Memorijalnom centru Potočari uručena medalja Nobelove nagrade za mir

Medalja Nobelove nagrade za mir, koje se odrekla švedska doktorica i novinarka Christina Doctare, uručena je u utorak 4. avgusta Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima. Doctare se odrekla medalje u znak protesta jer je austrijskom piscu Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost.  Nagrada Handkeu uz proteste i bojkot „Na putu borbe za istinu, izuzetno su važne simbolične poruke pojedinaca širom svijeta koji biraju da stoje na strani istine i strani žrtava u odnosu na Handkea i njemu slične kojima je privlačnije bilo stati uz počinioce genocida“, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.  Christina Doctare izjavila je kako je bila svjedok svega što se dogodilo prije 25 godina u Srebrenici. „Sjećam se opsade, gladi, porodica koje traže sklonište, selekcije dječaka i muškaraca, strijeljanja i ubistava. Za vrijeme rata u Bosni moja misija je bila rehabilitacija ratnih vojnih invalida. Već prvih sedmica sam u Bosni srela žene koje su preživjele sistemska silovanja. To me tada podstaklo da prikupljam svjedočenja žrtava i radim na rehabilitaciji žena. Nakon rata sam imala priliku da kao ekspert govorim i pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)“, prepričala je svoju priču u poruci Doctare.  Srebrenica: Spomenik miru opštine koja nije priznala genocid Doctare je pojasnila i motivaciju za ovaj potez.  „Vrhunac negiranja genocida dogodio se 10. decembra 2019. godine kada je Švedska akademija dodijela Nobelovu nagradu za književnost Peteru Handkeu, poznatom negatoru genocida. Kao javni protest protiv ove uvrede žrtvama genocida, odlučila sam vratiti Nobelovu Medalju za nagradu za mir. Ovo je samo mali simbol moje borbe za istinu o genocidu. Dragi naši prijatelji, naši napori da sačuvamo istinu moraju biti nastavljeni. Molim sve da stojite uspravno. Nikad nemojte odustati! Vaša istina bit će sa mnom zauvijek“, poručila je u svojoj poruci Doctare koju u saopćenju prenose iz MC Srebrenica.   Austrijski pisac Peter Handke primio je 10. decembara na svečanoj dodjeli, Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu koju mu je dodijelila Švedska akademija. U glavnom gradu Švedske održavani su protesti zbog uručivanja nagrade Handkeu. Na protestima se okupilo nekoliko stotina učesnika među kojima su i Majke Srebrenice i Žepe. Njima su se pridružili brojni Bosanci i Hercegovci koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji, političari, ali i strani novinari koji su izvještavali iz ratne Bosne i Hercegovine.

Vučić i Dodik otkrili spomen ploču žrtvama ‘Oluje’ u Sremskoj Rači

Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska državnom komemorativnom ceremonijom u Sremskoj Rači obeležile su 4. Avgusta Dan sećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" u avgustu 1995. godine. Spomen ploču na mostu u tom mestu na tromeđi Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, udaljenom nešto više od stotinu kilometara od Beograda preko kog su kolone izbeglica 1995. stizale u Srbiju, otkrili su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i član Predsedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda Milorad Dodik. Dva sećanja na 'Oluju': Slavlje pobede i žal za žrtvama Potpuno suprotno o 'Oluji' i nakon više od dva desetljeća Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija više nije nema na ubijanje njenog naroda. “Što se tiče onih koji ćute o najtežim zločinima iz Drugog svetskog rata i o najtežem etničkom ćišćenju posle Drugog svetskog rata kakvo je bila ‘Oluja’ iz 1995. godine, naše je da im kažemo da mi pomirenje želimo. Pomirenje da, ali poniženje nikada”, rekao je Vučić. On je naveo da Srbija nikada nije od Hrvatske tražila da se prizna “očigledan genocid nad srpskim narodom”, već da se samo pokaže pijetet prema srpskim žrtvama. “Ali nemojte da nas terate da slavimo sa vama ubijanje Srba i da nam govorite kako su to veliki koraci unapred”, naveo je Vučić. On je poručio da Srbija, kako je rekao, nikada neće pristati na poniženje. “Rekao sam da više neće biti ‘Oluja’ protiv srpskog naroda. Neće ih biti i zbog toga što se Srbija i Srpska više nikada neće svađati”, zaključio je Vučić. Dodik: “Oluja” deo genocidnog plana Milorad Dodik rekao je da je ovo datum kada se obeležava veliko stradanje Srba. “Danas, 25. godina od najvećeg etničkog čišćenja u modernoj Evropi kada je sa svojih ognjišta proterano 250.000 Srba, vreme je da kažemo da je ‘Oluja’ za svakoga od nas, za svakog Srbina, deo genocidnog plana o nestanku Srba, istog onog koji je provodila Nezavisna Država Hrvatska”, izjavio je Dodik. On je naveo da je nakon “Oluje” prostor Dalmacije, Like, Korduna, Banije i Slavonije očišćen od Srba. “Zato je i sada sa ovog mesta moja molba Krajišnicima, Srbima, ne prodajte zemlju sa koje su vas proterali. Doći će dan kada će generacije vaših potomaka ponovo na vašim imanjima vratiti ugašena ognjišta”, poručio je Dodik. Oni su položili vence za stradale, nakon čega su održani minut ćutanja i pomen za ubijene u “Oluji” pre 25 godina koji je vodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej. Zbog pandemije korona virusa ovaj Dan sećanja na žrtve “Oluje” 4. avgusta 2020. protekao je bez prisustva građana. Državno obeležavanje stradanja Srba u akciji "Oluja" zvanično je počelo da se organizuje 2015. godine, kada je odlučeno da 5. avgust bude proglašen Danom žalosti na teritoriji Srbije i Republike Srpske. FHP: Žrtve da postanu briga društva i institucija Srbije i Hrvatske U Hrvatskoj se 5. avgusta organizuje centralna državna manifestacija kojom se "Oluja" obeležava kao Dan pobede u Domovinskom ratu, kada su hrvatska vojska i policija povratile kontrolu nad teritorijom do tada samoproglašene Republike Srpske Krajine koju su od 1991. pod kontrolom držale srpske snage. Podaci hrvatskih nevladinih organizacija govore da je u akciji hrvatske vojske u avgustu 1995. ubijeno više od 600 civila i proterano više od 200.000 građana srpske nacionalnosti.

Nemačka dopustila putovanja u delove Turske

Nemačke vlasti su 4. avgusta delimično ukinule upozorenje da se ne putuje u Tursku, što su nedeljama tražile vlasti u Turske čiji turizam zavisi od gostiju iz Nemačke. Nemačko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da ukida zvanično upozorenje za turistička putovanja u turske provincije Antaliju, Izmir, Ajdin i Muglu, na zapadnoj, egejskoj obali te zemlje, što su omiljena su odmarališta Nemaca, prenosi agencija Frans pres (AFP). Turska je do sada bila na spisku 160 zemalja van Evropske unije (EU) i Šengenskog prostora za koje do 31. avgusta važi upozorenje da se tamo ne putuje zbog korona virusa. Kako navodi AFP, Nemačka je prvi put napravila izuzetak. Ministarstvo je navelo da ukida upozorenje za četiri turske provincije pod uslovom da se "strogo poštuje globalna koncepcija turizma i higijene po nalogu turske vlade". "To, izmedju ostalog, podrazumeva obavezni test PCR za sve putnike koji se iz Turske vraćaju u Nemačku", navodi se u saopštenju i dodaje da test ne sme da bude stariji od 48 sati. Test u laboratorijama putnike košta po 15 evra, a na aerodromima 30. Ako se testom pre povratka u Nemačku utvrdi da neko ima korona virus, ostaje u karantinu ili na lečenju u - Turskoj. U Turskoj je od virusa korona umrlo 5.765 osoba. Zaražene su 234.934 osobe. U poslednja 24 sata ta zemlja beleži rast novih slučajeva koje vlast povezuje sa slavljenjem verskog praznika Bajrama. BLOG RSE o pandemiji COVID-a 19

Sud BiH: Tužilaštvo zloupotrebljava poziciju radi medijskog spektakla

Sud Bosne i Hercegovine reagovao je na saopštenje Tužilaštva BiH poručivši da ta institucija zloupotrebljava svoju poziciju radi pravljenja medijskog spektakla. "Sud odlučno odbacuje zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28.07.2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima", saopšteno je. Naime, Sud BiH je 28. juna uputio državnom Tužilaštvu dopis sa zaključcima u kojem se navodi da se od strane tužilaca Tužilaštva BiH “često javljaju zakonom nepredviđene istražne radnje”, što nije u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku BiH.  “U posljednje vrijeme pokazalo se kao uobičajen način prikupljanja dokaza od strane tužilaca, da se bez obraćanja Sudu za izdavanje naredbe oduzima dokumentacija od drugih organa i to putem istražitelja koji to rade iskorištavajući svoje pozicije, što nije u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku BiH (ZKP BiH)”, saošteno je tada iz Suda BiH. Kako se navodi u saopštenju Suda primjećeno je učestalo traženje usmenih naredbi za pretres prostorija bez poštovanja odredbi ZKP-a, koji predviđaju izdavanje takvih naredbi, a što se manifestuje kao veliki problem u suđenjima.  Reakcija Tužilaštva BiH Uslijedila je reakcija Tužilaštva BiH 4. augusta. Tako je glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić održala Prošireni kolegij glavnog tužitelja i šefova tužiteljskih odjela, te "smatra da navedeni zaključci Suda BiH predstavljaju direktno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava", saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Tužilaštvo BiH zatražilo je da se Visoko sudsko vijeće u BiH (VSTV), upozna sa navedenim zaključcima Suda BiH, "te u najkraćem roku očituje o istima, kako ne bi nastupile štetne posljedice". Sud odgovara Tužilaštvu U najnovijem saopštenju Suda, a nakon tužilačkog kolegija, dodaju i da ih ovaj stav Tužilaštva "začuđuje". "Navedeni stav začuđuje iz razloga što niti VSTV BiH niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi Tužilaštvo trebalo znati. Također, Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu. S obzirom na navedeno, ne postoji nikakvo uporište o nastupanju bilo kakvih štetnih posljedica usljed ovog akta. Stoga". Inače, VSTV je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa. Predstavlja i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu, navodi se u zakonu kojim je uspostavljen 2004. godine. Bh. pravosuđe blizu politike, daleko od pravde Sud još dodaje da "nijednom riječju u aktu Suda (od 28. 07.) nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti". "Sud ne uviđa drugi razlog nego pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda", navedeno je u saopćenju.

Bejrut: Dan žalosti 5. avgusta, najmanje 50 mrtvih i hiljade povrijeđenih u eksploziji

Najmanje 50 osoba je poginulo i više od 2.500 povrijeđeno u jakoj eksploziji 4. avgusta u luci u centru Bejruta, izjavio je ministar zdravlja Libanona. Eksplozija je sravnila sa zemljom veći deo luke i oštetila mnoge zgrade u Bejrutu, izbijajući prozore i vrata. Nad gradom se nadvio veliki oblak dima, navodi Asošiejted pres. Nekoliko sati poslije eksplozije, kola hitne pomoći i dalje odvoze podvrijeđene, dok zvaničnici navode da su bolnice pune. U ruševinama ima zatrpanih ljudi, navode zvaničnici. Libanonska državna novinska agencija i dva sigurnosna izvora rekli su za Reuters da se eksplozija dogodila u lučkom dijelu grada gdje se nalaze skladišta u kojima je smješten eksploziv. George Kettaneh, generalni sekretar Crvenog križa izjavio je da ima umrlih, te da je stotine osoba povrijeđeno i prevezeno u bolnicu, ali da je još veliki broj onih koji su zarobljeni u svojim domovima koji su oštećeni usljed eksplozije.  Šef libanonske unutrašnje sigurnosti Abbas Ibrahim rekao je da se velika eksplozija u luci dogodila u dijelu u kojem su smješteni visokoeksplozivni materijali, a ne eksplozivni, kako je ranije izvijestila državna novinska agencija NNA. Govoreći novinarima u televizijskom obraćanju, odbio je nagađati o uzroku eksplozije u glavnom gradu Libana, dodavši da "ne možemo nagađati prije istrage". Libanonski predsjednik Michel Aoun sazvao je hitni sastanak Vrhovnog vijeća odbrane zemlje, navedeno je na Twitteru. Premijer Hassan Diab proglasio je 5. avgust Danom žalosti. Eksplozija je oštetila mnogo zgrada, uključujući sjedište bivšeg premijera Saada Haririja, prenosi CNN. Ogroman oblak dima mogao se vidjeti iz cijelog grada, a svjedoci su rekli kako je bilo izvještaja o požaru i nekoliko manjih eksplozija u luci koja je prethodila velikoj eksploziji, dodaje britanski Guardian. Na društvenoj mreži Twitter građani su objavili snimke eksplozije u luci. Novinarka Daily Stara, Ghada Alsharif, postavila je video kancelarija tog medija nakon eksplozije na Twitter. Eksplozija se dogodila tri dana prije nego što sud uz podršku Sjedinjenih Država treba da donese presudu na suđenju četvorici osumnjičenih iz šiitske grupe Hezbollah zbog bombaškog napada 2005. godine u kojem je ubijen bivši premijer Rafik al-Hariri i još 21 osoba. Šef libanske diplomatije podneo ostavku zbog krize Na Cipru, mediteranskom ostrvu koje leži 180 kilometara sjeverozapadno od Bejruta, stanovnici su rekli agenciji Rojters da su čuli dva odvojena praska i da su osjetili podrhtavanje tla. Jedan stanovnik glavnog grada Nikozije rekao je da mu se kuća zatresla i da su mu roletne lupale. Eksplozija se dogodila tokom velike ekonomske i finansijske krize u kojoj se Liban nalazi. Izvori bliski Hezbolahu negirali su glasine da je Izrael gađao skladište oružja, prenijeli su izraelski mediji. Izrael je ponudio humanitarnu i medicinsku pomoć Libanu preko međunarodnih organizacija, javlja list Haretz.

U Crnoj Gori 60 novih slučajeva, jedna osoba preminula

U Crnoj Gori je registrovano 60 novih slučajeva infekcije virusom korona, dok je jedna osoba iz Nikšića preminula, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje  (IJZ), navodeći da broj aktivnih slučajeva u toj državi iznosi 1.439. Kako navode iz te zdravstvene ustanove najveći broj novih slučajeva registrovan je u Podgorici, njih 26, a u Bijelom Polju 16. Prijavljen je oporavak 182 pacijenta tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 1.554. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 3.361. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka godine je 53. BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU

Posmrtni ostaci najmanje jedne osobe ekshumirani kod Zvornika

Posmrtni ostaci najmanje jedne osobe ekshumirani su danas prilikom asanacije terena na lokalitetu Repište, u mjestu Križevići kod Zvornika, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić. “Posmrtni ostaci na ovom lokalitetu otkriveni su nedavno prilikom izvođenja poljoprivrednih radova, kada je na lokalnom putu točak traktora zakačio kosti”, precizirala je Fazlić. Po njenim riječima, pretpostavlja se da bi se moglo raditi o žrtvi bošnjačke nacionalnosti koja je ubijena 1995. godine na tom lokalitetu, s obzirom da su se tom dionicom kretali Srebreničani u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice. Posmrtni ostaci su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzlu radi sudsko medicinske i kriminalističko-tehničke obrade, te izuzimanja koštanih uzoraka u svrhu identifikacije žtve uz pomoć DNK metode. Ekshumacijom, odnosno asanacijom terena, rukovodilo je Tužilaštvo BiH po naredbi Suda BiH. U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.619 žrtava genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Srebrenica: Dokumentovani genocid Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, u više od 70 masovnih grobnica. Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega je jedna nepravosnažna).

SZO poziva Rusiju da se pridržava smjernica za proizvodnju vakcina

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je Rusiju da se pridržava smjernica postavljenih za proizvodnju sigurnih i efikasnih vakcina. Naime, Rusija je saopćila u ponedjeljak da namjerava početi masovnu proizvodnju vakcine u septembru i da će u narednoj godini proširiti proizvodnju na "nekoliko miliona" doza mjesečno, prenosi AFP. Ruski centar potvrđuje najave vlasti o proizvodnji vakcine već na jesen SZO je naglasio da sve kompanije kandidati za proizvodnju vakcina moraju proći pune faze ispitivanja prije početka proizvodnje. "Postoje ustaljene prakse i za to postoje smjernice," izjavio je novinarima u sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi glasnogovornik SZO Christian Lindmeier. "Ponekad neki istraživači tvrde da su nešto pronašli, što je, naravno, kao takva, sjajna vijest. Ali između pronalaska i spoznaje da možda postoji vakcina koja djeluje i njenog prolaska kroz sve faze, velika je razlika," dodaje on. Neki zapadni naučnici izrazili su zabrinutost zbog brzine razvoja ruskih vakcina, sugerišući da su istraživači možda pod pritiskom vlasti da ponude rješenje što je prije moguće. Vakcina će odrediti novi svetski poredak Pregled kandidata za vakcinu na korona virus Svjetske zdravstvene organizacije, objavljen u petak, navodi da je 26 kandidata u kliničkoj procjeni - od kojih je šest napredovalo sve do šireg nivoa ispitivanja treće faze. Ruski kandidat Gamaleya, čija vakcina je jedna od 26 testiranih na ljudima, je u prvoj fazi, navode iz SZO. Više od 18 miliona osoba širom svijeta zaraženo je korona virusom, a umrlo ih je preko 690.000.

Na Kosovu 13 preminulih i 225 novih slučajeva korona virusa

Na Kosovu je u poslednja 24 sata preminulo 13 osoba od posledica bolesti COVID-19, čime se ukupan broj smrtnih slučajeva povećao na 269, saopšteno je u utorak (4. avgust) iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova. Takođe, registrovano je još 225 pozitivnih slučajeva na korona virus od ukupno 477 testiranih uzoraka, pa ukupan broj inficiranih od početka epidemije iznosi 9.274. BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU Izlečeno je 5.190 pacijenata tako da je 3.815 aktivnih slučajeva. Kosovo već neko vreme beleži rekordan broj inficiranih korona virusom, kao i povećan broj smrtnih slučajeva. Inače, na snazi su i mere Vlade Kosova u cilju sprečavanja širenja korona virusa, kojima se predviđa ograničeno kretanje građana od 22.30 naveče do pet sati ujutru u opštinama sa velikim brojem inficiranih osoba, uključujući i Prištinu. U istom vremenskom periodu je na celoj teritoriji Kosova zabranjen i rad ugostiteljskih objekata, a jedna od mera je obavezno nošenje maski i održavanje fizičke distance od dva metra. Sprovođenje mera na Kosovu nadgleda sanitarna inspekcija uz pomoć Policije Kosova.

Komšić: Milanović razočarao i uvrijedio brojne građane BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je kako je potpuno neprihvatljivo i štetno po odnose između dviju država i po odnose u regiji da predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nastavlja sa "anticivilizacijskom politikom negiranja haških presuda koju je snažno zastupala njegova prethodnica Kolinda Grabar Kitarović". Iz kabineta Željka Komšića saopšteno je da je Milanović sa stanovišta politike i morala povukao “potpuno pogrešan potez”, te naveo kako je svojom izjavom hrvatski predsjednik razočarao, ali i uvrijedio brojne građane Bosne i Hercegovine. “Ne mogu reći kako se nadam u to da će popraviti štetu, ali bi to bilo dobro i za njega i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu”, kazao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentarišući današnju Milanovićevu izjavu na obilježavanju godišnjice akcije "Oluja". Milanović o odlikovanjima HVO-a: Ne odlikujem pojedince Milanović je, naime, izjavio: „Propala je namjera da se na Haškom sudu ovo ('Oluja') pokaže kao udruženi zločinački pothvat. Imali smo i sreće da nijedan naš general nije osuđen za zločinački pothvat koji je jedna glupa i ružna izmišljotina. Ne znam tko je za to kriv, ali sam sretan što je ta loša namjera propala“. Milanović je također najavio da će na 25. godišnjicu vojne akcije "Oluja" odlikovati četiri gardijske brigade Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojnu policiju, koje su dale doprinos u oslobađaju Hrvatske. Među onima kojima će biti uručeno odlikovanje je i Zlatan Mijo Jelić, kojeg je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 2016. godine optužilo za ratne zločine na području Mostara, nakon čega je on pobjegao u Hrvatsku. Logoraši odlikovanja HVO-a smatraju sramnim, Jelić kaže nije počinio zločine Džaferović pozvao Milanovića da odustane od odlikovanja Zlatana Mije Jelića Zlatan Mijo Jelić optužen je da je učestvovao u organizovanju i izvršenju širokog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području opštine Mostar. Sud BiH je 2019. godine, s obzirom da Jelić nije bio dostupan bh. pravosuđu, donio odluku da predmet ustupi Hrvatskoj i ta procedura još traje.

Srbija: Još 7 preminulo, 287 novozaraženih

U poslednja 24 sata u Srbiji je od posledica bolesti COVID-19 preminulo još sedam osoba. Od testiranih 9.590 osoba, njih 287 bilo je pozitivno. Prema poslednjim podacima Ministarstva zdravlja, na respiratorima se nalaze 143 pacijenta. Do 15 časova 4. avgusta u Srbiji je testirano ukupno 703.246 osoba koje su ispunjavale kriterijume definicije slučaja. BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU U Srbiji je do sada potvrđeno 26.738 slučajeva korona virusa, a ukupno je preminulo 605 osoba. Procenat smrtnosti je 2.26 odsto. Inače, u Opštini Sremski Karlovci danas je proglašena vanredna situacija zbog epidemije korona virusa i neophodnosti sprovođenja operativnih mera zaštite, odlučeno je na sednici Opštinskog štaba za vanredne situacije.

Natpis SOS u pijesku spasio tri mornara zaglavljena na ostrvu u Pacifiku

Tri nasukana mornara spašena su sa malog udaljenog ostrva u zapadnom Tihom okeanu u Mikroneziji nakon što su spasioci primjetili SOS poruku napisanu u pijesku na plaži, navode iz Australskih odbrambenih snaga. Dodaje se da su svi pronađeni u "dobrom stanju" bez većih povreda. Tri mornara su se tri dana vodili kao nestali nakon što je njihovom brodu ponestalo goriva nakon čega je skrenuo sa kursa. U četvrtak (30. augusta) krenuli su sa koraljnog otoka Poluwat, u saveznoj državi Mikroneziji, na put dug 42 kilometra do atola Pulap. Umjesto toga, njihov brod je završio na otoku Pikelot, skoro 200 kilometara zapadno od mjesta gdje su krenuli. Vlasti u Guamu, obližnjem američkom teritoriju, pokrenule su potragu za njima u subotu. Muškarci su u nedjelju pronađeni na ostrvu Pikelot u Mikroneziji zajedničkom akcijom u kojoj su učestvovali američki i australski vojni avioni, saopćile su Australske odbrambene snage (ADF). Zračna baza Andersen u Guamu objavila je na svom Facebook profilu video lociranja mornara. Nakon što je njihov SOS natpis uočen iz zraka, australski helikopter sletio je na maleno ostrvo i mornarima donio hranu i vodu. Mornare je kući prevezao mikronezijski patrolni brod, saopćili su australijski zvaničnici. Mikronezija, u zapadnom Tihom okeanu, sastoji se od oko 600 sitnih otoka raštrkanih na velikoj površini okeana.

U Hrvatskoj 24 novozaražena, jedan preminuli

U protekla 24 sata u Hrvatskoj je zabilježena su 24 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) 647, priopćio je Nacionalni stožer Civilne zaštite u redovnom priopćenju u 14 sati u kojem sumira rezultate prispjele s terena do 12.45 taj dan.  Od tog broja na bolničkom liječenju je 117 osoba, a od toga je sedam osoba na respiratoru.  BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU Unazad 24 sata preminula je jedna osoba, pa je ukupni broj preminulih 154.  Od početka epidemije u Hrvatskoj je zabilježeno 5.318 oboljelih, od čega je 4.517 ozdravilo, od toga njih 79 unazad 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 2.490 osoba. Do danas su ukupno testirane 123.199 osobe, od toga 1.133 u posljednja 24 sata.

Stefanović sa ambasadorom Azerbejdžana nakon izvoza srpskog oružja u Jermeniju

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović razgovarao je sa ambasadorom Azerbejdžana Eldarom Hasanovim o dosadašnjoj saradnji dve države, saopštio je MUP Srbije. Kako se navodi, Stefanoviće istakao da postoji tradicionalno dobro prijateljstvo između dve zemlje i zahvalio Azerbejdžanu na humanitarnoj pomoći u borbi protiv korona virusa, koja je 19. aprila stigla u Srbiju. Stefanović je, kako je navedeno, naglasio da Srbija podržava teritorijalni integritet Azerbejdžana i izrazio žaljenje povodom smrti 18 pripadnika bezbednosnih snaga Azerbejdžana. Susret nakon afere izvoza srpskog oružja u Jermeniju Do susreta je došlo nakon afere od 19. jula povodom izvoza oružja iz Srbije u Jermeniju, nakon što je azerbejdžanski internet portal Haqqin.az, označen kao blizak vlastima Azerbejdžana, objavio tvrdnje da su minobacači srpske izrade, kao i municija za njih, isporučeni Jermeniji preko Gruzije, a potom upotrebljeni u smrtonosnim sukobima na jermensko-azerbejdžanskoj granici, 12. jula. To su dan kasnije potvrdile vlasti u Bakuu koje su iznele optužbe da je Srbija, preko teritorije Gruzije, Jermeniji isporučila minobacače i municiju koji su, kako se tvrdi, korišćeni tokom sukoba koji je 12. jula izbio na azerbejdžansko-jermenskoj granici. Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana zbog toga je pozvalo na razgovor otpravnicu poslova Ambasade Srbije u toj zemlji Danicu Veinović od koje je, prema rečima zamenika ministra spoljnih poslova Khalafa Khalafova, „zatraženo objašnjenje“ i da Srbija istraži ovaj slučaj. U međuvremenu se o ovom slučaju oglasilo i ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Gruzije, koje je demantovalo navodni tranzit oružja za Jermeniju preko njihove teritorije. Vučić: Srbija prodavala oružje i Azerbejdžanu i Jermeniji Dok iz Ambasade Azerbejdžana u Beogradu traže od nadležnih u Srbiji da se suzdrže od prodaje oružja Jermeniji, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se 27. jula oglasio prvi put od otvaranja ove afere, izjavio je da se i jednima i drugima prodaje naoružanje koje proizvodi Srbija, jer je to jedini način da se obezbedi uspešnost domaće namenske industrije. "Nama su prijatelji i Azerbejdžan i Jermenija. Desetostruko smo prodali više naoružanja Azerbejdžanu u poslednjih nekoliko godina", kazao je Vučić na konferenciji za medije u prostorijama Srpske napredne stranke, kojom predsedava. "U 2020. godini, u maju i junu, Srbija je odobrila dva ugovora za izvoz naoružanja u Jermeniju i u pitanju je bila municija za puške i pištolje. U ranijem periodu, 2015. godine, mislim da je bilo i izvoza te vrste naoružanja o kojoj govori Azerbejdžan", izjavio je 24. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić. Srpsko oružje izvozio Tešić, sa „crne liste“ SAD Dnevni list Danas je, pozivajući se na "aktere oružarskog biznisa", 21. jula nezvanično objavio da je kompanija koja je obavila sporni izvoz u Jermeniju "pod kontrolom" Slobodana Tešića, trgovca oružjem koga je decembra 2017. godine Ministarstvo finansija SAD stavilo na takozvanu "crnu listu". Nedelju dana kasnije je i nedeljnik NIN objavio da je firma pod kontrolom Slobodana Tešića izvozila velike količine oružja iz fabrika "Krušik" iz Valjeva, "Prva petoletka" iz Trstenika i "Zastava oružje" iz Kragujevca u Jermeniju. NIN je, pozivajući se na dokumentaciju u koju su novinari tog lista imali uvid, objavio da je oružje iz srpskih fabrika na aerodrom u blizini Jerevana, glavnog grada Jermenije, otpremljeno sa niškog aerodroma 14. i 15. jula, samo par dana nakon što su izbili poslednji sukobi između Azerbejdžana i Jermenije. Prema navodima američkog ministarstva finansija, Tešić je bio među "najvećim trgovcima oružjem i municijom na Balkanu", te je proveo gotovo deset godina na popisu Ujedinjenih nacija za zabranu putovanja zbog kršenja sankcija protiv izvoza oružja za Liberiju. Ljajić za RSE: Moguće da je sporno oružje u Jermeniju izvezeno pre pet godina Komentare ovih navoda RSE je pokušala da dobije i od Tešića i od njegovog pravnog zastupnika, ali do ovog trenutka nismo dobili odgovor na pitanja koja smo uputili 23. jula.