08/24/2019 11:06 AM
Iran testirao novi projektil
Iran je testirao novi projektil, saopćio je zapovjednik iranske Revolucionrne garde, general-major Hossein Salami, javila je novinska agencija Tasnim. "Naša zemlja uvijek je bila arena za testiranje raznih odbrambenih i strateških sistema i to predstavlja neprekidno kretanje ka jačanju naših odbrambenih moći. A jučer je bio jedan od uspješnih dana za našu zemlju", izjavio je Salami. On nije pružio nikakve dodatne informacije o projektilu, prenosi Reuters. Iran predstavio raketni sistem Bavar-373 Manje nuklearnog naoružanja u svijetu
08/24/2019 11:02 AM
Severna Koreja ispalila dve rakete u more
Severna Koreja ispalila je dva neidentifikovana projektila u more kod svoje istočne obale, saopštila je jutros južnokorejska vojska što je sedmi put da ispaljuje rakete u mesec dana. "Naša vojska prati kretanje Severa u slučaju dodatnih lansiranja i spremna je za svaku eventualnost", dodaje se u saopštenju generalštaba Južne Koreje. Severnokorejski Nacionalni savet za bezbednost izrazio je veliku zabrinutost zbog lansiranja raketa i pozvao Severnu Koreju da prekine sa takvim delovanjem koje povećava vojne tenzije, prenosi AFP. Testiranje se dogodilo dan pošto je Pjongjang zapretio da će ostati najveća pretnja Americi protestujući zbog američkih sankcija. Južnokorejska vojska navela je da su rakete letele oko 380 kilometara na maksimalnoj visini od 97 kilometara. Japanska vlada je saopštila da rakete nisu izazvale štetu i da nisu pale u njegove teritorijalne vode. Očekivalo se da će Severna Koreja prekinuti sa probama oružja zato što su ranije ove nedelje završene desetodnevne američko-južnokorejske vojne vežbe koje ona smatra kao probu za invaziju. Pjongjang je napao američkog državnog sekretara Majka Pompea koji je ranije izjavio da ukoliko severnokorejski vođa Kim Džong Un ne odluči da denuklearizuje zemlju SAD će zadržati najteže sankcije u istoriji. Severna Koreja koja ima nuklearno oružje izvela je više proba raketa kratkog dometa proteklih nedelja da protestuje zbog američko-južnokorejskih vojnih vežbi. Poslednja proba bila je u utorak. Bilateralni američko-severnokorejski razgovori su u zastoju od neuspeha drugog samita između američkog predsednika Donalda Trampa i Kim Džong Una u Hanoju u februaru. Dva lidera su se ponovo srela u junu na granici u demilitarizovanoj zoni koja deli Severnu i Južnu Koreju od kraja Korejskog rata 1950-1953. Na tom sastanku je dogovoreno da se ponovo pokrenu razgovori o severnokorejskom nuklearnom programu, nešto više od godinu dana posle prvog samita Tramp-Kim u Singapuru, ali razgovori još nisu počeli.
08/24/2019 10:53 AM
Bolsonaro odobrio pomoć vojske za suzbijanje požara u Amazoniji
Brazilski predsednik Žair Bolsonaro odobrio je mobilizaciju vojske u borbi protiv požara u Amazoniji, ali je izjavio da ti požari ne mogu da posluže kao izgovor za uvođenje međunarodnih sankcija. Ukazom izdatim sinoć brazilski predsednik je odobrio da od danas i narednih mesec dana guverneri pogođenih država mogu da pozovu vojsku u borbi protiv požarnih žarišta kao sprečavanja akata koji narušavaju životnu sredinu. U jeku osuda zbog požara u Amazoniji američki predsednik Donald Tramp ponudio je brazilskom kolegi pomoć Amerike. Sa druge strane Atlantika uoči današnjeg početka samita G7 u Bijaricu na jugozapadu Francuske, najveća tropska šuma na planeti postala je glavna tema. Francuski predsednik Emanuel Makron optužio je Bolsonara da je lagao o svojim obavezama prema klimi. Jelisejska palata je navela da će zbog toga Francuska biti protiv ratifikacije sporazuma o slobodnoj trgovini EU i južnoameričkog trgovinskog bloka Merkosur. Britanski premijer Boris Džonson je ocenio da ti požari predstavljaju međunarodnu krizu, uoči samita u Bijaricu koji se održava od danas do ponedeljka i na kome se očekuje usvajanje konkretnih inicijativa po ovom pitanju. "Šumski požari postoje u celom svetu i to ne može da posluži kao pretekst za moguće međunarodne sankcije" rekao je brazilski šef države u kratkom televizijskom obraćanju reagujući na rastuće međunarodne pritiske da se spase Amazonija, čijih 60 odsto se nalazi na brazilskoj teritoriji, prenosi AFP. U intervjuu za Frans pres sinoć, domorodački vođa Raoni zatražio je pomoć od međunarodne zajednice da se izvrši pritisak za smenu brazilskog predsednika koga smatra odgovornim za požare u Amazoniji. Šumski požari, uglavnom posledica seče šuma, pojačani zbog suše koja će se nastaviti u septembru postali su glavno međunarodno pitanje. UN i Emanuel Makron prozvali su Bolsonara zbog toga, a na društvenim mrežama se množe pozivi iz političkog, sportskog i holivudskog sveta za očuvanje Amazonije. Amazonski požari: 'Kuća nam gori', upozorava Macron pred G7
08/24/2019 10:40 AM
BiH: Načelnik Opštine Tešanj proglasiće vanredno stanje
U Tešnju će biti proglašeno vanredno stanje nakon sinoćnje obilne kiše koja je pruzrokovala velike materijalne štete na putevima, privrednim i stambenim objektima u više naselja. To je na zvaničnom fejsbuk profilu najavio načelnik Opštine Suad Huskić. "Tokom noći Civilna zaštita je djelovala na terenu. Štete su ogromne. Jutros će Štab civilne zaštite proglasiti vanredno stanje. Pozivamo sve one koji mogu da pomognu u hitnim mjerama sanacije", naveo je Huskić. Neke kuće su još uvijek okružene vodom u naselju Jelah. Obilne padavine su pokrenule i klizište koje je uništilo lokalni put u jednom dijelu naselju Mrkotić. "Deset kuća je potpuno odsječeno. U tom zaseoku.ima starijih i bolesnih. Očekujemo građevinske mašine. Za uklanjenje nanosa mašinama će biti potrebno najmanje četiri do pet sati", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) predstavnik mjesne zajednice Kalošević Redžo Cerovac. U ovom naselju pozvani su "građani, omladinci, ribolovci da izađu na teren i daju svoj doprinos u saniranju posljedica". Razmjere štete još uvijek nisu poznate. Sudeći prema posljedicama na terenu za njihovo otklanjanje bit će potreban duži vremenski period.
08/24/2019 10:16 AM
Iranski tanker promenio destinaciju i uputio se ka Turskoj
Iranski tanker koji prate SAD promenio je rano jutros destinaciju i uputio se u luku u Turskoj pošto je Grčka sopštila da neće ugroziti odnose s Amerikom da bi mu pomogla. Posada tankera Adrian Darja jedan, ranije poznatog kao Grejs jedan, koji plovi pod iranskom zastavom, promenila je destinaciju u Automatskom identifikacionom sistemu (AIS) na luku Mersin na jugu Turske gde se nalazi naftni terminal. Prethodno je bila navedena luka u Grčkoj koja nema infrastrukturu za preuzimanje nafte. Međutim, kako navodi AP, posada može da ubaci bilo koju destinaciju u taj sistem tako da Turska možda nije pravo odredište tankera. Mersin se nalazi oko 200 kilometara severozapadno od rafinerije u Banijasu, u Siriji gde je prema vlastima tanker Adrijan Darja išao pre nego što je zaplenjen kod Gibraltara početkom jula. Iranski državni mediji i zvaničnici nisu odmah potvrdili novu najavljenu destinaciju tankera Adrijan Darja koji nosi 2,1 milion barela iranske nafte vredne oko 130 miliona dolara. Vebsajt koji prati brodove MarineTraffic.com pokazuje da se tanker Adrian Darja nalazi južno od Sicilije u Sredozemlju, a prema sadašnjoj brzini procenjuje se da bi stigao u Mersin za oko nedelju dana. Zaplenom tankera u Gibraltaru i njegovim kasnijim oslobađanjem dodatno su pojačane tenzije između SAD i Irana posle jednostranog povlačenja Amerike iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine pre godinu dana. Iran je od tada izgubio poslove vredne više milijardi dolara pošto su SAD ponovo uvele sankcije i u velikoj meri blokirale Teheran od prodaje nafte u inostranstvu, što mu je važan izvor deviza. U američkim dokumentima vlasti tvrde da je pravi vlasnik tanker Adrian Grejs iranska Revolucionarna garda, paravojna organizacija koja odgovara samo vrhovnom vodji Ajatoli Ali Kamneiju. SAD su proglasile Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom u aprilu. Prvobitno je tanker kao destinaciju naveo Kalamatu u Grčkoj iako ta luka nema infrastrukturu za preuzimanje nafte sa tankera. Stejt department je zatim izvršio pritisak na Grčku da ne pomogne brodu. Grčki premijer: Iranski tanker ne ide prema Grčkoj Rohani: Prekidom našeg uvoza pomorski putevi neće biti bezbjedni Rusija traži da SAD ukine sankcije Iranu
08/23/2019 09:58 PM
Francuska prijeti blokadom trgovinskog sporazuma zbog požara u Amazonu
Francuska i Irska su navele da neće ratificirati veliki trgovinski sporazum s državama Južne Amerike ako Brazil ne učini više za borbu protiv požara u Amazonu. Francuski čelnik Emmanuel Macron rekao je da ga je predsjednik Brazila Jair Bolsonaro lagao o svom stavu o klimatskim promjenama. Trenutno je rekordan broj požara u amazonskoj prašumi, koja je najveći izvor kisika na Planeti. Skupine za zaštitu životne sredine ocjenjuju da su požari povezani s politikom Bolsonara, što brazilski predsjednik negira. Požari u Amazonu: 'Zločin protiv čovječnosti' podstaknut vladom Makron će vršiti pritisak na SAD da potpiše povelju Europski čelnici također su izrazili zgražanje. Britanski premijer Boris Johnson nazvao je požare "međunarodnom krizom". "Spremni smo pružiti sve što možemo kako bismo ih (požare) stavili pod kontrolu i pomogli zaštititi jedno od najvećih čuda Zemlje", dodao je. Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je požar "akutnom hitnom situacijom ... šokantnom i prijetnjom ne samo Brazilu i drugim pogođenim zemljama, već i cijelom svijetu".
08/23/2019 09:49 PM
Sukobi u Kašmiru, snage sigurnosti uzvratile suzavcem
Snage sigurnosti u indijskom dijelu Kašmira su se sukobile s demonstrantima u gradu Srinagar. Stotine ljudi učestvovalo je u demonstracijama nakon molitve u petak u kvartu Soura. Marš je postao nasilan kada su demonstranti počeli bacali kamenje na sigurnosne snage, koji su uzvratile suzavcem. Najmanje dvoje ljudi je povrijeđeno. Napetosti su u porastu otkako je indijska vlada prije tri sedmice ukinula specijalni status tog regiona u pokušaju da potpuno integriše jedini region sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Protok informacije je usporen, jer su internet i mobilna mreža uglavnom blokirani. Indija tvrdi da će odluka o oduzimanju Kašmiru specijalnog ustavnog statusa i njegovo premiještanje iz kategorije savezne države u teritoriju osloboditi to područje od separatizma. Pobunjenici se u Kašmiru decenijama bore protiv indijske vlasti. U sukobima ekstremista i demonstranata s indijskim snagama sigurnosti je od 1989. poginulo oko 70.000 ljudi. Najveći dio stanovnika Kašmira želi ili nezavisnost ili pripajanje Pakistanu. I Indija i Pakistan polažu prava na Kašmir i dva puta su ratovali zbog njega. Prvi rat je okončan 1948. podjelom Kašmira i obećanjem referenduma pod pokroviteljstvom UN-a o budućem statusu. Taj referendum nikada nije održan.  
08/23/2019 09:44 PM
Grčka nastavlja sa deportacijom migranata u Tursku
Grčka je saopštila da nastavlja sa deportacijom migranata u Tursku u sklopu napora za rješavanje povećanog broja dolazaka tokom ljetnih mjeseci što je dovelo do pretrpanosti kampova na ostrvima. Grčki ministar za migracije Jorgos Kumucakos rekao je danas da je 15 migranata kojima su odbijeni zahtjevi za azil vraćeni nazad u Tursku. Kumucakos nije objavio druge detalje. On je za lokalne medije izjavio da u Grčkoj trenutno 75.000 migranata čeka obradu zahtjeva za azil, uključujući i 9.000 onih kojima su zahtjevi odbijeni ali su podnijeli žalbe. Prema njegovim riječima, u kampovima na pet ostrva na istoku Grčke trostruko je više migranata od predviđenih kapaciteta. Pročitajte i ovo: Mektić: Hrvatska policija zlostavlja migrante i vraća ih u BiH Albanski brod spasio 36 Afganistanaca iz Egejskog mora Pet zemalja EU prihvatit će migrante sa broda 'Open Arms'
08/23/2019 09:39 PM
Makron će vršiti pritisak na SAD da potpiše povelju
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će vršiti pritisak na SAD da tokom samita G7 u Bijaricu potpiše povelju o biološkoj raznovrsnosti, prenosi Rojters. "Razgovarali smo o raznovrsnosti. Prvi put, na ovom samitu G7, potpisaćemo povelju za bioraznovrsnost. Posvećeni smo tome i svi će potpisati", rekao je Makron. Na pitanje novinara da li tu spadaju i SAD, Makron je odgovorio da je to realno pitanje i da će izvršiti pritisak. On je naglasio da će povelju potpisati i Indija, što je veoma važno. Francuski predsjednik je najavio da će klima, globalno otopljenje i bioraznovrsnost biti u vrhu tema samita. Požari u Amazonu: 'Zločin protiv čovječnosti' podstaknut vladom Inovacija G-7 ili kraj svjetskog poretka Nakon susreta sa naučnicima iz Međuvladinog panela o bioraznovrsnosti u maju ove godine Makron je najavio da će pitanje bioraznovrsnosti iznijeti na samitu G7. Francuski presjednik je tada izjavio da će njegova administracija tražiti povećanje oblasti prirode pod zaštitom te da će preduzeti budžetske i poreske mjere za podršku bioraznovrsnosti. IPBES koja okuplja 130 država, uključujući SAD, Rusju i Kinu u svom izvještaju objavljenom u maju upozorava da je ugroženo milion životinjskih i biljnih vrsta zbog čovjekove bezobzirne težnje za privrednim rastom.
08/23/2019 09:22 PM
Skupština CG: Kompletiran Odbor za reformu izbornih zakona
Bez glasanja opozicionih poslanika i uz uzdržanost poslanika vladajućih Socijaldemokrata, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS), usvojila je odluku po kojoj je kompletiran sastav skupštinskog Odbora, koji bi trebalo da reformiše izborno i drugo zakonodavstvo, kako bi se obezbijedili uslovi za održavanje fer i slobodnih izbora u Crnoj Gori. Tokom višesatnog zasjedanja, opozicione partije su se oštro suprotstavile tom prijedlogu, jer su glasovima vladajuće većine obezbjeđena dva mjesta za poslanike opozicione Demokratske Crne Gore Alekse Bečića. Opozicione stranke su bile jedinstvene u stavu da svaki opozicioni poslanički klub treba da ima predstavnika u Odboru za izmjenu izbornog zakonodavstva. Za opozicione stranke, koje su odbile da se izjasne prilikom glasanja, to podrazumijeva da Demokratskoj Crnoj Gori može pripasti samo jedno mjesto u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, a drugo mjesto treba da pripadne klubu nezavisnih poslanika. Ipak, vladajuća Demokratska partija socijalista i poslanici manjinskih nacionalnih stranaka su podržali prijedlog po kome će dva mjesta u Odboru za izmjenu izbornog zakonodavstva zauzeti dva poslanika Demokratske Crne Gore. Crna Gora: Popularna politika u bojama nacionalizma Opozicioni sukob koči izborne reforme u Crnoj Gori Odbor za reformu izbornog zakonodavstva je reafirmisan nakon medijacije Evropske unije sa ciljem da se u Crnoj Gori prevaziđe politička kriza nastala nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Evropska unija insistira da naredni parlamentarnih izbori u Crnoj Gori budu održani u ambijentu u kome će svi učesnici priznati rezultate i regularnost tih izbora. Ponovno uspostavljanje političkog dijaloga u Crnoj Gori i reforma izbornih zakona, trebalo je da otpočne preko novog sastava Odbora za reformu izbornog zakonodavstva u kome je predviđeno da participira po sedam članova vlasti i opozicije. Ključni problem su bila dva opoziciona mjesta u Odboru koja je za sebe obezbijedila Demokratska Crna Gora, uz podršku vladajuće Demokratske partije socijalista. To je izazvalo unutarpozicioni sukob. Opozicioni Demokratski front, poseban klub poslanika, Socijaldemokratska partija i nezavisni poslanici su, tokom povremene vrlo tenzične rasprave, iznijeli niz optužbi na račun Demokratske Crne Gore i vladajuće Demokratske partije socijalista tvrdeći: da su napravili tajni dogovor na štetu opozicije i da je davanje dva mjesta Demokratskoj Crnoj Gori kršenje zakona, pravno nasilje i politička prevara. Poslanici opozicije su saopštili da, pod takvim uslovima i epiloga, najvjerovanije neće učestvovati u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva. Obrazlažući politički neuobičajenu podršku, kojom će opoziciona Demokratska Crna Gora imati dva člana u Odboru za izmjene izbornog zakonodavstva, poslanici Demokratske partije socijalista su saopštili da su otvoreni za proširenje Odbora i najavili da će predložiti izmjenu odluke o formiranju Odbora. Interes vladajuće partije je da se nastavi rad Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva, rečeno je tokom skupštinske sjednice. Inače, Demokratska Crna Gora od parlamentarnih izbora bojkotuje rad Skupštine Crne Gore i najavila je da će ostati u bojkotu "do realizacije svih konačnih rješenja koje dogovori Odbor za izmjenu izbornog zakonodavstva".