Više od 504.000 obožavalaca hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji se smatra ikonom hrvatske desnice, u subotu prisustvuje njegovom koncertu na zagrebačkom Hipodromu. Organizatori su za Hrvatsku radioteleviziju potvrdili da se na Hipodromu okupilo 504.000 ljudi, čime je ovaj koncert postao najveći muzički događaj te vrste u Hrvatskoj. Thompson je otvorio koncert pjesmom "Ustani iz sjene". Atmosferu je dodatno podigla bakljada koja je zapalila publiku. "Sada ćemo ovim koncertom pokazati veliko zajedništvo. Želim poručiti cijeloj Europi da se vrati svojoj tradiciji, svojim kršćanskim korijenima. Samo tako Hrvatska može biti ponovno snažna", poručio je pjevač. Za koncert su uvedene stroge sigurnosne mjere. Dijelovi grada oko Hipodroma od petka uveče su zatvoreni za saobraćaj. Obožavaoci nose hrvatske zastave, sportske majice s hrvatskim nacionalnim simbolima, crveno-bijelim kockicama, ali i crne majice s Thompsonovim likom na kojima su ispisani stihovi iz njegovih najpoznatijih pjesama i nazivi albuma. Među fanovima ima i manji broj onih koji nose crne majicama sa pozdravom ustaškog pokreta "Za dom spremni", kojim počinje i jedna od Thompsonovih najpoznatijih pjesama, Čavoglave, nastala tokom rata 1990-ih. Organizatori koncerta su ranije objavili da su za Thompsonov nastup u samo jednom danu prodali više od 280.000 ulaznica, što je svjetski rekord. Cijene ulaznica kretale su se između 30 i 50 eura, a u prodaju su puštene i dodatne karte, čime je ukupan broj prodatih ulaznica dostigao oko 500.000. Najviše karata kupljeno je u Hrvatskoj, gdje ih je prodato oko 350.000, a zabilježena je prodaja u još oko 40 država. Na vrhu po broju kupljenih ulaznica je Njemačka, sa oko 22.000, Austrija sa oko 18.000 i Bosna i Hercegovina sa oko 10.000. Marko Perković Thompson u hrvatskom društvu izaziva podjele, imajući u vidu da ga dio građana smatra rodoljubom, koji pjeva rodoljubne pjesme, kao i one o vjeri i ljubavi, a drugi ga kritikuju, jer u nekim svojim pjesmama pokazuje simpatije prema ustaškom pokretu. On pjeva uglavnom pjesme čija je tema rat u Hrvatskoj 1990-ih. Zbog takvih pjesama, ali i zato što se među njegovom publikom nalaze i oni koji donose ustašku ikonografiju i otvoreno veličaju Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH), Thompsonovi koncerti su ranije otkazani u mnogim evropskim gradovima. Pjevač za sebe tvrdi da je rodoljub, a ne nacionalista, dok je ustaški pozdrav "Za dom spremni" u izjavama nazivao starim hrvatskim pozdravom koji su neke hrvatske jedinice koristile tokom rata 1990-ih godina. Na jednom od suđenja za korupciju bivšem premijeru i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivi Sanaderu 2013. godine otkriveno je da je ta stranka platila Thompsonu pola miliona eura da u kampanji 2007. godine ne nastupa za druge desne političke opcije, budući da je ranije bio član desničarske Hrvatske stranke prava.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav je u subotu imenovao francuskog nadbiskupa za novog voditelja Vatikanske komisije za zaštitu maloljetnika, što je prvi javni potez novog pape u suočavanju s problemom koji je ozbiljno narušio vjerodostojnost Rimokatoličke crkve širom svijeta, prenio je Reuters. Thibault Verny (59) će da preuzme dužnost predsjednika Papinske komisije za zaštitu maloljetnika, a istovremeno će ostati nadbiskup Chamberyja na jugoistoku Francuske. Vatikansku komisiju je osnovao papa Franjo 2014. kao odgovor na niz skandala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem koji su potresli Crkvu u brojnim zemljama. Ti skandali su narušili ugled Rimokatoličke crkve kao moralnog autoriteta, doveli do tužbi koje su je stajale milione eura i rezultirali ostavkama brojnih biskupa, podsjeća Reuters. Verny je izjavio kako je predan unapređenju zaštitnih mjera unutar Crkve. "Zalagat ćemo se za pravedniju raspodjelu resursa kako bi svi dijelovi Crkve, nezavisno o geografskom položaju ili okolnostima, mogli poštovati najviše standarde zaštite", rekao je u saopštenju. Verny na toj dužnosti nasljeđuje kardinala Seana O'Malleya, bivšeg nadbiskupa Bostona. O'Malley (81) je dužnost obavljao i nakon što je prešao tradicionalnu dobnu granicu za penzionisanje biskupa od 80 godina.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u subotu je osudio napad Rusije dronovima i raketama na Ukrajinu, najveći od početka tog rata prije tri godine. Guterres je rekao da "oštro osuđuje najnoviju seriju velikih napada Rusije dronovima i raketama", piše u saopštenju o napadu u petak, i poziva na potpuni, trenutni i bezuslovni prekid vatre. "Generalni sekretar je uznemiren ovom opasnom eskalacijom i rastućim brojem civilnih žrtava. Napadi na civile i civilnu infrastrukturu su zabranjeni međunarodnim pravom i moraju odmah prestati", navodi se u saopštenju koje je objavio portparol UN-a Stephane Dujarric. Ukrajina je od četvrtka uveče bila meta najmasovnijeg ruskog napada dronovima tokom rata. Masovni napad dronovima i raketama je trajao satima, primoravši građane da potraže utočište u skloništima širom zemlje.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar je u subotu pozvala političare na odgovornost zbog najava savjetodavnog referenduma o pitanju povećanja izdvajanja za odbranu i izlasku Slovenije iz NATO-a. Ona je istakla da "ne treba skakati sa jedne odluke na drugu" i da je potrebno da se strasti smire, uz razgovor svih strana. Slovenački parlament je u petak na prijedlog stranke Ljevica iz vladajuće koalicije podržao održavanje savjetodavnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu. Premijer Robert Golob je na samitu NATO-a potpisao deklaraciju o povećanju ulaganja u odbranu na pet posto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine. Pored Ljevice za referendum glasali su i poslanici Socijaldemokrata, takođe vladajuće stranke, a podršku su pružile i opozicione Slovenska demokratska stranka (SDS) i Nova Slovenija (NSI). Takav postupak je doveo do reakcije Pokreta Sloboda, najveće stranke u vladajućoj koaliciji, čiji član je i sam premijer Slovenije. Taj pokret je najavio da će iduće nedjelje Državnom zboru - Skupštini Slovenije - proslijediti prijedlog o održavanju referenduma o izlasku iz NATO saveza, jer je to pravo pitanje na koje građani treba da odgovore. Slovenija je ranije donijela rezoluciju o odbrani kojom je predviđeno povećanje ulaganja u vojsku na tri posto BDP-a do 2030. godine, dok su čelnici država NATO-a u Hagu postigli dogovor o povećanju na pet posto BDP-a do 2035. godine. "Moramo otvoreno govoriti o tome šta se zapravo događa iza kulisa", rekla je Pirc Musar i najavila sastanak sa premijerom Golobom, prenijela je Beta. O pitanju mogućeg izlaska Slovenije iz NATO-a oglasio se i lider najjače opozicione stranke SDS Janez Janša koji je građanima poručio da mogu biti mirni, jer je za takvu odluku potrebna dvotrećinska većina u Državnom zboru, a koju aktuelna vlada nema. Neslaganja o pitanju ulaganja u odbranu otvaraju mogućnost raspada vladajuće koalicije i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, gotovo godinu dana prije kraja aktuelnog mandata.

Britanski ministar spoljnih poslova David Lammy sastao se u subotu u Damasku sa privremenim predsjednikom Sirije Ahmadom el Šarom kako bi razgovarali o jačanju saradnje, nakon što je Velika Britanija počela da ukida sankcije protiv Sirije. Sirija je poboljšala odnose sa zapadnim zemljama nakon svrgavanja predsjednika Bašara el-Asada u decembru, u ofanzivi koju je predvodila islamistička grupa Hajat Tahrir el-Šam, piše AP. Predsjednička kancelarija je saopštila da su Lami i Al-Šara razgovarali o međusobnim odnosima i načinima za jačanje saradnje, kao i o najnovijim regionalnim i međunarodnim dešavanjima. Lammy se kasnije sastao sa svojim sirijskim kolegom, Asadom al-Šibanijem, javili su državni mediji. U aprilu je britanska vlada ukinula sankcije protiv desetak sirijskih entiteta, uključujući vladine odjeljenja i medije, kako bi pomogla obnovu zemlje, nakon svrgavanja Asada. Nekoliko sedmica ranije, Velika Britanija je ukinula sankcije protiv dvadesetak sirijskih preduzeća, uglavnom banaka i naftnih kompanija. Ranije ove sedmice i američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom se ukidaju mnoge američke ekonomske sankcije Siriji. Novi sirijski lideri se bore da obnove uništenu ekonomiju i infrastrukturu te zemlje nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno pola miliona ljudi. Posljednjih mjeseci, El-Šara je posjetio regionalne zemlje bogate naftom kao i Francusku u maju, tokom svoje prve posjete Evropskoj uniji.

Prva grupa od 45 povređenih u požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima u Severnoj Makedoniji završila je rehabilitaciju u odmaralištu u planinskom centru Ponikva, izjavila je direktorka Opšte bolnice u Kočanima Katerina Mirčovska. Ona je Televiziji Telma rekla da će početkom sledeće sedmice u to odmaralište stići nova grupa koja će tu dobiti dve nedelje medicinske nege i fizikalne terapije, a uključivaće i osobe sa respiratornim problemima koje su već završile lečenje, prenela je Beta. "Planirano je da u utorak stignu u Ponikvu i smeste se u odmaralištu, a spisak za treću rehabilitacionu grupu je već pripremljen. Boravak u planinama je dobar za povređene mlade ljude i pozitivno utiče na njihovu rehabilitaciju - i fizičku i psihičku", rekla je Mirčovska. Prema njenim rečima, neki od njih nastavljaju pripreme za polaganje fakultetskih ispita, a oni koji su ranije bili zaposleni već se osećaju spremno da se vrate na svoja radna mesta. "Jedan dečak koji je povređen u požaru u 'Pulsu' prijavio se na oglas da bude volonter u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Kočanima", rekla je Mirčovska. O rehabilitaciji povređenih na Ponikvi brinu se lekari specijalisti iz Klinike za plastičnu hirurgiju u Skoplju, kao i fizioterapeuti iz Kočana i Štipa, koji im pružaju neophodnu zdravstvenu negu i vežbe fizioterapije. Odmaralište "Ponikva", koje se nalazi na Osogovskim planinama u blizini Kočana, Ministarstvo unutrašnjih poslova je u junu stavilo na raspolaganje Ministarstvu zdravlja za korišćenje kao objekta za produženu medicinsku negu i rehabilitaciju. Ponikva, turistički centar u Osogovskim planinama u istočnom delu Severne Makedoniji, nalazi se oko 20 kilometara severno od Kočana na nadmorskoj visini od 1.560 metara u području sa gustom bukovom šumom i raznovrsnom vegetacijom. U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, 100 kilometara istočno od Skoplja, život su izgubile 62 osobe, a povređeno 211, od kojih 157 teže. Požar se desio nedelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema istrazi, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbednosti. Prema optužnici, koju je 13. juna podnelo kočansko tužilaštvo 34 fizička i tri pravna lica su optužena za požar u diskoteci "Puls" i terete se za "teška dela protiv opšte sigurnosti". U istrazi požara u diskoteci "Puls" od početka istrage su od početka istrage bilo su osumnjičene ukupno 74 osobe i tri firme, od kojih njih 47 istraživalo Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a odgovornost 27 policajaca istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije i očekuje se da će ta istraga biti završena u septembru.

Građanima Srbije se savetuje da ne putuju u Zagreb do nedelje, 6. jula zbog održavanja koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji je planiran za danas na zagrebačkom hipodromu, saopštilo je diplomatsko-konzularno predstavništvo Srbije u toj zemlji. "S obzirom da se očekuje oko 500.000 posetilaca, boravak u Zagrebu u tom periodu može biti bezbednosno rizičan za građane Srbije", navodi se u saopštenju koje prenosi portal Radio-televizije Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 5. jula da je koncert koji se održava u Zagrebu, "koncert podrške neonacističkim i ustaškim vrednostima". Marku Perkoviću je zabranjeno nastupanje u nekoliko zemalja zbog njegovih simpatija prema ustaškom režimu tokom Drugog svetskog rata. Ustaški simboli su čest prizor na njegovim koncertima, a jednu od svojih najpoznatijih pesama započinje uzvikivanjem fašističkog slogana koji je koristio režim saveznika nacizma. Za koncert, koji će biti održan na zagrebačkom hipodromu, prodato je oko 450.000 ulaznica. Najviše karata kupljeno je u Hrvatskoj, oko 350.000, a ostatak u 40-tak država. Na vrhu po broju kupljenih ulaznica je Nemačka, oko 22.000, Austrija oko 18.000 i Bosne i Hercegovine oko 10.000. Odluka o održavanju koncerta s tako velikim brojem posetilaca u jednom danu, u javnosti je otvorilo pitanje bezbednosti, a zbog toga je formiran poseban bezbednosni štab. Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske je prethodno 3. jula predložilo svojim građanima da odlože putovanja u Srbiju zbog neprimerenih i neosnovanih postupanja tela Srbije prema hrvatskim državljanima, odnosno njihovog zadržavanja na granici, vraćanja i proterivanja iz zemlje. Od početka protesta i krize u Srbiji izazvane pogibijom 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu, vlasti su proterivale umetnike i građane iz susednih država koji su podržali demonstrante. U prva tri i po meseca 2025. godine 12 hrvatskih državljana dobilo je rešenje o proterivanju, pokazuju podaci Ambasade Hrvatske u Beogradu. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u aprilu da je iz Srbije proterano 16 hrvatskih državljana, a da još 16 njih nije pušteno u zemlju, ne navodeći u kom razdoblju.

U izraelskim napadima u Gazi su u subotu poginule 32 osobe, objavila je služba za civilnu zaštitu te palestinske enklave. Izrael je nedavno proširio vojne operacije u Pojasu Gaze, gdje je rat stvorio katastrofalne humanitarne uvjete za više od dva miliona stanovnika, piše AFP. Glasnogovornik službe za civilnu zaštitu Mahmud Basal kazao je da je među poginulima osam žrtava napada na škole u gradu Gazi. Mnogi stanovnici Gaze potražili su utočište u školama i drugim javnim zgradama otkako je počeo rat, kome je prethodio napad Hamasa, koji Evropska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom grupom, na Izrael u oktobru 2023. godine. Basal je također izvijestio da je osam osoba ubijeno u napadu u blizini centra za distribuciju pomoći na jugu Gaze. Izraelska vojska navela je da ne može komentirati konkretne napade, bez tačnih koordinata. Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što je Hamas izjavio da je spreman "odmah" započeti pregovore o američkom prijedlogu za prekid vatre u Gazi. To se dogodilo uoči odlaska izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na razgovore u Washington u ponedjeljak, u vrijeme dok američki predsjednik Donald Trump poziva na okončanje rata. Hamasov napad iz oktobra 2023. godine rezultirao je smrću 1.219 osoba, uglavnom civila, prema podacima izraelskih izvora. Od 251 taoca, otetog tokom tog napada, 49 ih je i dalje u Gazi, uključujući 27 za koje izraelska vojska tvrdi da su mrtvi. U izraelskim napadim koji su uslijedili ubijeno je više od 57.000 stanovnika Gaze, glavnom civila, podaci su ministarstvu zdravstva u Gazi kojim upravlja Hamas.

Protestne blokade u Srbiji sa kojih se, pored ostalog, traži raspisivanje vanrednih izbora nastavljene su 5. jula, šesti dan zaredom. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Boris Pendelj priveden je nakon što je policija razbila jednu od blokada u širem centru grada. On je nakon saslušanja u Prekršajnom sudu pušten, a tereti se da je prekršio zakon tako što je na ulicu izgurao kontejner. Profesora su ispred zgrade suda aplauzom dočekali studenti, građani i kolege. Demonstranti su se 5. jula okupili i ispred Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Studenti, građani, profesori i brojne javne ličnosti su nakon protestne šetnje Novim Beogradom blokirali jedan od prometnijih kružnih tokova. Neformalni zborovi građana i studenti su u beogradskom naselju Zemun proglasili celodnevnu "pešačku zonu". Demonstranti su 5. jula popodne blokirali i prometnu ulicu ispred Elektrotehničkog fakulteta u centru Beograda. Prethodno je udruženje građana "Za naš kej" ujutru biciklima na neko vreme blokiralo kamione ka gradilištu međunarodne izložbe EXPO koja je najavljena za 2027. Blokade su nastavljene i u Novom Sadu i Nišu. Demonstranti su zaustavili saobraćaj od Železničke stanice do mosta novosadskog mosta Sloboda, a blokirana je i ulica u Petrovaradinu. Zborovi građana u Nišu i studenti u blokadi okupili su se na raskrsnici kod Osnovnog suda u tom gradu. Protestne blokade organizovane su i u Novom Pazaru, Vranju, Subotici, Kuli i drugim gradovima. Privedeno više od 100 ljudiNa blokadama i protestima u više gradova u Srbiji tokom prethodne noći privedeno je 107 ljudi, a legitimisano više od hiljadu, saopštilo je 5. jula policija. U saopštenju se navodi da je 106 osoba "dovedeno zbog izvršenih prekršaja, a jedna osoba zbog sumnje da je izvršila krivično delo". Policija je u Beogradu i Zrenjaninu zabeležila "sporadične incidente", odnosno ugrožavanje bezbednosti učesnika protestnih blokada. "Konkretno, dva učesnika protesta u Zrenjaninu su lakše povređena kada je vozač automobilom pokušao da prođe kroz blokiranu raskrsnicu", dodaje se u saopštenju. Nadnadno je saopšteno da je uhapšen vozač koji je tokom blokade u tom gradu udario jednu ženu, a potom pobegao. Vučić: Opada podrška 'blokaderima'Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da "blokaderima" i svim političkim protivnicima "na dnevom nivou pada podrška". "Dođu vremena kad sav talog socijalni, mulj, sve najgore u jednom društvu ispliva. To nam se događalo 2000. godine, to nam se događalo i sad, te smo lekcije prošli i naučili. I zato ih pobeđujemo", rekao je Vučić 5. jula uoči ceremonije otvaranja deonice autoputa Miloš Veliki. On je naveo da je "bes naroda" zbog blokada sve veći, da su "ljudi na ivici živaca jer ne mogu da više trpe to divljanje", ali mora "da se spreči da narod reaguje i dođe do incidenata". Dodao je i da je policija "iznurena", ali da je stalno na terenu i da će "ispuniti sve svoje zadatke". Na "totalnu blokadu Srbije zbog policijske brutalnosti" pozvali studenti 3. jula. Poziv je usledio nakon akcija policije tokom kojih je u noći između 2. i 3. jula u nekoliko gradova uhapšeno skoro 80 studenata i antivladinih demonstranata. Studenti su optužili policiju za prekomernu upotrebu sile tokom razbijanja višednevnih blokada kojima se, pored ostalog, traže vanredni izbori. Studenti Medicinskog fakulteta traže oslobađanje lekaraStudenti Medicinskog fakulteta zatražili su ukidanje pritvora lekaru anesteziologu Vladimiru Stefanoviću iz Zrenjanina koji je, kako su naveli, uhapšen nakon protesta u Beogradu 28. juna. "Vlada je pružao pomoć povređenom momku i u tom trenutku je napadnut od strane pripadnika policije. Doktor je pokazao lekarsku licencu, nije se opirao. Uprkos tome, policajci su ga prvo pretukli pendrekom, a nakon toga ga lišili slobode", navodi se u saopštenju plenuma studenata na Instagramu. U saopštenju se dodaje da je Stefanović optužen za navodni napad na službeno lice i da mu je pritvor do 30 dana zbog sumnje da će opet počiniti delo. Protestne blokade u gradovima širom Srbije počele su pošto su studenti pozvali na "građansku neposlušnost" nakon protesta u Beogradu 28. juna. Oni traže raspisivanje vanrednih izbora, uklanjanje kampa iz centra grada u kojem mesecima borave osobe koje se protive blokadama i puštanje na slobodu studenata koji su privedeni tokom demonstracija 28. juna. Masovni protesti i blokade fakulteta širom Srbije počeli su nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra, a studenti i građani traže odgovornost vlasti za nesreću.

Rusija je objavila da je službeno priznala talibane kao vladu Afganistana, čime je postala prva zemlja na svijetu koja je to učinila otkako je ta grupa ponovno preuzela vlast 2021. godine. "Službeno priznanje vlade Afganistana dat će poticaj razvoju produktivne bilateralne suradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova. Afganistanci koji žive u inozemstvu za Radio Slobodna Evropa su kazali da su zabrinuti nakon pdluke Rusije. u"Kako Ruska Federacija može priznati talibane? Je li legitimizacija grupe koja je polovici društva oduzela pravo na slobodan život diplomacija ili izdaja ljudskog morala", kazala je Farzana Rezaie, osnivačica Afganistanskog ženskog pokreta egzilu. Za RSE je govorila iz Pakistana, gdje su stotine hiljada ljudi pobjegle nakon što su talibani ponovno preuzeli vlast 2021. godine. Ruska odluka, objavljena 3. jula, uslijedila je nakon odluke Moskve ranije ove godine da ukloni talibane sa svoje liste terorističkih organizacija, čime je ukinuta zabrana koja je bila na snazi od 2003. godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku. Vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova talibanske vlade, Amir Khan Muttaqi, pohvalio je ono što je nazvao "hrabrim potezom" Rusije i kazao da se nada da će to biti primjer drugim zemljama. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov susreo se s talibanskim ministrom Amir Khanom Muttaqijem, tokom posjete Rusiji u oktobru 2024. Mnoge zapadne zemlje oklijevaju da direktno surađuju s talibanskom vladom zbog zabrinutosti u vezi s kršenjem ljudskih prava, uključujući zabranu obrazovanja djevojčica nakon osnovne škole. Druge zemlje nisu išle do službenog priznanja, ali surađuju s talibanima putem akreditacije njihovih imenovanih ambasadora i ostvarivanjem ekonomskih i drugih interesa. Susjedni Uzbekistan ranije ove godine ugostio je talibansku delegaciju na razgovorima o željezniškim vezama dok je Indija poslala posebnog izaslanika radi unaprjeđenja trgovinskih odnosa. Priznanje koje je Rusija dala talibanima vjerovatno je povezano s njenom željom da održi i proširi utjecaj u centralnoj Aziji. No, može biti i povezano sa zabrinutošću zbog tzv. Islamske države u Korasanu, militantne grupe koja stoji iza najsmrtonosnijeg napada u Rusiji u posljednjih nekoliko decenija. Desetine osoba ubijene su kada su naoružani napadači upali u koncertnu dvoranu u moskovskoj regiji u martu prošle godine. Pojedini analitičari smatraju da ruski zvaničnici vjerovatno vide talibane kao manje zlo pa čak i kao moguće sigurnosne partnere. Talibani su srušili Islamsku Republiku Afganistan, koja je imala podršku Zapada, kada su se međunarodne snage, predvođene Sjedinjenim Državama, povukle 2021. godine. To povlačenje označilo je kraj 20-godišnje misije koja je prethodno zbacila prvi talibanski režim, koji je vladao većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001. godine.

Uoči nastavka konstituirajuće sjednice Skupštine Kosova, sigurnosne službe su u subotu udaljile zastupnike i ostale prisutne iz parlamentarne zgrade. Arben Loshi, zamjenik sekretara Skupštine, kazao je da je policija zatražila evakuaciju, nakon telefonske dojave o navodno postavljenoj bombi. Istaknuo je, također, da će sjednica, biti održana u subotu u večernjim satima. Policija se za sada nije oglasila o prijetnji i razlozima evakuacije. "Dali su nam upute da izađemo, jer postoji moguća prijetnja. Ne znamo što se događa i zamolili su nas da izađemo", kazao je Abelard Tahiri, zastupnik Demokratske stranke Kosova. Zastupnici na Kosovu trebali su u subotu nastaviti konstituirajuću sjednicu Skupštine, četiri mjeseca nakon feburarskih izbora. Četrdeseti neuspjeh u konstituisanju Skupštine KosovaUstavni sud je 26. juna donio presudu kojom se zastupnici obvezuju da konstituiraju Skupštinu, u roku od 30 dana.

U Bratuncu je 5. jula obilježena godišnjica stradanja srpskog stanovništva tokom ratnih devedesetih, na području Srebrenice, Bratunca, srednjeg Podrinja i opština regije Birač. Odlukom Vlade Republike Srpske (RS), na području tog entiteta proglašen je Dan žalosti, povodom zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine. Prema podacima iz RS-a, u ovom periodu je na području Podrinja stradalo 3.267 osoba. Među žrtvama su dvojica sinova i muž Mileve Rankić iz sela Brežani. "Niko ne odgovara za ovoliko pobijenih ljudi kod svojih kuća. Gdje je pravda", kazala je ona, prenijela je Srna. Na skupu i komemoraciji za žrtve u Bratuncu, na istoku Bosne i Hercegovine, prisustvovale su delegacije političara iz RS-a i Srbije. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je pred Sudom BiH osuđen za napad na ustavni poredak, izjavio je na obilježavanju da se "srpski narod neće svetiti". "Pustite nas da nastavimo da živimo u našoj RS, da gradimo i živimo u miru. Mi od nje ne smijemo nikada odustati. BiH nema nikakvu šansu i nije je nikada ni imala", rekao je Dodik. On je naveo da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su u Hagu osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina nad bošnjačkim stanovništvom, "vodili Republiku Srpsku u teškim vremenima i imali su viziju da ostvare slobodu". "Danas nam ne daju da slavimo dan svoje Republike, ali mi ćemo i dalje biti jaki i čvrsto stajati na braniku otadžbine", rekao je Dodik. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je 5. jula u Bratuncu da za zločine stradanja srpskog stanovništva iz srednjeg Podrinja i Birča do danas niko nije odgovarao. "Stojimo ovde kao uvek i zauvek jedan narod. Narod koji ne zaboravlja i koji je pre nekog vremena odlučio da ne pristaje više na ćutanje", rekla je Brnabić u obraćanju prisutnima na obilježavanju godišnjice zločina. Obilježavanju su prisustvovali i drugi zvaničnici RS-a koji su, uz Dodika, pod zapadnim sankcijama zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i integritetu Bosne i Hercegovine. Obilježavanju je prisustvovao i proruski ministar u Vladi Srbije Nenad Popović, koji je takođe pod zapadnim sankcijama zbog poslovnih veza sa Moskvom. Parastos za žrtve na groblju u Bratuncu služio je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Šta se dešavalo u Srednjem Podrinju?Na istoku BiH, u selima Zalazje i Sase, Biljača i Zagoni u opštini Bratunac 12. jula 92. ubijeno je 69 vojnika i civila srpske nacionalnosti, dok je tada i nestalo 22 Srba. Dio njihovih posmrtnih ostataka pronađen je u masovnoj grobnici 10. juna 2010., a desetoro nestalih još nije pronađeno. Za ubistva Srba u Podrinju nije odgovarao niko pred sudom u BiH ni Hagu. Sud BiH je u novembru 2018. pravosnažno oslobodio bivšeg komandanta Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i njegovog saborca Sabahudina Muhića optužbi da su 1992. u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac (opština Srebrenica) ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti. Orić je ranije, 2008. godine, pravosnažno oslobođen krivice pred Haškim tribunalom koje ga je teretilo za zločine nad Srbima u Srebrenici počinjene 1992. i 1993. godine. Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006. godine, kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora. Apelaciono vijeće je zaključilo da su prvostepene sudije pogriješile kada su ga proglasili krivim, a prethodno nisu utvrdili ko je tačno počinio zločine, da li su počinioci bili potčinjeni Oriću i da li je on znao za zločine. Hronologija genocida u SrebreniciDana žalosti u RS-u proglašen je dan nakon što je Vlada Federacije BiH proglasila 11. juli Danom žalosti u tom bh. entitetu, u povodu 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Lideri Srbije i RS-a negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid, u kome su pripadnici Vojske RS-a ubile više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je ruski lider Vladimir Putin svjestan mogućnosti novih američkih sankcija, budući da Moskva i dalje odbacuje napore Washingtona za prekid rata u Ukrajini. "Mnogo pričamo o sankcijama i Putin razumije da bi se to moglo dogoditi", kazao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu. Nagovijestio je mogućnost uvođenja oštrijih sankcije Rusiji, nakon što ih je izbjegavao posljednjih šest mjeseci pokušavajući ubijediti Putina da okonča rat. Njegove primjedbe dolaze nakon što je izjavio da je razočaran telefonskim razgovorom s Putinom 3. jula. "Veoma je teška situacija. Rekao sam već da sam veoma nezadovoljan razgovorom sa Putinom. On želi da ići do kraja, da nastavi da ubija ljude, a to nije dobro", rekao je novinarima. Otkad je preuzeo dužnost, Trump nije nametnuo nikakve nove sankcije Rusiji, tvrdeći da bi to naštetilo mirovnim pregovorima. Trump je također kazao da je veoma nezadovoljan telefonskim razgovorom koji je prethodnog dana imao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i koji nije doveo do napretka ka okončanju rata u Ukrajini. Zelenski je više puta pozvao Sjedinjene Države da nametnu veće sankcije Rusiji kako bi prisilili Moskvu za pregovarački stol. Zelenski je u petak pohvalio"vrlo važne irazgovore" sa Trumpom, koji su uslijedili nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev. Naglasio je da je razgovarano o protuzračnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Washingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini. Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protuzračnu odbranu. "Sistem Patriot apsolutno je vrijedan, a njegovo oduzimanje predstavlja ogroman problem za Ukrajinu", rekao je američki analitičar Kervin Aucoin za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE). Naveo je da je ukidanje ove pomoći Sjedinjenih Država "ohrabrilo Rusiju da napadne više područja unutar Ukrajine. Trump je 4. jula razgovarao o raketama Patriot s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, a Berlin je spomenuo mogućnost da bi ih kupio od Washingtona, a zatim ih isporučio Kijevu. Pitanje protuzračne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu. Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći od početka rata. Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu, a povrijeđeno više od 20, u napadima koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump potpisao je u petak zakon o velikom paketu poreznih olakšica i smanjenju javne potrošnje, na svečanosti u Washingtonu u povodu Dana nezavisnosti. S vojnim avionom u zraku i stotinama pristaša iza sebe, Trump je potpisao zakon dan nakon što ga je tijesno odobrio Zastupnički dom, kojim dominiraju republikanci. "Veliki prelijepi zakon" usvojen je dva dana ranije i u Senatu, drugom domu američkog Kongresa. Naziv ovog zakona koji prate kontroverze i zebnje, kreirao je sam Trump. Radi se o sveobuhvatnoj poreznoj i budžetskoj reformi, koja je najviše kritizirana zbog pitanja o tome koliko će povećati nacionalni deficit SAD-a te smanjiti zdravstvenu zaštitu i druge socijalne programe. U Zastupničkom domu usvojen je u petak sa 218 glasova za, i 214 protiv, i to na glasanju koje je uslijedilo nakon više od 24 sata zasjedanja. "Nikada nisam vidio tako sretne ljude u našoj zemlji, zbog toga", rekao je Trump. Istaknuo je, također, da Zakon brine o mnogim različitim grupama ljudi. "Dakle, imate najveće smanjenje poreza i potrošnje te najveće ulaganje u sigurnost granica u američkoj povijesti", rekao je Trump. Oba doma Kongresa kontroliraju Trumpovi republikanci, ali unutar stranke postoje nesuglasice o ključnim politikama. Predsjednik je bio veoma angažiran u pokušaju da uvjeri one koji su se protivili zakonu i održao je nekoliko sastanaka u Bijeloj kući u nadi da će ih pridobiti. Tokom prethodnih nesuglasica i protivljenja Trumpovim odlukama u Kongresu, republikanski zakonodavci su na kraju postigli saglasnost.

Najmanje 24 osobe poginule su u poplavama u Teksasu, na jugu Sjedinjenih Američkih Država, saopćile su lokalne vlasti u petak navečer i dodale da ima nestalih. "Mogu da potvrdim da su stradale 24 osobe", kazao je predstavnik policije i dodao da među žrtvama ima djece i da je oko 20 osoba nestalo. Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, lokalna rijeka je nakon padavina, preko noći porasla, s dvaa na više od devet metara. Meteorološka služba izdala je upozorenje na poplave za okrug Kerr, pozivajući stanovnike da izbjegavaju putovanja, a one koji žive u blizini rijeke da se presele "na više terene". Sredinom juna, najmanje deset osoba poginulo je u poplavama u San Antoniju, u južnom Teksasu, nakon bujičnih kiša.

Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik u petak je dobrovoljno došao u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji branioca, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Napad na ustavni poredak, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Dodik je već par mjeseci izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici u zemlji raspisanoj zbog nemogućnosti saslušanja u ovoj istrazi. Istog dana, postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH, Dodik je izveden pred Sud Bosne i Hercegovine, te je održano ročište na kojem je Sud BiH donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i ukinut mu je pritvor, s obzirom da je utvrđeno da više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen. Također mu je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu. Izrečene mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za istim postoji potreba ili do drugačije odluke Suda, saopšteno je. Kontrola opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane vršit će se po isteku svaka dva mjeseca. "Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz određenih mjera zabrane", zaključeno je u zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tada saopštilo da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak". U martu ove godine ova pravosudna institucija je izdala sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak". Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS kojim vlasti u RS planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije". U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u. Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci. Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.

Vlasti Srbije moraju da okončaju nezakonitu upotrebu sile protiv studenata koji protestuju i da istraže sve izveštaje o policijskom nasilju, navele su u zajedničkom saopštenju međunarodnih organizacije Amnesti Internešnel (Amnesty International) i Sivil Rajts Difenders (Civil Rights Defenders). Dve nevladine organizacije reagovale su na navode aktivista u Srbiji da policija primenjuje prekomernu silu u suzbijanju blokada koje građani organizuju od 29. juna. "Snimci srpske policije za suzbijanje demonstracija koja neselektivno cilja mirne demonstrante okupljene na blokadama na ulici i ispred fakulteta u Beogradu su alarmantni. Bilo je široko rasprostranjenih hapšenja i navoda o prekomernoj ili na drugi način nezakonitoj upotrebi sile protiv studentskih demonstranata – tokom protesta, hapšenja i u policijskom pritvoru. Vlasti moraju hitno da istraže i objasne izveštaje o maskiranim osobama u civilnoj odeći koje ciljaju demonstrante", navode u zajedničkom saopštenju Amnesty i Civil Rights Defenders. Kako kažu, oštar odgovor snaga bezbednosti na mirno neslaganje ne može se opravdati. "Iako država ima odgovornost da obezbedi javni red i reaguje na pojedinačne nasilne incidente, svaka upotreba sile mora biti poslednje sredstvo i strogo neophodna i srazmerna postizanju legitimnog cilja", navode dve organizacije. Dodaju da srpske vlasti "moraju pokazati uzdržanost i osigurati da ljudi mogu bezbedno učestvovati u demonstracijama i izraziti svoje neslaganje bez zastrašivanja, uznemiravanja ili nasilja". "Nepostupanje po tom pitanju rizikuje dalju eskalaciju tenzija. Slučajevi upotrebe nezakonite sile od strane policije moraju se brzo i nezavisno istražiti, a svi policajci za koje se sumnja da su delovali nezakonito moraju biti izvedeni pred lice pravde", navode. Kako kažu, lideri Evropske unije treba "nedvosmisleno da osude sva kršenja ljudskih prava demonstranata i da naglase da garantovanje prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja ostaje u prvom planu procesa pristupanja Srbije EU". Nešto ranije u petak reagovala je i Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Srbiji, koja je saopštila da sa "dubokom zabrinutošću" prati eskalaciju nasilja u Srbiji, uključujući akcije policije, i ukazala da je bezbednost demonstranata, prolaznika i novinara neophodna za vladavinu prava i demokratiju. Istog dana, misija Srbije pri OEBS je odgovorila da Srbija ostaje posvećena poštovanju prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, ali da je neprihvatljivo "nasilje koje se maskira kao protest". Blokade u gradovima širom Srbije počele su pošto su studenti u blokadi pozvali na građansku neposlušnost posle mitinga 28. juna u Beogradu. Policija je od početka postavljanja barikada intervenisala i razbijala blokade u gradovima širom Srbije. Privedeno je na desetine demonstranata, među kojima su brojni studenti i srednjoškolci. Studenti u blokadi i udruženja građana optužili su policiju za prekomernu upotrebu sile, a više opozicionih partija zatražilo je ostavku ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića. Najveći deo studenata u maju je zatražio nove izbore, nakon što je organizovao velike demonstracije i blokade fakulteta širom zemlje zahtevajući krivičnu odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.

Svi vanjski vodovi za napajanje do ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koju je okupirala Rusija, bili su u kvaru u petak, saopštila je nuklearna agencija UN-a. Ukrajina je okrivila Rusiju za bombardovanje koje je prekinulo napajanje elektrane. Najveća evropska nuklearna elektrana - koja ne radi, ali joj je potrebna energija da bi se nuklearno gorivo ohladilo - sada se napaja dizel generatorima, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). IAEA je više puta upozoravala na rizik od katastrofe u Zaporožju, jer se elektrana nalazi blizu prve linije rata u Ukrajini. Svih šest reaktora u elektrani je zatvoreno, ali nuklearni materijal u njima i dalje zahtijeva stalno hlađenje, što zahtijeva kontinuirano snabdijevanje električnom energijom. "Ukrajinska nuklearna elektrana (ZNPP) izgubila je svo vanjsko napajanje danas u 17:36. Deveti put tokom vojnog sukoba i prvi put od kraja 2023. godine", saopštila je IAEA u X-u. "Trenutno se ZNPP oslanja na energiju koju obezbjeđuju dizel generatori za hitne slučajeve. Ovo naglašava izuzetno opasno stanje nuklearne sigurnosti", navodi se. Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko napisao je na Telegramu da je ruski napad uzrokovao nestanak struje u elektrani Zaporožje. "Neprijatelj je pogodio dalekovod koji povezuje [nuklearnu elektranu Zaporožje], koja je privremeno pod okupacijom, sa integrisanim elektroenergetskim sistemom Ukrajine", rekao je. Ni IAEA ni ruska uprava elektrane nisu prvobitno dali razlog za nestanak struje. "Razlozi nestanka struje se razjašnjavaju. Oprema u elektrani je u sigurnom stanju i pod kontrolom osoblja. Nisu uočena kršenja sigurnosnih uslova", saopštila je ruska uprava.

Snažna eksplozija na benzinskoj pumpi u Rimu u petak je ozlijedila najmanje 45 osoba, uključujući 12 policajaca i šest vatrogasaca, saopštile su italijanske vlasti. Eksplozija se dogodila na benzinskoj, dizel i pumpi za tečni naftni gas (LPG) u radničkom naselju Prenestino. Osobe pogođene eksplozijom liječe se u lokalnim bolnicama, izvijestile su italijanske novinske agencije, a dvoje njih je u kritičnom stanju zbog teških opekotina. Web stranica Roma Today objavila je fotografiju na kojoj se vidi veliki požar i dim koji se diže u nebo. Odvojeni snimci koje je objavila vatrogasna služba pokazuju da je pumpa gotovo potpuno uništena. "Molim se za ljude pogođene eksplozijom na pumpi u srcu moje biskupije. Sa zabrinutošću i dalje pratim razvoj ovog tragičnog incidenta", napisao je papa Lav XIV na X-u. Vatrogasci i radnici hitne pomoći su stradali u eksploziji nakon što su pozvani na mjesto događaja nakon što je kamion udario u cijev na benzinskoj pumpi, izvještavaju italijanski mediji. Gradonačelnik Rima Roberto Gualtieri izjavio je s mjesta događaja da se sumnja da je incident tokom procesa punjenja rezervoara gorivom uzrokovao curenje plina, što je izazvalo požar, a zatim i eksploziju. Premijerka Giorgia Meloni zahvalila se policiji, vatrogascima i drugim hitnim službama što su pomogli da se osigura da "ovaj tragični događaj nije imao još teže posljedice". Pumpa je nosila logo Enija, ali nije bila u vlasništvu italijanske energetske grupe, pojasnila je kompanija u saopštenju. Pet osoba je poginulo u decembru prošle godine u eksploziji u skladištu goriva Enija u blizini Firence.

Vatrogasci u Turskoj nastavljaju svoje napore u gašenju požara koji su u petak zahvatili šumovita brda na zapadu zemlje. Požari koji su izbili na najmanje pet različitih lokacija u primorskoj egejskoj provinciji usmrtili su dvije osobe, raselili desetine hiljada stanovnika i oštetili oko 200 domova. Navodi se da su požare podstakle visoke temperature, jaki vjetrovi i niska vlažnost zraka. Turski ministar šumarstva Ibrahim Yumakli rekao je u petak da su vatrogasci, uz podršku protivpožarnih aviona, još uvijek na terenu i bore se sa smrtonosnim požarom u blizini grada Odemis treći dan zaredom. U međuvremenu, hitne službe rade na sprječavanju širenja novog požara koji je izbio kasno u četvrtak u blizini okruga Buca. Požar u blizini Odemisa odnio je dva života - šumskog radnika koji je poginuo u četvrtak pokušavajući ugasiti požar i 81-godišnjeg stanovnika koji je umro od gušenja dimom, prema vlastima. "Naša intenzivna borba iz zraka i sa zemlje za kontrolu požara u Odemisu i Buci se nastavlja", rekao je ministar na platformi X, bez navođenja daljnjih detalja. Još jedan požar koji je izbio u srijedu u blizini popularne turističke destinacije Česme stavljen je pod kontrolu u petak, rekao je Yumakli. Požar je izazvao evakuacije u tri naselja i uzrokovao privremeno zatvaranje cesta. Turski zvaničnici još nisu dali procjenu ukupne površine zemljišta zahvaćenog požarima. Vlasti su saopštile da je većinu požara u Izmiru uzrokovao neispravan električni vod. Yumakli je za požar u Buci okrivio varnice koje su stvorili građevinski radnici koristeći mašinu za rezanje metala. Ljetni požari su česti u Turskoj, gdje stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju uslove.