Zakona o finansiranju institucija BiH nedvosmisleno je navedeno da Vijeće ministara može, za vrijeme privremenog finansiranja, donijeti posebne odluke o odobravanju izdataka. Ured za zakonodavna pitanja Vijeća ministara zaključio je da ova odredba dozvoljava odobravanje finansiranja izbora. Kontinuirani nedostatak sredstava za osnovne demokratske funkcije BiH predstavlja namjernu političku opstrukciju i napad na osnovna prava građana BiH", naveli su iz američke ambasade u BiH. Ispred Vijeća ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i zamjenica predsjedavajućeg i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. Drugi zamjenik predsjedavajućeg Vjekoslav Bevanda, koji je i ministar financija i trezora BiH, nije nazočio sastanku. Turković je nakon sastanka kazala da je "iznijela stav da su svi koraci ka usvajanju budžeta dobri, ali da oni nisu garancija da će biti osiguran novac za izbore, imajući u vidu koje nas sve procedure čekaju do konačnog donošenja budžeta". "Neophodno je odmah riješiti pitanje finansiranja izbora, i nastaviti punim kapacitetom usvajanje budžeta", kazala je Turković. Na sastanku je predloženo da se već sutra, 26. maja na sjednici Vijeća ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina. Tu odluku su ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH - Vjekoslav Bevanda, Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde) - prošli put odbili uz obrazloženje za bi bila nezakonita. "Predsjedavajući Tegeltija je rekao da je on to spreman učiniti, ukoliko bude imao potvrdu zamjenika da će biti usvojena. Moju potvrdu je dobio već na ovom sastanku sa ambasadorima", kazala je Turković. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je 4. maja 2022. opće izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022. Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te zastupnike u deset kantona u Federaciji BiH. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još nije usvojila budžet za prošlu, 2021. kao ni za tekuću, 2022. godinu. Institucije BiH se financiraju na osnovu odluka o privremenom financiranju, a u njima se ne mogu naći dodatna sredstva za održavanje izbora. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine saopćilo je 24. maja da je dokument okvirnog budžeta za period od 2022. do 2024. godine 23. maja dostavljen generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH u proceduru usvajanja. Prema proceduri, budžet, odnosno Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, nakon što njegov nacrt odobri Vijeće ministara BiH, treba proći i Predsjedništvo BiH te oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Iz CIK-a BiH naglasili da će biti potreban veći iznos od oko 12 miliona maraka (više od šest miliona eura) koliko je koštalo održavanje prethodnih općih izbora 2018.

Britanski premijer Boris Johnson odgovorio je 25. maja na izvještaj istrage o zabavama u službenim prostorijama tokom zabrane kretanja zbog korona virusa, na kojima je prisustvovao, i rekao da prihvata "punu odgovornost za sve što se desilo". Johnson je ipak insistirao na tome da nije svjesno prekršio nijedno pravilo i odbacio zahtjeve političkih protivnika da podnese ostavku. Kazao je da se osjeća "postiđeno" i da je "naučio lekciju", ali da je vrijeme da se "nastavi dalje" i da se fokusira na državne prioritete. Izvještaj istrage o zabavama Johnsona i njegovog osoblja tokom karantina objavljen je 25. maja. Viša državna službenica Sue Gray, koja je vodila istragu, navela je da "tim višeg vodstva... mora snositi odgovornost" za ponašanje koje dopušta da se kršenje pravila dešava. Gray je istražila 16 okupljanja na kojima su prisustvovali Johnson i njegovo osoblje tokom 2020. i 2021. godine, u vrijeme kada je ljudima u Velikoj Britaniji bilo zabranjeno kretanje zbog mjera protiv korona virusa. Nakon odvojene policijske istrage u vezi s zabavama, kažnjene su 83 osobe, uključujući i Johnsona. On je prvi premijer Velike Britanije koji je prekršio zakon tokom obavljanja funkcije, prenosi AP.

Aktivisti desno orijentisane Demokratske stranke Srbije (DSS) napravili su 25. maja protestni performans u Beogradu, gde se istog dana otvara festival "Mirëdita, dobar dan", koji promoviše albansku i srpsku kulturu. Aktivisti su ispred prostorija Endžio Haba, gde se u 18 časova otvara izložba "Sve naše suze" u okviru festivala, okačili fotografije na kojima piše "Kosovska kultura" uz slike na kojima se Albanci optužuju za navodne zločine. DSS i nekoliko manjih stranaka u koaliciji sa tom strankom zatražile su 24. maja da se festival zabrani. Lider DSS Miloš Jovanović ocenio je da se njime promoviše nezavisnost Kosova čime, kako je naveo, se krši ustavni poredak Srbije. Cilj festivala "Mirëdita, dobar dan", koji će trajati do 28. maja, je da se susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica iniciraju promene i stvori tradicija saradnje kojom će biti dat doprinos trajnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Ipak, ranijih godina ovaj festival u Beogradu pratili su incidenti koje su izazivale desničarske grupe. "Između srpskog i kosovskog društva postoji veliki jaz. Festival 'Mirëdita, dobar dan' se trudi da taj jaz smanji, sve dok on ne nestane. Dok političke elite rade na produbljivanju istog", rekla je 23. maja programska koordinatorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Fiona Jelići za Radio Slobodna Evropa (RSE) u susret festivalu "Mirëdita, dobar dan". Kosovo, bivša pokrajina Srbije, proglasila je nezavisnost 2008. godine. Zvaničnici u Srbiji i dalje negiraju Kosovo kao državu.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zoran Tegeltija pozvan je u Davos, na Svjetski ekonomski forum, ali nije otputovao, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tegeltijina savjetnica Nataša Sjerić. Na Forum u Davosu, koji se ove godine održava poslije dvogodišnje pauze zbog pandemije COVID-19, stigli su lideri svih država Zapadnog Balkana, osim predstavnika iz BiH. Predsjedavajući Tegeltija dobio je poziv za Davos, ali "iz opravdanih razloga nije bio u mogućnosti da putuje", potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE)  savjetnica predsjedavajućeg Nataša Sjerić. Lideri Zapadnog Balkana su u srijedu u Davosu potvrdili da žele ojačati bilateralnu saradnju, pri čemu su svi posebno apostrofirali Crnu Goru, kroz bilateralne susrete. Crnogorski premijer Dritan Abazović prvi put je na skupu u Davosu kao predsjednik vlade te države i u odvojenim susretima je razgovarao sa svim liderima Zapadnog Balkana ponaosob. Zajednički susret lidera upriličen je na sesiji "Diplomatija i dijalog na Zapadnom Balkanu", iza zatvorenih vrata u srijedu (25. maja). Razgovarano je o tome kako vlada i biznis mogu da rade zajedno na jačanju otpornosti regiona i obezbjeđivanju njegovih veza sa ključnim partnerima u vrijeme povećanog geopolitičkog rizika, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. Na sesiji su učestvovali premijer Crne Gore Dritan Abazović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti), te predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i premijer Grčke Kirjakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis). Sesiji sa liderima Zapadnog Balkana prisustvovali su i specijalni izaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, predsjednica Evropske banke za obnovu i razvoj Odil Reno Baso (Odile Renaud-Basso), potpredsjednica Evropske investicione banke Đelsomina Viljoti (Gelsomina Vigliotti), te predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende.  

Uvođenje bilo kakvih sankcija prema bilo kome u Bosni i Hercegovini (BiH) je nepotrebno, posebno ne prema legitimno izabranim predstavnicima vlasti, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija na sastanku sa specijalnim izaslanikom premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuartom Peachem. Kako je saopćeno iz Tegeltijinog kabineta, predsjedavajući je u razgovoru s Peachem u Sarajevu 25. maja istaknuo da "mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi", kao i da se "ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH", te da je "bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH neprihvatljivo i nedopustivo". "Jedino unutrašnji dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, uz poštovanje Dejtonskog sporazuma, ključ je dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijede stabilnost i napredak zemlje", kazao je Tegeltija. SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije Velika Britanija je 11. aprila 2022. objavila da je sankcionirala člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjednicu tog bh. entiteta Željku Cvijanović zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH. Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss, koja bi također 25. maja trebala doputovati u posjetu BiH, tom prilikom je saopćila kako se, radeći u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama i drugim partnerima koji imaju isto mišljenje, nada da će britanske sankcije podstaći i druge države da primjene slične restriktivne mjere. Sjedinjene Države su 5. januara 2022. donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, inače lider vladajuće partije u RS-u, Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Željka Cvijanović je njegova najbliža saradnica i član najužeg stranačkog rukovodstva. Britanski premijer Boris Johnson imenovao je 2. decembra 2021. Stuarta Peacha za posebnog izaslanika za Zapadni Balkan. "U Bosni i Hercegovini sir Stuart će biti podrška radu međunarodnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji i dalje ima punu potporu Ujedinjenog Kraljevstva. Što se tiče Srbije i Kosova, on će surađivati s našim partnerima na podršci dijalogu Srbije i Kosova uz posredovanje Evropske unije", saopćila je tada britanska vlada.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu (Čavušolu) izjavio je kako rad na pozitivnoj agendi između Turske i Izraela može pomoći u konstruktivnijem rješavanju nesuglasica između te dvije zemlje, prenosi Fena. Cavusoglu boravi u zvaničnoj posjeti Izraelu i prvi je šef turske diplomacije koji je to učinio u proteklih 15 godina, a nakon sastanka s izraelskim kolegom Yairom Lapidom (Jair), istakao je da je, uprkos razlikama u stavovima, korisno nastaviti dijalog. "To bi trebalo da se zasniva na međusobnom poštovanju i uvažavanju međusobnih zabrinutosti. To će biti od koristi, ne samo za naše bilateralne odnose, već i za mir u našem regionu", naglasio je Cavusoglu. Dalje je kazao da je s Lapidom razgovarao i o regionalnim temama te je istakao kako rad na pozitivnoj agendi može pomoći u konstruktivnijem rješavanju nesuglasica. "Zaista, dijalog koji smo uspostavili na nivou šefova država prošlog ramazana, također je doprinio nastojanjima da se očuva mir", kazao je Cavusoglu. Izraelski šef diplomacije Yair Lapid rekao je da njegova zemlja otvara "novo poglavlje" u odnosima s Ankarom, nakon sastanka s Cavusogluom u Jerusalemu. "Cilj je formiranje i širenje ekonomske i civilne suradnje između naših zemalja kako bi se stvorilo poslovanje biznisa i ljudi da bi se naše dvije zemlje iskoristile komparativne prednosti na regionalnom i globalnom nivou, čak i tokom pandemije, pa čak i u vremenima političkih tenzija", rekao je Lapid na konferenciji za novinare uz Mevluta Cavusoglua, nakon sastanka njih dvojice 25. maja. Ističući kako je postignuta suglasnost o ponovnom uspostavljanju tehničkih sastanaka između ministarstava i relevantnih javnih institucija Turske i Izraela, turski ministar Cavusoglu je rekao da postoji suglasnost o potrebi obnove bilateralnih odnosa na mnogim poljima i uspostavljanja različitih mehanizama saradnje, uključujući i pokretanje pregovora o civilnom zrakoplovstvu. Cavusoglu je također kazao da ekonomije Turske i Izraela imaju prirodnu osnovu za partnerstvo jer se radi o ekonomijama koje su geografski bliske i koje se međusobno upotpunjuju. "Turska i Izrael su u oba pravca među deset najvećih trgovinskih partnera. Uprkos poteškoćama s kojima se suočavamo, kao što je COVID-19 i uprkos razlikama iz prošlosti, naš obim trgovine je nastavio da raste", poručio je turski šef diplomacije. Cavusoglu i Lapid su razgovarali i o palestinsko-izraelskom pitanju, a turski ministar je kazao kako vjeruje da rješenje na bazi uspostave dvije države u okviru parametara UN-a predstavlja jedinu opciju za trajni mir. "I to je ono što mi zaista želim vidjeti, trajni mir na Bliskom istoku", rekao je Cavusoglu. Kazao je kako također vjeruje da će normalizacija tursko-izraelskih veza imati pozitivan efekat na mirno rješavanje palestinsko-izraelskog konflikta. "Kao i uvijek, Turska ima konstruktivnu ulogu. Sada je Turska spremna da doprinese naporima ka dijalogu i preuzme odgovornost", zaključio je Cavusoglu. Cavusoglu je 24. maja sletio na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu gdje su ga dočekali izraelski zvaničnici. Kasnije se turski ministar uputio u Ramallah na Zapadnoj obali i posjetio palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova. Turska će nastaviti biti uz palestinski narod u stvaranju nezavisne i suverene države Palestine, rekao je Cavusoglu 24. maja . "Nastavit ćemo biti uz našu palestinsku braću u njihovoj borbi za nezavisnu i suverenu državu", naglasio je Cavusoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare s palestinskim kolegom Riyadom al-Malikijem u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali. Cavusoglu je izjavio da će Turska nastaviti normalizirati odnose s Izraelom u koordinaciji s Palestinskom samoupravom. Naglasio je da je palestinsko pitanje nezavisno od procesa normalizacije odnosa s Izraelom. Cavusoglu je također rekao da će se relevantni ministri Turske i Palestine sastati krajem juna kako bi razgovarali o ekonomskim vezama. Palestinski ministar Riyad al-Maliki je rekao da je s turskim kolegom razgovarao o izraelskim kršenjima prava na palestinskim teritorijama i drugim zabrinutostima. Pozdravio je "ugledne, autentične i snažne veze" sa Turskom, prenijela je Fena.

Polaganjem vijenaca i cvijeća i odavanjem počasti u Tuzli je komemorativno obilježen 25. maj, dan kad je 1995. u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske ubijena 71 osoba. U Tuzlanskom kantonu, jednom od deset u entitetu Federacija BiH, 25. maj je Dan žalosti, a gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je kazao da će "zločin na Tuzlanskoj kapiji vječno ostati najbolnija rana Tuzle". "Kapija je rezultat agresije, rezultat terorizma, ali oni koji su preduzeli mjere terorizma i agresije, govorim o (Slobodanu) Miloševiću, o presuđenim ratnim zločincima, o (Radovanu) Karadžiću, (Ratku) Mladiću, Novaku Đukiću i dugo bih mogao nabrajati spisak onih koji su osuđeni za ratne zločine pred različitim sudovima, dakle, činili su najveće moguće zločine, a paralelno negirali zločin", kazao je Imamović. On je dodao da "postoji istovremena strategija negiranja zločina i strategija negiranja laži". "To negiranje zločina i genocida je prijetnja novim ratnim zločinima i novim genocidom", kazao je Imamović. Gradonačelnik Tuzle je rekao da "Srbija ne može ići putem evropskih integracija sve dok štiti Novaka Đukića, pravomoćno presuđenog ratnog zločinca". "Đukić se nije smio pustiti na slobodu. Sramota je za kompletnu Srbiju da krije ubicu djece", naglasio je Imamović. Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić je kazao da je "Kapija bolna rana, ne samo Tuzle i Tuzlanskog kantona". "Kada čitate ova imena na ploči možete zaključiti da je agresor i zločinac imao namjeru da jednom granatom ubije koncept i ideju BiH. Ali, nažalost, uspio je ubiti mladost Tuzle", rekao je Halilagić. Granata ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske (RS) je 25. maja u 20.55 sati ubijena 71 osoba, najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Ranjeno je više od 150 osoba. Za zločin na Kapiji odgovarao je i pravomoćno osuđen general Vojske RS-a Novak Đukić, komandant Taktičke grupe "Ozren", koji je uoči izricanja pravosnažne presude pobjegao u Beograd gdje živi slobodno. Sud BiH je 2009. osudio Đukića na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, između ostalog i zato što je naredio granatiranje Tuzlanske kapije. Đukić je 2014. pušten na slobodu, nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu. Iste godine, ta zatvorska kazna mu je preinačena na 20 godina, ali je on u to vreme već otišao u Srbiju na liječenje. Sud Bosne i Hercegovine raspisao je 2014. godine međunarodnu potjernicu za Đukićem. Srbijansko pravosuđe odlučilo je da neće izručiti Novaka Đukića Bosni i Hercegovini, jer je državljanin i Srbije, a Srbija svoje državljane ne izručuje. Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od februara 2016. godine vodi se postupak za priznanje i izvršenje pravosnažne krivične presude Suda BiH protiv Novaka Đukića.

Homofobija prilikom izveštavanja o majmunskim boginjama šteti ne samo LGBTQ+ zajednici, nego i celom društvu, poručili su iz Udruženja građana "Da se zna!" nakon što su se u medijima pojavili natpisi koji širenje ovog oboljenja povezuju sa LGBT+ populacijom. "Podsećamo medije na njihovu ulogu i odgovornost prema društvu, u ovom slučaju važno je zaštititi javno zdravlje i bezbednost građana i građanki, a stigmatizacija jedne društvene grupe i stvaranje zablude o načinima prenošenja bolesti doprinose sasvim suprotnom efektu", navodi se u objavi inicijative na Tviteru od 25. maja. Ovim povodom se oglasila i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije Brankica Janković. Janković je osudila dovođenje u vezu širenja nove zarazne bolesti majmunskih boginja sa LGBT+ populacijom, na način na koji to čine pojedini mediji i portali, objavljeno je 24. maja na sajtu poverenice. Naglasila je da je targetiranje bilo koje grupe ljudi na osnovu bilo kog stvarnog ili pretpostavljenog ličnog svojstva, pa tako i na osnovu seksualne orijentacije, diskriminatorno i zakonom zabranjeno. Govoreći o majmunskim boginjama, epidemiolog Predrag Kon je 25. maja za televiziju Pink rekao kako se one prenose u bliskom kontaktu "koža na kožu", ali da mogu da se prenesu i kapljično. Dodao je kako da su male epidemije majmunskih boginja bile zabeležene i sedamdesetih godina prošlog veka, ali da se, istorijski posmatrano, ta bolest po prvi put ovako brzo širi među ljudima. "U trenutnom preseku (obolelih) dominiraju muškarci, i to koji imaju odnose sa muškarcima. Bolest jako liči na velike boginje, sa daleko manjim smrtnim ishodom. U Evropi nikada nije bilo smrtnog ishoda", rekao je Kon. Od početka maja, zabeleženo je manje od 200 potvrđenih i sumnjivih slučajeva u Australiji, Evropi i Severnoj Americi, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), što je izazvalo strahove od širenja bolesti. Iako su majmunske boginje poznate već 40 godina, SZO je saopštila da je to prvi put da je bilo nekoliko slučajeva istovremeno u mnogim zemljama i među ljudima koji nisu putovali u endemske regije Afrike. Bolest se smatra endemskom u 11 afričkih nacija. Lečenje ne postoji, ali simptomi obično nestaju nakon dve do četiri sedmice.