Mlade Dankinje mogle bi da budu pozvane na služenje vojnog roka već od 1. jula 2025. godine, izjavio je u utorak tamošnji ministar odbrane Troels Lund Poulsen. "U svjetlu trenutne situacije u odbrambenoj i bezbjednosnoj politici, oružane snage treba da regrutuju više ljudi, i stoga je važan signal da se do 1. jula 2025. godine uspostavi pun paritet između žena i muškaraca", rekao je Poulsen. Prvobitno je novim okvirnim sporazumom, kojim se dužina vojnog roka povećava sa četiri na 11 mjeseci, predviđeno da se mlade žene pozivaju od 2027. godine. Konkretno, žene koje napune 18 godina poslije 1. jula 2025. biće pozvane da učestvuju na Danu odbrane 2026. godine, godišnjem događaju na kojem mladi moraju da učestvuju na lutriji. Oni izvlače broj koji određuje da li moraju ili ne moraju da služe vojsku, u slučaju da je broj dobrovoljaca nedovoljan. Kao odgovor na rastuću prijetnju koju predstavlja Rusija, Danska je u februaru saopštila da će izdvojiti dodatnih 6,8 milijardi eura za odbranu u naredne dvije godine, piše AFP. Prošle godine je već bilo povećanje za 5,4 milijarde eura.

Međunarodni atletski savez saopćio je u utorak da je odobrio uvođenje testa putem brisa kako bi se utvrdilo je li sportaš biološki žensko ili ne. "Ovo je važan način da se zadrži fokus na integritetu ženskog natjecanja. Ovo je nesumnjivo put naprijed", izjavio je predsjednik Saveza, Sebastian Coe. Od 2018. godine propisi Svjetske atletike zahtijevaju od sportaša s razlikama u spolnom razvoju da smanje nivo testosterona kroz hormonsku terapiju kako bi se natjecali na međunarodnoj razini u ženskoj konkurenciji. Ovu uredbu potvrdio je i Sud za sportsku arbitražu, kao i Savezni sud u Lausannei, koji je u presudi istakao pravičnost natjecanja kao osnovni princip sporta, na osnovu toga što nivo testosterona daje sportašicama prednost u natjecanju. Datum za uvođenje novih mjera nije određen, ali "se očekuje da će biti na snazi tokom Svjetskog prvenstva u Tokiju", koje se održava od 13. do 21. septembra ove godine, prenosi AFP.

Sjedinjene Države vrše neprihvatljiv pritisak na Grenland, izjavila je premijerka Danske, Mette Frederiksen. "Neprihvatljiv je pritisak koji se vrši na Grenland i Dansku u ovoj situaciji. I to je pritisak kojem ćemo se oduprijeti", rekla je Frederiksen, uoči posjete američke delegacije Grenlandu, prenosi Reuters. Dodala je da se posjeta očigledno ne odnosi na ono što Grenland treba ili želi. "Predsjednik SAD-a Donald Trump je ozbiljan. On želi Grenland. Stoga se ova posjeta ne može posmatrati nezavisno od bilo čega drugog", rekla je ona za danske medije. Frederiksen je navela da se Danska ne protivi vezama sa Sjedinjenim Državama, pozivajući se na bilateralni sporazum iz 1951. kojim su ustanovljena prava SAD-a da se "slobodno kreću i grade vojne baze na Grenlandu". "Mi smo saveznici. Ni u Danskoj ni na Grenlandu nema naznaka da ne želimo saradnju sa Amerikancima", rekla je ona. Prema njenim riječima, Danska ima podršku nordijskih zemalja i Evropske unije. "Uz sebe imamo svoje saveznike i bliske partnere", rekla je Frederiksen. Posjetu američkoj vojnoj bazi predvodit će Usha Vance, supruga potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea, a u delegaciji će biti savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i ministar energetike Chris Wright. Posjeta je predviđena od 27. do 29. marta. Trump je u ponedjeljak ponovio da bi SAD trebalo da preuzme Grenland i da je ovo veliko ostrvo važno za nacionalnu sigurnost. Frederiksen je odbacila prijedlog, rekavši da je na narodu Grenlanda da odluči o svojoj budućnosti. Vršilac dužnosti šefa vlade Grenlanda Mute Egede nazvao je posjetu "provokacijom", jer se poklapa sa pregovorima o vladinoj koaliciji i opštinskim izborima zakazanim za narednu nedjelju, podsjeća Reuters. Brian Hughes, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, rekao je da je cilj posjete američke delegacije da nauči o Grenlandu, njegovoj kulturi, historiji i ljudima.

Bijela kuća izvijestila je u utorak da nikakva povjerljiva informacija nije iscurila kada je greškom plan napada na Hute u Jemenu podijeljen s američkim novinarom, što je nevjerovatan sigurnosni propust o kojem se saznalo u ponedjeljak, prenosi AFP. "Nije se govorilo o 'ratnim planovima'" i "nikakve povjerljive informacije nisu podijeljene u raspravi", napisala je na mreži X portparolka Bijele kuće, Karoline Leavitt. "Bijela kuća nastoji da shvati kako je broj (Jeffreyja) Goldberga nenamjerno dodat u razgovor", dodala je Leavitt, misleći na glavnog urednika The Atlantica. Bijela kuća potvrdila je u ponedjeljak da je glavni urednik časopisa The Atlantic greškom uključen u vrlo povjerljiv grupni razgovor s grupom visokih američkih zvaničnika posvećen napadima protiv Huta u Jemenu. To se nedvojbeno smatra jednim od najozbiljnijih sigurnosnih propusta u novijoj američkoj vojnoj historiji, ocjenjuje AFP. Goldberg je u ponedjeljak otkrio u podužem članku da je unaprijed dobio, putem aplikacije za dopisivanje Signal, detaljan plan napada koje je 15. marta američka vojska izvela protiv ove grupe pobunjenika u Jemenu. "Ministar odbrane Pete Hegseth poslao mi je plan napada" dva sata prije početka udara, uključujući "precizne podatke o oružju, ciljevima i rasporedu", piše Jeffrey Goldberg, glavni urednik prestižnog časopisa The Atlantic. Goldberg objašnjava da u tom grupnom razgovoru bilo ukupno 18 ljudi, među kojima su, prema njegovim riječima, šef diplomatije Marco Rubio, potpredsjednik J.D. Vance i šef Centralne obavještajne agencije John Ratcliffe kao i ministar odbrane, Pete Hegseth. Do 15. marta vidio je niz poruka najviših zvaničnika američke vlade, uključujući i onu Petea Hegsetha od 15. marta, s detaljima o skorašnjim napadima. Novinar je rekao da je, sve dok nisu izašle prve informacije o pravim napadima, "jako sumnjao" u vjerodostojnost ove grupe. "Ne znam ništa o tome", rekao je u ponedjeljak predsjednik Donald Trump, dok su brojni poslanici osudili to curenje informacija. U utorak je u telefonskom razgovoru s NBC-jem Trump kazao da je uključivanje novinara u povjerljivu grupu za raspravu bila "greška" koja u konačnici "nije bila ozbiljna". Dodao je da je Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost, "naučio lekciju" iz ove greške.

Poglavar Rimokatoličke crkve je za vrijeme svoje 38-dnevne borbe s upalom pluća u rimskoj bolnici Gemelli u jednom trenutku bio toliko blizu smrti da su njegovi ljekari razmišljali o prekidu liječenja kako bi ga pustili da umre u miru, rekao je šef medicinskog tima pape Franje. Nakon krize s otežanim disanjem 28. februara, kada se papa gotovo ugušio povraćajući, "postojao je stvaran rizik da se neće izvući", rekao je ljekar bolnice Gemelli, Sergio Alfieri. "Morali smo odlučiti hoćemo li tu stati i pustiti ga da ode ili ćemo nastaviti sa svim mogućim lijekovima i terapijama, izlažući ga velikom riziku od oštećenja ostalih organa", rekao je Alfieri za talijanski Corriere della Sera, prenosi Reuters. "Na kraju smo se odlučili za drugu opciju", kazao je Alfieri. Papa Franjo (88) se u Vatikan vratio u nedjelju nakon najteže zdravstvene krize kroz koju je prošao u svojem 12-godišnjem pontifikatu. U bolnicu je primljen 14. februara zbog napadaja bronhitisa koji se razvio u obostranu upalu pluća, posebno teško zdravstveno stanje za nekoga ko je kao mladić obolio od pleuritisa, a potom mu je hirurškim zahvatom odstranjen dio jednoga plućnog krila. Vatikan je u svojim svakodnevnim izvještajima o zdravstvenom stanju pape Franje za vrijeme njegovog boravka u bolnici iznosio neuobičajenu količinu pojedinosti i informacija, piše Reuters. Za boravka u bolnici Sveti Otac je prošao kroz četiri "respiratorne krize" koje su se manifestirale teškim napadajima kašlja prouzročenim suženjima na njegovim dišnim putovima, a podsjećaju na astmatične napadaje. Kako bi u potpunosti ozdravio, papi su ljekari nakon otpuštanja iz bolnice odredili dvomjesečno mirovanje. Ne zna se koliko će ga se u predstojećim danima moći vidjeti u javnosti.

Na poziv studenata koji blokiraju fakultete Univerziteta u Novom Sadu, građani su se 25. marta okupili na skupu podrške akademcima koji su prethodnih dana privedeni u Nišu i Kragujevcu. Protest je počeo je šetnjom od Rektorata novosadskog Univerziteta, do zgrade jednog od sedišta policije u tom gradu. Studenti su Policijskoj upravi predali zahtev za pokretanje istrage o, kako su naveli, prekomernoj upotrebi sile pripadnika Interventne jedinice policije tokom protesta ispred novosadske Skupštine 18. marta. Tada je nekoliko desetina novosadskih studenata tokom noći pokušalo da blokira ulaz u skupštinu kako bi sprečili održavanje sednice. Intervenisala je policija u opremi za razbijanje demonstracija. Dok policija demantuje da je bilo prekomerne upotrebe sile, studenti su naveli da je nekoliko njih zadobilo udarce palicama po glavi i telu. Oni su ispred zgrade policije 25. marta ispisali poruke poput "Ruke su vam krvave", "Studente gazi, kriminalce mazi" i "Pravdu nećeš?". Studenti su naglasili da je, osim podrške kolegama, cilj protestne šetnje bio i apel da Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije "nekorumpirano i pravedno" obavlja svoj posao. Studenti su naglasili da je, osim podrške kolegama, cilj šetnje i apel da Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije "nekorumpirano i pravedno" obavlja svoj posao. "Institucije treba da budu nepristrasne! Ovo je zloupotreba moći u policiji", ocenili su novosadski studenti. Policija je 22. marta saopštila da je studentu A.M. Medicinskog fakulteta u Nišu određen pritvor, pod sumnjom da je izvršio krivično delo Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu. Iz MUP-a je saopšteno da je uhapšen pod sumnjom da je tokom protesta 21. marta učestvovao u napadu na gradonačelnika Niša Dragoslava Pavlovića. Dan kasnije, on je pušten iz pritvora nakon što tužilac za prethodni postupak nije uvažio predlog tužilaštva da mu se odredi pritvor kako ne bi ometao postupak. Prethodno su studenti u blokadi Univerziteta u Nišu saopštili da je nakon protesta u tom gradu privedeno troje njihovih kolega - sa Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta. Oni su kasnije pušteni na slobodu. MUP je 22. saopštio i da su policajci u Kragujevcu, u saradnji sa službenicima BIA, zaustavili i izvršili kontrolu automobila kojim je upravljao student L. D. iz tog grada. Policija je u vozilu pronašla, kako je navedeno u saopštenju MUP-a, veću količinu štitnika za ruke i noge i kutiju gasnih sprejeva. On je zadržan na informativnom razgovoru. Posle noći provedene u pritvoru i on je pušten na slobodu. Novosadski studenti istakli su da okupljanjem žele da pruže podršku i studentima koji su napadnuti u Čačku. Studenti Fakulteta tehničkih nauka (FTN) u Čačku u blokadi objavili su da su napadnuti 22. marta uveče, a da im je policija prekinula vezu kada su se obratili za pomoć. Policija je to kasnije negirala. Kako su studenti naveli, napala ih je grupa od 25 osoba. Dva dana kasnije, policija je u Čačku privela je 20-godišnjeg D. M. i podnela krivične prijave protiv šest maloletnika za nasilničko ponašanje u sukobu u kom je povređeno pet studenata čačanskog FTN-a. Blokade državnih fakulteta u Srbiji traju duže od tri meseca. Studenti u blokadi predvode i demonstracije koje su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema. U padu nadstrešnice nedavno rekonstruisane Železničke stanice u tom gradu, poginulo je 16, a teško povređena jedna osoba. Prvi zahtev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji stanične zgrade, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću. Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su usledili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata. Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahteva stali su profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci…

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko položio je zakletvu za sedmi mandat 25. marta, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je vladavina ovog autoritarnog vođe "neustavna". Lukašenko je osvojio više od 86 posto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsa. "Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika", navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava objavljenoj u utorak. Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu, Minsku. Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije. Dvadeset petog marta obilježava se godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno ju proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim. Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku. Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije. Masovni protesti izbili su 2020. nakon spornih predsjedničkih izbora koji su produžili Lukašenkovu dugogodišnju vladavinu na još jedan mandat. Sjedinjene Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne. Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.

Novinar Radija Slobodna Evropa (RSE) Petar Klinčarski dobitnik je druge nagrade za Najbolju istraživačku priču na ovogodišnjem konkursu za novinarsku nagradu "Nikola Mladenov 2024." za seriju istraživanja o zloupotrebama u Državnoj lutriji u Sjevernoj Makedoniji koje se dovode u vezu s javnim nabavkama i zakupom poslovnog prostora. Tim novinara iz emisije "KOD" dobio je prvu nagradu za serijal istraživačkih priča o tenderima u energetskom sektoru, objavljenim na televiziji Telma, dok je timu Laboratorije za istraživačko novinarstvo (IRL) pripala treća nagrada za Najbolju istraživačku priču "Ukradeni životi", koja je emitovana na MTV1 i na web-stranici IRL-a. RSE je još u 2023. pisao o sumnjivim tenderima u Državnoj lutriji za ljude bliske tadašnjoj vlasti, a kasnije je i objavio da je Državna lutrija zakupila poslovni prostor u skopskoj četvrti Vizbegovu za potrebe Lutrije koji nisu bili odgovarajući i niti u skladu sa uslovima navedenim u objavljenom javnom pozivu, dok je cijena za zakup bila dvostruko viša od realne tržišne. Prema ugovoru o zakupu, akcionarsko društvo se obavezalo da će isplatiti 2,6 miliona eura "Hej DOOEL-u" za zakup prostora u narednih deset godina, ili skoro 22.000 eura mjesečne kirije. Kompanija je kupila zemljište i objekat nekoliko mjeseci prije nego što je sklopila ugovor sa Državnom lutrijom. Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova u decembru prošle godine raspisalo je međunarodne potjernice za bivšeg potpredsjednika Artana Grubija i direktora Državne lutrije Perparima Bajramija koji se terete za pronevjeru oko osam miliona eura iz Državne lutrije za nabavku VLT aparata. I Perparim Bajrami i Artan Grubi su nedostupni organima gonjenja. Novinarka Biljana Nikolovska, pak, dobila je pohvalnicu za istraživačku priču "Made in Veles": Trump kartice sa "milionima", koja razotkriva šeme za finansijske prevare sa karticama sa likom tada bivšeg američkog predsjednika, Donalda Trumpa. Nakon višemjesečnog istraživanja i infiltracije u zatvorene grupe na platformi Telegram, Radio Slobodna Evropa je identifikovao 69 osoba koje su kreirale lažne ponude za prodaju debitnih kartica sa likom Trumpa. Novinari su pronašli i 88 web-stranica koje su bile aktivne u trenutku pisanja istraživanja, preko kojih su se nudili različiti proizvodi, kao što je naznačeno, "američkim patriotama". Od 69 kreatora sličnih proizvoda za prodaju, na osnovu podataka sa društvenih mreža, otkriveno je da je najmanje 45 od njih kao lokaciju postavilo makedonski grad Veles. Pohvale za istaknuti novinarski angažman u kategoriji Najbolje istraživačke priče dodijeljene su i Miroslavi Simonovskoj, Meri Jordanovskoj, Antoniji Janevskoj, Aleksandru Dimitrijevskom, Aleksandru Metodijevu i Suzani Mičevi. Nagrade za najbolju istraživačku priču MIM dodjeljuje tradicionalno od 2001. godine, a od 2013. godine, nagrada nosi ime preminulog novinara i vlasnika nedjeljnika "Fokus", Nikole Mladenova.

Šef glavne turske opozicione stranke posjetio je u utorak uhapšenog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, nakon šest dana velikih protesta tokom, kojih je traženo njegovo oslobađanje. Imamoglu, uhapšen 19. marta pod optužbom za korupciju, smatra se glavnim rivalom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana. Njegovo hapšenje je viđeno kao politički motivisano i izazvalo je demonstracije, od kojih su neke postale nasilne. Vlada insistira da je tursko pravosuđe nezavisno i bez političkog uticaja. Analitičari kažu da bi Imamoglu mogao biti smijenjen i zamijenjen ako bude formalno optužen za veze sa zabranjenom Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici tretiraju kao terorističku organizaciju. Ozgur Ozel, lider Imamogluove Republikanske narodne partije (CHP), rekao je novinarima da se "stidi u ime onih koji vladaju Turskom zbog atmosfere u kojoj se država trenutno nalazi". CHP je imenovala Imamoglua za kandidata na predsjedničkim izborima 2028. godine, uprkos njegovom hapšenju, saopštila je u ponedjeljak ta stranka. Ova glavna opoziciona snaga u Turskoj održala je u nedjelju stranačke izbore za imenovanje predsjedničkog kandidata.

Izraelski naseljenici su u ponedjeljak za okupiranoj Zapadnoj obali pretukli Hamdana Ballala, palestinskog korežisera dokumentarnog filma "No Other Land" (Nema druge zemlje) koji je dobio Oscara, a potom ga je, svog okrvavljenog, privela izraelska vojska, rekli su aktivisti koji su tome prisustvovali. Desetine naseljenika napalo je palestinsko selo Susija u oblasti Masafer Yatta, uz uništavanje imovine, javila je aktivistička grupa Centar za jevrejsko nenasilje. Oni su napali Ballala, jednog od četiri režisera Oscarom nagrađenog dokumentarca, i tako su ga pretukli da mu je glava krvarila, rekli su aktivisti. Dok je bio medicinski zbrinjavan u hitnoj pomoći, izraelski vojnici su uhapsili i njega i još jednog Palestinca, dodaje se u saopštenju. Nije poznato gdje je Ballal odveden. "No Other Land" je ove godine osvojio Oscara za najbolji dokumentarni film. U njemu se prikazuju nastojanja stanovništva oblasti Masafer Yatta da spriječi izraelsku vojsku da im uništava sela. Film ima četiri korežisera. Ballal i Basel Adra su Palestinci i žitelji su Masafer Yatte. Druga dva korežisera su Izraelci: Yuval Abraham i Rachel Szor.

Granična policija Bosne i Hercegovine po naredbi direktora Mirka Kuprešakovića provodi istragu u vezi s prelaskom državne granice Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, navodi se u saopštenju iz ove državne institucije 25. marta. Dodik je prešao granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije dan ranije, kada je išao u Batajnicu, u okolini Beograda na obilježavanje godišnjice NATO bombardovanja. Predsjednik, premijer i šef Skupštine Republike Srpske – Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić – osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta. Ako je centralna potjernica raspisana za nekom osobom, svaka od 16 policijskih agencija i uprava u Bosni i Hercegovini treba da je hapsi. Praktično sve policijske agencije u zemlji imaju među svojim nadležnostima spriječavanje vršenja krivičnih djela, otkrivanje njihovih počinilaca, rasvjetljavanje djela i saradnju sa nadležnim tužilaštvima. "Preduzimaju se sve mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti i načina na koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prešao granicu između BiH i Republike Srbije. U vezi s navedenim događajem, Granična policija BiH obavijestiće Tužilaštvo BiH, te sarađivati sa svim agencijama za provođenje zakona", dodaje se u saopštenju. Ističe se da će Granična policija BiH preduzeti sve raspoložive mjere kako bi se zaštitila državna granica i očuvala sigurnost BiH. "Takođe, Granična policija BiH prati stanje na državnoj granici i poduzima mjere i radnje u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i vlastitim planovima, te nastavlja unapređivati saradnju sa drugim policijskim agencijama i organima, ali i susjednim državama kako bi se spriječili nezakoniti prelasci državne granice i drugi vidovi prekograničnog kriminala", navodi se, između ostalog, u saopštenju. U Bosni i Hercegovini na državnom nivou rade tri policijske agencije, na entitetskim nivoima po jedna, i jedna u Brčko Distriktu. Svih deset kantona u entitetu Federacija BiH takođe ima svoje policije. Zbog složenog državnog ustrojstva, pojedine nadležnosti im se preklapaju. Praktično sve policijske agencije u zemlji imaju među svojim nadležnostima spriječavanje vršenja krivičnih djela, otkrivanje njihovih počinilaca, rasvjetljavanje djela i saradnju sa nadležnim tužilaštvima. Granična policija BiH je nadležna za kontrolu državne granice, sprovođenje zakona o kretanju i boravku stranaca, te za krivična djela usmjerena protiv bezbjednosti granice.

Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić opozvana je sa dužnosti, objavljeno je u Službenom glasniku. Milić, koja je bila ambasadorka u Zagrebu od marta 2022, opozvana je ukazom predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Ministarstvo spoljnih poslova i Predsedništvo Srbije nisu odgovorili na hitan upit Radija Slobodna Evropa o razlogu opoziva Jelene Milić. Istovremeno, za novog ambasadora Srbije u Sjedinjenim Državama je postavljen nekadašnji ministar odbrane i lider opozicione Demokratske stranke, Dragan Šutanovac. Pre Šutanovca ambasador u Vašingtonu bio je aktuelni ministar spoljnih poslova i funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, Marko Đurić. Šutanovac je bio ministar odbrane u Vladi Srbije u dva mandata, od 2007. do 2012. u vreme kada je na vlasti bila Demokratska stranka čiji je bio funkcioner. Posle izbora 2012. i dolaska na vlast Srpske napredne stranke, Šutanovac je bio poslanik u Skupštini Srbije u dva mandata. Bio je dugogodišnji potpredsednik Demokratske stranke. Za predsednika Demokratske stranke izabran je 2016. godine, da bi 2018. godine podneo ostavku nakon debakla demokrata na izborima u Beogradu. Pre postavljenja na dužnost ambasadora bio je predsednik nevladinog Saveta za strateške politike sa sedištem u Beogradu. Potpredsednik Vlade Hrvatske i ministar građevine Branko Bačić izjavio je da ih je o odluci predsednika Srbije o opozivu Jelene Milić informisao šef diplomatije Gordan Grlić Radman. "Koliko se da iščitati, mislim da je to odgovor Republike Srbije na postupanje njihove ambasadorke ovde u Hrvatskoj. U sam kontekst nismo ulazili pa ne bih dalje komentarisao", rekao je Bačić, a prenosi agencija Beta. Čelnik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac izjavio je da je opozvana ambasadorka "dobar deo svog poslanja shvatila kao nediplomatsko delovanje i nediplomatsko postupanje". On je novinarima u Zagrebu rekao da je to ponašanje "sasvim neuobičajeno, štetno i za Srbiju, i za Hrvatsku, i za njihove međusobne odnose". Jelena Milić privukla je pažnju javnosti kada je je 6. januara napustila tradicionalni božićni prijem Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Zagrebu. To je učinila jer je, kako je rekla, deo zvaničnika SNV-a aplaudirao delu pisma dobitnika nagrade u kojem se spominje podrška mladima u Srbiji koji protestuju zahtevajući odgovornost zbog stradanja u obrušavanju betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Jelena Milić je bila politička analitičarka i osnivačica nevladinog Centra za evroatlantske studije (CEAS) na čijem čelu je bila do 2021. U tom periodu CEAS je realizovao seriju međunarodnih skupova, poput "Beogradske NATO nedelje". U decembru 2016. godine list "Politico" uvrstio je među 28 ličnosti koje će u 2017. "oblikovati i menjati evropsku politiku".

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Osmanu Mehmedagiću "Osmici", bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, koji se tereti za zloupotrebu položaja i krivotvorenje fakultetske diplome. Tužilaštvo BiH mu stavlja na teret da je oštetio državni budžet za oko 290.000 konvertibilnih maraka (oko 150.000 evra) po osnovu plaća i drugih naknada dok je obavljao funkciju od novembra 2019. do februara 2023. godine, kad je smijenjen, a za koju nije ispunjavao zakonske uslove. Mehmedagić je bio na funkciju direktora OSA-e od novembra 2019. do februara 2023. godine. Tužilaštvo tvrdi da je Mehmedagić koristio diplomu koju je navodno stekao studirajući na privatnom "Američkom univerzitetu" u Tuzli kako bi mogao obavljati funkciju direktora OSA-e. Na prvom ročištu o izjašnjenju krivice krajem februara Mehmedagić se izjasnio da nije kriv. Mehmedagiću je 2019. godine poništena diploma privatnog fakulteta u Banjaluci iz 2007. godine. On je potom dostavio dvije diplome – Američkog univerziteta i više škole Pravnog fakulteta u Sarajevu. On ranije u svojoj biografiji nije navodio diplomu Američkog univerziteta iz 2013. godine te je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu. Mehmedagić je pred Sudom BiH 2021. već bio procesuiran zbog afere "Diploma", u kojoj se sumnjičio da je zloupotrijebio službeni položaj, krivotvorio dokumente i pravo novac. Hapšen je i u decembru 2023. godine sa bivšim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom zbog nezakonitog prisluškivanja sudija Suda BiH i zaposlenih u Tužilaštvu BiH koji su radili u određenim istragama i predmetima. Istraga u ovom predmetu je u toku. Mehmedagić je 15. marta 2023. godine stavljen na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država. U obrazloženju sankcija se navodi da je, u svojstvu generalnog direktora OSA-e BiH, zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju "za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa Strankom demokratske akcije, jedne od najvećih i do 2022. godine vladajuće političke stranke u BiH. Američko Ministarstvo finansija je, takođe, navelo da postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku, Stranka demokratske akcije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Peterom Sorensenom. Vučić je na Instagramu ocenio da je prvi sastanak bio otvoren i korektan. Naveo je da je Sorensena upoznao sa problemima sa kojima se Srbi suočavaju na Kosovu. "Izrazio sam posebnu zabrinutost zbog teškog položaja u kom se nalaze Srbi zbog mnogobrojnih eskalatornih, jednostranih i nasilnih poteza Prištine", napisao je Vučić. Predsednik Srbije je ocenio i da Priština sprovodi "konstantne opstrukcije u procesu dijaloga" i ponovio da je formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, posle 12 godina prištinskog odbijanja da ispuni tu obavezu, preduslov za početak suštinske normalizacije odnosa. Izaslanici velike petorke – Evropske unije, Sjedinjenih Država, Francuske, Nemačke i Italije – su 2023. Kosovu i Srbiji predstavili nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom. Međutim, premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti odbija da ovaj statut pošalje Ustavnom sudu na razmatranje, što je prvi korak ka uspostavljanju Zajednice. Statut Zajednice predviđa rešenje položaja srpske zajednice na Kosovu, reguliše zaštitu njihovih prava ali i finansiranje iz Srbije. Vučić je naveo očekivanje da će Evropska unija pojačati svoj angažman u cilju očuvanja kredibilnosti dijaloga i održati nepristrasnu ulogu u ovom procesu. Dodao je da je stav Srbije da samo konstruktivan dijalog i kompromisna rešenja mogu doprineti dugoročnom miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Sa Sorensenom se u Beogradu sastao i šef diplomatije Srbije Marko Đurić. On je ocenio da je prvi preduslov za ponovno oživljavanje dijaloga između Srbije i Kosova "uspostavljanje poverenja između svih strana u tom procesu". "Ukazavši da Beograd pruža podršku radu specijalnog predstavnika, Đurić je podvukao da je formiranje Zajednice srpskih opština, kao i sprovođenje drugih obaveza dogovorenih Briselskim sporazumom, ključni faktor za normalizaciju odnosa", saopšteno je iz srpskog Ministarstva spoljnih poslova. Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković saopštio je da je informisao specijalnog predstavnika EU "o teškom položaju" u kome se nalazi srpski narod na Kosovu, kao i o problemima u dijalogu Beograda i Prištine koji su, kako je naveo, "rezultat destruktivnog delovanja vlasti u Prištini". "Beograd će i dalje biti opredeljen za dijalog i mirno i političko rešavanje svih otvorenih pitanja, ali će isto tako nastaviti da odlučno insistira na punom sprovođenju svih do sada postignutih sporazuma počevši od 2013. godine, bez kojih je nemoguće doći do normalizacije odnosa na terenu", naveo je Petković u saopštenju. Sorensen je prethodno 17. marta boravio u Prištini gde se sreo sa kosovskim zvaničnicima. Nakon toga evropski posrednik je rekao novinarima da će njegov prioritet biti osiguranje sastanaka između predstavnika Kosova i Srbije. "Dijalog je tu da osigura da se sastanci održavaju. Da li to znači kompromise ili ne, na stranama je da odluče", rekao je Sorensen. Poslednji sastanak u Briselu, posredovan od strane Evropske unije, između Kosova i Srbije, održan je 17. decembra prošle godine. Srbija ne priznaje nazavisnost koju je Kosovo proglasilo 2008. godine, ali pod pokroviteljstvom EU sa Prištinom vodi dijalog o normalizaciji odnosa koji treba da rezultira pravno obavezujućim sporazumom.

Civilna odbrana Gaze saopštila je u utorak da je 14 ljudi ubijeno od ponoći u izraelskim napadima na palestinsku teritoriju zahvaćenu ratom, nedelju dana nakon obnovljene ofanzive Izraela. Portparol Mahmud Basal rekao je za AFP da je izraelska letjelica izvela više od 20 napada širom Gaze, ubivši najmanje 14 ljudi, uključujući žene i djecu. On je rekao da je pet ljudi ubijeno, a 12 ranjeno u napadu u zoru u naselju Zeitun u gradu Gaza, dok je u napadu na južnoj oblasti Khan Yunis poginulo devet, uključujući par i njihovo troje djece. Vojska je potvrdila da je tokom noći izvela napade na Gazu, precizirajući da su oni bili dio "antiterorističkih" operacija. Izrael je prije nedelju dana nastavio intenzivne zračne napade širom Gaze, praćene kopnenim operacijama, nakon što je došlo do zastoja u pregovorima o produženju primirja s palestinskom militantnom grupom Hamas, koju Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom. Ministarstvo zdravlja u Gazi koju vodi Hamas saopštilo je u ponedjeljak da je 730 ljudi ubijeno otkako je Izrael nastavio bombardiranje 18. marta. U ponedjeljak navečer, portparol izraelske vojske Avichay Adraee izdao je upozorenja o evakuaciji uoči napada u sjevernom području Jabalije. "Terorističke organizacije se ponovo vraćaju i ispaljuju rakete iz naseljenih područja... Radi vaše sigurnosti, odmah idite na jug prema poznatim skloništima", rekao je Adraee na X, nakon što je izdao slična upozorenja za sjeverne gradove Beit Lahia i Beit Hanun. Izraelska vojska je u ponedjeljak navečer saopštila da je presrela tri "projektila" lansirana iz Gaze.

Sud Bosne i Hercegovine(BiH) je 24. marta otpremio prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, saopšteno je iz Suda BiH. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika. U odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud je dobio osuđujuću presudu kojom se proglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica. Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.

Potres magnitude 6,7 dogodio se na dubini od 21 kilometra, oko 160 kilometara od malog lučkog grada Rivertona, saopštio je Američki geološki institut (USGS). Potres se dogodio u 14:43 po lokalnom vremenu, navodi USGS. Nije bilo neposrednih izvještaja o šteti ili upozorenja na tsunami, ali lokalni mediji izvijestili su da su hiljade stanovnika osjetile potres. Vlasti su prvobitno procijenile magnitudu na 6,8. Nacionalna agencija za upravljanje hitnim situacijama (NEMA) pozvala je ljude da se drže dalje od plaža u podnožju Južnog otoka, upozoravajući na jake struje i valove koji bi mogli predstavljati opasnost za plivače, surfere i ljude koji pecaju. Godine 2011. potres magnitude 6,3 razorio je Christchurch, drugi po veličini grad u zemlji, usmrtivši 185 ljudi i uništivši velike dijelove središta grada.

Ukrajina i Rusija su zasebno postigle dogovor na pregovorima sa Sjedinjenim Državama u Saudijskoj Arabiji o prekidu neprijateljstva na Crnom moru, kao i da će razviti mjere za zabranu napada na energetske objekte u dvjema zemljama. Bijela kuća je u odvojenim izjavama navela da će to pomoći da se Moskvi vrati pristup globalnim tržištima za ruske poljoprivredne proizvode i izvoz gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo invaziju punog obima na Ukrajinu prije više od tri godine. Iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge ciljeve civilne infrastrukture, čini se da su one korak ka širem sporazumu o prekidu vatre kako bi se okončao najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međutim, kao znak koliko su pregovori proteklih nekoliko dana bili teški, i koliko će vjerovatno i dalje biti, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Kremlj tražiti "jasne garancije" od Washingtona da će Ukrajina poštovati dogovor. U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov naveo je na mreži X da će Kijev svako kretanje ruskih pomorskih brodova izvan istočnog dijela Crnog mora smatrati kršenjem dogovora postignutih u Rijadu. "Sjedinjene Države će i dalje olakšavati pregovore između obje strane kako bi se postiglo mirno rješenje, u skladu sa dogovorima postignutim u Rijadu", izvijestila je Bijela kuća. Pregovori održani u utorak uslijedili su dan nakon što su zvaničnici SAD-a i Rusije održali 12-osatne pregovore u Saudijskoj Arabiji kao dio napora američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat u Ukrajini. Kremlj je naveo da će obnova pristupa za ruske poljoprivredne proizvode i gnojiva, uz smanjenje troškova osiguranja za pomorski transport, kao i prošireni pristup lukama i platnim sistemima, biti moguća tek nakon što budu ukinute neke sankcije i restrikcije na Rusiju. Trump je ranije rekao da su teritorijalne linije i potencijalno vlasništvo SAD-a nad nuklearnom elektranom Zaporižja na jugu Ukrajine bili dio pregovora. Trump je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzme kontrolu nad ovom elektranom, koju je Rusija zauzela na početku rata. Istovremeno, i Rusija i Ukrajina nastavile su izvoditi napade. U ruskom noćnom raketnom napadu na ukrajinski grad Sumi ranjeno je više od 90 ljudi, uključujući 23 djece. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad kao posljednji primjer "gubitaka, bola i razaranja, nešto što Ukrajina nikada nije željela". Zelenski je kazao da je Rusija "jedini subjekt koji produžava ovaj rat te muči i naš narod i cijeli svijet". "Da bi se Rusija natjerala na mir, potrebne su snažne mjere i odlučne akcije", rekao je Zelenski. "Spremni smo podržati svaku snažnu inicijativu koja čini diplomatiju učinkovitijom." Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha napisao je na mreži X da je napad na Sumi u ponedjeljak pokazao da su izjave Moskve o miru bile "prazne". "Moskva govori o miru dok izvodi brutalne napade na gusto naseljena stambena područja u velikim ukrajinskim gradovima", napisao je Sibiha. Ruska strana je takođe izvijestila o ukrajinskom napadu. Zvaničnik okupirane ukrajinske oblasti Lugansk rekao je da je u krajinskom granatiranju šest osoba poginulo, uključujući novinara ruskih novina Izvestia. List naklonjen Kremlju identifikovao je novinara kao Aleksandra Fedorčaka, navodeći da je ubijen "u oblasti Harkiv". Ruski kanal Zvezda, koji sponzoriše Ministarstvo odbrane, rekao je da su njegov kamerman i vozač poginuli dok su snimali reportažu s Fedorčakom.

Najviši zvaničnici administracije predsednika Donalda Trampa (Trump) podelili su ratne planove u grupi za razmenu poruka koja je greškom uključivala novinara neposredno pre nego što su SAD napale jemenske Hute koje podržava Iran, saopštila je Bela kuća u ponedeljak, posle izveštaja iz prve ruke časopisa Atlantik (The Atlantic). Demokratski članovi Kongresa poslanici brzo su osudili to, navodeći da se radi o ugrožavanju nacionalne bezbednosti SAD i kršenju zakona koje Kongres mora da istraži. Glavni urednik Atlantika Džefri Goldberg (Jeffrey) naveo je u izveštaju u ponedeljak da je neočekivano pozvan 13. marta u šifrovanu grupu za ćaskanje u aplikaciji za razmenu poruka Signal pod nazivom "Houthi PC mala grupa". U grupi, savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Valc (Mike Waltz) zadužio je svog zamenika Aleksa Vonga (Alex Wong) da formira "tigrov tim" koji će koordinirati akciju SAD protiv Huta. Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Brajan Hjuz (Brian Hughes) rekao je da je grupa za čet autentična. Američki predsednik Donald Tramp pokrenuo je kampanju velikih vojnih udara protiv jemenskih Huta 15. marta zbog napada grupe na brodove u Crvenom moru, i upozorio je Iran, glavnog podržavaoca Huta, da mora odmah da zaustavi podršku toj grupi. Satima pre nego što su ti napadi počeli, ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) objavio je operativne detalje o planu u grupi za razmenu poruka, "uključujući informacije o ciljevima, oružju koje će SAD upotrebiti i redosledu napada", naveo je Goldberg. U njegovom izveštaju su izostavljeni detalji, ali Goldberg je to nazvao "šokantno nepromišljenom" upotrebom četa na Signalu. Nalozi za koje se činilo da predstavljaju potpredsednika Džej Di Vensa (J.D. Vance), američkog državnog sekretara Marka Rubija (Rubio), direktora CIA Džona Ratklifa (John Ratcliffe), direktorkr Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard (Gabbard), ministra finansija Skota Besenta (Scott Bessent), šeficu kabineta Bele kuće Suzi Vajls (Susie Wiles) i visoke zvaničnike Saveta za nacionalnu bezbednost okupili su u grupi za čet, napisao je Goldberg. Džo Kent (Joe), Trampov kandidat za direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, izgleda je bio u grupi iako ga Senat još nije potvrdio. Tramp je novinarima u Beloj kući rekao da nije upoznat s incidentom. "Ne znam ništa o tome. Nisam veliki fan Atlantika", rekao je Tramp. Zvaničnik Bele kuće rekao je kasnije da je istraga u toku i da je Tramp o tome obavešten. Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Brajan Hjuz naveo je u saopštenju: "U ovom trenutku, niz poruka koja je prijavljena izgleda da je autentična, i mi razmatramo kako je nenamerni (telefonski) broj dodat". "Niz je demonstracija duboke i promišljene koordinacije politike između visokih zvaničnika. Tekući uspeh operacije Huti pokazuje da nije bilo pretnji našim pripadnicima ili našoj nacionalnoj bezbednosti", naveo je on. Prema snimcima ekrana četa koje je objavio Atlantik, zvaničnici u grupi su raspravljali o tome da li SAD treba da izvedu udare, a u jednom trenutku se činilo da Vens postavlja pitanje da li saveznici SAD u Evropi, koji su više izloženi poremećajima u transportu u regionu Crvenog mora, zaslužuju pomoć SAD. "@PeteHegseth ako mislite da to treba da uradimo, idemo", napisala je osoba identifikovana kao Vens. "Jednostavno mrzim da ponovo spasavam Evropu", napisala je ta osoba i dodala: "Hajde da se uverimo da naše poruke ovde budu čvrste". Osoba identifikovana kao Hegset je odgovorila: "VP: U potpunosti delim vaše gađenje prema evropskom iskorišćavanju. To je patetično." Prema američkom zakonu, pogrešno rukovanje ili zloupotreba poverljivih informacija može biti krivično delo, iako je nejasno da li su te odredbe možda prekršene u ovom slučaju. Poruke za koje se navodi da ih je Valc podesio da nestanu iz aplikacije Signal posle određenog vremenskog perioda takođe postavljaju pitanja o mogućim kršenjima federalnih zakona o čuvanju podataka. Kao deo napora Trampove administracije da se procesuira curenje informacija od zvaničnika ka novinarima koji nisu povezani sa grupom Signal, Gabard je na mreži X 14. marta objavila da svako "neovlašćeno objavljivanje poverljivih informacija predstavlja kršenje zakona i da će se tako tretirati". Gabard bi u utorak trebalo da svedoči pred Komitetom za obaveštajne poslove Senata o pretnjama protiv SAD širom sveta. Signal je prešao put od egzotične aplikacije za razmenu poruka koju koriste disidenti koji vode računa o privatnosti do nezvanične mreže zvaničnika u Vašingtonu. Demokratski članovi Kongresa su upotrebu grupe Signal nazvali nezakonitom i zahtevaju istragu. Lider demokrata u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) rekao je da će tražiti od lidera većine Džona Tuna (John Thune) da ispita, kako je naveo, "jedno od najzapanjujućih ugrožavanja vojnih obaveštajnih podataka". "Upravo saznajemo za to. Ali očigledno je da moramo to da pokrenemo i shvatimo šta se tamo dogodilo. Imaćemo plan", rekao je Tun, republikanac iz Južne Dakote. Bela kuća nije odmah nagovestila da će slučaj dovesti do kadrovskih promena. "Predsednik Tramp nastavlja da ima najveće poverenje u svoj tim za nacionalnu bezbednost, uključujući savetnika za nacionalnu bezbednost Majka Valca", rekla je portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt). Izvor: Reuters

Studenti u blokadi novosadskog Filozofskog fakuleta upitali su nadležne u Srbiji, povodom hapšenja njihovih kolega na osnovu prisluškivanog razgovora, "da li je jedan razgovor teži zločin od onog koji je odneo 16 života u Novom Sadu". Dan uoči velikog protesta u Beogradu, 14. marta policija u Novom Sadu uhapsila je šestoro opozicionih i omladinskih aktivista, pod sumnjom da su izvršili krivično delo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Jedan od uhapšenih je član organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV), dok su ostali iz opozicionog Pokreta slobodnih građana (PSG). "Oštro osuđujemo hapšenje studenata koji su prisluškivani i terete se za rušenje ustavnog poretka", naveli su studenti u saopštenju. Veče pre hapšenja, 13. marta, na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo reči o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS). Studenti u blokadi ocenili su da audio materijal koji je tajno zabeležen "ne sme i ne može prema zakonu Srbije biti korišćen kao relevantan dokaz, te samim tim nema pravnu snagu pred sudom". "Zahtevamo od nadležnih institucija da nam u što kraćem roku obrazlože protivzakonito hapšenje i da ovaj slučaj tretiraju u skladu sa zakonom. Pozivamo sve da razumeju kompleksnost situacije i stanu solidarno uz uhapšene", dodali su studenti. Rekli su da je u tom slučaju reč o selektivnom tumačenju Ustava i zakona Srbije. Oni su ponovili da su studenti koji su učestvovali na tom sastanku, razgovorom sa političarima "direktno narušili nestranačku studentsku borbu", zbog čega je plenum izglasao zabranu njihovog prisustva u blokadi fakulteta. Studenti koji u blokadi drže više od 60 fakulteta širom Srbije traže, pre svega, odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Jedan od branilaca studenata i aktivista osumnjičenih za pokušaj rušenja ustavnog poretka Veljko Milić izjavio je 24. marta da tužilaštvo braniocima ne dozvoljava uvid u spise predmeta. "Definitvno nam ne daju uvid u spise", rekao je Milić agenciji Beta. On je upitao kako je moguće da se braniocima to ne dozvoljava, a da je bilo dozvoljeno da vlasnici i urednici provladinih televizija koje su objavile audio snimak prisluškivanog razgovora "kao neovlašćena lica imaju priliku da izvrše uvid u snimak, a da se braniocima to pravo uskraćuje". Više od 30 udruženja i organizacija civilnog društva iz Srbije zatražilo je od međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom građana, da stanu u odbranu aktivista koji su, kako su istakli, izloženi "najbrutalnijem politički motivisnom medijiskom i sudskom progonu". Osudili su to što je je snimak razgovora aktivista, kako su naveli, pre nego u pravosudnim organima, završio u medijima, koji su odmah i "presudili" da je u pitanju terorizam i rušenje države, što su kasnije ponovili i najviši zvaničnici Srbije. Nakon što je snimak emitovan, policija je uhapsila i pretresla stanove šestoro opozicionih i omladinskih aktivista. Policija sumnjiči još šestoro omladinskih i studentskih aktivista iz organizacije STAV, koji nisu u Srbiji. Viši sud u Novom Sadu 16. marta uhapšenima je odredio pritvor od 30 dana. Policija je pretresala i stanove aktivista i aktivistkinja koji se trenutno ne nalaze u Srbiji.