Policija je u noći između 2. i 3. jula intervenisala na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu gde su se okupili građani i studenti koji su postavljali blokade na ulicama. Ispred Pravnog fakulteta u Beogradu intervenisala je žandarmerija pri čemu su pripadnici te jedinice, kako se vidi na snimcima objavljenim na društvenim mrežama, došli do samih vrata Pravnog fakulteta. Studenti Pravnog fakulteta u blokadi saopštili su da je policija pokušala da uđe u zgradu tog fakulteta i da je time narušila univerzitetsku autonomiju. Novinar nedeljnika Radar Vuk Cvijić bio je svedok akcije policije ispred tog fakulteta. Kako je ispričao za N1, prenosi agencija Beta, studenti su blokirali ulicu i odjednom je policija došla sa vozilima i nasrnula studente da bije. "Povukli su se na fakultet, onda su čak došli do fakulteta, dok su komandanti vikali ne ulazi", priča Cvijić. On svedoči da je tom prilikom prilikom bilo više uhapšenih. Prema saopštenju MUP-a, uhapšene su 23 osobe. Policija je saopštila i da nisu tačni navodi kojima se implicira da je prilikom "postupanja nameravala da uđe, da je ušla u prostorije Pravnog fakulteta u Beogradu i da su policijski službenici hapsili lica koja su se nalazila na fakultetu". "Tokom uspostavljanja nesmetanog odvijanja saobraćaja i uspostavljanja javnog reda i mira, policija je postupala prema licima koja su postavljala kontejnere, ograde, klupe, žardinjere i druge prepreke na raskrsnici na kolovozu. Tokom postupanja, u jednom trenutku policija se u nameri da privede ta lica nalazila na platou ispred Pravnog fakulteta, kao i na stepenicama fakulteta, ali ni u jednom trenutku nije ušla u prostorije fakulteta, poštujući autonomiju univerziteta", dodaje se u saopštenju. Nekoliko sati ranije, u ulici Bulevar kralja Aleksandra došlo je do sukoba policije i građana. MUP je saopštio da su pripadnici Policijske brigade napadnuti na raskrsnici te ulice i Ruzveltove prilikom pokušaja dovođenja lica koje je prethodno narušavalo javni red i mir i postavljalo kontejnere na kolovoz. Tom prilikom, saopštio je MUP, povređen je jedan policajac i oštećeno jedno policijsko vozilo. Intervencije policije bilo je i ispred policijske stanice Vračar u ulici Radoslava Grujića i okolnim ulicama. Tamo su tokom večeri bili okupljeni građani i studenti koji su čekali da iz policije izađe nekoliko privedenih, među kojima je bilo i maloletnika, koji su ranije tokom večeri uhapšeni na blokadama u Njegoševoj ulici i kod Pravnog fakulteta. Nakon što su uhapšeni maloletnici pušteni, punoletne osobe koje su bile privedene, kako je rečeno okupljenima, odvedene su kod dežurnog sudije u Prekršajni sud u ustaničkoj. Po njihovom odvođenju okupljene su ispred stanice potisnuli pripadnici žandarmerije koji su u jednom trenutku i snažnije intervenisali uz upotrebu palica. Sličnih intervencija policije bilo je i u drugim delovima Beograda gde su se građani okupljali i blokirali raskrsnice. Blokade raskrsnica u Novom Sadu, koje su počele sinoć posle 18 sati, trajale su i tokom cele večeri. Građani su ponovo blokirali nekoliko raskrsnica na Bulevaru oslobođenja, jednoj od najvažnijih saobraćajnica u gradu, kao i još nekoliko saobraćajnica. Bulevar oslobođenja bio je blokiran nekoliko sati i prethodnih dana. Policija je na nekoliko mesta uklanjala blokadu ali bi se građani potom vraćali na raskrsnice, kada je policija otišla. Akademska organizacija Studenti u blokadi pozvala je na građansku neposlušnost nakon mitinga 28. juna u Beogradu. Najveći deo studenata u maju je zatražio nove izbore, nakon što je organizovao velike demonstracije i blokade fakulteta širom zemlje zahtevajući krivičnu odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.

Iran je donio odluku da obustavi saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), što je uznemirilo evropske sile koje su taj potez nazvale "katastrofalnim". Iranski predsjednik Masud Pezeshkian je 2. jula donio zakon usvojen prošle sedmice -- nakon što su izraelski i američki zračni napadi tokom 12 dana pogodili njegove najvažnije nuklearne objekte -- da prestane sarađivati s UN-ovim nuklearnim nadzornikom dok Teheran ne dobije garancije da su njegovi nuklearni objekti i naučnici sigurni i da je njegovo pravo na obogaćivanje uranijuma u zemlji osigurano. Obustava saradnje s IAEA znači da će Iran zaustaviti inspekcije, izvještavanje i nadzorne aktivnosti u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Martin Giese rekao je da odluka šalje "katastrofalnu poruku", insistirajući da je saradnja s nadzornikom "ključna" za "uspjeh diplomatije". Dan prije implementacije zakona, francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je ruskog lidera Vladimira Putina da uvjeri Iran da nastavi saradnju s IAEA, na što je Kremlj pristao, prema izvorima RSE. Putin je također izrazio podršku diplomatskom rješenju, potencijalno uključujući ishod bez obogaćivanja uranijuma u Iranu -- što je za Teheran neprihvatljivo. Macron je upozorio da će, bez čvrstog dogovora između Teherana i Washingtona o iranskom nuklearnom programu, evropske sile započeti proces ponovnog uvođenja sankcija UN-a protiv Islamske Republike. Sjedinjene Države i Iran su vodili pet rundi indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom programu prije nego što su pregovori propali, što je navelo Izrael da pokrene zračne napade na iranske nuklearne objekte i vojne ciljeve 13. juna. Sjedinjene Države su se uključile u sukob 22. juna, pridruživši se Izraelu u napadima na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, uključujući jako utvrđeni podzemni objekt u Fordowu. Eric Brewer iz Washingtonske inicijative za nuklearnu prijetnju rekao je da je "nova i opasna faza" započela odlukom Irana da obustavi saradnju s IAEA. "Zadatak razumijevanja onoga što se događa na iranskim nuklearnim lokacijama, novim i starim, u potpunosti će pasti na obavještajne organizacije", napisao je Brewer, bivši analitičar američke obavještajne službe, na X-u. U intervjuu za CBS News emitovanom 1. jula, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi je naznačio da Teheran ostaje otvoren za razgovore s Washingtonom. "Ne vjerujem da će pregovori ponovo početi tako brzo", rekao je Araqchi, odgovarajući na Trumpov prijedlog da bi razgovori mogli početi već ove sedmice. Ipak, naglasio je, "vrata diplomatije nikada neće biti potpuno zatvorena." Ali Trump je ove sedmice, čini se, promijenio svoj stav o razgovorima s Islamskom republikom, napisavši na svojoj platformi Truth Social da "ne nudi Iranu ništa... niti razgovara s njima jer smo potpuno uništili njihova nuklearna postrojenja". Potpuni uticaj 12-dnevnog sukoba s Izraelom na iranski nuklearni program još uvijek je neizvjestan. Dok Iran tvrdi da su njegovi nuklearni objekti teško oštećeni, obećao je da će nastaviti sa svojim programom, insistirajući da ostaje mirnodopski. Šef IAEA Rafael Grossi izjavio je prošle sedmice da bi Iran mogao ponovno pokrenuti obogaćivanje uranijuma "za nekoliko mjeseci". Teheran je više puta optuživao UN-ovog nuklearnog nadzornika za pristrasnost, tvrdeći da sarađuje sa zapadnim zemljama i Izraelom protiv Irana. Godinama je Grossi kritizirao Iran zbog, kako on vidi, upornog nedostatka saradnje u naporima agencije da istraži prethodno neotkrivene nuklearne lokacije. To je na kraju rezultiralo time da je Upravni odbor IAEA-e prošli mjesec izdao rijetku rezoluciju o kršenju obaveza od strane Irana, za koju Teheran tvrdi da je olakšala izraelske napade.

Dve osobe, među kojima i student Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu Nikola Mirčetić, zadržane su u policiji, zbog incidenta koji se 1. jula dogodio na blokadi u Zemunu, kada je došlo do fizičkog obračuna učesnika blokada sa dvojicom muškaraca koji su automobilom probili blokadu i lakše povredili jednu ženu. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Mirčetićev advokat Ivan Ninić 2. jula. Ranije istog dana je otac Nikole Marčetića za portal N1 rekao da je policija uhapsila njegovog sina. Prema Ninićevim rečima, Marčetić se tereti za krivično delo Nasilničko ponašanje. "Nikola je zadržan po rešenju policije na 48 časova. On se nalazi u policijskoj stanici 29. novembar, gde će prenoćiti, a u četvrtak će biti izveden radi saslušanja pred trećeg javnog tužioca u Beogradu. On će izneti svoju odbranu i opisati okolnosti pod kojima se događaj dogodio", rekao je Ninić. Student Nikola Marčetić bio je jedan od govornika na velikom studenskom protestu u Beogradu 28. juna, na kojem su istaknuti zahtevi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i uklanjanje kampa studenata koji se protive blokadama fakulteta iz centra glavnog grada. Advokat Ivan Ninić je rekao da mu nije poznato da li tužilac na isti način tretira i "vinovnike incidenta koji su se nalazili u vozilu". "Kroz ovaj predmet ćemo videti kako tužilaštvo tretira lice koje u ruci drži kamen i lice koje fizički nasrće i obračunava se sa učesnicima javnog okupljanja, uključujući lice u vozilu", rekao je Ninić. Prema njegovim rečima, nadležni organi tragaju za određenim brojem lica. Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 2. jula da je dalo nalog za hapšenje pet osoba u naselju Zemun, gde je dan ranije došlo do incidenta prilikom pokušaja jedne osobe da ukloni blokadu. Kako se navodi u saopštenju, incident se dogodio 1. jula u večernjim časovima, na uglu ulica Avijatičarski trg i Glavne. Građani beogradske opštine Zemun blokirali su tu lokaciju kontejnerima i metalnom ogradom, a u popodnevnim satima došlo je do incidenta, kada je vozač automobila prošao kroz barikadu. Vozač automobila je zatim skrenuo kroz raskrsnicu, dok su okupljeni pokušavali da ga zaustave. On je nakon kraćeg zaustavljanja na raskrsnici ubrzao, udario ženu automobilom, koja je bila u grupi građana koji su pokušavali da ga spreče da prođe kroz barikadu. Istovremeno dok je vozač automobila pokušavao da razbije barikadu, druga grupa ljudi potrčala je za mladićem koji je uklonio zaštitnu ogradu i tada je došlo do tuče. U trenutku kada je došlo do incidenta nije bilo vidljive policije u uniformi. Nakon incidenta, pojavili su se policijski inspektori koji su priveli trojicu muškaraca. U danima nakon masovnog protesta na Slaviji, koji je održan 28. juna, građani su počeli da organizuju "mobilne blokade" na više lokacija u Beogradu i brojnim drugim gradovima Srbije. Policija danima "razbija" blokade. Pojedine policijske akcije obeležila su hapšenja – uz optužbe studenata u blokadi da je policija upotrebila prekomernu silu prema demonstrantima. Policija je na optužbe odgovorila da su postupali "visoko profesionalno". Na nalozima studenata u blokadi, objavljeni su snimci hapšenja i razbijanja pojedinih barikada - uz ocenu da je "narod pretučen i lišen slobode", te da "policija krije identitet i bije svoj narod". Na jednom od snimaka, objavljenom na društvenim mrežama, vidi se da su se policijska vozila zaletela na demonstrante u Ulici vojvode Stepe, dok demonstranti beže sa kolovoza.

Hamas i Izrael izrazili su svoje stavove u srijedu uoči razgovora o pozivu Washingtona na primirje u Pojasu Gaze. Dok je militantna grupa - koju su SAD i druge sile proglasile terorističkom organizacijom - nagovijestila da je otvorena za dogovor, izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da "neće biti Hamasa" u poslijeratnoj Gazi. Nijedna strana nije jasno rekla da prihvata prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Hamas je insistirao na svom dugogodišnjem stavu da svaki sporazum mora dovesti do okončanja rata u Gazi. Trump je u utorak rekao da se Izrael složio na 60-dnevno primirje u Gazi i pozvao Hamas da prihvati sporazum prije nego što se uslovi dodatno pogoršaju. Američki predsjednik pojačava pritisak na izraelsku vladu i Hamas da postignu dogovor o primirju, sporazum o taocima i okončanju rata. Trump je rekao da će se 60-dnevni period iskoristiti za rad na okončanju rata. Međutim, Izrael kaže da neće prihvatiti okončanje rata dok Hamas ne bude poražen. Trump je naglasio da bi sporazum mogao biti postignut već sljedeće sedmice. Međutim, reakcija Hamasa, koji je naglasio svoj zahtjev za okončanjem rata, postavila je pitanje da li bi njegova posljednja ponuda zaista mogla prekinuti borbe. Zvaničnik Hamasa, Taher al-Nunu, rekao je da je militantna grupa "spremna i ozbiljna u postizanju sporazuma". Naglasio je da je Hamas "spreman prihvatiti svaku inicijativu koja jasno vodi ka potpunom okončanju rata". Delegacija Hamasa trebala bi se u srijedu sastati u Kairu s posrednicima iz Egipta i Katara kako bi razgovarali o prijedlogu, prema riječima egipatskog zvaničnika koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Neslaganje oko načina okončanja rataTokom skoro 21 mjeseca rata, pregovori o prekidu vatre između Izraela i Hamasa više puta su propali zbog neslaganja oko toga da li bi rat trebao biti okončan kao dio bilo kakvog dogovora. Hamas je saopštio da je spreman osloboditi preostalih 50 talaca, od kojih se vjeruje da je manje od polovine živo, u zamjenu za potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i okončanje rata. Izrael kaže da će pristati na okončanje rata samo ako se Hamas preda, razoruža i ode u egzil - nešto što Hamas odbija prihvatiti. "Objavljujem vam - neće biti Hamasa", izjavio je Netanyahu u govoru u srijedu. Izraelski zvaničnik je rekao da najnoviji prijedlog poziva na 60-dnevni sporazum koji bi uključivao djelimično povlačenje Izraela iz Gaze i povećanje humanitarne pomoći toj teritoriji. Posrednici i SAD će dati garancije za pregovore o okončanju rata, ali Izrael se ne obavezuje na to kao dio posljednjeg prijedloga, rekao je zvaničnik koji nije bio ovlašten da raspravlja o detaljima sporazuma s medijima i govorio je pod uslovom anonimnosti. Rat u Gazi je počeo kada su militanti predvođeni Hamasom napali Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši 1.200 ljudi i otevši 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima. Više od 56.000 Palestinaca je ubijeno u ratu, prema zdravstvenim vlastima Gaze. Vjeruje se da su većina njih žene i djeca. Rat je također uzrokovao glad, raselio cijelo stanovništvo Gaze i podstakao optužbe za genocid na Međunarodnom sudu pravde i ratne zločine na Međunarodnom krivičnom sudu. Izrael negira ove optužbe.

Artiljerijski napad ruskih snaga pogodio je bolnicu u južnom ukrajinskom gradu Hersonu, uništivši medicinsku ustanovu i ranivši nekoliko civila, prema riječima regionalnih zvaničnika. Guverner regije Herson, Oleksandr Prokudin, izjavio je 2. jula da je pet pacijenata i tri medicinske sestre ranjeno kada je zgrada pogođena kasno prethodne noći. Medicinska sestra zadobila je povredu od eksplozije, potres mozga i rane od šrapnela u grudnom košu i trenutno je hospitalizirana, kao i četiri druga pacijenta. Ostalima je pružena medicinska pomoć, a zatim su otpušteni. Napad na bolnicu bio je dio šireg ruskog napada na civilnu infrastrukturu u Hersonskoj regiji u protekla 24 sata. Prokudin je rekao da su u napadu oštećena stambena naselja, uključujući nebodere i 11 privatnih kuća. Štetu su pretrpjeli i poslovni objekat, autobus, nekoliko automobila i poljoprivredni objekat. Deset osoba je, prema izvještajima, povrijeđeno u napadima. Napadi su također prijavljeni u selu Antonivka u blizini Hersona, kao i u Nikopolju u Dnjepropetrovskoj oblasti. Uprkos ponovljenim poricanjima Moskve da cilja civilnu infrastrukturu, ruska artiljerija, dronovi, navođene bombe i rakete nastavljaju da pogađaju takve objekte širom Ukrajine. Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije osudile su napade kao namjerne i sistematske ratne zločine. Ukrajinska vojska je, u međuvremenu, izvela napade duboko unutar ruske teritorije kako bi poremetila ruske linije snabdijevanja. Dana 2. jula, Generalštab Ukrajine potvrdio je napad na rafineriju nafte Saratovorgsintez u Saratovskoj oblasti u Rusiji. Rafineriju, koju ruske snage navodno koriste za proizvodnju goriva za svoje vojne jedinice, pogodila je ukrajinska odbrambena obavještajna služba (HUR) u koordinaciji s drugim jedinicama. Tehnološke instalacije su oštećene, a na lokaciji je izbio požar. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 2. jula da su njihove snage protivvazdušne odbrane presrele i uništile 60 ukrajinskih dronova tokom noći u nekoliko regija zemlje. Iako je bojno polje i dalje aktivno, Ukrajina bi se uskoro mogla suočiti s novim izazovima u smislu zapadne podrške, prema izvještajima američkih medija. Američki ministar odbrane Pete Hegseth navodno je naredio zaustavljanje isporuka ključne municije Ukrajini, uključujući desetine raketa Patriot, preko 100 raketa Hellfire, rakete GMLRS i hiljade artiljerijskih granata,izvijestio je NBC News, pozivajući se na izvore iz Pentagona i Kongresa. Suspenzija dolazi usred rastuće zabrinutosti u Washingtonu zbog smanjenja američkih zaliha. Odluka, navodno donesena početkom juna, tek je nedavno stupila na snagu.

Američki sud proglasio je krivim Seana "Diddyja" Combsa za organiziranje transporta u svrhu prostitucije. Prijeti mu do 10 godina zatvorske kazne, navodi BBC. Muzičar i producent Sean Diddy Combs proglašen je krivim za dvije optužbe koje se odnose na prevoz osoba u svrhu prostitucije, dok je za ostale tri optužbe oslobođen. Combs je oslobođen optužbi za reketarenje, kao i za seksualnu trgovinu osobama – među njima i pjevačicom i bivšom djevojkom Cassie Venturom te ženom poznatom pod imenom Jane. Ali, proglašen je krivim za organiziranje prevoza u svrhu prostitucije, i to u oba slučaja – kako za Venturu, tako i za Jane i druge žene. Porota na suđenju Seanu "Diddyju" Combsu za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i reketiranje donijela je jednoglasno presudu po svim tačkama u srijedu. Prije nego što je presuda pročitana, Diddy se obratio članovima svoje porodice koji su bili prisutni. "Ostanite jaki", poručio je, a njegova djeca su klimnula glavama. Također se pomolio i rekao: "Bože, molim te da čuvaš moju porodicu." Njegova porodica je na to rekla: "Amen." Premda je oslobođen najtežih optužbi vezanih uz seksualnu eksploataciju i organizirani kriminal, Diddy se i dalje suočava s ozbiljnim posljedicama zbog optužbi za podvođenje. Sudski postupak protiv jednog od najpoznatijih muzičkih producenata proteklih desetljeća nastavlja se, a očekuju se daljnji pravni koraci. Podsjetimo, Diddy je uhapšen 16. septembra 2024. u New Yorku. Prije samog uhapšenja savezna policija izvršila je racije na njegovim imanjima u Los Angelesu, New Yorku i Miamiju. Na izricanju optužbi 17. septembra 2024. Combs se izjasnio da nije kriv. Sud ga je odbio pustiti uz kauciju, a taj zahtjev je ponovno odbijen i dva mjeseca kasnije, jer je postojala opasnost od uticaja na svjedoke i mogućnost bijega.

Bitka za Časiv Jar ostaje jedna od najžešćih duž istočnog fronta u Donjeckoj regiji Ukrajine. Smješten na uzvisini, grad ima strateški značaj: ako ga ruske snage zauzmu, mogle bi se probiti prema obližnjoj Kostantinivki i približiti ključnim čvorištima poput Kramatorska i Slavjanska. Ruske trupe koriste mješavinu taktika u tom području -- uključujući navođene zračne bombe, artiljerijske baražne vatre, kopnene napade i rojeve dronova s pogledom iz prvog lica (FPV). Na artiljerijskom položaju na prvoj liniji fronta u blizini Časiv Jara, ukrajinski topnici iz 24. odvojene mehanizirane brigade nastavljaju se boriti pod stalnom prijetnjom iz zraka. U nedavnoj posjeti ukrajinskog servisa RSE-a, vojnici su opisali da su pod gotovo stalnim nadzorom i napadima dronova. Odgovorili su stalnom vatrom, ciljajući ruske položaje, vozila i sisteme rovova. "Šta god da imaju tamo, uništit ćemo to", rekao je jedan artiljerac pod kodnim imenom Bur. Porast FPV-a i dronova kontroliranih optičkim vlaknima preoblikovao je bojno polje. Ono što se nekada smatralo relativnom sigurnošću pozadine - čak i 25 kilometara iza - sada je unutar dometa napada. Ukrajinske trupe se prilagođavaju koristeći puške sačmarice kako bi pokušale oboriti dronove s neba. "Sada je kao lov", rekao je jedan vojnik. Uprkos iscrpljenosti, artiljerijske jedinice ostaju odlučne. "Izdržat ćemo", rekao je jedan vojnik. "Imamo granate, ljudi rade." Za ove trupe rat je postao dug, iscrpljujući napor, ali ga oni smatraju neizbježnim. Kažu da će, sve dok ruske snage napreduju, njihovi topovi nastaviti pucati.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu. "Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici", saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH. Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola, na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti. Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Savjetom ministara BiH. Ove godine, na 30. godišnjicu srebreničkog genocida, još nema zvaničnih informacija hoće li se Savjet ministara izjašnjavati o danu žalosti. Prošle godine su glasali protiv ministri iz entiteta Republika Srpska, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice. Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine. Ove godine u Memorijalni centar u Potočarima biće ukopano sedam žrtava genocida. Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora na domaćim i međunarodnim sudovima. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik i glavni komandant Vojske Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić. U vrijeme ratnih devedesetih, u BiH je ubijeno više od 100.000 ljudi, nestalo je više od 32.000, a do danas se traga za posmrtnim ostacima 7.600 osoba.

Studenti i građani okupili su se 2. jula u centru Beograda na protestu zbog prebijanja jednog studenta od strane policije. Oni su se najpre okupili na platou ispred Filozofskog fakulteta, a potom su pošli u protestnu šetnju dugu nekoliko kilometara. Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu saopštili su 2. jula da su njihovog kolegu, novinara i fotografa Aleksu Stankovića, tukli uniformisani pripadnici policije. "Prvo su mu pretili zbog objavljivanja video snimka na kom se jasno čuje kako pripadnici policije dobacuju neumesne komentare jednoj ženi koja je prolazila, a nakon toga su ga i fizički napali, slomivši mu SD karticu za koju su verovali da poseduje snimak tog događaja", saopštili su studentu Filozofskog u blokadi. Dodali su da to nije prvi slučaj napada policije na studente, i novinare. "Ovo je važan primer svireposti branilaca režima koji nikada ne smemo zaboraviti", saopštili su studenti Filozofskog u blokadi. Po završetku skupa, građani su pošli u šetnju Ulicom Vase Čarapića, Tadeoša Košćuška, Pop Lukinom, te u Brankovoj nakratko napravili blokadu u blizini Brankovog mosta koji spaja stari i novi deo Beograda. Kolona je nastavila dalje do Palate pravde. Tamo su održali 16 minuta tišine, u spomen na žrtve tragedije u Novom Sadu, pa potom nastavili dalje ka Ulici kneza Miloša, pa nazad na plato, gde je protest završen. Demonstranti tokom šetnje iznosili kontejnere na ulicu i pravili barikade, ali se nisu zadržavali na jednom mestu. U jednom trenutku, deo okupljenih je išarao prostorije vladajuće Srpske napredne stranke na beogradskoj opštini Savski venac. Šta su poruke sa protesta?Student Aleksa Stanković rekao je, obraćajući se okupljenima, da je dobio podršku od svog matičnog Filozofskog fakulteta, kao i od brojnih kolega novinara. "Pitali su me da li sam osetio strah kada su me udarali. Strah je bio trenutan, ali kada znam koliko ljudi prati moj rad, pruža mi podršku, koliko me je ljudi zvalo da me pita kako sam i treba li mi pomoć, te batine i ti udarci su samo prolazni, dok ova podrška ostaje večno", rekao je Stanković. Dodao je da nije zastrašen i da će nastaviti da prati blokade i proteste. Zorica Šaljić, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu, rekla je u obraćanju okupljenima da su intenzivirana hapšenja studenata. Ona je dodala da je student Filozofskog fakulteta Aleksa Stanković, u trenutku dok je bio na fotoreporterskom zadatku, pretrpeo fizičko nasilje u policijskoj marici. "Naši studenti u poslednjih nekoliko dana se osećaju veoma nesigurno da izađu iz ove zgrade i iz drugih fakulteta, zbog toga što ne znaju šta ih očekuje na ulici. Njima su pisane prijave zbog ometanja saobraćaja, u zemlji u kojoj ništa ne funkcioniše", rekla je Šaljić. Ona je rekla da su se "odgovori ovog režima na studentske zahteve sveli na zastrašivanje, pretnje i ucene". Olivera Milošević, potpredsednica Udruženja novinara Srbije (UNS), istakla je da je novinarstvo jedna od najugroženijih profesija u Srbiji. Podsetila je da do danas niko nije odgovarao za ubistva novinarke Dade Vujasinović, te novinara Slavka Ćuruvije i Milana Pantića. Beograđanka Sanja izjavila je za RSE da je došla na protest da podrži studenta koji je bio izložen nasilju. Kako kaže, na ulicama je sve više nasilja. "U ovom trenutku je građanska neposlušnost jedini način. Mirni protesti su, čini mi se, jedini odgovor na njihovo nasilje. Deluje mi da neće biti ispunjen nijedan od zahteva, jer da su nameravali, to bi već do sada uradili", kaže. Beograđanin David rekao je za RSE da ga sve češća hapšenja demonstranata u Srbiji nisu zastrašila. "Ja se osećam slobodnim. Strah postoji u svakom čoveku, ali on se prevazilazi težnjom da se ostvare viši ciljevi ili da se iskažu neke vrednosti", rekao je David. MUP se ne oglašavaMinistarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa navodima studenata Filozofskog fakulteta o prebijanju njihovog kolege. Aleksa Stanković je za Televiziju N1 izjavio da su ga policajci tukli u policijskom vozilu, marici, i da su mu rekli da je razlog to što je pre par dana objavio snimak na kom policajci na dužnosti na ulici vređaju žene i nazivaju ih pogrdnim imenima. "Bio sam na raskrsnici Kraljice Marije i Ruzveltove da fotografišem blokadu i video da dolazi između četiri i šest marica iz kojih izlazi policija da juri demonstrante. Ljudi su se razbežali, a meni je jedan policajac rekao da pođem sa njim. Naredili su mi da ugasim snimanje i bacili me u vozilo. Onda su počeli da me vređaju i da govore da sam im napravio ogroman problem", rekao je između ostalog Stanković za N1. 'Šamaranje trajalo deset minuta'Potom su, naveo je Stanković, počeli da ga šamaraju i da je tortura trajala deset minuta. "Udarce sam dobio prvo od jednog policajca koji je imao masku preko lica. Drugi, koji nije bio maskiran, takođe me je šamarao. Menjali su se naizmenično i naredili mi da izvadim karticu iz foto-aparata koju su mi polomili. Nakon toga uzimaju moju glavu, udaraju prozor marice više puta. Ja sam izbrojao bar do deset", naveo je između ostalog Stanković. Dodao je da su mu na kraju tražili ličnu karti i rekli mu "da se gubi, da ga ne vide više". Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) osudilo je, kako je navelo, brutalno i nezakonito postupanje policije prema fotoreporteru Aleksi Stankoviću i zatražilo hitno kažnjavanje počinilaca i njihovih nadređenih. "Policija mora da postupa u skladu sa zakonom, da štiti građane i omogućava novinarima da neometano obavljaju svoj posao, a ne da ih vređa, zastrašuje i fizički napada", saopštio je NUNS. 'Čovek prebijen na Zelenom Vencu'Studenti koji blokiraju beogradski Studentski kulturni centar (SKC) saopštili su da je 1. jula zbog blokade na beogradskom Zelenom Vencu „čovek brutalno prebijen u policijskoj stanici zbog čega je morao da bude prevezen u Urgentni centar“. Apelovali su da se hitno pronađu i kazne počinioci. "Od protesta 28. juna svedočimo represivnim i nasilnim metodama kojima vlast i njeni poslušnici pokušavaju da uguše nezadovoljstvo studenata i građana", saopštili su Studenti u blokadi SKC-a. Tužilaštvo: Blokade saobraćaja suprotne UstavuViše javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 2. jula da su blokade javnog saobraćaja suprotne Ustavu Srbije i zakonima, navodeći da su zbog toga nadležni organi, pre svega policija, ovlašćeni da reaguju na takvo "protivustavno i protivzakonito ponašanje pojedinih građana", odnosno da "nije prekoračila ovlašćenja, niti primenila neprimerenu silu". Tužilaštvo se u saopštenju na svom sajtu pozvalo na Zakon o policiji, dodajući da se u njemu navodi da u policijske poslove spadaju aktivnosti čiji je cilj bezbednosna zaštita života, prava i sloboda građana, zaštita imovine i podrška vladavini prava. Među njima su, kako dodaje tužilaštvo, održavanje javnog reda i mira, prevencija kriminala i održavanje bezbednosti u zajednici, otkrivanje i rasvetljavanje prekršaja i krivičnih dela i hapšenje učinilaca. "Ove radnje pripadnici policije preduzimaju potpuno samostalno, odnosno nije im potrebna prethodna konsultacija sa sudijama prekršajnog suda ili javnim tužilaštvom", tvrdi policija. Kako su dodali, isti Zakon predviđa i posebne mere i radnje, kao i posebne mere za obezbeđivanje javnog reda i mira koje predviđaju ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova. Prema licu ili licima koja remete javni red i mir, kako je navelo tužilaštvo, mogu se primeniti policijska ovlašćenja - od upozorenja i naređenja, zatim utvrđivanja njegovog identiteta ukoliko, shodno zakonu, od tog lica preti opasnost koja zahteva policijsko postupanje. "Policija može da privremeno ograniči slobodu kretanja i zadržavanja na određenom prostoru i udalji lica sa tog prostora - dok traje uzrok za takvo stanje preko upotrebe raznih sredstava prinude prema grupi lica od fizičke sile, raspršivača sa nadražujućim dejstvom, elektromagnetnih sredstava, službenih palica, sredstava za vezivanje, službenih pasa i konja, specijalnih vozila, upotrebe mlazeva vode i hemijskih sredstava", piše u saopštenju tužilaštva. Ta ovlašćenja, navelo je tužilaštvo, po nalogu načelnika uprave, može da primeni policijski službenik prema grupi lica koja se protivpravno okupila ili se protivpravno ponaša, ili svojim ponašanjem može da izazove nasilje ili remećenje javnog reda i mira. "O tome takođe policijska uprava odlučuje samostalno, bez konsultacije sa javnim tužilaštvom ili prekršajnim sudom. Pri tome važi pravilo da se primenjuje najblaže sredstvo prinude kojim se može ostvariti cilj", dodaje se. Policajci sa "fantomkama"Građanske blokade ulica nastavljene su u Srbiji 2. jula sa zahtevom za raspisivanje vanrednih izbora, oslobađanje uhapšenih studenata i uklanjanje šatorskog naselja u Beogradu koji je vlast Srpske napredne stranke postavila između zgrada Predsedništva i Narodne Skupštine. Akademska organizacija Studenti u blokadi pozvala je na građansku neposlušnost nakon mitinga 28. juna u Beogradu. Najveći deo studenata u maju je zatražio nove izbore, nakon što je organizovao velike demonstracije i blokade fakulteta širom zemlje zahtevajući krivičnu odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra. Vlast u Srbiji, predvođena SNS-om i njenim donedavnim predsednikom i aktuelnim šefom države Aleksandrom Vučićem, više puta je saopštila da neće dozvoliti blokade. Na zaustavljanje saobraćaja reaguje policija, u najvećem broju slučajeva maskirana "fantomkama", i Žandarmerija koje prekidaju blokade i uklanjaju postavljene prepreke, kao što su kontejneri za smeće, stari nameštaj i bela tehnika, betonske ploče i kamenje. Od 1. novembra kada se dogodila pogibija u Novom Sadu i prvih masovnih demonstracija uhapšeno je desetine studenata u Srbiji. Tužilaštvo je u poslednjih par meseci naložilo hapšenje jednog broja akademaca pod optužbom za "nasilno rušenje ustavnog poretka". Studenti u blokadi negirali su optužbe i optužili vlast prevođenu SNS-om i predsednikom države Aleksandrom Vučićem za prekomernu upotrebu sile. Nevladina organizacija Beogradski centar za ljudska prava (BCBP) saopštio 30. juna da je podneo krivične prijave protiv više N. N. policajaca zbog prekomerne upotrebe sile nad demonstrantima.

Republici Srpskoj je potreban pomoćni sastav policije za borbu sa humanitarnim krizama i obezbjeđivanje skupova, jer Ministarstvu unutrašnjih poslova RS nedostaje preko hiljadu policajaca, izjavio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova ovog bh. entiteta, na sjednici Narodne skupštine RS. Karan je na sjednici u Banjaluci 2. jula govorio o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, kojima se planira uvođenje pomoćnog sastava policije. Otkad je najavljeno da će se raspravljati o ovom zakonu, protiv njega su se oglasili Delegacija Evropske unije u BiH i Kancelarija visokog predstavnika (OHR). Takođe, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog entiteta, Federacije BiH, naveo je da će i oni pokrenuti proceduru za formiranje rezervnog sastava policije. "Kroz praksu se pokazalo da aktivni broj policijskih službenika nije dovoljan. Od 2020. do danas samo penzionisanjem, 2000 policajaca je prekinulo radni odnos", istakao je Karan. Kazao je da je trenutno u MUP-u RS zaposleno oko 5,5 hiljada policajaca. Navodi i problem prekovremenih sati. "U posljednjih pet godina održane su desetine hiljada sportskih događaja, za šta su policajci radili prekovremeno, tako da su do danas nakupilo čak dva miliona prekovremenih sati", rekao je on. Kaže da nema "skrivenih namjera" zbog kojih se ovaj zakon usvaja, nego samo da se formira pomoćni sastav koji bi pomagao aktivnim policijskim snagama, te da će on biti angažovan po potrebi. Pojašnjava da će ljudi u pomoćni sastav policije biti birani putem javnog konkursa, njihov ukupni broj neće preći 20% redovnog sastava policije, a ovlašćenja će biti precizirana podzakonskim aktom. Dodaje da su negativni komentari o zakonu "znak neprijateljskog odnosa prema RS", te da nema ništa protiv da federalne i kantonalne policije osnuju pomoćne sastave. 'Pogrešan momenat' za zakonŠef Kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke, Ognjen Bodiroga, ocjenjuje da se radi o pogrešnom trenutku za donošenje ovog zakona. "Mi mislimo da je ovo pogrešan politički momenat, nije povoljan, jer su odnosi u BiH globalno loši, da se stvorila atmosfera straha, gdje građani strijepe za mir, gdje građani iščekuju šta će se desiti, i da li će se desiti neki procesi", rekao je Bodiroga. On je dodao da "svaki potez ovakve vrste vodi RS u lošiju poziciju". Poslanica opozicione Partije demokratskog progresa, Tanja Vukomanović, kaže da su svi svjesni da je u RS premalo policajaca te da bi sa ovim bila povećana bezbjednost. Ipak, ona smatra da se ovaj zakon uopšte neće primjenjivati. "Mislim da je ovo poruka nekome, a sve u duhu situacije u kojoj se nalazimo, i potencijalne presude koja se sprema za predsjednika RS", kazala je Vukomanović. Ona naglašava da prijedlog zakona navodi da ministarstvo "može" da uspostavi pomoćni sastav – što znači, da može, a i ne mora. Takođe, ocjenjuje da je neistinito da primjena zakona neće ništa koštati, ističući da će neko morati da prati obuku, opremu, ali i honorare za "pomoćne" policajce. Amir Hurtić, iz stranke Bh. zeleni, rekao je da se "povratnici plaše ovakvog zakona". "Smatram da [zakon] predstavlja brutalno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kao i vojno sigurnosnog sistema u BiH. Ovo nije prvi put da se najavljuje formiranje mogu slobodno kazati paravojnih formacija sa ciljem izazivanja nestabilnosti u BiH", izjavio je Hurtić. Dodao je da će pozvati međunarodne i domaće institucije da zauzmu stav po ovom pitanju, te smatra da je uvođenje pomoćne policije "provokacija i antidejtonski postupak". RS je 2019. pokušala da osnuje rezervni sastav policije, ali je ta stavka izbrisana iz izmjena Zakona o policiji te je osnovana Žandarmerija, kao posebna organizaciona jedinica u Upravi policije. Bosna i Hercegovina ima ukupno 16 policijskih agencija, od kojih tri djeluju na državnom nivou, dvije na entitetskom, deset u kantonima Federacije BiH, te samostalna Policija Brčko Distrikta. Prema podacima Eurostata od prije četiri godine, BiH na 100 hiljada stanovnika ima trećinu više policajaca od prosjeka EU.

Iran je 2. jula obustavio saradnju s nuklearnom nadzornom organizacijom Ujedinjenih nacija, nekoliko dana nakon prekida vatre u ratu u kojem su Izrael i SAD napali nuklearne lokacije u toj islamskoj republici. Vojni sukob koji je izbio 13. juna i trajao 12 dana pojačao je tenzije između Teherana i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Dan nakon što je prekid vatre stupio na snagu, iranski zakonodavci su 25. juna ubjedljivom većinom glasali za prijedlog zakona o obustavi saradnje s Agencijom. Kasnije ga je odobrilo Vijeće čuvara, tijelo zaduženo za provjeru zakonodavstva, prije konačne ratifikacije predsjednika. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian "proglasio je zakon o obustavi saradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju", saopštila je 2. jula državna televizija. Iranski zvaničnici oštro su kritikovali IAEA zbog onoga što su opisali kao "ćutanje" agencije pred izraelskim i američkim napadima na iranske nuklearne lokacije. Teheran je takođe oštro kritikovao agenciju zbog rezolucije usvojene 12. juna u kojoj se Iran optužuje za nepoštivanje svojih nuklearnih obaveza. Iranski zvaničnici su rekli da je rezolucija bila među "izgovorima" za izraelske napade. Iran je odbio zahtjev šefa IAEA, Rafaela Grossija, da posjeti nuklearna postrojenja bombardirana tokom rata. Ranije ove sedmice, Pezeshkian je osudio Grossijevo "destruktivno" ponašanje, dok su Francuska, Njemačka i Velika Britanija osudile neutvrđene "prijetnje" upućene šefu IAEA. Iran je rekao da Grossijev zahtjev da posjeti bombardirana mjesta signalizira "zlu namjeru", ali je insistirao da nije bilo prijetnji protiv njega ili protiv inspektora njegove agencije. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei rekao je 30. juna da glasanje parlamenta za prekid saradnje s IAEA odražava "zabrinutost i ljutnju iranskog javnog mnjenja". Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su američki napadi "uništavali" iranski nuklearni program, iako obim štete nije bio jasan. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi priznao je "ozbiljnu" štetu na nuklearnim lokacijama, u intervjuu za CBS Evening News. Dvanaestodnevni rat je započeo kada je Izrael pokrenuo veliku kampanju bombardiranja Irana i ubio visoke vojne komandante i nuklearne naučnike, a Teheran je odgovorio talasima projektila i dronova lansiranih na Izrael. Izraelski saveznik, Sjedinjene Američke Države, 22 jula su pokrenule napade na iranska nuklearna postrojenja u Fordu, Isfahanu i Natanzu. Više od 900 ljudi je ubijeno u Iran u izraelskim napadima, prema podacima iranskih vlasti. U iranskim napadima odmazde ubijeno je 28 ljudi u Izraelu, prema navodima izraelskih vlasti. Izrael i neke zapadne zemlje tvrde da Iran razvija nuklearno oružje - što Teheran dosljedno negira.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izjavio je u intervjuu za CBS News da je američko bombardiranje ključnog iranskog nuklearnog postrojenja Fordow "ozbiljno i opsežno" oštetilo postrojenje. "Niko ne zna tačno šta se dogodilo u Fordowu. Međutim, ono što do sada znamo je da su postrojenja ozbiljno i opsežno oštećena", rekao je Araghchi u intervjuu, koji je emitiran 1. jula. "Organizacija za atomsku energiju Islamske Republike Iran trenutno provodi potrebne procjene i istrage, a njen izvještaj će biti podnesen vladi", naveo je Araqchi. Prethodno je u nedjelju Washington Post izvijestio, pozivajući se na četiri izvora upoznata s povjerljivim informacijama u američkoj vladi, da su presretnute iranske komunikacije potcijenile obim štete koju su američki napadi nanijeli iranski nuklearni program. Predsjednik SAD-a Donald Trump više je puta rekao da su napadi "potpuno uništili iranski nuklearni program", ali američki zvaničnici priznaju da će trebati vremena da se u potpunosti procijeni obim štete koju su američki vojni napadi na iranske nuklearne lokacije. Prije Araqchija, portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani takođe je u utorak, 1. jula, na sastanku s novinarima, odgovarajući na pitanje o njenom mišljenju o izjavama Donalda Trumpa o "uništavanju iranskih nuklearnih postrojenja", izjavila: "Da, naša nuklearna postrojenja su ozbiljno oštećena." U intervjuu za CBS News, iranska ministrica vanjskih poslova nazvala je iranski nuklearni program "izvorom nacionalnog ponosa i časti" i naglasila: "Nije kao da iko može napustiti ovu industriju. Definitivno će biti sačuvana i mi ćemo definitivno raditi na njenom očuvanju."

Američki Senat, u kojem većinu kontrolišu republikanci, u utorak, 1. jula, nakon višesatnih napetih sjednica, usvojio je veliki zakon o smanjenju poreza i potrošnje Donalda Trumpa, nazvan "Veliki lijepi zakon". Potpredsjednik J.D. Vance dao je odlučujući glas, usvojivši zakon nakon što su senatori bili izjednačeni sa glasovima 50 - 50. Zakon se sada vraća u Predstavnički dom na konačno odobrenje. Predstavnički dom, kojeg takođe kontroliše republikanska većina, odobrio je zakon prošle sedmice i poslao ga Senatu, ali nakon što je Senat unio izmjene u zakon, Predstavnički dom ga mora ponovo odobriti. Donald Trump je zatražio od zakonodavaca da usvoje zakon i pošalju mu ga na potpis do Dana nezavisnosti, 4. jula. Američki predsjednik naglašava da Kongres mora odobriti ovaj zakon kako bi postigao željene ciljeve onoga što on naziva "ponovnim stvaranjem Amerike velikom". Zakon uključuje ogroman paket koji bi donio mnoge od glavnih domaćih Trumpovih prioriteta, a istovremeno bi dodao 3,3 milijarde dolara nacionalnom dugu, prema Reutersu. Republikanci su morali proći težak put kako bi usvojili zakon od 940 stranica kroz Kongres koji kontrolišuu krhkom većinom. S obzirom na to da su demokrate bile ubjedljivo protiv, republikanci su imali samo još tri glasa u Senatu dok su pregovarali o specifičnim poreskim olakšicama i politikama zdravstvene zaštite koje bi mogle napraviti veliku razliku i ostaviti milione bez zdravstvenog osiguranja. Na kraju su tri republikanska senatora glasala protiv zakona, a nakon neriješenog rezultata 50-50, prema zakonu, potpredsjednik Sjedinjenih Država dao je odlučujući glas u njegovu korist, te je zakon prošao Senat. Potpredsjednik se smatra i predsjednikom Senata i ima pravo glasa u njemu. Glasanje u Predstavničkom domu, gdje republikanci imaju većinu od 220 naspram 212 koliko imaju demokrate, vjerovatno će biti konkurentno i tijesno, prenosi Reuters.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" ističu kako je oslobađajuća presuda za Milenka Živanovića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, "očekivana", te da "Srbija pokazuje da za nju ne vrijede nikakva pravila, već isključivo ponižavanje žrtava u BiH, ali i države BiH". Viši sud u Beogradu oslobodio je 1. jula Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Srebrenici u julu 1995. godine. Sud je Živanoviću izrekao prvostepenu presudu, i oslobodio ga optužbi da je naredio prisilno preseljenje bošnjačkog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica. U saopštenju ova dva udruženja se ističe da izvan svih pravnih normi, uprkos enormnim dokazima, pa i onima koje je Haški tribunal ustupio, "Srbija u inat svima oslobađa još jednog, po hijerarhiji, odgovornog za monstruozne zločine u Srebrenici". "Nadamo se da pravosuđe BiH neće odustati od svoje optužnice koja se i pravno razlikuje od optužnice srbijanskog tužilaštva, te da će ustrajati na progonu Milenka Živanovića", ističe se u saopštenju. Optužnica BiH tereti ga da je "od marta 1995., pa do sredine jula te godine, u više navrata, izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, sprečavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu". Tereti se i da je vršio mobilizaciju vozila sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja. Jedinice Vojske RS su u napadu na Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine, kako je utvrdio Međunarodni sud pravde, počinile genocid ubivši više od 8.000 Bošnjaka. Tokom sudskog procesa u Srbiji Milenko Živanović se branio sa slobode.