Zdravstveni zvaničnici su saopštili da je u izraelskim napadima tokom noći i u utorak ujutro ubijeno više od 90 Palestinaca širom Pojasa Gaze, uključujući desetine žena i djece. U jednom od napada u izbjegličkom kampu na sjeveru Shati ubijen je 68-godišnji član Hamasa koji je bio dio palestinskog zakonodavnog tijela, kao i muž, žena i njihovo šestero djece koji su se sklonili u istu zgradu, prema zvaničnicima bolnice Shifa, gdje su žrtve odvedene. Hamas su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija označile terorističkom organizacijom. Jedan od najsmrtonosnijih napada pogodio je kuću u naselju Tel al-Hawa u gradu Gazi u ponedjeljak navečer, ubivši 19 članova porodice koja je tamo živjela, prema bolnici Shifa. Među žrtvama je osam žena i šestero djece. U drugom napadu pogođen je šator u kojem su smještene raseljene osobe u istom naselju, ubivši muškarca, ženu i njihovo dvoje djece. Izraelska vojska još nije komentarisala napade. Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je u utorak poslijepodne da su tijela 93 osobe ubijene u izraelskim napadima dopremljena u bolnice u Gazi u protekla 24 sata, zajedno s 278 ranjenih. Političar Hamasa koji je ubijen u jednom od napada u utorak ujutro, Mohammed Faraj al-Ghul, bio je član poslaničkog bloka Hamasa koji je osvojio mjesta u Palestinskom zakonodavnom savjetu na posljednjim izborima održanim među Palestincima 2006. godine. Hamas je tada osvojio većinu na tim izborima, ali su se odnosi sa glavnom frakcijom Fatah – koja je dugo predvodila Palestinsku upravu – pogoršali i završili preuzimanjem kontrole nad Gazom od strane Hamasa 2007. godine. Zakonodavni savjet se od tada zvanično nije sastajao. Izraelska vojska kaže da cilja samo militante i pokušava izbjeći nanošenje štete civilima. Za smrt civila krivi Hamas jer militanti djeluju u gusto naseljenim područjima. Ali izraelska vojska svakodnevno napada kuće i skloništa u kojima ljudi žive, često bez upozorenja ili objašnjenja mete. Rat u Gazi je počeo nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 251 taoca. Većina talaca je puštena tokom prethodnih primirja. Od tada je u izraelskom ratu u Gazi poginulo više od 58.000 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.

Po 47. put zaredom, pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova završio se bez uspeha 15. jula. Ni ovog puta, okupljanje izabranih poslanika nije donelo promenu u političkom zastoju koji traje već tri meseca. Stranke koje su do sada bile u opoziciji – Demokratska partija Kosova(PDK), Demokratski savez Kosova(LDK), Alijansa za budućnost Kosova(AAK) i Srpska lista – odbile su da predlože članove za komisiju koja bi trebalo da organizuje tajno glasanje za izbor predsednika Skupštine. One ovu proceduru smatraju neusklađenom sa Ustavom i više puta su je osporile. Pokret Samoopredeljenje, kao pobednik februarskih parlamentarnih izbora, insistira da je tajno glasanje u skladu sa zakonom i traži da se proces više ne blokira. Imenovanje njihove kandidatkinje, Albulene Hažiju(Albulene Haxhiu), za predsednicu Skupštine više puta je stavljeno na javno glasanje, ali nije dobilo potrebnu podršku jer je opozicija glasala protiv. Na sednici održanoj 15. jula, predsedavajući Avni Dehari prekinuo je izlaganje poslanicima PDK-a, LDK-a i AAK-a, koji su počeli da govore o političkom zastoju, umesto da predlože članove komisije koja bi nadgledala tajno glasanje. Sednica je prekinuta i zakazana za nastavak 17. jula. U međuvremenu, 26. juna, Ustavni sud je odlučio da Skupština mora da se konstituiše u roku od 30 dana, ali nije precizirao koje su posledice ukoliko se taj rok ne ispoštuje. Ova odluka otvorila je prostor za različita tumačenja među političkim partijama, koje ostaju podeljene u pristupu rešavanju situacije. Tokom prve nedelje jula, predsednica Kosova Vjosa Osmani održala je sastanke sa predstavnicima političkih stranaka, s ciljem pronalaženja izlaza iz institucionalne blokade. Nakon završetka konsultacija, naglasila je da konstituisanje Skupštine u roku od 30 dana – kako je odredio Ustavni sud – nije stvar dobre volje, već ustavna obaveza. Osmani je pozvala stranke da se ozbiljno angažuju kako bi se što pre pronašlo rešenje. Njen savetnik za medije, Bekim Kupina, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da predsednica razmatra pravne mogućnosti da uputi zahtev Ustavnom sudu za dodatno pojašnjenje, kako bi se razumele pravne posledice u slučaju da se Skupština ne konstituiše u predviđenom roku.

Kineski Ziđin (Zijin) planira nove investicije u Srbiji, saopšteno je 15. jula nakon sastanka predstavnika te kompanije sa premijerom Đurom Macutom u Beogradu. "Predstavnici Ziđina naveli su da ta kompanija planira investicije uz korišćenje najrazvijenijih tehnologija, s obzirom na to da je zeleni razvoj koncept te kompanije", objavila je u utorak Vlada Srbije. Dodaje se da je tema razgovora Macuta sa predstavnicima Ziđina bila i dalji razvoj rudarskog sektora u skladu sa najvišim ekološkim standardima. "U tom kontekstu premijer je pozvao predstavnike kompanije da ojačaju kapacitete zaštite životne sredine u okolini rudnika Bor i celoj istočnoj Srbiji", saopšteno je iz Vlade. Poslovanje kompanija Ziđin na istoku Srbije prate kritike za navodnu ekološku štetu, te devastiranje prirodne sredine, što iz kompanije demantuju i tvrde da poštuju ekološke standarde. Vlasnici rudnika zlata i bakraKineski Ziđin majning (Zijin mining) je decembra 2018, kroz ugovor o strateškom partnerstvu sa Srbijom, postao većinski vlasnik nekadašnjeg Rudarsko-topioničarskog basena Bor (RTB Bor) koji se sada zove Srbija Ziđin koper (Serbia Zijin copper). Kompanija Ziđin majning (Zijin mining) u oktobru 2021. kod Bora je otvorila rudnik bakra i zlata Čukaru Peki, nakon što je prethodno od firme Friport Mekmoran (Freeport McMoran sa sedištem u Finiksu u SAD otkupila udeo u donjoj zoni tog rudnika u Timočkom regionu. Ziđin je 2019. kupio kanadsku kompaniju Nevsun resursi (Nevsoun resources) koja je bila vlasnik 100 odsto gornje i 60,4 odsto donje zone ležišta Čukaru Peki, dok je ostalo bilo u vlasništvu Friporta. Ziđin je posle obavljenih transakcija saopštio da kupovina celokupnog nalazišta Čukaru Peki omogućava kineskoj kompaniji da poveća svoje resurse, ukupni bakarni na 57,24 miliona tona i zlatne resurse kompanije na 1.889 tona. Prijava zbog ekologijeNevladina organizacija Regionalni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) saopštio je u julu 2025. da je zajedno sa deset stanovnika sela u blizini borskog rudnika, Krivelja, Bora i Slatine, podneo krivičnu prijavu protiv kompanije Ziđin koper zbog, kako je naveo RERI, "dugogodišnjeg zagađenja kojem su izloženi usled aktivnosti ove kompanije, što je dovelo do zagađenja vazduha, vode i zemljišta". Ziđin u Srbiji više puta je zvanično negirao takve navode i saopštio "da su parametri štetnog uticaja znatno smanjeni nakon što je Ziđin poslednjih godina preduzeo mere u pravcu zaštite životne sredine". Ta kompanija navela je i da je u cilju rešavanja zagađenja vazduha uložila više od 100 miliona dolara u nadogradnju opreme. Kineske kompanije u poslednjoj deceniji su najveći izvoznici iz Srbije. Po podacima Ministarstva finansija, Ziđin majning prvi je na listi sa eksportom u 2023. od 1,15 milijardi evra, Ziđin koper sa 746,3 i kineska HBIS grupa koja je vlasnik železare u Smederevu sa izvozom od 549,1 milion evra. Kineske firme najveći izvoznici iz SrbijeSrbija i Kina, kako su više puta saopštili Beograd i Peking, imaju dobre odnose i stratešku saradnju. Sredinom 2024. na snagu je stupio sporazum o slobodnoj trgovini između dve zemlje koji podrazumeva oslobađanje od carina za oko 20.000 proizvoda. Srbija je deo kineske državne inicijative "Pojas i put" sa zemljama Centralne i Istočne Evrope za ponovno otvaranje zapadnih trgovinskih kanala. Po podacima Narodne banke Srbije za prvu polovinu 2024, Kina je drugi najveći direktni investitor u Srbiji, posle Evropske unije (EU) iz koje stiže polovina ukupnog ulaganja. Zbog intenziviranja saradnje političke i ekonomske saradnje Srbije sa Kinom od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast 2012, na adresu zvaničnog Beograda u više navrata stizale su kritike i upozorenja iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Nevladin Fond za humanitarno (FHP) pozvao je Tužilaštvo u Srbiji da pokrene istragu protiv ratnog ministra policije Republike Srpske (RS) Tomislava Kovača, koji je za vlasti u Beogradu slobodan čovek, uprkos optužnici Bosne i Hercegovine za genocid. FHP je u Dosijeu o Kovaču, koji je predstavljen 15. jula, izneo brojne sudski utvrđene činjenice, dokaze i dokumente koji govore o njegovoj ulozi u prisilnom premeštanju i masovnim streljanjima Bošnjaka iz Srebrenice. "U Dosijeu je opisano nekoliko masovnih streljanja, među kojima je najobimnije ono koje se dogodilo na Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica u kojem su zatočenike mahom pogubili pripadnici policijskih snaga", rekla je na predstavljanju Dosijea istraživačica FHP-a Katarina Maruna. Tomislav Kovač je prethodno, 10. jula 1995, naredio da se deo snaga Ministarstva unutrašnjih poslova RS izdvoji kao samostalna jedinica i uputi u rejon Srebrenice. Od 12. jula, uz Kovačevo znanje, pripadnici policije su zajedno sa Vojskom RS-a učestvovali u prisilnom premeštanju civila iz baze pod zaštitom Ujedinjenih nacija i odvajanju i zarobljavanju muškaraca, navodi se u Dosijeu. "Postoje brojni dokazi da se Kovač nalazio i na terenu. Dok su trajala masovna streljanja zatočenika, gotovo svakodnevno se sastajao sa vojnim i političkim rukovodstvom Republike Srpske", rekla je Maruna. Prema sopstvenom, ali i svedočenju drugih pripadnika policije, Kovač je 14. jula bio u selu Kravica gde je ubijeno više od hiljadu civila. "Dok su trajala pokopavanja posmrtnih ostataka žrtava, on je prolazio pored Zemljoradničke zadruge (u Kravici) i pričao sa pripadnicima policije koji su u ovom zločinu učestvovali, a pre svega sa Nedeljkom Milidragovićem", rekla je Maruna. Milidragović je jedan od osmorice optuženih kojima se pred Višim sudom u Beogradu sudi za masovna ubistva u Kravici. Suđenje, koje je počelo 2016, je i dalje u fazi dokaznog postupka, a svi okrivljeni se brane sa slobode. Šta kažu tužilaštva u Srbiji i BiH?Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega protiv Tomislava Kovača nije pokrenuta istraga. FHP je to tražio još 2006. godine. "Početkom ove godine od Tužilaštva smo dobili zvaničnu informaciju da se protiv Kovača ne vodi nikakva istraga. I to je jedini odgovor koji smo dobili", rekla je Katarina Maruna. U međuvremenu, optužnicu protiv nekada prvog čoveka policije RS-a je 2017. podiglo Tužilaštvo BiH. Tereti ga da je kontrolisao snage koje su učestvovale u genocidu. Policija je, kako se navodi u optužnici, sprovela i operacije sakrivanja dokaza o pogubljenju, jer su posmrtni ostaci žrtava ekshumirani iz primarnih masovnih grobnica i ponovno ukopani u neobeležene sekundarne masovne grobnice. Kovač je 2016. svedočio na suđenju petorici bivših pripadnika snaga bosanskih Srba u Sarajevu putem video linka iz Beograda. Negirao je da je policija RS-a učestvovala u zločinima u Srebrenici. Pred Haškim tribunalom bio je svedok odbrane na suđenju ratnom lideru RS-a Radovanu Karadžiću, koji je uz vojnog komandanta Ratka Mladića, osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i ratnih zločina u BiH. Sudsko veće je zaključilo da Kovač nije verodostojan svedok jer "nepodudarnosti, pa čak i ratobornost koju je na mahove ispoljavao tokom svedočenja, potiču od njegovih napora da minimizira svoje učešće u događajima u Srebrenici". Gde je i šta radi Tomislav Kovač?"Živi u Beogradu kao slobodan čovek i vlasnik je uspešnog biznisa", navodi Katarina Maruna iz FHP-a. Kovač, koji ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, jedan je mnogih koji su u Srbiji našli utočište od krivičnog gonjenja u susednoj zemlji jer Beograd ne izručuje svoje državljane optužene za ratne zločine. Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom gde negira da su "Srbi učestvovali u zločinu u Srebrenici", ali i komentariše "aktuelna pitanja", od ruske invazije na Ukrajinu i rata u Gazi, do "mogućnosti izbijanja trećeg svetskog rata". U aprilu 2023. govorio je na konferenciji o opsadi Sarajeva u Beogradu sa koje je poručeno da je opsada "medijska i politička laž". U martu 2024. u Domu Vojske Srbije je uz državne zvaničnike prisustvovao promociji knjige o "ratnom putu" Specijalne brigade policije, čiji su pripadnici učestvovali u genocidu. Snage Vojske RS ubile su u Srebrenici i okolini 8.372 muškaraca i dečaka nesrpske nacionalnosti. Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je 2007. potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Haški tribunal osudio je za zločine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv tri odgovorna lica Doma za stare u beogradskoj opštini Barajevo zbog pogibije 11 osoba u požaru koji se desio krajem januara. Tužilaštvo je u utrorak 15. jula saopštilo da se njih troje sumnjiče da nisu postavili propisane uređaje za zaštitu od požara, te da "uopšte nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima o merama zaštite predviđenim odgovarajućim zakonima", usled čega je došlo do požara. Optužnicom, koja je predata Višem sudu u Beogradu na odluku o potvrđivanju, obuhvaćeni su direktorka Doma za smeštaj starih i odraslih lica "Ivanović" Gorica I., kao i Aleksandar I. i Miloš I. za koje se navodi da su im "faktički povereni svi poslovi iz nadležnosti direktora i odgovornog lica". Okrivljenima se na teret stavlja krivično delo Teško delo protiv opšte sigurnosti u saizvršilaštvu. "Postoje opravdana sumnje da okrivljeni nisu postupili po propisima predviđenim odredbama Zakona o zaštiti stanovništva o izloženosti duvanskom dimu, kojim je zabranjeno pušenje u prostorijama ustanova socijalne zaštite", ističe se u saopštenju Tužilaštva. Između ostalog, Tužilaštvo navodi da je 20. januara, u trenutku kada je požar izbio, pored korisnika Doma u objektu bio samo okrivljeni Miloš I. "Koji nije ni stručni radnik, niti stručni saradnik, niti negovatelj, niti je osposobljen za sprovođenje mera zaštite od požara", napominju. Dalje objašnjavaju da je do požara došlo kada je u sobi jednog od korisnika doma došlo "do kontakta užarenog predmeta - žara cigarete ili otvorenog plamena upaljača - sa zapaljivom materijom", te da se požar potom raširio po drugim delovima objekta. Ističu da nije bilo opreme i uređaja za gašenje požara, "niti lica osposobljenih za sprovođenje mera zaštite od požara". Tužilaštvo je predložilo sudu da prema svo troje okrivljenih produži pritvor "da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu". Hapšenja je bilo i u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije. Četvoro zaposlenih u Ministarstvu je uhapšeno 14. februara zbog sumnje da su omogućili rad Doma za stare "Ivanović", iako nije ispunjavao zakonske uslove. U toku je istraga protiv njih pred Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Na teret im se stavljaju krivična dela Zloupotreba službenog položaja u saivršilaštvu, odnosno Nesavestan rad u službi.

Ukrajinski premijer izjavio je da je podnio ostavku, što je dio velike, široko očekivane rekonstrukcije vlade ratom razorene zemlje. Očekivalo se da će predsjednik Volodimir Zelenski(Volodymyr Zelenskyy) prihvatiti ostavku Denisa Šmihala(Denys Shmyhalla), koji je bio na toj funkciji od 2020. godine, prije nego što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju u februaru 2022. On je 15. jula objavio fotografiju lično napisane ostavke. Njegovu poziciju preuzet će Julija Sviridenko(Yulia Svyrydenko), koja je do sada bila prva zamjenica premijera. Kao tehnokrata, Sviridenko je imala istaknutu ulogu u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o sporazumu koji američkim kompanijama omogućava pristup vrijednim mineralima i rijetkim zemnim metalima u Ukrajini. U najavi rekonstrukcije vlade, predsjednik Zelenski izjavio je da će Julija Sviridenko nastojati proširiti domaću proizvodnju oružja u Ukrajini, pojednostaviti poslovne regulative i dodatno ojačati sistem socijalne zaštite u zemlji. Nakon više od 41 mjeseca gotovo neprekidnog ruskog bombardovanja, Ukrajinci su sve iscrpljeniji, iako i dalje u velikoj mjeri podržavaju ratne napore. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Zelenski i dalje uživa visoku podršku među građanima, iako zaostaje za nekim drugim istaknutim javnim ličnostima, posebno za Valerijem Zalužnim(Valery Zaluzhniy), koji je ranije bio glavni komandant ukrajinskih snaga, a zatim postao ambasador u Velikoj Britaniji. Zelenski je izabran 2019. godine, a nakon ruske invazije uveo je ratno stanje, što onemogućava održavanje novih izbora. Ipak, suočava se s kritikama jer nije raspisao predsjedničke izbore, iako većina analitičara smatra da bi njihovo održavanje bilo nemoguće u ratnim uslovima. Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je to kao argument za tvrdnje da je Zelenski nelegitiman. U februaru je i američki predsjednik Donald Trump kritikovao Zelenskog – nazvavši ga "diktatorom bez izbora" – iako je kasnije ublažio retoriku, dok je istovremeno pojačao kritike na račun Putina. Očekuje se i da će Zelenski smijeniti ministra odbrane Rustema Umerova i imenovati ga za ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama. Denis Šmihal, dosadašnji premijer, trebao bi preuzeti Ministarstvo odbrane, prema planu predsjednika Zelenskog. Sva imenovanja moraju biti potvrđena u parlamentu, ali se ne očekuju prepreke u tom procesu.

Iz Suda Bosne i Hercegovine su 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da "ne postoji propisan precizan rok za izradu drugostepene odluke" u predmetu koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS). Ističe se da se odluke Apelacionog vijeća "izrađuju i dostavljaju strankama u razumnom roku koji se procjenjuje u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od kompleksnosti predmeta". Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, drugostepena presuda se mora izreći najdalje u roku od 30 dana od ročišta pred Žalbenim vijećem ili sudije moraju obavijestiti predsjednika Suda BiH zbog čega to nije učinjeno. Ročište Miloradu Dodiku je održano 12. juna kada je Tužilaštvo BiH zatražilo da mu bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora, na koliko je prvostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. Na toj sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, također, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina. Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a, a Lukić oslobođen optužbi. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH. Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove. Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka. Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Tim od tri neovisna stručnjaka koji rade za najviše tijelo UN-a za ljudska prava, s fokusom na Izrael i palestinska područja, dao je ostavku, navodeći lične razloge. Izraelska vlada više puta je kritizirala taj tim stručnjaka, poznat kao Komisija za istragu o okupiranoj palestinskoj teritoriji i Izraelu, izbjegavala suradnju s timom i odbila sve njihove zahtjeve za putovanje u regiju, prenosi AP. Ni neovisni stručnjaci, ni savjet, nemaju nikakvu moć nad zemljama, već imaju za cilj ukazati na kršenja prava i prikupiti informacije o osumnjičenim počiniteljima koje bi mogao koristiti Međunarodni kazneni sud, ili drugi sudovi koji se fokusiraju na međunarodnu pravdu. Ostavke, koje je objavio Savjet za ljudska prava, kojeg podržava UN, koji je i osnovao tim, dolaze u trenutku kada se nasilje nastavlja u palestinskim područjima i malo je znakova popuštanja izraelske vojne kampanje protiv Hamasa i drugih militanata koji stoje iza napada 7. oktobra 2023. Navi Pillay, bivša šefica UN-a za ljudska prava koja je predvodila komisiju posljednje četiri godine, navela je u pismu predsjedniku savjeta da daje ostavku sa stupanjem na snagu 3. novembra zbog "godina, zdravstvenih problema i težine nekoliko drugih obaveza". Ministarstvo zdravstva Pojasa Gaze pod kontrolom Hamasa, kojeg Sjedinjene Države i Europska unija smatraju terorističkom organizacijom, navelo je da žene i djeca čine više od polovine od više od 58.000 mrtvih u ratu. Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca. UN i druge međunarodne organizacije smatraju te podatke najpouzdanijom statistikom o žrtvama rata, prenosi AP. Rat je počeo upadom Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, kada je prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200 ljudi, a oteta 251 osoba.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv dva policijska službenika iz policijske stanice u Kalesiji zbog sumnje da su počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. U optužnici se navodi da postoji osnovana sumnja da ovi policajci nisu postupali u skladu sa propisima kada je po telefonskoj prijavi Inela Selimović prijavila svog supruga Emira za nasilje u porodici, 30. januara ove godine. Selimović je osumnjičen da je u noći između 12. i 13. februara ubio suprugu Inelu i njihovog 13-godišnjeg sina. Ubistvo se dogodilo u porodičnom stanu Selimovića u Kalesiji kod Tuzle, na sjeveru Bosne. Policijske snage su, nakon dojave, a uz odobrenje kantonalnog tužitelja i suca Općinskog suda nasilno ušle u stan i zatekle dva beživotna tijela. U saopštenju za javnost Kantonalnog tužilaštva TK se navodi da su policajci postupali suprotno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i Pravilnika o načinu provođenja zaštitnih mjera za počinioce nasilja u porodici koji su u nadležnosti policije. "Bez obzira na to što je prijaviteljica po izlasku policijskog službenika na mjesto događaja tražila da se ništa ne preduzima po prijavi, u skladu sa propisima takva prijava ne može da se povuče, te su ovi policijski službenici bili dužni da preduzmu radnje koje su obavezne u cilju provođenja zaštitnih mjera za podnositeljicu prijave za nasilje u porodici", ističe se u saopštenju. Kantonalni sud u Tuzli je u februaru odredio pritvor Emiru Selimoviću, osumnjičenom za dvostruko ubistvo u Kalesiji, koji je nakon ubistva bio u bjekstvu. Uhapšen je 17. februara u nenaseljenoj vikendici kod Prnjavora u sjevernoj Bosni. Nasilje u BiH se može prijaviti na SOS brojeve gender centara i to 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku. Nasilje se može prijaviti i na broj policije na 122. Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je Srbiju da djeluje kao produžena ruka ruskih nastojanja da destabilizuje Zapadni Balkan, ali nije ponovila svoju raniju izjavu o navodnoj ulozi američkog predsjednika Donalda Trumpa u sprečavanju eskalacije situacije iz Srbije na Kosovo. Govoreći u utorak u Rigi, uz predsjednika Latvije Edgarsa Rinkevičsa, Osmani je odbacila pojam "tenzija" između Kosova i Srbije, predstavljajući situaciju kao agresiju jedne strane i samoodbranu druge. "Ne bih to nazvala tenzijama između Kosova i Srbije, jer pokušavamo da ne upadnemo u zamku izjednačavanja obje strane", rekla je Osmani, odgovarajući na pitanje novinara o ulozi Rusije u tenzijama i eskalacijama između Kosova i Srbije. "Nikada ne smijemo stavljati agresora i žrtvu u isti koš. Srbija neprestano pokušava destabilizirati našu zemlju, uključujući i kroz akte agresije, dok se mi stalno branimo", kazala je Osmani. "Nikada nismo okupirali niti napali niti centimetar teritorije bilo kojeg susjeda. Ono što smo uvijek činili – i što ćemo nastaviti da činimo – jeste da branimo svoju nezavisnost, svoj teritorijalni integritet, mir i slobodu, koji su teško stečeni", dodala je. Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković izjavio je da je politika koju sprovodi Kosovo "najveća pretnja stabilnosti u regionu". "Svi pokušaji (predsednice Kosova) Vjose Osmani da teret odgovornosti za trenutnu situaciju na KiM zamenom teza prebaci na Beograd, najgori je cinizam i prenemaganje", rekao je Petković. Petković je izjavio da premijer Kosova Albin Kurti "godinama sprovodi strahovladu" i optužio Prištinu da "do danas nije prihvatila da učestvuje ni u jednoj inicijativi koja bi za cilj imala relaksiranje odnosa u regionu". Osmani je prethodnih dana više puta govorila o mogućoj eskalaciji situacije od strane Srbije. Ona je na predavanju u Washingtonu 10. jula izjavila da je američki predsjednik Donald Trump nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije između Srbije i Kosova. Navela je da ima "pouzdane informacije" da je riječ o "vrlo, vrlo svježim razvojem događaja". Ova izjava izazvala je kritike Richarda Grenella, Trumpovog izaslanika za specijalne misije. On je optužio Osmani da "manipuliše" Trumpovim riječima. "Donald Trump je nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog rada na miru i ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije 2019. i 2020, kroz potpisivanje u Trumpovoj Bijeloj kući Washingtonskog sporazuma", naveo je Grennel u objavu na X-u. On je dodao da Osmani nije bila "dio tog dogovora" i da je "apsurdno pretvarati se da ima nečeg novog". Šef diplomatije Srbije optužio predsednicu Kosova da manipuliše Trampovim rečimaVučić odbacio navode Vjose Osmani da je Srbija pretila eskalacijom sukoba sa KosovomRadio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Bijelu kuću za dodatna pojašnjenja, ali odgovor nije uslijedio. Ni kosovska Vlada ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE o tome na kakvu eskalaciju se Osmani tačno pozivala. Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Xhelal Svecla (Dželjalj Svečlja) je 15. jula kratko rekao: "Izuzetno smo zahvalni na podršci Sjedinjenih Američkih Država kroz cijelu historiju Republike Kosovo". Posljednja velika eskalacija na sjeveru Kosova – području s većinskim srpskim stanovništvom – dogodila se u septembru 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba, predvođena Milanom Radoičićem, napala kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac. Priština je taj napad okarakterisala kao teroristički čin orkestriran iz Srbije – optužba koju je Beograd negirao. Nakon Grenellovih komentara, tim predsjednice Osmani najavio je da će ona održati konferenciju za novinare nakon povratka sa službenog puta. Govoreći u Rigi, Osmani je takođe izjavila da je ruski uticaj na Kosovu "nula". "Nažalost, ne mogu isto reći za našu susjednu zemlju, jer se Srbija pretvorila u državu pod ruskim uticajem – bilo politički, ekonomski ili vojno. Kroz taj uticaj u Srbiji, Rusija pokušava izazvati destabilizirajuće posljedice i šire u regionu, jer što je Evropa nestabilnija, to više odgovara interesima Rusije", rekla je Osmani. Naglasila je da će Kosovo blisko sarađivati s partnerima iz Evropske unije i NATO-a kroz mjere odvraćanja i prevencije, kako bi se spriječilo da bilo koja destabilizirajuća taktika Rusije, sprovedena putem Srbije, urodi plodom.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine postupa po zahtjevu Tužilaštva BiH koji se odnosi na određene provjere finansiranja vladajuće političke stranke Narod i Pravda, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jelena Miovčić, portparolka SIPA-e. "U ovoj fazi ne možemo davati više informacija", dodala je Miovčić. Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE. Stranku Narod i Pravda, na čijem čelu je aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, osnovali su u martu 2018. godine uglavnom bivši visoki dužnosnici vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Na općim izborima 2018. godine Narod i pravda (NiP) je osvojila mjesta u skupštini Kantona Sarajevo i formirala vlast sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) BiH i Našom strankom (NS) gdje su izbacili SDA iz vlasti. Dvije godine kasnije su s istim strankama osvojili većinu načelničkih mjesta u gradu Sarajevo, te u nekoliko drugih općina u entitetu Federacija BiH. Nakon općih izbora 2022. godine, NiP je sa SDP-om, NS-om, te Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH formirao vlast u Federaciji BiH, a sa nekoliko drugih manjih stranaka u šest od deset kantona u Federaciji BiH. Sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodećom strankom u Republici Srpskoj, nakon izbora 2022. godine su formirali i državnu vlast, ali je taj savez prekinut početkom 2025. godine.

Osnovni sud u Novom Sadu zvanično je obustavio sudski postupak protiv četvorice aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za prebijanje studenata u tom gradu, potvrđeno je 15. jula u toj instituciji za Radio Slobodna Evropa (RSE). Na ročištu u utorak saopšteno je da je to jedina odluka koju je sud mogao da donese jer je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 2. jula uputio rešenje o njihovom pomilovanju. "Sud je u predmetnom slučaju doneo presudu kojom se prema okrivljenima za navedena dela iz optužnog predloga optužba odbija obzirom da akt pomilovanja predstavlja okolnost koja po zakonu trajno isključuje krivično gonjenje, čime se suštinski krivični postupak obustavlja", saopšteno je iz Osnovnog sud u Novom Sadu za RSE. Optužni predlog koristi se u skraćenom postupku za krivična dela za koja je zaprećena novčana kazna ili zatvor do osam godina, u tim slučajevima sne sprovodi se istraga već tužilaštvo na osnovu prikupljenih dokaza neposredno podnosi optužni predlog sudu. Sud je oštećene uputio na parnični postupak. Aktivisti partije SNS, čiji predsednik je od 2012. do sredine 2023. bio aktuelni šef države Aleksandar Vučić, optuženi su da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu, kao i da su u tom napadu studentkinji udarcima polomili vilicu. Za nanošenje teških telesnih povreda i nasilničko ponašanje u ovom slučaju optuženi su K. S. (30) iz Sremskih Karlovaca, R. D. (22), B. N. (22) i D. N. (22). Tužilaštvo je za dvojicu tražilo po tri godine zatvora, a za dvojicu dve i po godine. Suđenje ovim aktivistima SNS-a počelo je krajem aprila. U junu im je ukinut pritvor. Poslednja dva ročišta nisu održana. Jednom se jedan od okrivljenih nije pojavio na suđenju, a drugi put je odbrana tražila izuzeće sudije i svih predsednika novosadskih sudova. Posle njihovog napada na studente ostavke su podneli premijer Miloš Vučević, inače predsednik SNS-a, i gradonačelnik Novog Sada Milana Đurića, takođe funkcioner SNS-a. Četiri meseca kasnije Vučević je najavio da će članovi SNS-a blokirati zgradu suda dok četvorica optuženih ne budu pušteni iz pritvora. Aleksandar Vučić je 20. maja na oficijelnom Instagram nalogu predsednika Srbije objavio poruku "Sloboda junacima" na kojoj su imena uhapšenih aktivista SNS-a optuženih za prebijanje studenata. Odluku predsednika Srbije o pomilovanju aktivista SNS-a koji su tukli studente u Novom Sadu osudila su udruženja studenata u blokadi, opozicione stranke i univerzitetski profesori. Novosadski Akademski plenum saopštio je Aleksandar Vučić "nasiljem sačuva vlast". Studentski protesti i građanske demonstracije održavaju se širom Srbije duže od osam meseci sa zahtevom za krivičnu odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) zbog pogibije 16 ljudi 1. novembra u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu.

Kremlj je u utorak naveo da su nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući prijetnju da će uvesti sankcije Moskvi i njenim glavnim trgovinskim partnerima, ozbiljne i da zahtijevaju analizu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će predsjednik Vladimir Putin komentarisati Trumpove prijedloge ako bude smatrao da je to potrebno, prenio je Reuters. Trump je u ponedjeljak najavio novu isporuku oružja za Ukrajinu i zaprijetio da će uvesti veoma stroge carine protiv ruskih saveznika, ako ne bude dogovora o okončanju ratu u Ukrajini u roku od 50 dana. Kremlj je saopštio i da je "Rusija spremna za novu rundu pregovora s Ukrajinom", ali kako je istaknuto, "do sada nije bilo prijedloga s ukrajinske strane". "Odluke donesene u Washingtonu i Briselu Ukrajina vidi kao signal za nastavak rata", dodao je Kremlj. Ranije u utorak zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov je izjavio da je Moskva spremna na pregovore nakon novih Trumpovih prijetnji, ali je naglasio da Rusija ne prihvata ultimatume. Predsjednik Sjedinjenih Država je istakao u ponedjeljak da će poslati Ukrajini sisteme protivvazdušne odbrane Patriot kao pomoć u odgovoru na ruske napade. "Poslat ćemo im Patriote koji su im očajnički potrebni", rekao je Trump, dvije sedmice nakon što je Vašington objavio da obustavlja neke isporuke oružja Kijevu. "Još nisam odlučio koliko, ali će ih dobiti jer im je potrebna zaštita", rekao je Trump. Prema riječima Trumpa, isporuka oružja biće dio sporazuma u koji je uključen NATO i koji će platiti SAD za oružje koje će poslati Ukrajini. "Zapravo ćemo im poslati razne dijelove veoma sofisticirane vojne opreme, a oni će nam platiti 100 posto za to", rekao je Trump novinarima. Američki predsednik je ponovio da je "razočaran" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Putin je zaista iznenadio mnoge ljude. Lijepo priča, a onda noću bombarduje", rekao je Trump.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas izjavila je u utorak da i dalje očekuje skoro postizanje dogovora o novom paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je Slovačka ponovo zaustavila proces. Novi paket mera, uveden zbog rata u Ukrajini, već nedeljama je u zastoju zbog spora sa Slovačkom oko planova za postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa. Kalas je očekivala napredak na sastanku ministara spoljnih poslova EU u utorak. Međutim, slovački premijer Robert Fico, poznat po proruskim stavovima, izjavio je da mu trebaju dodatne garancije iz Brisela u vezi sa planovima za prekid uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine. Slovačka i dalje zavisi od ruskog gasa i ostvaruje prihode od tranzitnih taksi za isporuke koje prolaze njenom teritorijom. "Zaista mi je žao što danas nismo postigli dogovor", rekla je Kalas. "Ali i dalje se nadam da ćemo odluku doneti sutra." Zvaničnici EU navode da se u međuvremenu privodi kraju dogovor o snižavanju cenovnog limita za rusku naftu koja se izvozi u treće zemlje, uprkos ranijem protivljenju Malte. Ova mera je deo inicijative G7 s ciljem da se ograniči prihod Rusije od izvoza nafte širom sveta. Cenovni limit, koji je G7 postavio na 60 dolara po barelu 2022. godine, zabranjuje brodarskim i osiguravajućim kompanijama da učestvuju u izvozu ruske nafte po višim cenama. Prema novom planu EU – koji bi verovatno podržale i druge članice G7 poput Britanije i Kanade – predviđa se fleksibilna cena ispod tržišne vrednosti. Trenutno bi to iznosilo oko 47,6 dolara, prema internim diskusijama EU koje je objavio AFP. Diplomate priznaju da će odsustvo podrške Sjedinjenih Država umanjiti efikasnost ove mere. U okviru sankcija, EU takođe planira da uvede mere protiv još brodova iz "flote iz senke" starih tankera koje Rusija koristi za zaobilaženje ograničenja izvoza nafte. Nove mere dolaze u trenutku kada je Donald Tramp zaoštrio retoriku prema Rusiji, zapretivši uvođenjem velikih "sekundarnih carina" ako Moskva ne pristane da obustavi borbe u roku od 50 dana.